Uvodnik - franjevci-split.hr · naučiti kako donositi svijetu Isusa Krista i izvršiti ono što Bog od nas očekuje. Ona nam je primjer kako rasti u ljubavi pred Bogom i prema ljudima

�

Ružarica 2007. BROJ 22

Uvodnik

Dragi Vrličani! Pred vama je ove godine prvi broj našega lista «Vrličko kolo», a trebao je ovo biti drugi broj ove godine. Ispričavam se što nije izišao za Uskrs. Razlog je bio velika angažiranost oko priprema za izravni TV prijenos mise iz naše župe koji je emitiran 25. ožujka.

Ovaj broj «Vrličkog kola» obu-hvaća događaje od Ružarice 2006. do Ružarice 2997.

Obuhvaćena su bitna događanja iz života i rada Gradskog poglavar-stva, Škole, Centra, A HVIDR-e, Župe, kulturna događanja kao i športska natjecanja itd.

Iza nas je još jedna godina. I ova je godina obilježena mnogim

događanjima. To je znak da rastemo, da se razvijamo, radimo i gradimo. Želim istaknuti, da smo u našoj župi na duhovnom i materijalnom području, učinili velike pomake. Uključivanjem odraslih u crkveni zbor poboljšali smo pjevanje, pomladili novim mlađim članovima ministrantski zbor. Ne mogu ne spomenuti tri velika događaja u našoj župi: TV prijenos mise iz Vrlike, mlada misa don Tomislava Zečevića i doživotno zavjetovanje fra Ivana Reži-ća. Ovi liturgijski čini u našoj župi vjerujem da su plod mnogih molitava, pobožnosti i određenih aktivnosti u tu svrhu. Ovo je Božji blagoslov našoj župi i cijeloj. Hrvatskoj crkvi. Ovi su događaji i poticaj da i dalje činimo što smo dužni i na što nas sam Isus poziva: «Žetva je velika, ali radnika malo. Molite gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju»(Lk �0,2).

Naša je dužnost odgojiti djecu i mlade da ispravno i odgovorno shvate svoju ulogu u svijetu. Stoga je veoma važno ukazati im i odgajati ih u vred-notama koje će ih učiniti i ljudima i kršćanima. Za to je potreban obi-teljski, školski i vjerski odgoj. Danas se posebno osjeća nasušna potreba župnog vjeronauka. Tu će djeca naučiti kako pretakati u život svoju vjeru. Za to su odgovorni roditelji, učitelji i

2

BROJ 22 Ružarica 2007.

vjeroučitelji kao i cijela kršćanska za-jednica koja utječe na njihov razvoj.

Pred nama je blagdan Gospe Ruža-rice, zaštitnice naše župe. To je blag-dan u kojemu se Marija predstavlja kao žena, majka i vjernica. Ona je zajedno s Isusom na njegovu putu od začeća do njegova uskrsnuća. U svim životnim događajima pokazala se čvrstom i dosljednom službenicom Gospodnjom. Ona je dijelila s Isusom sve faze života. Pod njezinim srcem oblikovalo se to božansko srce. Rodila ga je i odgojila. Ona je bila otvorena za tajnu i tajnovitost njegove osobe, za iskonskost Isusova bića. Živjela je njegov život.

Ovo je blagdan jer uključuje sve nas. On treba zahvatiti sve nas, naš poziv i cilj, našu nutarnju zbiljnost.

Sve nas na putu prema preobrazbi u novoga čovjeka. Od nje možemo naučiti kako donositi svijetu Isusa Krista i izvršiti ono što Bog od nas očekuje. Ona nam je primjer kako rasti u ljubavi pred Bogom i prema ljudima. Pri tom imajmo pred sobom riječi biskupa Kepplera koji kaže: «Da-ješ li novac, daj i ljubavi k tome i daj to s ljubavlju. Ne možeš li dati novac, daj ljubav, daj dobru riječ, daj dobar savjet. Ne možeš li ni u čemu mnogo dati, daj malo s ljubavlju. Ne možeš li baš ništa dati, daj molitvu s ljubavlju – i mnogo si dao».

Poštovanim čitateljima i vjernicima župe Vrlike čestitamo blagdan Gospe Ružarice, Dan Grada.

...................Fra Marko Duran, župnik

�


Uz blagdan Gospe Ružarice

Naši su stari prolazeći kroz mnoge patnje, kušnje i nevolje nastanivši se u ovom pitom kutku naše Lijepe iza-brali za svoju zaštitnicu i pomoćnicu Majku Božju pod nazivom GOSPA RU-ŽARICA kojoj su posvetili svoju župnu crkvu. Već od najstarijih vremena u hrvatskom narodu i u ovom kraju bila je uvriježena molitva svete krunice

kao izraz pobožnosti, stavljanja pod Marijinu zaštitu i traženja pomoći u svim potrebama života. Franjevci žu-pnici i pomoćnici širirli su i njegovali pobožnost moljenja krunice.

U posljednjem Domovinskom ratu krunica je postala simbol odanosti Bogu i Blaženoj Djevici Mariji koju su oko vrata nosili naši branitelji kao i

�


mnogi drugi Hrvati katolici i u svojim autima. Mnogi zahvaljuju Gospi za milost da su ostali na životu, jer su molili krunicu njihove majke, sestre, supruge, djeca i svekoliki hrvatski narod kao i katolici diljem svijeta.

Prisjetimo se da je bila odlučuju-ća pomorska bitka kršćanskih snaga protiv Turaka kod Lepanta (današ-njeg grčkog otoka Krete) od �. do 7. listopada �57�. Nakon sjajne pobjede nad Turcima vladajući papa Pijo V. koji je došao na Petrovu stolicu iz dominikanskog reda u znak zahval-nosti Bogu i Blaženoj Djevici Mariji uvodi svetkovinu za cijeli kršćanski svijet 7. listopada GOSPE RUŽARICE. Istaknimo i to da su upravo redovnici dominikanci najviše širili pobožnost moljenja krunice u cijelom kršćan-skom svijetu. Utemeljitelj franjevaca sv. Franjo Asiški bio je na poseban način pobožan prema Gospi te je on kao i franjevci poslije njega do dana današnjega molili i širili pobožnost moljenja sv. krunice.

Sluga Božji blagopokojni papa Ivan Pavao II. je iz velike ljubavi i pobožnosti prema Bl. Djevici Mariji svakodnevno molio krunicu i nado-dao dosadašnjim petnaset otajstava još pet svjetlonosnih. Tako se danas moli krunica: otajstva radosna po-nedjeljkom i subotom; otajstva boli ili žalosna utorkom i petkom; otaj-stva slavna srijedom i nedjeljom te otajstva svjetlosti četvrtkom.

U našoj župnoj crkvi Gospe Ru-žarice u Vrlici moli se sveta krunica svake večeri pola sata prije svete Mise. I to: u vremenu kad je zimsko razdo-blje godine tj. od prvoga dana zimskog

razdoblja do početka korizme – Čiste srijede ili Pepelnice - u �6.�0 sati; od Pepelnice do početka ljetnog razdoblja (iza nedjelje poslije 2�. ožujka) u �7.�0 sati: u ljetnom razdoblju do početka devetnice u čast Gospe Ružarice u �8.�0 sati te devetnice do početka zuimskog razdoblja (zadnja nedjelja u listopadu) �7.�0.

Večernju pobožnost moljenja kru-nice i svetu misu najavljuju svaku večer petnaest minuta prije krunice naša crkvena zvona u trajanju od pet minuta.

Zajedničko moljenje krunice u na-šoj župnoj crkvi nije samo za sudio-nike molitve već za cijelu našu župu i potebe svih njezinih članova.

Preporučamo da se ponekad su-djeluje u ovoj molitvi. Svi mi imamo jako puno potreba i poteškoća. A mo-limo sve one koji nemaju baš osjećaj za molitvu i crkvu da ne ometaju onima koji žele sudjelovati u molitvi sv. Krunice i slavljenju svete mise običnim danom kroz tjedan.

Preporučamo onima koji ne mogu doći u crkvu da se u svojim kućama i obiteljima pridruže moltvi kad čuju večernji poziv naših zvona.

Molimo i sudionke sv. Mise koji dolaze kad je neka godišnjica njehovih pokojnika da ne čekaju pred crkvom dok završi molitva krunice nego da se i sami pridruže molitvi.

I na kraju nepomenimo i to da nas moljenje krunice smiruje, daje snagu i hrabrost za život u svim po-teškoćama.

Neka nas Gospa Ružarica štiti i bdije uz nas.

5


Budite spremni biti drukčiji!

Poruka nadbiskupa Barišića na početku nove školske i vjeronaučne godine

Split, (IKA) – Na početku nove školske i vjeronaučne godine splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić obratio se pismom djeci i mladima koji su nakon ljetnih praznika po-novno sjeli u školske klupe, njihovim roditeljima, ravnateljima škola, uči-

teljima i nastavnicima, svećenicima i vjeroučiteljima.

Osvrćući se na sadašnje vrijeme velikih i brzih promjena koje vrlo teško uspijevamo pratiti te se zbog toga ponekad osjećamo nemoćnima i prepuštenima samima sebi, nadbi-skup ističe treba odati priznanje svim odgovornima u društvu koji nam u tome svesrdno pomažu i, u isto vrije-me, pozvati ih na još veću zauzetost u promicanju općeg dobra, a osobito na području odgoja i obrazovanja. Za svaku je pohvalu i priznanje sve ono što se čini na planu reforme na-šega školstva, ulaganja u da “ipak permanentnu izobrazbu nastavnika i profesora, kao i ulaganja u djecu i mlade, jer oni su budućnost naše domovine i Crkve”.

U poruci se nadbiskup prvotno obraća djeci: “Nije rijetkost čuti da su vaše torbe preteške i vaše gradivo preširoko. Ipak, ne bojte se teških torba! One će možda i postati lakše, školsko gradivo će možda i postati uže, ali u životu će uvijek biti i teš-kih zadataka. Mi bismo rado izbjegli poteškoće i uživali u životu bez puno napora i truda. Ali prisjetimo se da

6


se ‘ništa veliko ne rađa bez žrtve’, kao što vam je u Solinu poručio blagopokojni papa Ivan Pavao II.: ‘Ne vjerujte onima koji vam nude lagana rješenja!’” Pozvavši ih da budu otvoreni savjetima svojih roditelja i raspoloženi učiti od svojih odgojitelja i nastavnika koji žele svoja znanja i iskustva njima prenijeti, splitsko-makarski nadbiskup kaže: “Otvorite, dragi mladi prijatelji, svoja srca i svoje misli svemu što je dobro! Gajite u srcu želju za boljim društvom, jer naša sredina postaje bolja preko svakoga pojedinca koji uči i čestito živi. Budite spremni biti drukčiji!”

Nadbiskup Barišić potiče roditelje na njihovu obvezu i neotuđivu dužnost, ali i prvu i povlaštenu ulogu odgoja svoje djece u humanosti i kršćanskom duhu. Svjestan da mnogi društveni čimbenici otežavaju tu njihovu temelj-nu odgojnu ulogu ohrabruje ih da u dobro odgojenoj djeci vide “plod svoga rada, žrtve, odricanja i ljubavi. Zato, u svoju djecu ulažite ne samo mate-rijalna sredstva, nego nadasve svoje vrijeme, razgovor i druženje, savjet i ukor. Jednom riječju, ulažite u njih sebe i svoj život! To je jedino jamstvo dobrog odgoja”.

Obraćajući se ravnateljima, od-gojiteljima, učiteljima i nastavnicima nadbiskup s pohvalom ističe njihovu odgovornost i brigu za dobro svako-ga učenika da ga izvedu na pravi put. “Činit će vam se ponekad da su zadaci pred vama preteški i da su učenici ‘nemogući’. Sjetite se da za Boga nema ‘nemogućih’, ili ‘iz-

gubljenih’ slučajeva. Plodovi vašega rada i onda kada se nadate uspjehu mogu izostati, a sam Bog zna njihovo vrijeme. Plodovi sigurno neće izostati ako radite na korist onih čiji vam je odgoj povjeren”.

Pozdravljajući, svećenike, redov-nike i redovnice, vjeroučitelje i vje-roučiteljice, one koji se evanđeoskim samoprijegorom posvećuju uzvišenoj službi odgoja i rada u župama i ško-lama, podsjeća ih da su oni po svom evanđeoskom poslanju i mandatu Cr-kve, na osobit način pozvani gledati Isusa u svakom čovjeku: “Svaki uče-nik, koji pred vama raste u mudrosti, znanju i milosti, slika je Onoga koji vas je pozvao na tu uzvišenu zadaću. Svi smo mi pozvani na rast u ljubavi: ljubiti Boga iznad svega i bližnjega kao samoga sebe. Voljeti Boga i voljeti Njegovu sliku. A svaki vjeroučenik, koji nam je povjeren, slika je Boga koji ga je htio za vječnost. Zato se od vas, koji radite na vjerskom odgoju, traži i očekuje da djecu i mlade usmjeru-jete Božjoj mudrosti i životu, Isusu Kristu. Vi ne biste smjeli biti samo učitelji vjere, vjeroučitelji, nego još više svjedoci božanske ljubavi. Mož-da se pitamo koliko te ljubavi ima u našim srcima? On, naš božanski Učitelj, sposoban je preobraziti naša srca u trajni izvor ljubavi”.

Zazivajući na sve obilje Božjega blagoslova nadbiskup Barišić je svima poželio da njihov rad, odgoj i izobraz-ba donesu obilne plodove čovještva i vjere u novoj školskoj i vjeronaučnoj godini.

7


Fra Filip Grabovac, prosvjetitelj i mučenik

(U prigodi 310. godine rođanja i 260. tiskanja knjige “Cvit…”)

......................Uvod ......................

Fra Filip Grabovac, franjevac, svećenik, “lector et praedicator”, tj. professor i propovjednik, dugogodiš-nji vojni kapelan hrvatskih vojnika u mletačkoj vojsci, pjesnik i prozni pisac, dobročinitelj mnogih samostana Pro-vincije Presvetoga Otkupitelja, I stoga uvršten “inter patres Provinciae”, jer je prvi među franjevačkim piscima pisao poučnu prozu nereligioznog sadržaja, muž visoke nacionalne svijesti, njezin apostol, buditelj i širitelj te konačno hrvatski nacionalni mučenik.

Svaka od tih riječi ima svoju težinu i ozbiljnost. Ne može se o svakoj do-voljno pisati. Stoga evo samo nekoliko osnovnih podataka o njegovu živo-tu, djelovanju i stradanju. Rezultate arhivskih istraživanja objavio je dr. fra Karlo Eterović i objavio najprije u nastavcima u “Novoj reviji”, a zatim u posebnoj monografiji. To je do danas osnovni i temeljni rad o fra Filipu Grabovcu. Akademik dr. Tomo Matić objavio je kritičko izdanje Grabovčev “Cvit razgovora naroda i jezika ilirič-

koga aliti arvackoga…” u ediciji “Stari pisci hrvatski” (�95�.).

.......... Mladost i školovanje ..........

Mate Grabovac, fra Filipov otac, došao je u selo Podosoje, 6 km južno od Vrlike, iz sela Mađara u Ravnim kotarima. Bilo je to između �68�. – �687. godine nakon izgona Turaka iz Vrlike. Kao priznanje za hrabrost Mate je dobio zemlje bega Bukaričića (�69�.). Od četiri Matina sina vjero-jatno je fra Filip bio najmlađi. Rođen je krajem �697. godine.

Čitati i pisati dječak je vjerojatno naučio od svoga župnika u Vrlici. A kako je župa Vrlika pripadala samosta-nu Visovac, dječak je sigurno – danas bismo rekli – srednju školu završio na Visovcu. Tu se učilo hrvatsko pismo “bosančica”, latinski i talijanski jezik, koje je svaki đak morao svladati tako da je mogao na njima slušati preda-vanja i polagati ispite, bilo usmene bilo pismene. Osim jezikâ učilo se je vjeronauk, crkvene obrede, matemati-ku, povijest, zemljopis i glazbu. Škola

8


je trajala oko osam godina. Onda se polagao konačni ispit, “ispit zrelosti” – reklo bi se danas. Kakav je bio taj ispit pred provincijalom i ponekad cijelim definitorijem nek kaže podatak iz �80�. god. kad su u Omišu polagala 22 kandidata iz cijele Provincije, a položilo ih samo devet.

