Travnjaci Svijeta

  • View
    61

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Svi travnjaci svijeta

Text of Travnjaci Svijeta

TRAVNJACI SVIJETA

TRAVNJACI SVIJETAU Miocenu i Pleocenu koje je trajalo otprilike oko 25 milijuna godina poinju se stvarati povoljni klimatski uvjeti za razvoj travnjaka. Oni se nalaze na svim kontinentima osim na Antarktici gdje vladaju nepovoljni uvjeti za njihov razvoj. Tropski travnjaci ili savane Umjereni travnjaci koji se proteu na najveem prostoru podijeljeni su po kontinentima tako u Sjevernoj Americi postoje prerije, u Junoj Americi pampasi, prostor Europe i Azije ima stepe, Afrika ima Veld ( Junoafrika visoravan) te Australija svoje pustinje bogate vegetacijom. Svi ovi travnjaci nalaze se na relativno maloj nadmorskoj visini osim planinskih travnjaka. Kao najvei predstavnik tih travnjaka navedena je tundra, koja se nalazi irom svijeta na visokim planinskim obroncima.

Travnjaci svijeta (http://environment.nationalgeographic.com/environment/habitats/grassland-map/)Tropski travnjaci (Savane)Savane moemo nazvati travnjacima s ratrkanim drveem .

Afrika Savana (http://www.sciencedaily.com/releases/2011/08/110803133505.htm)

Rasprostranjenost savana(http://www.britannica.com/6582 004 5623627F.gif)Najpoznatiji tropski travnjaci na svijetu Afrike savane, zatim slijede Cerrado i Llanos u Brazilu i sjevernom Urugvaju, travnjaci Inner u Indiji koja je dom Azijskog tigra, te naposljetku Spinox ili Hummock travnjaci u Sredinoj i Sjevernoj Australiji. Temperature u tropskim savanama su visoke kroz cijelu godinu te prosjena godinja temp. oscilira izmeu 25 C i 27 C, klima je skoro slina klimi tropskih kinih uma ali malo blaa. Klima ima kinu i sunu sezonu te se godinja prosjena razina padalina kree izmeu 800-1000 mm.Vlana sezona (sezona ljeta) je veoma vrua i vlanog zraka, zbog svakodnevnih kia. Suna sezona (zimska sezona) ima hladnije vrijeme nego ljeti sa vrlo malo oborina tijekom sezone to prouzrokuje este sue.

kobasiasto drvo (Kigelia africana)Ficus thonningii

divlja datulja (Phoenix reclinata)euforbija (Euphorbia candelabrum)

komifora (Commiphora africana)uto grozniavo drvo (Acacia xanthophloea),

kiobran drvo (Acacia tortilis)zvidajui trn (Acacia drepanolobium)

crvena trava (Themeda triandra)pan (Sporobolus ioclados)

El-Nino cvijet (Hibiscus cannabinus)

Umjereni travnjaci Prerije Sjeverne AmerikeProteu se od Stjenjaka pa sve do Indiane. Mogu se podijeliti na tri tipa trava: niske, mjeovite i visoke trave. 15% kontinenta

Niskotravnatom prerijom dominiraju bizon trava (Buchloe dactyloides) i plava trava (Bouteloua gracilis) za ispau.

zlatna trava (Machaeranthera pinnatifida), prerijski uti cvijet (Ratibida columnifera)

U floru mjeovite trave spadaju i; kopljasta trava (Stipa comata)

prerijski afran (Anemone patens)

lipanjska trava (Koeleria gracilis)

