Japan

SLU!BENI NAZIV: Japan (Nihon, tako"er Nip-

pon)

POVR#INA: 377 812 km2

GRANICA NA KOPNU: –

GLAVNI GRAD: Tokio (T$ky$)

POLITI%KO URE&ENJE: parlamentarna mo-

narhija

%LANSTVO U UN: od 1956.

DR!AVNI SIMBOLI

Zastava je u slu'benoj uporabi od 1870., uporaba je

normirana 1999. Zastava s crvenim krugom na bije-

lom polju (tzv. Hinomaru) koji simbolizira Sunce u

uporabi je od XIII. st.

Kraljevski i dr'avni grb, u uporabi od 1926., stilizi-

rani je cvijet krizanteme sa (esnaest latica.

Himna Kimi-ga yo-wa (Vladavina njegova veli)an-

stva), stihovi koje datiraju iz IX. st., slu'benom je

dr'. himnom prihva*ena 1893.

PRIRODNA OBILJE!JA

Smje!taj. Monarhija u ist. Aziji; obuhva*a oto)ni

prostor (vi(e od 500 otoka) duljine 2500 km koji

se pru'a u smjeru sjeveroistok–jugozapad izme"u

Sahalina i Kurilskoga oto)ja na sjeveru i sjeveroisto-

ku, Korejskoga poluotoka na zapadu i Tajvana na

jugozapadu. Okru'uju ga Ohotsko more na sjeveru,

Japansko more na zapadu, Isto)nokinesko more na

jugozapadu, te Tihi ocean na istoku.

Reljef. Oto)ni prostor Japana smje(ten je u kon-

taktnom prostoru dodira (podvla)enja) Pacifi)ke

i Filipinske tektonske plo)e pod Euroazijsku (dio

pacifi)koga »vatrenog prstena«) (to je uzrok izrazite

tek tonske aktivnosti koja se manifestira aktivnim

vulkanizmom (70-ak aktivnih vulkana) i izra!enim

seizmizmom. "etiri najve#a japanska otoka – Honsh$

(230 455 km2), Hokkaid% (78 460 km2), Ky$sh$

(42 010 km2) i Shikoku (18 755 km2) karakterizira vrlo

sli&na reljefna struktura. U unutra'njosti otoka pru-

!aju se ra'&lanjeni, slabo naseljeni planinski lanci koji

se sastoje od ne previ'e nagla'enih hrptova i duboko

usje&enih planinskih dolina, dok se uz obalu prostiru

relativno uske, gusto naseljene obalne nizine. U unu-

tra'njosti gotovo svih otoka iznad planinskih hrptova

isti&u se vrhovi vulkana (1500–3000 m nadmorske

visine). Na najsjevernijem otoku, Hokkaidu, isti&u se

dva gl. planinska lanca, nepravilna smjera pru!anja

(Kitami, Hidaka). Izme(u njih smje'tena je nizina uz

rijeku Ishikari. Planinski lanac s ju!. dijela Hokkaida

nastavlja se i na sjev. dio Honsh$a (Kitakami) uz pa-

cifi&ku obalu. U sredi'njem dijelu Honsh$a prostire

se lanac Japanskih Alpa s vrhovima iznad 3000 m

nadmorske visine. Jugoisto&no od sredi'njega dijela

Japanskih Alpa nalazi se vulkan Fuji (3776 m), najvi'i

vrh Japana. Isto&no od njega smje'tena je najve#a

japanska nizina, Kanto, jedno od najgu'#e naseljenih

podru&ja Japana (gusto#a stanovni'tva 1200 st./km2).

U zap. i jugozap. dijelu Honsh$a isti&e se planinski

lanac Ch$goku koji se izdi!e iz uskih obalnih nizina

uz Japansko more i Tihi ocean. U unutra'njosti otoka

Ky$sh$ i Shikoku tako(er dominiraju gorja &ija nad-

morska visina ne prelazi 2000 m; obalne su nizine na

oba otoka uske, s iznimkom zap. dijela Ky$sh$a gdje

se obalna nizina 'iri dublje u unutra'njost. Osim &eti-

riju gl. otoka, Japan se prostire i na dva niza manjih

vulkanskih otoka duga&kih oko 1000 km, Ryukyu ju-

gozapadno od Ky$sh$a (najve#i otok Okinawa, 1434

km2), te Izu, ju!no od Tokija, a pripada mu i otok

Tsushima u Korejskom prolazu i nekoliko manjih

otoka u Japanskom moru.

Klima. Zbog velike izdu!enosti u smjeru sjevero-

istok–jugozapad u Japanu prevladavaju razli&iti

oblici monsunske klime s obzirom na temperature i

koli&inu oborina. Na sjeveru (Hokkaid%) prevladava

hladna monsunska klima (sr. mjese&na temperatura

sije&nja )5 °C, srpnja iznad 20 °C) s obiljem snijega

koji donose hladni sjeverozap. monsuni. Sredi'nji

dijelovi Japana (ve#i dio Honsh$a) imaju umjereno

toplu monsunsku klimu s razmjerno svje!im zima-

ma (sr. mjese&na temperatura sije&nja 3–6 °C) kada

oborine donose sjeverozap. monsuni i toplim ljetom

(sr. mjese&na temperatura srpnja 25–28 °C). U ju!.

dijelovima dr!ave (Ky$sh$, Shikoku, Ryukyu)

prevladava topla, vla!na monsunska klima s dvama

ki'nim razdobljima (svibanj–lipanj, rujan–listopad),

toplim ljetima i blagim zimama. Op#enito, godi'nja

se koli&ina oborina smanjuje od jugozapada (oko

2500 mm) prema sjeveroistoku (1000 mm). U kolo-

vozu i rujnu Japan &esto poga(aju tropski cikloni.

Vode. Rije&ni su tokovi ugl. kratki, a odlikuju se

velikim padom i relativno visokim vodostajima

zbog &ega imaju jaku destrukcijsku snagu. "esto

poplavljuju obalne nizine. Ve#e japanske rijeke jesu:

Ishikari na Hokkaidu, te Tone (320 km), Shinano i

Kiso na Honsh$u. U planinskoj unutra'njosti nala-

ze se brojna manja jezera vulkanskoga postanka od

kojih je najve#e jezero Biwa (675 km2) na Honsh$u.

Dokaz izra!ene tektonske aktivnosti predstavljaju i

brojni vru#i termalni izvori.

Vegetacija. Sjev. dijelovi Japana (Hokkaid! i sjev. dio Honsh"a) prekriveni su

crnogori#nim (smreka, jela, bor) i mije$anim $umama, u sredi$njim dijelovima

Honsh"a vegetaciju #ine bjelogori#ne i mije$ane $ume (hrast, bukva, bor), a u

ju%. dijelovima Honsh"a, kao i na Ky"sh"u i Shikokuu, prevladavaju zimzelene

monsunske $ume.

STANOVNI&TVO

Demografska obilje!ja. Prema popisu iz 2000. u

Japanu %ivi 126 925 843 st. Japan je gusto ali vrlo

neravnomjerno naseljen; prosje#na gusto'a nase-

ljenosti iznosi 335,9 st./km2 (2000). Od ve'ih otoka