Nakon ispita išlo se u novicijat. Tko ne bi položio morao je ponavljati godi-nu. Tko ni tada nije položio nije mogao biti fratar, pa je bio otpušten.

Dana �. svibnja �7�8. god. kao provincijalov delegat fra Andrija Mar-šić, gvardijan, u samostanskoj crkvi u Zaostrogu obukao je “dicu u đake”. Bilo ih je šest. Na prvom mjestu za-pisan je “Fra Filip Grabovčević iz Vr-like”. Bilješka je pisana bosančicom. Slijedeće godine (�7�9.) sva šestorica položili su prve zavjete i tako postali franjevci.

O studiju filozofije i teologije ne zna se ništa. Možda je studirao u Italiji po ondašnjem običaju. Ima za to indirektnih dokaza. Ne zna se kada je ni gdje ređen za svećenika. To je vjerojatno bilo �726. god. pri zavr-šetku studija.

Provincijal fra Ivan Stražemanac u jednom dekretu za fra Filipa Grabovca, pisanom u Bresciji 26. svibnja �729. veli za Filipa da je “lector et prae-dicator”. To isto piše sam Grabovac za sebe na naslovnoj stranici svoga “Cvita”. Iz toga slijedi da je nakon redovitog studija filozofije i teologi-je završio i specijalizaciju te dobio titulu profesora. Ne zna se gdje je ni kada studirao i položio te ispite. Međutim, po ondašnjem običaju, da bi dobio taj službeni naziv, morao je nakon položenih ispita neko vrijeme i predavati. Ni za to nemamo nikakvih podataka.

Time je završen pregled prvoga dijela fra Filipova života. To je njego-va mladost, odgoj i obrazovanje, što je okrunio svećeničkim ređenjem i specijalizacijom u filozofiji i teologiji i titulom “lector et praedicator”.

......U borbi za istinu i prvadu ......

Drugo razdoblje počinje dana �9. veljače �729. god. kad je imenovan od generala Reda i svoga provincijala vojnim kapelanaom hrvatskih konja-nika u mletačkoj vojsci. To su bili tzv. “Croati a cavallo - hrvatski konjanici”. Redovito je bilo �-5 fratara Provinci-je Presvetoga Otkujitelja, koji su bili njihovi dušobrižnici.

Fra Filip je imao sjedište u samo-stanu sv. Bernardina u Veroni, u Italiji. Redovito je obilazio hrvatske vojnike na teritoriju od Verone do Brescije. U jednom pismu sam piše da mora ići “od Parme Nove do Crema”. Putovao je na konju, koga je morao sam uzdržavati. Stoga se dva puta tužio da s plaćom

9


od 5 dukata ne može pokriti osnovne troškove života i moli da mu se povisi plaća bar kao “običnom konjaniku”. Nakon ponovljene molbe povišena mu je na �0 dukata.

Njegov rad kao kapelana među vojnicima zaslužuje posebnu pažnju. Nešto više se možda ne će nikada do-znati. Ovdje spominjemo samo nešto. Bio je revan i požrtvovan. To se osobito pokazalo kad su harale kužne bolesti �7�5., �7�7., �7�2. i �7��. godine. Obilazio je bolesne vojnike, tješio ih i dijelio sv. sakramente. Postoji podatak da je tako radio ne samo u svojoj re-gimenti, kojoj je bio dodijeljen, nego i vojnicima drugih regimenta. Dva puta se I sam zarazio, a �7�2. je i krv ba-cao. Tako je narušio zdravlje da više nikad nije bio zdrav. Značajno je da su ga i vojne i crkvene vlasti nakon isteka roka nekoliko puta ponovno potvrđivale u službi i to u istoj re-gimenti. To je svakako dokaz da su s njim bili zadovoljni, odnosno da je savjesno ispunjavao svoje zadatke.

Budući da u to doba nije bilo škola osim u gradovima i u samostanima, narod je bio na vrlo niskoj vjerskoj i kulturnoj razini. Fra Filip je živio i radio s vojnicima koji su došli u Italiju iz naših krajeva. Stoga je kao kapelan nastojao poučavati vojnike u vjerskim istinama i moralnim načelima. Ali je brzo uvidio da osim žive riječi treba posegnuti i za tiskanom. Stoga je već �729. god. tiskao “Esortazione amo-rosa di un zelante Dalmatino in verso illirico sopra il vestir abusivo praticato da molti officiali della stessa nazione illirica, ommettendo l´antico uso eroico delli loro segnalati antenati appresso

la Sereniss. Republica”. To je zapravo pjesma tiskana kao letak, poznata po kasnijem imenu “Od kolunela kne-za Antuna Kumbata”, koju je pisac kasnije uvrstio u svoj “Cvit”. U njoj se zalaže za narodne običaje, jezik i nošnju i napada hrvatske “vojvode” koji se stide svoga hrvatskog imena, jezika, nošnje, oružja i :

“Učine se oni Talijanaši ter govore: ’Mi nijesmo naši!’”

Već u toj pjesmi dao naslutiti da ne će uz svoj dušobrižnički rad za-pustiti drugu svoju veliku obvezu: pomoć svojim sunarodnjacima da se nacionalno osvijeste i da ne zanemare prosvjetu i kulturu općenito.

Stoga je nakon višegodišnjeg rada �7�7. g. tiskao u Veneciji u 700 pri-mjeraka “Cvit razgovora naroda i je-zika iliričkoga aliti rvackoga”. To je značajno djelo vjerskoga, moralnog i poučnog karaktera. Knjiga se dijeli na dva dijela: u prvom vjerskom, ističe da je svemu zlu na svijetu uzrok grijeh. Stoga se bori protiv zla, donosi primjere iz Sv. Pisma i života i posebno potiče roditelje da rječju i primjerom odgajaju svoju djecu. Cijeli prvi dio je nastojanje da ljude odvrati od mana i privede praktičnom kršćanskom životu.

U drugom dijelu pisac se prihva-tio jedinstvenoga pothvata. Uvidio je, naime, kako se Venecija odnosi prema Hrvatima kao prema ljudima drugo-ga reda. Stoga želi u našem čovjeku probuditi nacionalnu svijest i ponos. Upozorava da su strari nazivi “Iliri” i “Slovinci” sinonimi za riječ Hrvati, a jezik ilirički i slovinski isto je što i hrvatski. Vrlo je značajno da gotovo

�0


�00 godina prije Ljudevita Gaja za fra Filipa Grabovca materinski je jezik ilirski, tj. hrvatski.

U tom drugom dijelu knjige pisac je dao kratki pregled svjetske i do-maće povijesti. Tu su u pjesmi i prozi biblijski događaji, Skandinavija, Goti, Longobardi, Istočno i Zapadno rimsko carstvo, Dioklecijan i stara Dalmacija, Italija, Ugarska, Turska, Albanija i Srbija. Ipak je najviše mjesta posve-ćeno Dalmaciji i hrvatskom narodu i njegovoj povijesti. Ističe kako su se Hrvati dragovoljno pokrstili i stvorili svoju državu, kojoj su na čelu bili kraljevi narodne krvi. Podsijeća na posljednjega kralja Dmitra Zvonimira i nakon njega na zajednički živopt s “krunom ugarskom”. Naglašava da je u našoj prošlosti bilo vrlo mnogo svetaca, papa, biskupa, znanstvenih radnika, vojskovođa i junaka … Isti-čući na taj način staru slavu, indi-rektno je upozoravao na suvremene gospodarske, kulturne i društvene probleme i nepravde. Evo nekih pri-mjera. U pjesmi “Slava Dalmacije” pjesnik veli:

“Dalmacijo, kruno svita, eto spavaš puno lita… Kamo tvoja stara sila, kakva jesni prija bila? Nevirnici sad te gaze,

šta si bila to ne paze… Na što tužna danas spade,

osičena ko ostade! Kamo tvoja prava slava gdi bijaše majka lava?

U sužanjstvu Bosna osta, tog i tebi ima dosta…

Sad te svaka rđa gazi, pak još iđe ter te mrazi. Sad si puna svake rđe, a još posli biće grđe!”

To je samo nekoliko stihova u koji-ma želi pokazati u kakvom se jadnom stanju nalazi Dalmacija.

A u pjesmi “Od naravi ćudi rvacke” upozorava na naše narodne mane, posebno neslogu:

“Da b´ Rvati skladni bili, ne b´ ovako žalost pili.

Reko, da bi sklad imali, svim bi svitom ti vladali…”

Kakvi su stranci prema nama (svakako tu cilja i na Mlečane) vidi se iz sljedećih stihova:

Kad Kralj oće kog da srve, tad Rvate meće prve, a dobitak kad se dili,

tad pitaju : “Gdi ste bili?”… Gdi postanu godi rati,

svaki kralj ji zove brati, a kada se oni smire:

“Nikakve su” – vele – “vire!” Ne miluje, neg već kara, žive peče, mrtve para…

Potrebno je upozoriti da je pi-sac za svoj “Cvit” dobio od crkvenih i državnih vlasti odobrenje za tisak. Sam je isplatio troškove tiskanja. Za-nimljivo je što sam veli za tiskarske greške (koje on zove “pomanjkanja”): „Imaj znat, da nije moja sva nepo-mlja, premda sam sâm bio, i da se s oćalima služim; nego bo je najveća nepomlja štampaturova, budući da ne zna jezika našega, a ja nisam mogao

��


na svaku rič ni na svako slovo dospit ni pomlju stavit.”

U svojim nastupima bio je oštar. Tako je pohvalio svoje Vrličane, a na-pao Sinjane :”Od Vrljičana nije bilo nevire i izdaje, a pod Sinjem tu je vazda bila!” Slično je napao i kolu-nela Grgu Nakića iz Drniša. Takvi izrazi izazvali su neke ljude. Tako su petorica Sinjana dana �0. �0. �7�7. god. došli k prokuratoru Foscariniju i predali mu primjerak “Cvita” s tužbom protiv pisca. U tužbi navode da pisac izruguje državne predstavnike, potiče narod na ustanak i vrijeđa pojedine ljude i krajeve.

Sud je najprije dao prevesti na talijanski inkriminirane tekstove. Prevodilac je bio dr. Nadale Nassi. Kad je prijevod bio gotov, izdan je nalog 2�. studenoga kapetanu Verone da liši slobode pisca, zaplijeni sve knjige i rukopise i da ga pod stražom dovede u Venecju, gdje je stigao �0. studeanoga. Tu je odmah strpan u zloglasnu državnu tamnicu “Sotto i piombi”.

Saslušanje okrivljenoga bilo je �7. prosinca. Tek tada je fra Filip doznao tko ga i zašto tuži. Sudski proces nije nikada završen. Okrivljeni se nije mogao braniti. Jednostavno je zadr-žan u tamnici. To je, nažlost, ljudska pravda i ljudski sud, posebno državni i politički.

U međuvremenu su državni inkvi-zitori naredili providuru Dalmacije da sve primjerke “Cvita” pokupi i pošalje u Veneciju, a �5 dana kasnije da se svi primjerci pokupe i javno spale u Zadru, Splitu i Sinju i da se oglasi da je pisac u državnoj tamnici.

......Neosuđeni umire utaničen .....

Sačuvani su spis o saslušanju “okrivljenika”,“državnoga neprijatelja” i “bunitelja naroda”. Nikada nije osuđen pravomoćnom sudskom osudom. Mnogi su crkverni i građanski dostojanstvenici i uglednici molili državne vlasti da fra Filkip ne bude osuđen i da bude pu-šten na slobodu, ali mletačke vlasti te molbe nisu slušale ni uvažavale. One su se brinuli samo za očuvanje svoje vlasti i moći, a nije im bilo stalo do nedužna čovjeka. Na mnoge molbe, vlasti su konačno dopustile da bude premješten iz tamnice u mali Samostan Duha Svetiga blizu Vvenecije. Saču-vana su pisma fra Ante Scutarija, fra Filipova gvardijan, koji moli vlasti da mu olakšaju životjer mu je zvdravlje jako loše i da se mora liječiti. Državna je valst ostala neumoljiva.

I takao je došao tužni dan, ��. veljače �9�9. godine. Fra Filip je kao neosuđeni utamničenik ispustuo svoju dušu i predao je Gospodinu Bogu kao svećenik, redovnik, utemničenik i hrvatski nacionalni mučenik. Fra Stipoqan latović, povjsenjičar piše: “ Tješen od redofvnikka I pokriepljen svetoistajstvbimaaaa, pa nauku Pro-petoga, kmolja je rukama držao, prač-štajući svojim ubojicama zadnjim ci-jelovom Isusa, odleti muj pravedna duša Bogu…” Fra Filip je pokopan u svećenički grob na otočiću Duha Svetoga nedalko Venecije.

Fra Filip Grabovac je još jedna hrvatska žrtva na oltaru Domovine Hrvatske.

............................ Fra Gabrijel Jurišić

�2


Međunarodno hodočašće sv. Spasu u Vrhrici

(u srijedu, 5. rujna 2007. godine)

............Uvodna napomena ............

Svakomu je poznato da su ko-munističke vlasti tako loše vodile politiku i privredu u bivšoj i pro-paloj državi (bolje da joj se ime ne spominje !), da su stotine tisuća Hrvata morale napustiti svoju Do-movinu i potražiti teško zarađenu koru kruha u inozemstvu. Tako se je iz Domovine iselilo gotovo pola milijuna Hrvata. Jedni se nisu dobro snašli, drugi su završili tre-gično, ali je ipak ogromna većima

svojim poštenim radom i životom stvorila uvjete dostojne za život kulturnoga i poštenog čovjeka.

Budući da je većina Hrvata katolič-ke vjere, njemački su biskupi zamolili hrvatske biskupe da polšalju hrvatske svećenike, koji će biti dušobrižnici, odnosno župnici tolikoga mnoštva hrvatskih vjernika. Tako su nastale brojne »hrvatske katoličke misije» u mnogim većim i manjim njemačkim gradovima. Danas ih ima točno dve-deset i dvije (92). Te hrvatske župe («misije») vode hrvatski svećenici, a pomažu im brojne redovnice i drugi pastoralni suradnci. Neke su od tih hrvatskih župa jako velike, pa godišnje imaju preko �00 krštenja djece, isto toliko prvopričesnika i krizmanika.

Također je poznato da u Njemač-ko ima radnika i iz drugih država i naroda, npr. Talijanaca, Španjolaca, Portugalaca, Iraca, Poljaka, Čeha, Slo-vaka, Mađara, Rumunja, Grka, Turaka i drugih. I za njih vode duhovnu brigu njihovi svećenici.

Njemačke su biskupije osnovale posebne urede za strane svećenike i vjernike i predstojnici tih ureda («re-fenerti») izravno surađuju i usklađuju sve što je potrebno da bi se mogao

Hodočasnici ispred Crkve Sv. Spasa u Vrhrici

��


razvijtati vjernički život svakoga po-jedinog naroda.

....... Iz Njemačke u Hrvatsku ......

Kako je u drugim njemačkim bi-skupijama, tako je i u Biskupiji Mainz, kojoj je na čelu kardinal Karl Lehma-nn, predsjednnik Njemačke biskupske konferencije. I baš je iz te Biskupije početkom mjeseca rujna t. g. gosp Bern-dom ?? Krämer, predstojnik Ureda za strance, zajedno s referentom iz Bisku-pije Limburg, gosp. Wernerom Heukäu-ferom i nekim hrvatskim svećenicima, organizirao je studijsko putovanje po Hrvatskoj. Bilo ih je točno trideset i jedno (��). Od Hrvata su bili: fra Josip Bebić, hrvatski naddušobrižnik, fra Ante Bilić (Mainz), fra Josip Klarić ( Darmstadt), fra Mladen Marić (Offe-nbach), fra Marijan Petričević i đakon Mato Valjan (Giessen). Od hrvatskih redovnica bile su s. Auksilija Milić i s. Estera Marijić. Mnogo je truda uložio da taj cijeli pothvat bude zabilježen i riječju i slikom dr. Adolf Polegubić, urednik mjesečnika «Živa zajednica», koji već nekoliko desetljeća izazi u Frankfurtu. S njima su bli svećenici, redovnici, redovnice i vjernici iz prije spomenutih naroda.

Svi su on i željali upoznati hr-vatski narod, hrvatsku zemlju, ljude, vjeru, svetišta i prošteništa, kulturne i vjerske spomenike, prirodne ljpepote i druge znamanitosti.