Glavna mjesena prosjena koliina oborina najvea je u prerijama s visokom travom do 1000 mm, zatim idui zapadno visina trava smanjuje se na 500 mm na mjeovitim prerijama, da bi na kraju na prerijama s niskom travom iznosila 300 mmProsjena najnia temperatura u prerijama u sijenju iznosi -2,7 C a najvia u lipnju 26,6 CJunoameriki pampasiPojam pampasi odnosi se na veliku zemljopisnu regiju plodnih polja zapadno od Buenos Airesa do Atlantskog oceana Prvenstveno se nalaze u Argentini a proteu se i u Urugvaj. Rije Pampas dolazi od rijei Guarani, Indijanske rijei za slojevite ravnice

http://www.memrise.com/311095000120311001015.jpg)Pampasi koji su smjeteni uz more imaju kiovito vrijeme dok pampasi smjeteni zapadno veinom su suhi i oskudni padalinama zbog Anda, koje su prirodna barijera koja sprjeava prodor vjetra koji donosi kiu. Prosjena temperatura je 18 C. Pampasi june hemisfere imaju ljeto u prosincu koje je toplo i vlano zbog obilnih kia gdje vjetar pue povremeno. Zima koja poinje u lipnju je blaga i hladna te se temperature nikad ne sputaju ispod nitice.

''Pampas trava'' (http://dicksandy.org/pampas grass 09 16 a.jpg)Dominantna vegetacijska vrsta su trave (Gramineae) sa glavnim rodovima: Festuca, Poa, Stipa i Calamagrostis (Deyeuxia) koje su najee uoljive. Ovdje je gotovo apsolutni nedostatak izvornih stabala, osim du glavnih vodotokova. Euroazijske stepePoinju u junim dijelovima Moldavije i Ukrajine, prelazei vei dio june Rusije prema rijeci Volgi i junom Uralu, dalje preko junog Sibira i sjevernog Kazahstana sve do planinskih lanaca u Mongoliji i sjeverozapadne Kine.

Poloaj euroazijske stepe (http://www.candis.org/Corsac_23051_v1224016413.png)Euroazijske stepe se podudaraju s podrujem visokog atmosferskog tlaka. Gradijent temperature mijenja se prema istoku, kao rezultat poveanja kontinentalnosti. Srednja godinja temperaturna promjena je od oko 9 C u Moldaviji te oko -6 C u Tuvi gdje se srednja godinja temperaturna amplituda poveava od 27 C do 53 C, (Tuva se nalazi na krajnjem sibirskom jugu. Istoni dio Tuve je umovit i gorski, a zapad ine suhe nizine). Opi nedostatak vegetacije drvenastih stabala pomae definiciji ovih travnjaka. Kopnenim ekosustavom dominira zeljasta vegetacija i grmlje, a odrava se poarima, ispaama, sue i / ili niskim temperaturama. Bilo koja biljna zajednica u ovom ekosustavu, ukljuujui krmne biljke, u kojoj trave i / ili grahorice ine dominantnu vegetaciju.

Prosjene godinje koliine oborina 100-300 mm dovoljne su za optimalan rast trava, ali ne i stabala. Vegetacija podlijee povremenim suama ijim pokrovom dominiraju trave i njima sline vrste i rastu tamo gdje je manje od 10 do 15 stabala po hektaru.

Izgled euroazijske stepe (http://www.aces-group.eu/countries/russia/steppe_arkaim.jpg)KarakteristikeTravnata stepaTipina stepaPustinjska stepaGrmolika stepaAlpska stepaOborine (mm)350500280400250310380460450700Suma temperatura*18002500 190024002100320024004000 500Pokrivenost liem(% povrina tla)508030501525 30603050Raznolikost vrsta (br. m2)17231418811610 810Prinos krmiva (t / Ha)1.52.50.81.0 0.2 0.5 0.20.35Kapacitet gaenja (ovaca/Ha)2.92.5 1.01.50.650.60.4Karakteristike stepe u Kini prema Gibson-u (2009). Suma temperatura* zbroj godinjih dnevnih temperatura > 10 CHaloxylon ammodendron

Nassella tenuissima

Artemisia absinthium

Papaver somniferum

Tulipa gesneriana

Junoafrika livada (The Veld)Sredinji dio June Afrike je dom velike visoravni po imenu Highveld . Highveld je hladnije podruje u odnosu na ostatak Afrike jer se nalazi preko 1500 m nadmorske visine.