Posjetili su i razgledali uz stručno vodstvo starokršćanski i starohrvatski Solin, Split (Katedralu sv. Duje, Kripr-tu, Krstionicu, Peristil, Dioklecijanovu palaču, Muzej hrvatskih arheoloških

starina, Meštrovićevu Galeriju i Ka-štelet, Samostan i Crkvu Gospe od Zdravlja, u kojoj su slavili sv. Misu), Trogir (Katedralu, Crkvu sv. Ivana, Katedralni muzej), Šibenik (Katedralu i druge znamenitosti), isto tako Za-dar, Slapove Krke i Visovac. Bili su u Imotskomu, Metkoviću i u Svetištu Kraljice mira u Međugorju.

Sve što su vidjeli i kako su bili primljeni toliko ih je oduševilo da su mnogi izrazili želju da opet dođu u lijepu zemlju Hrvatsku.

............ U Crkvi Sv. Spasa ............

Iako je sve bilo divno, ipak ih se je na poseban način dojmilo «sveto hrvatsko tlo» u Vrhrici na vrelu Ce-tine. Tu je glasovita starorohrvatska Crkva Sv. Spasa iz IX. stoljeća, koju je sagradio župan Gastika, kako je zapisano na kamenoj gredi, što je bila u svetištu te Crkve, a sada se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških starina u Splitu pod Marjanom.

Na tome svetom tlu hodočasanike iz nekoliko europskih država i naroda dočekao je fra Marko Duran, župnik Župe Gospe od Ružarja, kojoj pripada i Crkva Sv. Spasa. S njim je u druš-tvu bio i fra Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika »Kačić» iz Sinja, koji je u samoj Crkvi okupljenim hodočanicima prikazao više nego tisućljetnu povijest gadnje, stradanja, obnove, rušenja i paljenja te znamenite Crkve, koja jedina u Hrvatskoj ima sačuvan staro-hrvatski zvonik. Oko Crkve je dosada najveće poznato starohrvatsko groblje s preko tisuću i sto (�.�00) istraženih i registriranih starohrvatskih grobova.

��


Izvanredno vrijedni arheološki nalazi pohranjeni su u Muzeju hrvatskih arheoloških starina u Splitu.

Svi su hodočasnici pozorno i po-božno slušali izlaganje o slavnoj i ju-načkoj hrvatskoj povijesti. Govornik ih je upozorio na riječi koje je čuo Mojsije, kad se je našao pred gorućim grmom: «Izuj obuću svoju, jer mjesto na kojemu stojiš sveto je tlo» (Izl �, 5). Rekao im je: «Za nas Hrvate ovo je sveto tlo, jer su ovdje naši pređi prije više do tisuću godina svojim glasom slavili Gospodina Boga i Blaženu Djevicu Mariju, Kraljicu Hrvata. Ovdje su slavili sv. Mise, ovdje primali sv. sakramente, ovdje djecu krstili, primali sv. Pričest, molili za žive i mrtve… I u naše dane, posebno na Svetkovinu Spasova, tj. Uzašašća Kristova, kad se u svibnju mjesecu sva priroda zazeleni i okiti cvijećem, župnik Vrlike sa svojim narodom slavi sv. Misu uz ovu starodredvnu Crkvu, moli za žive i mrtve i posebno obalj-va «blagoslov polja», tj. zauzivlje Božji blagoslov na svu prirodu, a posebno na poljoprivredne radnike, da im dobri Bog blagoslovi njihov trug i znoj.

Na kraju su svi zajedno, kao neka-da stari Hravti, ispjevali na latinskom

jeziku molitvu-pjesmu Majci Božjoj Ma-riji: «Salve Regina - Zdravo Kraljice!»

Bio je to za sve izvanredan duhovni doživljaj, koji je hrvatske i strane hodo-časnike duhovno povezao sa županom Gastikom, starohrvatskim knezovima i velmožama, biskupima, svećenicima, redovnicima i pobožnim narodom. Moli-tva hrvatskih davnih stanovnika ovoga kraja, molitva današnjega hrvatskog naraštaja i hodočanika iz šest europskih država i naroda slila se je u jedinstvenu pjesmu i molitvu Majci Mariji, Majci Crkvce, Majci i zaštitnici svih kršćan-skih naroda i Kraljici Hrvata!

Iz Crkve Sv. Spasa hodočasnici su u večernjim satima stigli u Svetište i Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske. Tu su doznali o povijesti Franjevačko-ga samostana, Svetišta, Franjevačke klasične gimnazije i Muzeja. Pred ol-tarom Čudotvorne Gospe Sinjske svi su molili i pjevali…

Franjevci su hodočasnike vrlo lijepo primili i u samostanskoj bla-govaonici pogostili. Održano je i više prigodnih govora u kojima su gosti izrazili svoje divljenje hrvatskoj zemlji i narodu, vjeri i pobožnosti, a doma-ćini su im zahvalili što su posjetili dio Hrvatske i posebno što su došli u Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske.

Kasno u noć napustili su Franje-vački samostan Gospe Sinjske i zaputili se u «Medenu» kraj Trogira.

Svi rekoše i da im je taj dan is-punjen divnim doživljajima i nezabo-ravnim susretima.

«O kako je lijepo i kako je ugod-no, kad se braća nađu zajedno» (Ps ��2, �).

...............................................B. RišićU Crkvi pozorno slušaju predavanje i pobožno pjevaju «Salve Regina»

�5


Dinko Šimunović: Mladi dani

Napokon dođe liječnik i preporuči majci, da se preseli u Vrliku:- bijaše dosta blizu, a kod nje ljekovita Česma u gustoj šumi. Upoznadoh one lijepe gajeve i veselo, blistavo vrelo još onda, dok nijesam znao, što je kamen pustoš. No sada se sve u meni i oko mene preobratilo: vlažna, mirisna zemlja, svježina guste zeleni i žubor vode sa-više se oko mene i opojiše radostima prvih djetinjskih uspomena.

No toga ljeta upoznao sam i još nešto: ljepotu žive riječi i ljepotu u knjigama, koju nijesam slutio. Nešto se čudno događalo u Vrlici. Knjige i novine, što su ih imali u rukama, bi-jahu posve drugojačije no prije: našim riječima slavile su ono, što je domaće, i milo govorile o težaku, o njegovim njivama i pjesmi te ljubile ono, što i sam ljubiš.

Već u tri sata poslije podneva bijaše na vrličkoj Česmi prijatno od hlada šume i vode. A predvečer, kad iz brežuljkastog i suncem obasjanog polja dopiraše škripa kola punih snopova i naviljaka sijena, čitalo se i pjevalo, “kako se narod budi”, te o “pobjedi“i “slobodi”.

Već druge večeri čuo sam u gaju povrh česme mlada gospodina kako napamet niže lijepe zvonke riječi. I dosad sam čuo i čitao različitih pje-

sama, no ova je na me više utjecala valjda zato, što je bila prva o nečemu meni poznatu i blizu i o čemu nijesam mislio, da može nastati pjesma. Pa i stoga, što je u njoj drhtalo, makar nejasno, isto što i u dubini moga srca. Kasnije sam je i napisao, jer mi se je vrlo svidjela.

- To je gospodin Ivo Bressan, - šapnu mati.

- Bressan? Je li moguće? Ta to nije naše ime! Rekoh i zagledah se u tog «lacmanina».

Bistra vodo česme moje,Česme moga rodnog luga… - Kako može lacmanin zvati ove

naše lugove svojima? – pomislim.- No zamalo njegove zvonke riječi

podušile i žubor česme i moju sumnju, te stadoh pohlepno slušati.

Procjeđena, ljekovita, tu izvireš, vodo draga, I tvoj brzi vrutak hita,

kud ga vodi narav blaga, Te žuboreć svakog vabi, da mu biser-vodu grabi! Vodo hladna, tvoje kapi,

srmo-srebrni pišteljci, Vodometi, mali slapi, talasići, vir-prstenci,

Zbor skladaju tajne moći, i u danu i u noći!

�6


Tu bijaše i gospođa i gospode, koje sam jedino po govoru i odijelu zvao lacmanima i našim dušmanima, no sada mi se činilo, da nijesu ono, što sam mislio. Lica im bijahu ganuta, ili mi se takim viđahu na mjesečini, koja prodiraše kroz lišće visokih javora i brijesta.A onaj gospodin govoraše dalje svoju pjesmu:

K blijesku čarnog vrutka tvoga, usred tihe noći crne, Moja brza hiti noga,

duša želi da se svrne, Roj svjetlica sjajnih,

malih svjetluca se po obali!

I zbilja svuda ispod tamnog gr-mlja krijesnice plamtjele jasnije nego zvjezdice po nebu, jer ga je pun mjesec ispunio bjelkastim svijetlom.

Onaj gospodin zamukne, kao da nešto čeka, a onda, pogledavši u nas i oko sebe, reče tiše:

Šuma, što te opkolila, prepuna je rajskog čara, Lišćem trepti poput krila, sred ljetnoga pustog žara, Slavuj pjeva, djet’o kljuje,

lahor dušu razgaljuje!

Pomislio sam, da je prorok, jer je iznad nas u gaju doista zapjevao slavuj malo nakon toga, što je on prignute glave izgovorio one stihove. A poslušavši slavuja, uspravi se on, pa iznova nizaše svoju pjesmu:

I po noći slavuj pjeva i sve do rujne ljetne zore,

A u zoru mala ševa popijeva s neba gore,

Novi zbor se opet sklada, a raskošje sušom vlada!

Onda je pružio ruke Česmi i pro-dužio gotovo šapćući:

Nepoznata, tajnovita, sjalo sunce, bila tama,

Sipala si biser-vrelo Vrličanim’, samim nama,

Ali evo dođe hora, nove sreće ciknu zora,

Dođe hora,nasta vrijeme narodnoga preporoda.

Kad je jačim glasom izgovorio po-sljednje riječi, svi zapljeskaše i okupiše se oko pjesnika. I ja sam mlatio dlani-ma jer mi se činilo, da se oni stihovi tiču samo Koljana i manastira, pa da će sva gospoda postati što i težaci.

O tome gospodinu pomislih da je lacmanin, neprijatelj Česme i šume, jer se u njoj čulo udaranje jakog di-jetlova kljuna te slavujeva i kosova pjesma. Njih slušaju hajduci i ostali junaci narodni, a lacmani ljube samo « kanarince» i mrtvo cvijeće od papira u svojim zadušenim «kamarama». No sada sam se našao radostan i u čudu, što i gospoda mogu osjetiti ljepotu onoga, što je naše. Zato sam mrzio i knjige te sve, što je u njima misleći, da su i one samo lacmanske. U moga je oca naime bilo mnogo latinskih i talijanskih knjiga.

Te iste večeri stiže me novo iznena-đenje. Dva mladićka, nešto starija od mene i koji najviše pljeskahu, povedoše me sobom. Bijahu to mladi «studenti», jedan iz Primorja, a drugi mješćanin: Vladimir Nazor i Milam Begović. Ne znam, zašto sam im se svidio, ni po čemu su držali, da smo jednaki. Obo-jica već»srednjoškolci», a mene ipak, i bez predomišljanja zazvaše. Biće da

�7


su po mojim zanosnim usklicima i krepkom uzrastu pomislili, da sam im ravan, pa me prigrliše i počeše mi otkrivati svoje tajne. A tajna bijaše, da su – zaljubljeni i da svaki od njih ima snopić pjesama u džepu.

Dođosmo u nisku i tijesnu sobicu, ništa bolju od moje na selu, te uz dvije lojanice stadoše čitati svoje lije-pe stihove. U njima se isticala ljubav prema «dragoj» i još prema nečemu te želja za «nedostizivim», i baš onim istim, za kojim sam i ja, ne znajući, čeznuo.

Šutio sam ne pokazujući im svo-je divljenje, no bit će da su ga ipak zamijetili. Možda su znali, da sva tro-jica želimo jedno, i to nešto ljepše od svega na svijetu, ali da ga ne možemo pravo izreći.

Malo kasnije pripovijedahu mi o piscima i «novelama» pa glasno, i iz tiskanih knjiga, čitali zvonke

stihove, lijepe kao i žubor Česme na mjesečini i tajnovitih sjena u gaju više nje.

U novih znanaca vidio sam «no-tese», u koje bilježe svoje misli i sve drugo, što im je trebalo. Zamolim maj-ku, pa ga je ona i meni kupila. Odmah na prvoj stranici napišem prezime i ime, a onda godinu, mjesec i dan, kad sam počeo pisati, i to rimskim brojevima, baš kao što sam vidio u «notesima» novih poznanika.

Osim Nazora i Milana Begovića s nama se je družio i njegov brat Dušan, te su govorili, kako će jedan postati liječnik, drugi profesor, a treći sudac, pa su i mene zapitali, što mislim. Da su znali, koliku mi tugu zadaju, doista ne bi me nikada to zapitali. Nijesam znao, što ću postati, niti su mi roditelji o tome što rekli…

....................... Priredila: Manda Vidić

�8


«Sličice iz povijesti Vrlike»

Prikazujem vam izvorno pismo pisca VRLIčKI HRVATI oDGoVARAJU PISCU

.............. «Vrlike u borbi» ..............

Nazad malo mjeseci turena je u svijet «Vrlika u borbi», pamflet pun uvrieda katoličkoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i poštenijim i uglednijim gradjanim. Piščeva je nakana sastaviti hvalospjev V. Kulišiću i preporočiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, pobuditi sažaljenje cielog srbstva nad tim živućim mučenikom, sjedne strane, a s druge prikazati cielom hrvatstvu, da Hrvatska stranka u Vrlici nema drugih pristaša do popa i fratara i njekoliko neharnih propalica.

Pisac pamfleta bilježi početak smutnje od godine �89�, na sv. Spa-sa. Prenosi svjedodžbe Kulušićevih svjedočanstava pojedinim Hrvatim. On zalazi u najdelikatnija pitanja poštenja i ljudskog značaja. On sudi fratra na oltaru i u društvu. U obće grdi, psuje sve, što je hrvatsko i katoličko. Poslužio se uredovnim spisim, općin-skim i privatnim pismim Kulišićevih prijatelja.

Napunio je knjigu dopisa u «Srp-skom Glasu», tužaba i osuda, pred-

stavaka i rasprava. On se je napo-kon poslužio pismim, koja je dobio od bivšeg poštira Srbina. On je sve uložio da dokaže, što je odredio, sve izostavio, što je proti njemu.

Godine �895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obćinski i politički. Hrvatska strana podlegla je u obojim. Hrvati su bili zadovoljni što su imali većinu naroda uza se. Niesu htjeli po listovi-ma tražiti polomljena perja. Mirovali su i ako su svakdano radili za dobro naroda. Dr. Vale Tomić napao je vrličke Hrvate. Oni su puštali nek se prostota zabavlja, mučali su. Srbim nije bilo dosta dvojeg slavodobića, nijesu bili zadovoljni hrvatskim mukom na na-padaje njihove i dr. Vale obuze ih grč ka oholost o kojoj Kačić pjeva: Ah moj Bože goleme žalosti – teške ti su grčke oholosti! – Pozvaše ih opet na megdan sa bezstidnim pamfletom «Vrlike u borbi».

Evo odgovora Vrličkih Hrvata. Do-kazi nam historijom u ruci, da su Grci preoteli hrvatski katolički narod i na silu ga preveli na grčku vjeru. Da su ovi odmetnici, počam od godine �699

�9


zanovietali katolicim, da su za mletač-ke vlade oni isti bili, koji su i danas. Da su za francuske vlade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja sa Hrvatskom i za to primili za uzdarje katoličke crkve, za to im zasnovan seminar, da su u svom vjerskom fanatizmu ubili dva svećenika.

Od godine �8�2 počinjem redati upisane isprave koje dokazuju, da je te godine počela smutnja sa strane sljedbenika grčke vjere.

Pripoviedam do god. �862. o sve-djerim smutnjama između grka i ka-tolika. God. �862. pretrgavam pripo-viedanje i prihvaćam poviest unije u Vrlivi. Od god �86�. do �88� u Vrlici je bjesnila borba između dviju poro-dica, kulišićeve grčke i Novakovićeve katoličke. God. �88� počinje politička borba. Od tada su na poprištu Hrvati i Srbi. Dotadanji vjerom Grci, prihva-tiše srbsku politiku i narodnost. U prvom dielu bez osvrćati se na «Vrliku u borbi» Pripoviedam sve zgode do dana današnjeg, objektivno iznoseć pisane isprave.

U drugom dielu prenosim odgovore napadnutih pojedinaca napadnutih u «Vrlika u borbi». Begović, Plazonić, Malić, Kotaraš, Barbić, opovrgavaju svojim podpisom i dokazuju da su zlobno napadnuti. U trećem dijelu uspoređivam, da štiocu bude lašnje upoznati istinu.

Hrvati su napadnuti, stoga im neće nitko zamjeriti da se brane. Pri glavi i otca po glavi. Nami je došlo do glave. Do poštenja i značaja mo-ramo se braniti. Ipak, nastojao sam da ne upadnem u pomanjkanje, koje prigovaram pisaocu pamfleta, on je

obilovao riečim bezstidnim, a ja ću obilovat dokazim.

Poslijedak ove knjige bit će, da će Kulišić pozvati dobar dio vrličkih Hrvata na obtuženičku klupu. Tu je slaboću u više navrata pokazao. On napadne, izgrdi, ozloglasi i mi sve puštamo. Dočim kad Hrvati doka-zim u ruci, pobiju ga i dokažu mu što će mesti ispred svoje kuće uteče se pod skut paragrafa. Viteški je na megdan izaći i na njemu ostati a ne zalatjati se za tudji štit. Viteže, Jozo Kulišiću, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bježati, oružjem kojim si ih napao, brani se.U tebe ima dosta rieči, de ih siplji, Hrvati će se opet braniti. Oni ne zovu nikoga u pomoć, već svoj pošten obraz, što će tebi doktori? Poštena čovjeka ne može nitko ocrniti, ako se on sam ne zaglibi.Što je tebi potreba da te sudbeni paragrafi čiste?

Hrvatski narode! U Vrlici Hrvati se bore proti otimačim, koji su nas objegli, pak sad hoće da zanieču i naš obstanak. Jozo Kulišić naš je zakleti dušmanin, koji je pomoću kumstva, prijateljstva i svoga polo-žaja znao podignutu srbsku stranku, gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga na kraju dotjerali, izbrojeni su mu dani s toga, u smrtnoj trzavici napao nas je ko turčin s koca. On zove sve i svakoga u pomoć, a mi zovemo tebe, junački, hrvatski naro-de, da savladamo bukovačke junake i da uzpostavimo hrvatsku zastavu na dostojno mjesto, odklen su ju izdajice uklonili.

............ Pripremio: Ante Tonći Turudić

20


Događaji iz života župe

.... Postavljena i elektrificirana ....

............ zvona u Ježeviću ............

Nabavljena su dva nova zvona za filijalnu crkvu Svetoga Spasa u Ježeviću. Zvona su salivena u firmi „TRŽEC“ u Zagrebu. Veliko zvono je teško ��7 kg i posvećeno je Svetom Spasu upisanim riječima: SVETI SPASE SPASITELJU SVIJETA SPASI

SVE. Drugo zvono je težine 86 kg i posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji s upisanim riječima: AVE MARIA - JUTARNJI POZDRAV - PODNEVNA MOLITVA – VEČERNJI ZOV. Postav-ljena su u zvonik i elektrificirana od �6. do �9. siječnja 20007. Radove su izvodili radnici „KG“ – Bravarskog obrta Josipa Kahlina iz Zagreba

2�


......... Zvonik na Maovicama .........

Svako mjesto uz svoju crku želi imati i zvonik. Napokon je došlo i sazrelo vrijeme da se počne gradnjom zvonika na Maovicama. Tijekom prošle godine 2006. provedena je akcija pri-kupljanja sredstava za taj poduhvat.

Tri zvona za ovu crkvu je daro-vao i naručio gosp. Brtan kod firme „TRŽEC“ u Zagrebu.

Do �0 ožujka završen je zvonik do kupole. Konstrukcijska podloga

Iako nije prikupljena ni trećina troško-va župnik fra Marko Duran se odlučio da se započnu radovi na izgradnji zvonika. Tako se počelo s iskapanjem temelja u ponedjeljak 27.. studenoga 2006. U subotu 9. prosinca saliveni

su temelji. Do Božića 2006. betonski radovi na zidanju zvonika došli su u razini visine crkve sv. Jure.

U 2007. godini nastavljeni su ra-dovi na gradnji zvonika. �. veljače već je zvonik izgrađen do zadnje ploče gdje će se montirati zvona. 5. veljače podignuta su zvona i postavljena na gornju ploču.

za završnicu zvonika završena je do blagdana sv. Jure 2�. travnja 2007.

Mještanin gospodin Vinko Blažević je darovao kamen za oblogu zvonika. Radnici njegove firme su uzeli mjere i pripremali bijeli kamen, tako da su radovi na oblaganju zvonika počeli početkom srpnja. Zbog velike vrućine

22


ti su radovi prekinuti i nastavljeni 28. kolovoza te se došlo do kupole. Kupola je prvotno bila planirana tako da se obloži bakrom. Međutim je na

iz Zagreba. Tako su nova zvona ispro-bana i zazvonila prvi put na Uzašašće Gospodinovo. Od toga dana tri puta denveno pozivaju zvona na molitvu, a prvi put su zvonila sva zvona u

prijedlog gosp. Vinka Blževića donijet zaključak da se kupola salije od betona i obloži kamenom kao i cijeli zvonik. Sada su u pripremi ti radovi.

Tri zvona su postaljvena i elek-trificirana od �5. do �7. svibnja 2007. Radove su izveli �7. svibnja radnici „KG“-Bravarskog obrta Josipa Kahline

nedjelju 20. sivbnja 2007. Gospodin Brtan je zaželio da se dopuni zvonik i četvrtim zvonom pa ga je naručio kod iste firme. Budući da se trebalo

malo proširiti već izgrađeni prozor za stavljanje četvrtoga zvona, radovi na oblaganju kamenom tog dijela zvonika

2�


nastavit će se kad se postavi zvono i salije kupola. To će biti tijekom mje-seca listopada ove godine.

Jurić, Josip Vučemilović-Vranjić, Mario Vučemilović-Vranjić, Josip Vuletić i Luka Vujić iz Kijeva. Prvopričesnici su se dobro pripremali tijekom školske godine i izvan školskog vjeronauka. Od listopada do travnja pripremao ih je župski vika fra Leo Delaš a pripremu proslave obavio je župnik fra Marko Duran. Dva dana prije Prve svete Pri-česti, u petak �. svibnja prvopričesnici su pristupili prvi put sakramentu svete Ispovijedi.

Svečana proslava Prve svete Priče-sti snimljena je na DVD kao i digitalne fotografije na CD. Tako su svi prvo-pričesnici dobili oba CD-a kao lijepu uspomenu koje se mogu pomoću filma i forografija rado sjećati.

...............Krizma u župi ...............

Slavlje sakramenta sv. krizme odr-žano ��. svibnja s početkom u �0,�0. sati. Misno slavlje započelo kratkom procesijom iz sakristije. Sv. misu je predvodio don Marinko Vidović, pro-fesor na KBF-u u Splitu, te podijelio sakramenat krizme devetnaestorici krizmanika. Pjevane dijelove sv. mise predvodio je naš crkveni zbor. Za or-guljama svirala Inga Milković. Sve su snimali i fotografirali Josip Matić i Zdenko Pulić.

Krizmanici: Dino Boduljak, Stipe Ćorić, Kristina Galiot, Ante Grabić, Suzana Grabić, Josip Gverić, Mar-ko Jakelić, Ivana Kaselj, Ante Marić, Antonija perković, Ante Rupanović, Ante Skorup, Ana Turudić, Jakov Tu-rudić, Josip Uzun, Božo Vicić, Stipa-na Vrančić, Antonela Vuletić, Jelena Vuletić.

............Prva Sveta pričest ...........

I ove je godine svečano proslav-ljena PRVA SVETA PRIČEST u našoj župnoj crkvi Gospe Ružarice u nedjelju 6. svibnja. Sakramenat svete Pričesti primilo je 28 prvopričesnika: Sara Barišić, Ivana Batalić, Ante Ćorić, Ante Djaković, Stipan Erceg, Ivana Gverić, Marija Klepo, Marko Klepo, Božo Kosorčić, Željana Krnjac, Tonći Ljulj, Petra Milković, Ana Plazonić, Fra-no Plazonić, Monika Režbečaj, Aleks Rubić, Megi Rubić, Ivan Samardžić, Branimir Turudić, Ivan Turudić, Stipe Turudić, Magdalena Varnica Antonio Vučemilović-Jurić, Ivan Vučemilović-

2�


.................. Zlatni pir ..................

..........Filipa i Milice Škalic ..........

U nedjelju �7. prosinca 2006. pro-slavili su na Maovicama svoju pedesetu godišnjicu braka - ZLATNI PIR - Filip i Milica Škalic. Njihova djeca, unučad, praunučad, rodbina i prijatelji sudjelo-vali su u svetj Misi u 9.00 sati koja je bila za zlatne slavljenike. Poslije svete Mise slavilo se u novoj kući sina Zdravka kod bogato postavljenog stola. Bilo je veoma veselo! Iskrena zahvalnost slav-ljenicima sjala je na svim licima.

Filip i Milica nesebično su dali na život osmero djece: Boja udata Blaže-vić, Ika udata Milković, Zorka udata Kuduz, Ana udata Gutić, Kata udata Svirać, Stana udata Kosorčić, Milan i Zdravko. Od njihove djece potječe dosada potomstvo od trideset unuka i praunuka.

Slavlju su su pridružili župnik fra Marko Duran i župni vikar fra Leo Delaš. Čestitamo slavljenicima i njihovu potomstvu zazivajući na njih Božji blagoslov!

........... Svećeničko ređenje

................ i Mlada misa ................

....... don Tomislava Zečevića .......

Don Tomislav Zečević sin Mate i Mare rođ. Gutić rodio se 22. 09. �979. u Sinju.

Tomislav je osmo dijete u svojih roditelja. Do �98�. živio je na Mao-vicama. Iste godine s obitelji odlazi u Rijeku. U Rijeci završava osnovnu školu i srednju ekonomsku školu. Nakon srednje škole odlazi u vojsku, a po završetku vojnog roka upisuje Ekonomski fakultet u Rijeci. Godine

25


200�. upisuje Teološki fakultet u Rije-ci. Nakon dugog razmišljanja, osjetio je želju da postane svećenik. 200�. godine piše molbu ocu Nadbiskupu u Rijeci da ga primi u sjemenište. Nadbiskup mons. Ivan Devčić, po preporuci njegova župnika don Nike Cvitkušića, prima ga u sjemenište. Tomislav je zaređen za đakona proš-le godine, a 2�. lipnja ove godine u Rijeci je primio sakramenat svećenič-

kog reda. Na ređenju je, uz roditelje bila i grupa Maovičana u narodnim nošnjama.

Svoju mladu misu proslavio je na Maovicama prvog srpnja ove godi-ne. Misno slavlje započelo je u �0,�0 svečanom procesijom iz crkve prema bini gdje će se slaviti sv. misa, na livadi Kuliševac. Pred sami početak roditelji su mladomisniku udijelili svoj roditeljski blagoslov, zatim je uslijedio

26


župnikov pozdravni govor,a onda je mladomisnik započeo sv. misu. Pjevane dijelove sv. mise predvodio je naš cr-kveni zbor pod ravnanjem orguljašice Ane Turudić. Uz naš zbor pjevao je zbor mladih iz Jelenja. Uz mladomisnika su koncelebrirali slijedeći svećenici: don Marinko Ivanković propovjednik, Fra Marko Duran župnik, fra Ivan Lelas, don Ivan Šporčić, don Božidar markovčić, don Anton Peranić, don Bože >Škember, don Niko Cvitkušić, don Josip Kajić, don Mario Vazgač; mladomisnici don Martin Jadreško, don Kristijan Zeba, don Ante Sarić i don Marinko Kajić.

Nakon misnog slavlja sav je puk pozvan na tjelesnu okrepu pod šator na livadi. Rodbina, prijatelji i sveće-nici pozvani su na ručak u Vrliku, u restoran gospodina Jakova Gutića.

Kako je don Tomislav postao sve-ćenik napisao je u jednom svom živo-topisu. Citiram: «Postajem aktivan u župi Marije Pomoćnice u otaca sale-zijanaca, koji mi otkrivaju svu radost i bogatstvo svećeničkog poziva i naše katoličke vjere. Kroz aktivnosti čitanja na sv. Misi, pjevački zbor i animator-stvo, spoznajem da želim posvetiti svoj život mladima i Crkvi, tj. župi»(Vrličko kolo 200�. str. 5�.).

Ovo je veliki događaj za našu župu jer je i to znak odanosti Bogu i prema svećeničkom zvanju naroda ove župe. Zahvaljujemo Bogu, što je našu Crkvu obdario svećenikom iz naše župe. Don Tomislav je ponosan što je «maovičko dite što u srcu nosi Vrliku». I ova je župa ponosna na nj. Neka mu Bog podari hrabrosti, ustrajnosti i puno uspjeha u radu na Gospodnjoj njivi.

27


......Doživotni (svečani) zavjeti ....

............. fra Ivana Režića ............

Ovo je veliki događaj za ovu župu kakav se ne pamti od pamtivijeka. Svečanost je započela velikom procesi-jom u kojoj su sudjelovali ministranti, djevojke, dječaci i muževi u narodnim nošnjama, naši franjevački novaci s Visovca, naši franjevački bogoslovi iz Splita, slavljenik fra Ivan Režić te svećenici. Provincijal naše Franjevač-ke Provincije Presvetog Otkupitelja delegirao je za ovu prigodu profesora i definitora dr. fra Antu Akrapa koji je predvodio koncelebriranu sv. Misu uz sudjelovanje dr. fra Šimuna Bilo-kapića, magistra bogoslova, župni-ka fra Marka Durana, profesora fra Domagoja Runje i profesora fra Jure Šimunovića. Mnoštvo vjernika uz fra Ivanove roditelje, rodbinu i prijate-lje sudjelovalo je pozorno i pobožno kod ovog nesvakidašnjeg liturgijskog franjevačkog čina. S posebnim zano-

som i oduševljenjem sudjelovao je naš pjevački zbor potpomognut pjevanjem novaka i bogoslova kao i cijeloga Bož-jega puka.

Prekrasno sunčano vrijeme utje-calo je na izvanredno raspoloženje poslije svete Mise kad su rodbina, prijatelji i uzvanici zajedno sa fra Ivanom proslavili ovaj događaj kod bogato pripremljenog stola u župnoj dvorani.

Zahvaljujemo Bogu na ovome daru i molimo za našega fra Ivana kako bi-smo za dvije godine proslavili njegovo svećeničko ređenje i Mladu Misu.

............. Naši ministranti .............

Ove godine smo dobili nekoliko novih ministranata u Vrlici i Ježeviću. To su naši ovogodišnji prvopričesnici. Nakon priprema i upoznavanja glavnih zadaća ministrantske službe primljeni su u ministrante:

28


u Vrlici: Ante Ćorić, Božo Ko-sorčić, Aleks Rubić, Ivan Turudić i Stipe Turudić;

u Ježeviću dva para blizanaca – Antonio i Ivan Vučemilović-Jurić i Josip i Mario Vučemilović-Vranjić.

Uz nekoliko ministranata prijaš-njih godine imamo sada veći broj novih koji nedjeljom i blagdanima rado služe u našim crkvama.

I u ovoj školskoj godini nastavit ćemo zajedničko druženje, produbljiva-nja znanja, rasta u vjeri i zajedničkih izleta.

Prošle godinew smo imali izlet na Plitvička jezera, a ove godine mini-stranti iz Vrlike su išli 2�. veljače na Svilaju (Orlove stine) preko Zelova, a iz Ježevića 5. srpnja u Makarsku, Živogošće i Šibenik te iz Vrlike i Je-ževića na Visovac na blagdan Gospe od Anđela 2. kolovoza kad su poslije sv. Mise i ručka obišli i Gornji slap na rijeci Krki. U planu je uskoro još jedan izlet.

........... Sveta misa u Vrlici ...........

............. 25.Ožujka 2007. .............