Budui da je ova regija okruena oceanom sa tri strane i nalazi se na velikoj nadmorskoj visini, Veld ima umjerenu klimu. Ljeta su kratka i topla a zime hladne i duge. Zimi padnu glavne koliine oborina, dok su ljetne slabe. Oborine se smanjuju od istoka prema zapadu gdje Veld granii s pustinjom Kalahari. Ponekad su mogue i sue Travnjaci pokrivaju visoke sredinje visoravni June Afrike, unutarnja podruja od KwaZulu-Natal i planinska podruja u istonoj Cape provinciji. Veina travnjaka se nalazi u visokim kinim podrujima, gdje su oluje i tue uobiajne ljeti a smrzavanja esta zimi. Ovo podruje je tree najbogatije podruje Afrike, u smislu raznolikosti biljnih vrsta, s ukupno 3.788 vrsta.Najvie zapaena vrsta sa irokom distribucijom je (Themeda triandra), poznata kao 'rooigras' .

Vegetacija se moe opisati kao krataka do visoka trava, otvoreni travnjaci, esto s visokim irom razasutim drveem (Acacia sieberiana). Trave esto doseu visinu veu od 1 m. Vatra je odigrala znaajnu ulogu u odravanju travnjaka. Nepravilna upotreba vatre, u kombinaciji s loim nainom ispae esto smanjuje mogunost stoarske proizvodnje Junoafrike livade. Pustinje AustralijeAustralija je svjetski najsui naseljeni kontinent. Sadri najvea pustinjska podruja na junoj polutci Zemlje, na vie od 70 % kontinenta padne izmeu 100 do 350 mm oborina godinje, to je svrstava u sunu ili polu-sunu klimu.

Geografski poloaj pustinja Australijehttp://www.outback-australia-travel-secrets.com/australian_deserts.htmlGlavni povremeni izvori kia koje utjeu na ovu pustinju su : monsuni, tropske ciklone, sjevero-zapadni veliki pokretni oblaci. Kie u australskim pustinjama su vrlo promjenjive iz godine u godinu, kao i iz desetljea u desetljea.Veina podruja, imaju prosjene sijeanske maksimalne temperature iznad 35 C, a dijelovi Pilbara regije Zapadne Australije imaju prosjek od 40 C. Ponekad ekstremne temperature premauju 48 C - 50 C.

Prema Smith-Perth (2009) suna unutranjost Australije poinje otvorenim umama eukaliptusa (Eucalyptus globulus) i uskim livadama divljeg cvijea koje se istiu meu travama spinifex (Spinifex longifolius).

slani grm (Atriplex vallicola) mulga (Acacia aneura)

Plavi grm (Maireana brevifolia) i motrika (Salicornia virginica) su najee meu slanim grmovima.

Od viskokih stabala najvie je zastupljen baobab (Adansonia gibbosa)

Planinski travnjaciPrilagodbe alpskih biljaka na nain ivota na visokim planinama su razliitih tamnih boja na biljkama koje apsorbiraju vie topline, veina biljaka su viegodinje, ne raste im stabljika, lie, cvijee i plodovi svake sezone. Biljke su u zaklonjenom poloaju i to ih dri podalje od tetnog utjecaja vjetra. Neke biljke imaju dlaice, koje omoguuju da skupljaju toplinu i iskoritavaju tetno sunevo zraenje Tundra U subarktikim podrujima Europe, Azije i Sjeverne Amerike , sjeverno od pojasa tajge, prevladava siromani biljni svijet, tundre. Oskudnu vegetaciju tundre ine liajevi, mahovine, krljavo grmoliko bilje i otporne trave.

Rasprostranjenost tundre (http://www.thetundra.weebly.com/1759435.jpg)Tundra je najhladniji od svih bioma koji postoje na Zemlji. Tundra dolazi od finske rijei tunturi, to znai ravnica bez ijednog drveta.Tundre se sastoje od ekstremno hladnih klima, niske bioloke raznolikosti, jednostavne strukture vegetacije, ograniene odvodnje, kratkog sezonskog rasta i reprodukcije, energije i hranjive tvari u obliku mrtvog organskog materijala te velike oscilacije populacija biljnih vrsta.