Izravni prijenos preko Televizije Zagreb

U nedjelju 25. ožujka 2007. Vrlika je doživjela po prvi put da se iz crkve Gospe Ružarice dirktno prenosi sv. Misa preko hrvatske televizije. Nakon intenzivnih priprema pjevačkog zbo-ra, ministranata, čitača, svećenika i drugih sudionika bila je u subotu navečer 2�. ožujka generalna proba u �8.00 sati. Voditelji televizijskog pro-grama bili su veoma zadovoljni i sve

osokolili da se ne trebaju plašiti i da će biti sve u najboljem redu. I zaista možemo biti zadovoljni i ponosni na taj događaj. Iako vrijeme nije bilo lijepo – kiševito i vjetrovito – ipak je crkva bila prepuna i odvijao se program sv. Mise u izvanredno dobrom, pobožnom i ozbiljnom raspoloženju. Misno je slavlje predvodio naš župnik fra Mar-ko Duran. Prije sv. Mise Televizija je petnaestak minuta prikazivala krat-ku povijest i današnji život i stanje u Vrlici s prekrasnim slikama ovoga krajolika.

Poseban ukras su bile djevojke, dječaci, žene i muškarci u narodnim nošnjama.

Poslije sv. Mise župnik fra Marko Duran je ugostio tridesetak djelatnika TV koji su sudjelovali u prijenosu ove sv. Mise.

Stizali su pozivi i pohvale s raznih strana svijeta.

Umnožili smo slavljenje ove sv. Mise na DVD. Može se nabaviti u našem župnom uredu u Vrlici.

....... Nova slika svetoga Luke .......

...........u crkvici u Štikovu ...........

Zalaganjem i marom gospodina Marija Vujevića uređena je kapela sv. Luke u Štikovu. Novu sliku sv. Luke darovao je gosp. Jure Baturina. Ta-kođer su postavljena nova stajališta križnog puta koja je darovala Hvidra iz Zemunika.

Budući je crkvica veoma stara zatraženo je preko Konzervatorskog Zavoda u Šibeniku da se uvrsti kao kulturno-vjerski spomenik u Zaštitu spmenika Hrvatske. Crkvu su posje-

29


će poduprijeti stavljanje pod zaštitu i da bi se trebala obaviti iskapanja oko crkve i u crkvi da bi se došlo do podataka od kada je tu crkva. Sva-kako je veoma stara. O tome ćemo nešto opširnije znati nakon radova konzervatora. Konzervatorski Zavod u Šibeniku će se postarati da se crkvica temeljno uredi i obnovi.

tili konzervatori iz Šibenika 6. srpnja ove godine pa su se izjasnili kako

�0


Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez – Vrlika

građevinskom poduzeću Dinara d.d. Knin kao samostalni referent kadrov-skih i općih upravnih poslova. U kolo-vozu 2002. godine zaposlila se u Op-ćinu Kijevo na radno mjesto Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela/Tajnik općine, gdje se zadržala do 0�. 0�. 2007. godine kada je preuzela dužnost ravnatelja u Centru za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“ – Vrlika.

Rješenjem Vlade Republike Hrvat-ske od 02. �0. 200�. godine imenovana je za Povjerenicu Vlade RH u Općini Kijevo, te obnašala povjerenu dužnost do 29. 0�. 200�. godine.

U međuvremenu radila dosta ho-norarnog posla koji se odnosio na provođenje parlamentarnih, predsjed-ničkih i lokalnih izbora u svojstu Pred-sjednika, zamjenika predsjednika ili člana općinskog/gradskog izbornog povjerenstva. U svojstvu kontrolora, također u Gradu Vrlici radila na pro-vođenju popisa stanovništva 200�. i Popisu poljoprivrede 200�. godine.

....... Oživotu i radu u Centru .......

.....„Fra Ante Sekelez“ – Vrlika ....

Današnji Centar za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“ – Vrlika sa svojim

................Ravnateljica: ................

..........Ivana Klarić – Kukuz .........

Rođena u Sinju 2�. ��. �97�. go-dine kao četvrto dijete u obitelji pok. Ive (Batinog)Lelas i majke Marije rođ. Baturina. Osnovnu školu završila u rodnoj Vrlici, srednju upravno-pravnu u Splitu. Nakon srednje škole na Prav-nom fakultetu u Splitu diplomirala 02. 07. �999. godine. Od studenog 2002. godine je udana. Sa suprugom Antom i trogodišnjom kćeri Anteom živi u Brnazama kod Sinja.

Odmah nakon završenog studija �999. godine zaposlila se u Mini-starstvu hrvatskih branitelja iz Do-movinskog rata kao Voditelj područne jedinice Knin. U 200�. godini radila u

��


prvotnim nazivom Zavod za smještaj i rehabilitaciju djece i mladeži Vrli-ka kako ga još uvijek Vrličani zovu „Zavod“ , počeo je sa svojim radom 02. kolovoza �976. godine. Usljed ratnih prilika �99�- �997. godine Cen-tar dijeli sudbinu Vrličana te biva prognan u Split gdje je nastavio svoje djelovanje sve do povratka u Vrliku �997. godine. Centar i do danas trpi posljedice rata jer još uvijek nije do kraja obnovljen.

U Centru su smještene osobe sa posebnim potrebama; umjerenom, teškom i najtežom mentalnom retar-dacijom, različite životne dobi sa na-glaskom na starije i oba spola.

U Centru su zaposlena �� radnika koji danonoćno brinu za korisnike i koji svojom ljubavlju i požrtvovnošću nado-mještaju topinu obiteljskog doma.

Rad je organiziran kroz odjel reha-bilitacije, odjel pojačane brige i njege o zdravlju te odjele pomoćno-tehničkih i administrativnih poslova. U sklopu centra nalaze se dvije zgrade smještaj-nog tipa i zgrada rehabilitacije. Rad svih odjela organiziran je na način da se korisnicima osigurava stanova-nje, održava osobna higijena, briga o zdravlju, čuvanje, osposobljavanje za samostalan život, radne aktivnosti, provođenje slobodnog vremena – psi-hosocijalna rehabilitacija sa ciljem unapređenja samostalnosti korisnika, osposobljavanja za što samostalaniji život, te usvajanje jednostavnih znanja vještina i navika.

Već nekoliko godina korisnici orga-nizirano odlaze na zimovanje, ljetovanje, hipoterapiju i plivanje na bazenu. U sklopu planiranih godišnjih aktivnosti

organiziraju se izleti, prigodne priredbe, sportska natjecanja i posjete drugim srodnim ustanovama. Tijekom godine obilježavaju se svi blagdani, te orga-niziraju sadržaji kulturno zabavnog karaktera.

Važno je napomenuti da se u cilju poboljšanja kvalitete života korisni-ka i rada radnika u Centru provodi rekonstrukcija i adaptaija sanitar-nih čvorova(kupatila i WC), kuhinje i praonice sredstvima zajma svjetske banke. Potrebno je naglasiti da će Centar dobiti kvalitetnu informatič-ku opremu i edukaciju osoblja jer je u tijeku u realizacija projekta „Informatizacija i edukacija osoblja Centra za rehabilitaciju „Fra Ante Sekekez“ ostvarenog preko Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka pri Ministarstvu mora, turizma pro-meta i razvitka.

..................O planovima ..............

- rekonstrukcija ratom poru-šenog Paviljona II. koji će služiti za rasterećenje postojećeg kapaciteta te

�2


tako i poboljšanje kvalitete i uvjeta života naših korisnika- obnova centralne zgrade (smje-

štajni dio)- uređenje okoliša

....................Zahvala ....................

Osim predstavljanja ovim putem se želimo zahvaliti svim dobrim lju-dima koji su nam na bilo koji na-čin pomogli svojim dobrim djelima u ostvarivanju naših ciljeva, kao i u običnom svakodnevnom životu i radu u našem Centru.

......................Poziv .....................

Centar smo sa velikim kapa-citetima i unatoč činjenici da smo financirani od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi naše po-trebe i iznad osiguranog financiranja su velike. Stoga molimo sve one koji nam žele pomoći u bilo kojem obliku pa i posjetom i toplom riječi da nam se obrate i dođu u naš Centar za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“ u Vrlici.

............................ Ivana Klarić Kukuz

Iz rada gradskog poglavarstva

Također u proteklom periodu po-stavljene su cijevi za kanalizaciju na dionici Državne ceste D� od ulaza u Vrliku iz pravca Sinja do izlaza na D� iz Petrove ulice te započeto uređenje zida kod groblja koji će biti završen postav-ljanjem kovane ograde. Početkom ove godine donesen je novi prostorni plan grada Vrlike kojim je između ostaloga predviđeno proširenje Poslovne zone Kosore za novih 28 hektara za što je već napravljena geodetska snimka i u tijeku je izrada UPU-a. U cilju razvoja gospodarstva i novog zapošljavanja Gradsko poglavarstvo je donijelo niz stimulativnih mjera za sve ulagače u Poslovnoj zoni kojima su oslobođe-

Najveći projekt koji se odvija u ovom našem Gradu je uređenje jav-noprometnih površina u kojem će biti postavljena betonska kocka na prometnicama prema Česmi i ško-li, izmjenjena granitna kocka ispred crkve, uređeni svi potporni zidovi uz prometnice te postavljen novi asfaltni sloj. Vrijednost navedenih radova je sedam milijuna kuna koje je osigu-ralo Ministarstvo turizma, prometa i razvitka a rok za završetak radova je �80 radnih danaGradsko poglavarstvo je za program uređenja vrličke tvrđave od Ministarstva kulture u ovoj godini dobilo �00.000,00 kuna za nastavak njenog uređenja.

��


ni plaćanja komunalnoga doprinosa, oslobođeni plaćanja komunalne na-knade u razdoblju od dvije godine te cijena zemljišta koja je stimulativna za sve ulagače.

Važno je također istaći i sanaciju deponija Maovice koji je stvarao velike probleme stanovnicima Vrlike a čija je sanacija upravo u tijeku sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Od projekata koji su u pripremi ističemo izradu projektne dokumentacije za izgradnju nove Športske dvorane, Vatrogasnog doma i prostorija za Komunalno po-duzeće na prostoru bivše Dalmatinke twe uređenje Dalmatinske ulice od Hrvatinićeve ulice do Državne ceste D�.

Od kulturnih događanja kao najvažniji događaj izdvajamo izved-

bu opere «Ero s onoga svijeta» koja je u izvedbi HNK Split i ove godine izvedena na vrličkoj Česmi u okviru Vrličkog ljeta pod nazivom Dani Mi-lana Begovića.

Od ostalih događanja izdvajamo Odluku Gradskog poglavarstva da se uključi u Vladin projekat srednja škola za sve, na način da učenicima putnicima II. III. I IV. razreda koji pohađaju srednju školu u Sinju i Kninu plaća cijenu putne karte u �00% iznosu, budući da se iz dr-žavnog proračuna plaća za učenike prvih razreda te na taj način pomogne roditeljima školovanje djece, a sve sa ciljem da sva djeca završe minimalno srednju školu.

.........................Gradsko poglavarstvo

Oš Milana Begovića

.......Od Ružarice do Ružarice .......

Kao i proteklih šest godina, i ove godine održana je sedma vrlička Atlet-ska ulična utrka. Uz goste sudjelovao je veliki broj učenika naše Škole, te postigli zapažene rezultate.

U petak, ��. listopada 2006. god. za ravnatelja škole imenovana je du-gogodišnja nastavnica TZK, Dunja Turudić.

Dana �9. siječnja Škola obilježava Dan škole kada je ujedno i rođenje književnika Milana Begovića.

Učenici Škole, sudjelovali su u školskim i općinskim natjecanjima iz: hrvatskog jezika, povijesti, engle-skog, matematike, geografije, kemije, biologije, vjeronauka, prve pomoći i zaštite, rukometa, nogometa…

U Školi se proveo projekt «Biciklom u školu» pod pokroviteljstvom mini-starstva znanosti obrazovanja i športa i T… Mobile u suradnji s udrugom «Bicikl» iz Zagreba. Učenici, članovi sekcije Sigurnost u prometu, sudje-lovali su na Županijskom natjecanju Sigurnost u prometu.

��


Dugi niz godina učenici postižu dobre rezultate za literarne radove. Ove godine za rad na temu H, nagrađena je učenica Josipa Biuk, a u Zborniku Hrvatske kulturne baštine pohvaljeni su radovi učenika: Ane Ljulj, Ivana Tu-rudića i Ane Režić. Na natječaj Dobro jutro more sudjelovali su i pohvaljeni radovi: Ane Ljulj i Andree Vuletić. Modra lasta nagradila je radove uče-nika Hrvoja Ercegovca i Josipa Ćorića. Učenice Katja Turudić i Ružica Maloča predstavljale su školu sa recitalom Begovićevih pjesama na Županijskom natjecanju LIDRAN – a.

Učenička zadruga «Zvrk» predsta-vila se u Omišu na Županijskoj smotri i Učeničkih zadruga, svojim tkalačkim vještinama i vezom.

Najveća svečanost u našoj školi u školskoj godini 2006/07. svakako je bila 27. 0�. 2007. god. kada je i naša Škola pridružena velikoj obitelji Međunarodnih EKO škola. Toga dana u Zagrebu smo preuzeli ZELENU ZA-STAVU, simbol EKO škola. ��. 05. 2007. U školi je priređena svečanost povodom podizanja zastave.. Svečano-sti su nazočili mnogi uzvanici. Učenici i učitelji priredili su ugodne trenutke boravka u Školi, prigodnim prigramom i domjenkom. Kumovi naše EKO škole su: Grad Vrlika, Turistička zajedni-ca i Komunalno poduzeće «Usluga» Vrlika. Za pohvalu je i veliki odaziv roditelja – mama (njih 50) koje su ispekle kolače.

Za podizanje zelene zastave priređen je program koji su izveli učenici škole, a sve je započelo prvim činom opere “Ero s onoga svijeta” u izvođenju zbora oŠ Milana Begovića

�5


Učenici Škole, uz organizaciju fra Marka Durana, hodočastili su 09. 09. 2007. god. u Udbinu, gdje su prisu-stvovali svečanoj misi i prinošenju kamenova sa stratišta diljem Hrvatske koji će biti ugrađeni u temelje nove crkve Hrvatskih mučenika.

Nadamo se i daljnjoj suradnji svih Vrličana u radu ŠKOLE. Nakon uređenja prometnica u Vrlici, slijedi uređenje Školskog vrta.

ŠKOLA je javna ustanova. Uz su-radnju sa roditeljima, mi učitelji lakše ćemo savladati zadaće koje stoje pred nama i slijedećim generacijama ostaviti kvalitetniju školu.

Hvala na suradnji!

................Ravnateljica Dunja Turudić

Zagreb, 27.04.2007. godine. Vjeroučiteljica M.V. Mandarić, učenice: Antonija Duvnjak i Natali Gutić, te ravnateljica škole Dunja Turudić nazočile su dodjeli Zelene zastave kao simbol Eko škole.

Na Smotri Učeničkih Zadruga u omišu Natali Gutić trudila se nešto otkati.

�6


Razgovor sa gospodinom Ivanom Ćorićem,

gradonačelnikom Vrlike

Iz godine u godinu, naš grad Vrlika mijenja svoj lik. Uređuju se ulice, izletišta, prometnice… Na sva-kom koraku možemo sresti užurbane radnike, vidjeti bagere, kamione, čuti bušilice… Upravo zbog toga zamolili smo našega gradonačelnika, gospodina Ivana Ćorića da nas primi na razgovor i detaljnije objasni što se to događa u našem gradu.

Gospodine gradonačelniče, Vas i Vaše prethodnike najprije moramo pohvaliti što ste infrastrukturu vrličko-ga kraja doveli do nivoa nekih većih hrvatskih gradova. Što sad radite i gradite?

Istina, puno se toga napravilo na-kon oslobođenja, nakon Oluje. Rekon-struirana je ili izgrađena nova instala-cija vode, struje, telefonije, kolektorska mreža… uređen centralni gradski trg, izgrađen športsko-rekreacijski centar Česma, obnovljene crkve, škola, obi-teljske kuće… Upravo sada radimo na uređenju javnih površina u što spada uređenje prometnica, oborinski kanali, potporni zidovi, parkinzi…

Naš športsko – rekreacijski centar česma jako je lijepo uređen. Kakve aktivnosti se odvijaju na njemu?

Izgradnjom Centra stvorili smo uvjete za odvijanje nekoliko športskih aktivnosti. Centar ima uporabnu do-zvolu, dakle, uređen je onako kako je to struka tražila. Imamo prekra-sno nogometno igralište i već godinu dana egzistira NK Vrlika (Ove godine nogometaši su započeli natjecanja u županijskoj ligi gdje bilježe zapažene pobjede!). Uz nogometaše, uz stručne trenere treniraju i mladi rukometaši, a tu su i teniska igrališta, boćalište te novouređeni restoran «Ero». Interes mladih za sve aktivnosti je iznimno velik!

U posljednje vrijeme ( posebno ljeti ) bogat je i kulturni život u Vrlici. Pri-čajte nam o tom?

Naš Milan Begović i Česma – aduti su koje ćemo koristiti u budućnosti. Vrličko ljeto i Dani Milana Begovića postaju tradicija. Eru smo vratili na njegovo izvorište! I dalje ćemo organi-zirati kulturne priredbe i gostovanja poznatih glazbenika, glumaca… Ove

�7


godine je i struka rekla da je Ero na Česmi bio događaj broj � na Splitskom ljetu. Uostalom, to sve moramo nje-govati i zbog brojnih naših Vrličana koji tih dana dolaze sa svih strana, izjavljujući da im upravo takvo ljeto puno znači. Također moram napo-menuti da Vrlika, kao malo koji mali grad, ima dvije prirodne pozornice – Česmu i gradski trg.

Molimo Vas, kažite nam što je sa kino – dvoranom. Rado bismo pogle-dali poneki film, ali dvorana nije u funkciji?

Polako, polako! Doći će i kino – dvorana na red. Rekonstruirat ćemo cijelu zgradu pa će nanovo biti uređena kino – dvorana, gradska knjižnica, prostorije za udruge građana…

Nezaobilazno je pitanje zapošljava-nje mladih Vrličana. Što Grad čini kako bi što više mladih ostalo u Vrlici?

Jedno od najvažnijih pitanja ovog kraja je zapošljavanje mladih. Gospo-darska zona Kosore će nam, u najsko-rije vrijeme, pružiti �0 novih radnih mjesta, što će značiti egzistenciju isto toliko mladih obitelji. Usvajanjem Pro-stornog plana, pobuđen je interes inve-stitora, posebno u turističkim zonama, zonama športa i rekreacije, odnosno golf terena. S njihovim ulaganjima otvorit će se nekoliko stotina radnih mjesta. Također pozivamo mlade, am-biciozne, poduzetne Vrličane da se jave sa svojim idejama i projektima, a mi ćemo im rado pomoći u realiza-ciji tih planova (građevinske čestice, poduzetnicima ustupamo po veoma povoljnoj cijeni!).

Što činite da biste zaštitili ovaj kraj kako bi i na dalje bila čista Cetina, česma, jezero, Svilaja…

Vrlika je ekološki osviješten kraj. Potpisali smo ugovore sa Fondom zašti-te okoliša što podrazumijeva sanaciju svih deponija na vrličkom području. Male deponije po selima smo sanirali, a sada idemo na sanaciju deponija Maovice gdje se desetljećima odlagao otpad (uglavnom nerazgradivi plastični otpad). Do kraja godine čiste će biti i Maovice, a onda idemo u izradu projektne dokumentacije za deponij na Otišiću.

Učenicima osnovne škole Milana Begovića, Grad je nekoliko godina iz-dvajao sredstva za besplatne udžbe-nike. Podržavate li i dalje aktivnosti naše Škole?

Grad je ponosan na svaki uspjeh naših učenika i studenata. Koliko god možemo pružamo financijsku potporu učenicima u osnovnoj školi (pomoć pri organizaciji različitih natjecanja…), ali pomažemo i srednjoškolce u vidu osiguranja besplatnog putovanja i studente ( u vidu dodjele stipendija i kredita).

Vi ste dugo godina sa svojom obi-telji živjeli i radili u Švicarskoj. Kako ste donijeli odluku o povratku?

Živeći u Švicarskoj �5 godina ste-kao sam pozitivna iskustva, ali sam nastojao da moja obitelj, cijeli život, ne bude u inozemstvu. Na to je sva-kako utjecala nostalgija, domoljublje, ali i prosudba da u našoj Hrvatskoj možemo ostvariti svoje poduzetničke, ali i životne planove.

�8


Što mislite o mladim Vrličanima i o mladima općenito. Što biste im po-ručili?

Smatram da su naši mladi Vrli-čani pozitivni, radišni i vrijedni, ali neka imaju još malo strpljenja jer ovaj mozaik koji radimo u Vrlici, uskoro će pokazati pravu sliku jedne lijepe, uredne, prosperitetne Vrlike u kojoj će sigurno biti ugodno živjeti. Neka uče, rade, vjeruju u budućnost i čuvaju se poroka kojih ima u današnje vrijeme na sve strane.

Uskoro će Dan Grada, naša za-štitnica Gospa od Ružarija. Hoćete li nam otkriti makar dio slavljeničkih događanja?

Bit će to već ustaljeni program koji će se odvijati od petka do ponedjeljka. Vrličani i njihovi gosti, stizat će sa svih strana. U petak će u restoranu Ero biti predstavljena izložba «Zagora – nepoznata zemlja», a održat će se ma-lonogometni memorijalni turnir «Ivan

Lelas». U subotu je svečana sjednica Gradskog vijeća te Ulična trka, a u popodnevnim satima zabavni program uz raskošni vatromet. Nedjelja je za centralnu svečanost: ujutro budnica, a onda svečana misa i procesija uli-cama grada…

Što biste nam na kraju razgovora još rekli, a mi to ovim pitanjima nismo dotaknuli?

Svim mojim sugrađanima čestitao bih Dan Grada i blagdan Gospe od Ružarija. Neka ga sa svojom obitelju i prijateljima provedu sretno i veselo!

Gospodine gradonačelniče, čast nam je bila razgovarati s Vama. Hvala Vam što ste našli vremena da odgo-vorite na ovih naših nekoliko pitanja. Želimo Vam još više uspjeha u vođenju našega Grada te uspjeh i ostvarenje Vaših privatnih želja i planova.

Anna Maria Žeravica, VIII. raz. .................... Mentorica: Manda Vidić

�9


Dječji radovi - 2007

........ Odmor za dušu i tijelo ........

Ljeto je. Upeklo je sunce. Iscr-pljujuća vrućina ispija svaki djelić tog malog gradića Vrlike. U potrazi za bilo kakvim osvježenjem, ljudi se sklonili u svoje domove, ili pak, u dosta brojne varoške kafiće. I svi su ljuti i nezadovoljni jer ne nalaze ugodno mjesto gdje se mogu opustiti i, makar na trenutak rashladiti.

Klima - uređaji? Pa njih u ovom kraju ima još malo, naprosto ljudi im ne vjeruju. Mnogi kažu kako bi njihov grad trebao imati nešto, nešto što će imati sve, a bit će im nadomak ruke. I upravo to, meni je smiješno i nerazumljivo. Samo stotinjak metara od centra Vrlike, gotovo usred mje-sta, nalazi se raj na zemlji, naravno, predivna, blistava i lijepa kao uvijek Česma.

Njezino nebo čini krošnja razgra-natih lužnjaka i maruna, sa stotinama ptica koje pjevaju svoje vesele arije. Na tom posvećenom tlu vječni je hlad i ugodno osvježenje, i u najsparnijim danima. Bistra izvor voda najučinko-vitije otklanja umor i žeđ, a nadaleko je poznata po svojoj ljekovitosti. Tek nedavno, tu je izgrađen i otvoren novi sportski centar. Prekrasna nogometna, košarkaška i teniska igrališta pravi su Božji dar ovom kraju. Milina je tu

................. Ulična trka .................

Dan je grada Vrlike, proslava Gospe od Ružarja. Grad je svečano uređen. Sa svih strana stižu Vrličani da uveličaju ovo slavlje. Lijepo je na ulici, na misi, u domovima.

Dan prije održana je ulična trka. Trkači stižu iz cijele Hrvatske, a neko-liko ih je i iz susjednih država. Naši učenici su također tu. Oni posebno ne treniraju, tek na satovima tjelesne kulture. Nestrpljivo se čeka sučeva zviždaljka. Trka je počela. Ulicama grada Vrlike, rame uz rame, trče na-tjecatelji iz uglednih klubova Splita, Sinja, Zagreba… i naši Vrličani. Ta zar je to ravnopravna borba? Ali, naši se ne predaju. Pljesak se prolama ulicama jer su gledatelji sretni što među prvima vide svoje.

I zaista, troje naših učenika osvojilo je brončane medalje, dakle bili su treći. Svaka čast! Iskrene če-stitke! To su: Marina Vučemilović-Vranjić- učenica VII. razreda, Antonio Vicić- učenik VI. razreda i Gašpar Blažević- učenik VII. razreda. Lijepo ih je bilo vidjeti na pobjedničkom po-stolju. Želimo im još puno medalja i da i dogodine dostojno predstavljaju našu Vrliku.

....................................Mladi novinari

�0


doći, opustiti i dušu i tijelo, rashladiti se, okrijepiti se, rekreirati se.

I nije mi jasno da ljudi, s početka ove priče, nezadovoljno idu od kafića do kafića, a ne u tu ljepotu i svježinu, na Česmu. A ako nam, u tom čarob-nom okruženju, dođe želja da nešto napišemo, sigurno će biti dobro jer nas svojim “budnim okom” nadgleda naš glasoviti Begović. Njegovi stihovi i on znali su cijeniti Česmu.............Hrvoje Ercegovac, VIII. razred .......................Nagrada “Modre laste”

.............Moje nove patike ............

Pošao sam s tatom u grad. Htio sam kupiti nove patike. Znao sam da ću njega, prije nego mamu, nagovoriti da kupimo ono što se meni sviđa. Išli smo od trgovine do trgovine. Nije mi se ništa dopadalo, sve dok nisam ugledao prekrasne bijele “adidasice.”

Tata me pokušao odgovoriti od kupovine tih svijetlih patika, objaš-njavajući mi kako se brzo prljaju. Ali, pobijedio sam, iako sam znao da je tata u pravu. Čim sam ih donio kući, htio sam ih obuti i ponosno prošetati gradom. Ali, majka je bila neumoljiva. Uskoro će vrlički dernek, na Česmi će se izvesti «Ero s onoga svijeta» i njezin sin tada mora imati nove te-nisice. I zaista, taj dan sam ih prvi put obukao. Bio sam sretan. Činilo mi se da ljudi više gledaju moje nove “adidasice” nego Đulu i Eru, nego sve splitske glumce.

Polako se spuštala noć. Moj prija-telj Branimir predložio je da prošeta-mo. Naišao je na nekakvu limenku i šutnuo je prema meni. Vratio sam je

prema njemu i tako nekoliko puta. Još smo se malo zadržali, a zatim pošli kućama. I kad sam ušao u kuću, ugledao sam moje nove patike, zelene boje. Limenka, koju je Branimir pro-našao, bila je od uljne boje, zaostale nakon uređenja sportskog centra. U panici sam pokušao spasiti što se da, ali boja se već sasušila. Nije pomagala voda, nisu pomagali deterdženti, čak ni mamin aceton. Krupne suze klizile su kao ljetni pljusak!

A što reći mami? Proveo sam bur-nu noć. Ujutro sam trebao preda nju. Rekao sam joj što mi se dogodilo. Vidjevši me onako jadnog, uplakanog i tužnog, mama me zagrlila i rekla: “Šta je, razveseli se, nije smak svijeta!” U nevjerici sam slušao te njene riječi jer sam očekivao ljutnju i kritiku. E, ljudi, nema nitko takvu mamu! A pa-tike? Pa Bože moj, mogu se i ovakve nositi, vrijedit će za nogomet!

Hvala ti draga mama!....................... Josip Ćorić, VI. razred ......................Nagrada“ Modre Laste”

.........Maškare u mojoj školi .........

Petak je. Dan je počeo uobičajeno. Ali, školski predmeti bili su skraćeni. Kad je nastava bila gotova, otišli smo se oblačiti u kostime. Odjednom su se u školskom dvorištu našle: princeze, ratnici, superheroji, vještice i druga čudnovata bića.

I ja sam se odlučila namaškarati. Moje prijateljice i ja bile smo rokerice. Krenula je povorka maškara gradom. Svi su nas zadivljeno gledali. Bilo nam je lijepo i zabavno. Najinteresantnije je bilo kad smo se vratili u školu i

��


prolazili pred izbornim povjerenstvom. Trebalo je izabrati tri najljepše ma-ske. Treće mjesto zauzela je beduinka, drugo dama, a prvo crnkinja. Baš su sve tri izgledale super!

Nakon toga sudilo se Krnji za sve što se loše dogodilo prošle godine. Ali, nije suđen na smrt spaljivanjem jer ga je spasila dobra vila. Dobro smo se zabavili, lijepo smo se umaškarali, a što su bile samo tri nagrade i što nismo svi nagrađeni, to nikome nije bilo važno. predaju. Pljesak se pro-lama ulicama jer su gledatelji sretni što među prvima vide svoje.

I zaista, troje naših učenika osvojilo je brončane medalje, dakle bili su treći. Svaka čast! Iskrane če-stitke! To su: Marina Vučemilović-Vranjić- učenica VII. razreda, Antonio Vicić- učenik VI. razreda i Gašpar Blažević- učenik VII. razreda. Lijepo ih je bilo vidjeti na pobjedničkom po-stolju. Želimo im još puno medalja i da i dogodine dostojno predstavljaju našu Vrliku............................Ana Ljulj, VI. razred

.....................Česma .....................

česma je duša našega grada, mir i tišina tu vlada.

čuje se samo žubor vode zato svi putovi prema njoj vode.

česma su pluća našega grada, cvijeće i trava čarobne boje stvara,

odmor za oči, odmor za tijelo, slika je prava, prirode djelo.

česma je srce našega grada tu se povijest pisala i prije i sada.

Svaki kamen i travka pričat bi htjele

o novim ljubavima, samo kad bi smjele.

Begović je tu pisao pjesme, uz miris cvijeća, uz žubor česme.

Ero mu se motao po glavi dok je ljubičicu gledao u travi.

Zato je volim, zato mi je draga, zato je čuvajmo

jer je ponos grada.

.................... Josipa Biuk, VIII. razred

...Nagrada Hrvatske kulturne baštine

...................More i ja ...................Noć je.

Sjedim na hridi, uz šum mora I promatram sanjive zvijezde. Tako su male, a tako svijetle!

Pogledam prema moru, Prema moru nestašnom

Koje se u daljini sa nebom spaja. Dolaze i valovi! Prilaze tiho…

Kao da razumiju nemir u meni?? Da li me to more razumije Ili su to samo moji snovi?

Ponekad kad osjećam, Kad mi je teško

Kad mi duša plače, Kad se dječji osmjeh sakrije

Iza ozbiljnog lica, Sjetim se tebe, tebe more. Da, samo tebi vjerujem. Tebi sve tajne otkrivam.

Ti ćeš me utješiti, Reći ćeš mi da ne budem tužna Jer poslije kiše, dolazi sunce!!!

HVALA TI DRAGo MoJE MoRE!!!

................Ružica Maloča, VIII. razred

�2


......................More ....................More, more plavo!

Ti domovine naše biseru, ti domovine naše ukrasu!

Sunce te danju kupa sjajem, u noć ga pratiš zagrljajem. Vjetar ti barke ljulja tiho, šapćete da ne čuje nitko.

Sa žala te gledam i gledam, tvoju ljepotu nikomu ne dam.

A kad se spusti tiha noć, spavaj mi mirno

i ja moram na spavanje poć.

......................... Ana Ljulj, VII. razred

...............I slušam more ...............ono me šaptom mami,

vuče me k sebi da budemo sami.

More se ljuti, ljuti i pjeni, probudi galeba

na pustoj stijeni. Ježinci nešto mrko zbore:

kako je danas ljutito more! Alge se viju kao kobre,

ni one nisu s morem dobre. I slušam more kako se pjeni,

ja sam na suhom, lako je meni.

.................Andrea Vuletić, VII. razred

................... Vukovar ..................Na braniku domovine stoji grad – Vukovar. Iz pepela podignut, besmrtnim ga čine žrtve što padoše

i slobodu stvoriše.

Snovi su ih vodili o hrvatskoj domovini.

Tijelima svojim stvorili su zemlju krvavu i tužnu,

ali ponosnu i smjelu.

Grobovi tužni srca nam paraju,

pričom nam svojom poruke ostavljaju:

“čuvajte ono za što smo pali,

za slobodu i sreću vašu - živote smo dali!”

.................... Josipa Biuk, VIII. razred

................Zahvala Bogu ...............Dragi Bože, hvala ti za ovako pre-

krasne životinje, za zemlju na kojoj rastu bogati plodovi, za dan pun svje-tlosti i za noć punu sjaja zvijezda i mjeseca koji nam osvjetljuju put. Hvala ti za rijeke, šume, mora i za sva godišnja doba. Bože hvala ti što i ja postojim, što imam mamu, tatu, seku i Tebe kojem se molim............................. Marija Klepo, IV. b.

....... Moja mala zahvala Bogu .......Bože, hvala ti za svako novo jutro

kojim se budim s osmjehom od uha do uha. Bože, hvala ti za svu djecu svijeta kojima daješ osmjeh na licu. Bože, hvala ti za sunce koje obasja-va cijeli svijet i hrani ljubavlju naš mali planet. Bože, hvala ti za mjesec i zvijezde s kojima svaku večer tonem u san....................... Sara Barišić, 4. a. raz.

��


................. Dragi Bože .................

Dragi Bože, hvala što si mi otvorio put života. Najviše zahvaljujem na ovoj lijepoj prirodi. Bože, da ti nisi stvorio ovaj veliki svijet ništa ne bi bilo tako lijepo kao sada. I hvala na mnogim stvarima. Stvorio si razne životinje. Molim te da moj ostatak života bude sretan. Ako možeš ostvarit moju želju da imam životinju koju jako želim......................... Petra Milković, 4. raz.

........... Moja zahvala Bogu ...........Dragi Bože, hvala ti što si stvo-

rio mene i sve ostale. Hvala ti što si stvorio prirodu: cvijeće, drveće i živo-tinje. Posebno hvala što imam sretnu, zdravu i zadovoljnu obitelj. Ti svaki moj dan učiniš lijepim. Dragi Bože, hvala ti što si stvorio mjesec da nam noću osvjetljava put, a danju nas tvo-je toplo sunce grije. Dragi Bože, ne mogu napisati toliko riječi zahvale. Volim te!..................Željana Krnjac, 4. b. Raz.

...................... Bože ......................Bože hvala ti što imam mamu i

tatu jer neka djeca ih nemaju. Hvala na suncu što nas grije! Hvala ti što me čuvaš od zla, hvala ti što imam braću i sestru! Hvala ti na svemu!...................... Ivana Batalić, 4.a. raz.

...................Rastanak ..................Prošle jeseni u mom se selu sni-

mao zanimljiv film – «Oprosti za kun – fu». Dosta sam vremena provodila

s glumcima i s mnogim sam se spri-jateljila.

Među glumcima bio je poznati hr-vatski glumac Vedran Mlikota. S njim sam dosta pričala i postali smo prija-telji. Kad je film snimljen, za rastanak mi je Vedran kupio veliku, prekrasnu barbiku. Bila sam presretna. Stavila sam je uz ogledalo, blizu vrata moje sobe, kako bi je svi vidjeli.

Jednoga dana bila sam s prija-teljicom u šetnji, uz jezero. Nisam ni znala da će kod nas doći mamina prijateljica sa svojom malom kćeri. I dok sam se ja bezbrižno šetala, mala Petra je u mojoj sobi ugledala barbi-ku. Igrala se s njom, ali ju nije htjela ostaviti nego ju je željela ponijeti sa sobom. Moja mama joj je to dozvolila. Čim sam došla kući, mlađa sestra mi je ispričala što se dogodilo. Htjela sam vikati na sve jer dali su moju uspomenu na glumca kojega možda nikada neću vidjeti.

Sutradan, otišla sam do Petre na-dajući se da ću pronaći barbiku. Ali barbika nije imala jednu ruku i jednu nogu, kosa joj je bila počupana, haljina poderana… Bila sam jako nesretna. I sada, kada se svega sjetim, tuga zavlada mojim srcem..... Marina Vučemilović Vranjić, 7. raz.

.......... Da sam ja učiteljica ..........

Da sam ja učiteljica, jedinica ne bi bilo,

dnevnik bi bio pun petica, nitko suze ne bi lio.

Da sam ja učiteljica, svi bi sretni bili,

��


međusobno bi ljubav dijelili i cijeli dan bi se veselili.

Da sam ja učiteljica, brigama ne bi bilo ni traga,

dolazili bi svi u školu radosno preko školskog praga.

......................... Ivana Mučalo, 7. raz.

....................Sloboda ....................Sloboda je lijepa

najljepša od svega. Svi ljudi na svijetu

žele živjeti u slobodi.

Neki bi dali sve blago svijeta

da budu slobodni.

Biti slobodan znači biti radostan,

sretan i veseo.

Sloboda je nešto najljepše na svijetu,

najljepše od svega!

.......................... Maja Barišić, 6. raz.

........... Pomogli smo djedu ...........Moj prijatelj i ja smo se igrali. Blizu

nas stari je djed kosio travu. Ponudili smo se da to mi uradimo. Pokosili smo mu. On nas je zamolio da travu odvezemo kući. Nije to bio lak posao. Uz veliku uzbrdicu morali smo gurati kolica natovarena travom.

Kad smo sve završili, djed nam je ponudio plaću za naš rad. Ali mi smo to odbili jer smo znali da djed teško živi, siromašno i osamljeno. On nam je bio zahvalan i rekao je da

ponekad dođemo do njega, da mu skratimo vrijeme.

Jednoga dana saznali smo da djed nije više sam. K njemu se doselio njegov sin koji je sa svojom obitelji živio daleko. Uredili su lijepo kuću, obradili svu zemlju, a njegovi veseli unučići igrali su se s nama. Djed je pričao o našoj dobroti i mi smo bili sretni. Pomogli smo mu kad mu je bilo najpotrebnije, nismo uzeli plaću za to. Stekli smo drage prijatelje i shvatili da je lijepo činiti dobra djela..........................Božo Plazonić, 8. raz.

............. Da sam ja netko .............

Da sam ja netko, tko može promije-niti svijet,

promijenio bih suhe travke i uveli cvijet.

Mijenjao bih ceste i mora, i jutra da bude ljepša zora.

Škole ne bi bile takve kakve jesu, temeljile bi se na ljubavi i plesu.

Svaki čovjek bio bi svet, a lijep i čist cijeli planet. Svud bi vladao mir i red,

na sjeveru ne bi bio više led. čovjek svaki imao bi svoja prava, i sva živa bića do maloga mrava. Sve bih mijenjao pa i more plavo,

svako bi piće bilo zdravo. Život bi bio ljepši i duži,

svatko sa svakim neka se rado druži, ljubav i nježnost neka se svakom

pruži.

........................ Josip Milković, 8. raz.

�5


..................... Jesen .....................Jednog prekrasnog jesenjeg jutra

promatrala sam prirodu.Srebrnkaste kapljice rose blistale

su poput bisera. Lagani povjetarac njihao je krošnje drveća, a tužni listići otpadali su sa starih stabala. Priroda je bila prepuna šarenilom jesenjih boja. Odjednom su došli tmurni i sivi oblaci, te su pokrili modro nebo. Grmjelo je i sijevalo svuda naokolo. Priroda se uzbudila, a potočić je počeo žuboriti

sve brže i brže te preskakivati sve kamenčiće i bacati svoje svjetlucave kapljice u zrak. Ulice su postale puste, svi ljudi otišli su svojim kućama. Kiša je prestala. Sunce je uspjelo nadvladati velike i tmurne oblake. Životinje su izašle iz svojih skloništa i isčekivale novi sunčani dan.

To jutro bilo je prekrasno. Zauvijek će ostati u mojim mislima.

............................. Petra Ćorić, 8. raz.

�6


Starinske molitve Vrličko kolo - 2007.

.................. Kršćanine ..................

Kršćanine jadan tužan Vele li si Bogu dužan.

Nediljom ti ne tezi Ti ne tezi ti ne lezi.

ostavi se ludog smija Spomeni se svoga grija.

Ako misliš sritan biti Svoju dušu spasiti

.................. Tri Marije ..................

Uputile se tri Marije kroz tu goru mašljikovu

Pa govoraše : Ko bi ovaj kamen snijo veliki bi čovik bijo.

Na grobu Ditić leži sav od sunca posjaio i od sniga pobilijo.

Kad su njega ugledale još su dalje uspredale.

on je njima govorio : Ne bižite, ne predajte.

A ja znadem koga tražite,vi tražite Božjeg sina.

otišo je i tri riječi ostavio : Prvo krvce i lozice, drugo tijelo i pše-

nice, treće sam svoje. Amen.

.................. (kazivala Ana Samardžić)

.................Kleči Gospa ................

Kleči Gospa vanka grada ona čeka sinka svoga.

o, moj sinko rajska diko. Daj ti majci križ poniti Ja ću za te krv proliti.

o premila moja mati Ne mogu ti križa dati. Iz križa će sunce sjati Po svem svitu obasjati

Prava vira i istina Ko ga bude uzdržati

Daleko će od pakla stati.

Lako` j raju vrata naći, Još je lakše u raj doći.

...................(kazivala Neda Turudić )

�7


Kronika župe 2006/07.

sati župnik je služio sv. misu i obavio blagoslov djece.

7. Započeo župski vjeronauk za sve razrede. Župnik uzeo prvi, dru-gi, peti, šesti, sedmi i osmi razred osnovne te prvi i drugi srednje. Fra Leo ministrante, prvopričesnike i če-tvrti razred.

....................Studeni ....................1. Svetkovina Svih Svetih.Svete

mise kao i nedjeljom. Fra Leo išao na Maovice i imao misu u 9. sati,a onda produžio u Štikovo i imao misu u �0,�0. Nakon mise blagoslovio je novu sliku sv. Luke, dar g. Jure Ba-turine. U crkvicu su postavljene slike Križnog puta i blagoslovljene. Crkvicu očistio i oličio Marijo Vujević. Nakon mise slavlje u kući Frane Vujevića, Marijeva oca.

U Vrlici misu u �0,�0 služio žu-pnik, zatim u �2. sati u Ježeviću.

Večernju misu u Vrlici služio fra Leo.

2. Dušni dan. Sv. mise kao i ne-djeljom. Na Maovicama sv. misu i odri-ješenje nakon mise imao fra Leo. Fra Marko imao ostale tri mise. U Vrlici misa na groblju i odriješenje.

3. Osvanuo veliki mraz. U Ježe-viću nije održan vjeronauk zato što

................... Listopad ...................

1. Proslava blagdana Gospe Ruža-rice. Kroz devet večeri pripremali smo se za proslavu ovog blagdana – patro-na še župe. Devetnicu je pripremao i vodio fra Leo Delaš, župni vikar. Svaku večer kroz devetnicu vjernici su imali prigodu za svetu ispovijed. Na sam blagdan, sv. mise tihe su u 8. i �8. sati. Svečana sv. misa, s procesijom kroz Varoš, započela je u �0,�0 sati. Misu je predvodio novi sinjski gvardijan fra Bože Vuleta. U propovijedi je istakao važnost ovog blagdana. Gospa Ružarica je blagdan u kojem promatramo Marijinu ulogu u Isusovu životu. Tu nam se Marija predstavlja kao žena, majka i vjernica. Ona je u svom životu imala poteškoća i križeva, ali se pokazala čvrstom i dosljednom službenicom Gospodnjom. Ona je u svemu stvorenom promatrala Božje djelo stvaranja. Znala je cijeniti i zemlju, i zrak, i vodu, i sve što nam je Bog dao da se njime služimo na putu spasenja. Zato je važno da i mi znamo ispravno vrednovati sve što nam je Bog dao da se njime služimo na putu do konačnog cilja. Misno slavlje završilo je svečanim blagoslovom. Nakon mise nastavljeno je zajedničko druženje uz vrličko kolo, diple i pjesmu.U �8.00

�8


je u Vrlici bio sprovod Ani Modrić ud. Bože, u ��. sati. Za prvi srednje održan vjeronauk u �6. sati.

4. Zavjetni križni put od Prevlake do Iloka Franjo Drljo prošao je danas kroz Vrliku. Stigao je u �2,�5. sati. Dočekali su ga predstavnici HVIDRE, gradonačelnik, župnik i brojni građani. Navratili smo u groblje kod središnjeg križa, pomolili se za poginule brani-telje, položili vijence i zapalili svije-će. Franju je pozdravio gradonačelnik g. Ivan Ćorić želeći mu sretan put i uspjeh u pothvatu.

5. Nedjelja. Mise na Maovicama i u Vrlici služio župnik a u Ježeviću i večernju u Vrlici fra Leo. U popod-nevnim satima župnik išao na Visovac na duhovne vježbe.

10. Župnik se vratio s duhovnih vježbi. U Vrlici imendan fra Leu. Oku-pilo se petnaestak fratara.

14. Poslije podne župnik je išao u Sinj na rekolekciju. Iznio se problem božićnog i uskrsnog ispovijedanja. Vrlika nije imala nikoga za ispomoć. U ispomoć su dolazili fratri iz Sinja. Problem je riješen tako što se Vrlika pripojila Potravlju, Hrvacama i Bi-teliću.

18. Danas je obilježen dan sjećanja na pad Vukovara i pokolj u Vukovaru i Škabrnji. U Vukovar išli Vrličani organizirano autobusom.

23. Štrajk nastavnika osnovnih škola. Oko devet sati župnik išao na sastanak s Gradskim poglavarstvom, na dogovor oko radova u crkvama i pomoći za iste( zvonik na Maovicama, elektrifikacija zvona u Ježeviću i nova instalacija struje u crkvi u Vrlici). U popodnevnim satima navratio u

župni ured Ivica Vuletić dogovoriti se o početku radova u Gospinoj cr-kvi. Napravljen je troškovnik koji je težak �50.000,00 kuna. Ministarstvo je odobrilo �00.000,00 kuna. Ostalo će dati Grad Vrlika. Do �5. prosinca treba dostaviti troškovnik i izvještaj o učinjenim radovima.

Pregovori između sindikata i vla-de o povećanju plaća propali. Štrajk nastavnika se nastavlja.

27. Poduzetnik Davor Cigić za-počeo na Maovicama kopati temelj za zvonik

29. Župnik, gradonačelnik i Jure Plazonić oko 6. sati krenuli za Zagreb. U �0. sati sastali se na Fakultetu likovnih umjetnosti sa akademskim slikarom Antom Kuduzom te aka-demskim kiparima Petrom Barišićem i Vladom Blaževićem radi uređenja crkve Gospe Ružarice. Bilo je govora o vitrajima , križnom putu u kame-nu i ulaznim vratima.Poslije podne u �5,�0 upriličen sastanak u ministar-stvu zdravstva zbog problema u Vrlici u vezi laboratorija.

Ivica Vuletić započeo elektroinsta-laterske radove u Gospinoj crkvi.

................... Prosinac ...................

5. Radnici na Maovicama nastavili kopati temelje za zvonik. Naišli su na liticu. Postavili temelje i izbetonirali stopu.

6. Izbetonirani temelji za zvonik na Maovicama. Završeni iskopi za struju u Gospinoj crkvi.

7. Radnici u Gospinoj crkvi postav-ljaju kablove. U �5,�0. ing. Davor Cigić donio na potpis ugovor o radu.

�9


8. Radovi u Gospinoj crkvi vidno napreduju.

9. Ovim danom završili smo župni vjeronauk. Od ponedjeljka obilazak starih i nemoćnih po župi i božićna ispovijed. .

10. Na Maovicama župnik nakon mise blagoslovio temelj zvonika.U Vrlici misa u groblju zbog radova u Gospinoj crkvi.Na misama najavljena božićna ispovijed

11. U Gospinoj crkvi započelo žbu-kanje i zatrpavanje elektroinstalacije po zidovima.

14. U ��. sati započelo čišćenje crkve. Deset žena čistilo crkvu.

15. Poslije podne nastavljeno ge-neralno čišćenje Gospine crkve. Nakon čišćenja g. Stipe Uzun i Ivica Vuletić postavili borove uz glavni oltar.

16. Subota. Božićna ispovijed u župi. Ujutro u 9. sati ispovijed na Ma-ovicama i u Ježeviću. Na Maovicama su ispovijedali fra Leo i fra Jakov Viro, u Ježeviću fra Frano Bilokapić i don Zdravko Šarić, a u Vinaliću župnik fra Marko. U ��. sati ispovijedanje u Hrvacama te nakon ručka u �5. sati. U Hrvacama ispovijedali fra Leo, fra Marko, fra Jakov i don Zdravko. Nakon ispovijedanja fra Marko išao u Vrliku otvoriti crkvu. U Vrlici se ispovijedalo od �7. do �8. sati. Bila puna crkva svijeta. Nakon ispovijedanja misu re-kao fra Leo Delaš.

17. Na Maovicama proslava Zlat-noga pira Filipa i Milice Škalic.

18. Ispovijedanje starih i nemoćnih po Maovicama. Župnik ispovijedao do ��. sati.

19. Ispovijed u Ježeviću. Župnik ispovijedao do ��,�0.

20. Ispovijed u Kosorima i Vina-liću. Poslije podne župnik išao u Sinj ispovijedati. U Sinju ispovijed mladih od �8. do 20 sati.

21. Ispovijed u Garjaku i Kukru. Sve gotovo do ��. sati.

22. Ispovijed u Podosoju i Vrlici. Ispovijedanje završeno u ��. sati.

U �8. sati u crkvi Gospe Ružarice Klapa Sinj održala božićni koncert. Nažalost malo svijeta na koncertu.

24. Nedjelja i Badnji dan. Mise kao i svake nedjelje. Na Maovicama imao misu župnik a fra Leo ispovijedao. U Vrlici služio misu fra Leo a župnik ispovijedao.U Ježeviću župnik imao misu a fra Leo ispovijedao. Ispovije-danja je bilo puno. U 22. sata misu služio župnik u Ježeviću. Puna crkva svijeta. U Vrlici misa u 2�. sata. Puna crkva svijeta. Bilo je lijepo, mirno i molitveno. Ni jedna petarda nije is-paljena.

25. BOŽIĆ. Misa zornica na Mao-vicama u 5. sati. Misu služio fra Leo. U Vrlici misa u �0,�0. Misu služio fra Marko. Fra Leo imao misu u Štikovu u �0,�0. Dan je bio vedar i topao.

26. Sv. Stjepan. Dan vedar i pro-hladan. Župnik imao misu na Maovi-cama. Poslije mise krstio Petru Skorup Petrovu. Zatim u Donjim Maovicama započeo blagoslov obitelji. S njim išao Hrvoje Grizelj, učenik osmog razreda. Oko �5,�0. završio blagoslov Donjih Maovica. Po povratku kući župnik imao misu u Vrlici u �7. sati.

Fra Leo služio mise u Vrlici i Je-ževiću. U ��. sati započeo blagoslov Gornjih Maovica. Došao do Hrga. U �8. sati vratio se kući.

50


27. Fra Leo je služio misu na Maovicama i išao u blagoslov obitelji na Maovicama. Nastavio gdje je jučer stao. Fra Marko služio mise u Vrlici (u groblju) i u Ježeviću. Nakon mise u Ježeviću održao sprovod na Maovica-ma Jeki Režić. Nakon sprovoda vratio se kući. Fra Leo u podne prekinuo blagoslov radi sprovoda. Blagoslovio je Skorupe, Deniće i Giljane.

28. Nevina dječica. Jutro vedro i veoma hladno. I preko dana vedro i hladno. Do �2. sati završen blagoslov na Maovicama. Poslije podne blagoslov od Totića i Perkovića. Od Totića išao fra Marko, a od Perkovića fra Leo. Fra Marko blagoslovio do Žeravica, a fra Leo do Ćorića. Večernju misu služio fra Leo.

29. Jutro hladno. Velika slana. Blagoslov nastavljen u Ježeviću. Ježević završen u ��. sati. Sastali se u Vučemilovićima. Fra Leo išao kući, a fra Marko nastavio blagoslov u Lelasima. Do �7. sati došao do Kosorčića.

30. Fra Marko nastavio blago-sivati Kosore od Lisičara. Pratio ga ministrant Ante Ristovski. Fra Leo započeo blagoslov Vinalića od Biuka. Pratio ga učenik sedmog razreda Božo Plazonić. Susreli se u Žeravicama. Fra Leo je išao kući a fra Marko bla-goslovio Žeravice i Vuletiće. Nakon Vinalića nastavio blagosivati Garjak. Blagoslovio Garjak i Šembrun. Vratio se kući oko �7. sarti. Fra Leo je imao večernju misu.

31. Nedjelja. Jutro hladno i oblač-no. U 7,�5. javljaju da je umro Ivan Denić. Na misama svijeta malo.

............... 2007. Siječanj ...............

1. Nova godina. Vrijeme oblačno i maglovito. Mise kao i nedjeljom. Na Maovicama nema mise. U Vrlici misu služio župnik u �0,�0. a u Ježeviću u �2. sati fra Leo. Svijeta malo na misa-ma. U ��. sati župnik vodio sprovod na Maovicama Ivanu Deniću. Cijeli dan velika magla i sitna kiša.

2. Jutro toplo i kišno. Jaka kiša padala sve do devet sati. U osam sati župnik imao misu,A a u devet krenuo u blagoslov Kukra. Fra Leo počeo bla-goslov od Grabića. Blagosivao do �2. sati. Prekinuo zbog bolesti grla (jaka prehlada). Fra Marko blagosivao do ��. sati. Završio Podosoje. Ostala još Vrlika.

3. Fra Marko u 9. sati započeo blagoslov Vrlike. Pratili ga Ante Ri-stovski, Ante Grabić i Josip Uzun. Blagoslovljeno pola Vrlike (8� kuće). Dan poluoblačan i hladan.

�. Oko devet sati župnik nastavio blagoslov obitelji po Vrlici s istom eki-pom. Blagoslovljeno 58. obitelji.

6. Bogojavljenje. Fra Leo služio misu na Maovicama. Poslije mise oba-vio blagoslov vode. Zatim išao u Šti-kovo. U Štikovu služio misu u �0,�0., blagoslovio vodu te nastavio blagoslov obitelji u Štikovu.. Župnik je služio misu u Vrlici

Župnik je služio misu u �0,�0. u Vrlici, a u �2. u Ježeviću. Nakon misa blagoslovio vodu koju vjernici nose kućama. Poslije podne misa u �6,�0. Nakon mise župnik blagoslovio nekoliko obitelji koje nisu bile kod kuće kad je bio blagoslov. Poslije pod-ne oko ��. sati fra Tomislav Breka-

5�


lo doveo u Vrliku Zdravka Živkovića i sina mu Martina. Razgledali smo Gospinu crkvu i razgovarali o obnovi stropa. Nakon toga obišli smo crkvu na Maovicama i pogledali izgradnju zvonika.

11.Oko �0. sati Niko Grizelj došao tapecirati klupe u Gospinoj crkvi.

Tapeciranje je koštalo 7.980,00 kuna. Sve je prikupljeno od župlja-na.

12. Sprovod fra Zvonimiru Nimcu u Šibeniku. Na sprovod išao župnik. Misu u crkvi Gospe van Grada služio biskup Ante Ivas.

Slobodna Dalmacija donijela veliki članak pod naslovom: UZURPIRAJU SE SRPSKE CRKVE – prosvjed pa-trijarha Pavla hrvatskome ministru kulture Boži Biškupiću

Donosimo članak u cjelini.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Pavle zatražio je od hrvatskog ministra kulture Bože Biškupića an-gažman na zaštiti srpske kulturne baštine u Hrvatskoj. U pismu koje je patrijarh poslao Biškupiću navodi se da je Zavod za zaštitu spomenika kul-ture u Šibeniku ignorirao postojanje pravoslavne srkve sv. Joakima i Ane u Bribiru, te da je iznad staroga grada Bribira postavljena oznaka na kojoj se spominje samo postojanje katoličkih crkava, a ne i pravoslavne baštine.

Patrijarh je dodao kako je taj čin izazvao uznemirenost kod lokalnog srpsko-pravoslavnog stanovništva. U pismu ministru patrijarh Pavle pod-sjeća i na slučajeve crkve Krista Spa-sitelja u Cetini, crkve u Uzdolju kod

Dalmatinskog Kosova i crkve u Par-čićima kod Bjeline, koje su «brutalno uzurpirane od Rimokatoličke crkve, odnosno Ministarstva za kulturu».

-Na skradinskom, odnosno po-dručju Bribirske glavice označavani su isključivo spomenici, sakralni i drugi, koji datiraju do �5. stoljeća, te kao ta-kvi imaju osobitu povijesnu vrijednost. Crkva sv. Joakima i Ane sagrađena je koncem �7. ili početkom �8. stoljeća pa nije obilježena istim oznakama kao građevine iz ranijeg razdoblja – obja-snio je razlog nepostavljanja ploče pred tom pravoslavnom crkvom prof. Ivo Pedišić, voditelj arheološkog odjela Muzeja grada Šibenika.

Valja kazati da je obilježena i ru-ševna pravoslavna crkva sv. Spiridona, iako obilježavanje ruševnih objekata nije uobičajeno. Odgovorno, stoga, tvr-dim da prosvjedi pravoslavnih crkvenih velikodostojnika nisu argumentirani jer se nismo ogriješili o povijesne kri-terije – zaključio je Pedišić.

U sklopu projekta «Turina Bribir» označili smo turističkom, smeđom si-gnalizacijom sve objekte koje su struč-njaci ocijenili kao spomenike kulture. Sporna crkva sv. Joakima i Ane po njihovu mišljenju to nije, pa je to jedini razlog zašto nije označena.

Da smo mislili na bilo koji na-čin diskriminirati pravoslavne crkve, sasvim sigurno ne bismo po cijelom Skradinu na svim turističkim panoima ucrtali crkvu sv. Spiridona – izjavi-la nam je Karmen Španjol-Bićanić, direktorica Skradinske turističke za-jednice.

Hrvatsko Ministarstvo kulture, re-agirajući na pismo, istaknulo je kako

52


nije točno da nedovoljno skrbi o zaštiti pravoslavne sakralne baštine, navev-ši da je u 2006. godini financiralo zaštitne radove na �2 pravoslavna sakralna spomenika.............. M. JURKoVIĆ, K. GULIN, (H)

16. Utorak. Iz Zagreba došli me-štri postaviti zvona u Ježeviću. To su Josip Kahlina, Ante i Mladen.

17. Gospodin Željko Klepo došao u Ježević kamionom-dizalicom i po-digao zvona u zvonik. Meštri nastavili s radovima.

I dalje traju radovi oko postav-ljanja zvona u Ježeviću. Oko 9. sati radnike obišli gradonačelnik Ivan Čo-rić, tajnik Jure Plazonić i župnik fra Marko Duran.

18. Zvona u Ježeviću prozvonila. Radovi završeni. Električni pogon je uređen za dnevno i nedjeljno zvonje-nje.

19. Radovi su trajali do 2�. sat. Nakon večere meštri otputovali u Za-greb

21. Fra Leo je nakon dnevnih misa otputovao u Zagreb na sveće-nički tečaj.

.................... Veljača ....................

1. Svijećnica. Sv. mise kao i ne-djeljom. Za vrijeme mise blagoslov i podjela kandelorskih svijećica. Prve dvije služio fra Marko, a druge fra Leo.

2. Sv. Blaž. Misa na Maovicama i blagoslov jela za zdravlje grla. Misu imao fra Leo.

3. U 9. sati na Maovicama imao misu fra Leo. U Vrlici i Ježeviću fra

Marko. Nakon misa obavljeno grličanje. Večernju misu služio fra Leo.

4. Ponedjeljak. Dan vedar i pro-hladan. Danas su dignuta tri zvona dizalicom na zvonik na Maovicama.Poslije podizanja zvona radnici ispilali bor i jablan uz zvonik.

21. Srijeda Pepelnica. Misa samo u Vrlici u �7. sati i pepeljanje. Početak korizme

23. Prvi korizmeni petak. Put križa u Vrlici. Nakon pobožnosti sv. misa. Pobožnost i misu održao župnik.

24. Prva korizmena nedjelja. Na Maovicama i u Ježeviću prije mise pobožnost križnog

Puta. Oni koji se nisu mogli pe-peljati u srijedu mogli su to danas učiniti poslije svake svete mise.

.................... Ožujak ....................

13. Održana sjednica Hrvatskog Lovačkog Saveza u prostoriji male vi-jećnice u Općini. Sjednici predsjedao predsjednik gosp. Đuro Dečak. Nakon sjednice Đuro je otvorio obnovljene prostorije HLS-a a župnik fra Marko Duran blagoslovio.

NB! Majka Đure Dečaka je rodom s Maovica iz Režića. O ovom je napisan veliki članak u Lovačkom vjesniku br. �/2007., str. �6. i �7.

20. Održan zajednički susret svih ovogodišnjih krizmanika u Splitsko-ma-karskoj nadbiskupiji u svetištu Vepric kod Makarske. Krizmanike naše župe vodio je župnik fra Marko Duran. Pro-gram je započeo u �6 sati duhovnim pjesmama, meditacijom i svjedočan-stvima nekih krizmanika.Govorili su o praktičnom značenju sakramenta

5�


potvrde. Misno slavlje predvodio je nad-biskup mons. Marin Barišić. Nakon mise uslijedila je procesija svetištem s upaljenim svijećama. Susret je završio u �9. sati nadbiskupovim blagoslovom.

25. Peta korizmena nedjelja-Gluha. Danas misa samo u Vrlici zbog izravnog TV prijenosa mise iz Vrlike. Misno slavlje započelo u ��. sati ophodom iz sakristije na glavna vrata u crkvu.Misu predvodio župnik i održao prigodnu propovijed. Pjevane dijelove sv. mise predvodio žu-pni zbor pod ravnanjem profesorice i ravnateljice Osnovne glazbene škole u Drnišu Milke Tomić. S župnikom kon-celebrirao fra Leo Delaš.

Nakon mise župnik priredio ručak za djelatnike HT-a. Ručak pripremila gđa. Boja Režić.

31. Uskrsna ispovijed u župi. U Hrvacima ispovijedanje u ��. i �5. sati. U Vrlici po Filijalama u �6,�0 (Maovice, Ježević i Vinalić), a u Vrli-ci u �7,�0. U ispomoć došli župnici Hrvaca, Potravlja i Bitelića

.................... Travanj ....................

1. Cvjetnica. Sv. mise kao i svake nedjelje. Na Maovicama misu služio fra Leo. U Vrlici Fra Marko pjevao turbu, fra Leo Isusove riječi, a ostalo članovi crkvenog zbora.

5. Veliki četvrtak. U Splitu ujutro misa posvete ulja u katedrali sv. Duje. Na misi bio bogoslov fra Ivan Režić i donio za župu sveta ulja. U �5. sati počeli pristizati grobari. U Župnom uredu i kapeli ispovijedali župnik i župni vikar. U �6. sati zajednička večera u župnoj dvorani. Nakon večere grobari primili raspored.

U �9. sati svečanu svetu misu predvodio župnik.Dvanaestorici apo-stola oprao noge. Prigodnu propovijed održao fra Leo. Nakon mise uslijedio prijenos Svetootajstva. A nakon toga Gospin plač.

6.Veliki petak. Procesija započe-la u �8. sati. Iz crkve se polazi i ide kroz Varoš. Procesija s križem ide iz crkve. Križ nosi arambaša gosp. Jakov Režić. Za križem idu grobari, za grobarima muškarci, ministranti, bogoslovi, svećenik sa Svetootajstvom pjevači i ženski svijet. Nakon procesije uslijedila je počast oltaru, zatim Muka (pjevana). Muku je pjevao fra Ivan Režić. Isusove riječi župnik, Petrove Ivan Uzun, Pilatove fra Božo Mandarić, služavka Marjana Gverić, a turbu zbor pod ravnanjem Ane Turudić. Kratku homiliju održao župnik. Obredi su završili blagoslovnom molitvom nad narodom.

7. Velika subota. U jutarnjim sa-tima blagoslov uskrsnih jela. Maovice u 9 sati, Vrlika u �0.00 sati, Vinalić u �0,�0 i Ježević u ��. 00 sati. U Štikovu u �0.�0 sati blagoslovio jela fra Leo.

Večera za grobare u �7. sati. Na-kon večere grobari odlaze u crkvu čuvati Gospodinov grob. Obredi su započeli u 2�. sata blagoslovom ognja ispred crkve i paljenjem uskrsne svi-jeće. Propovijed o značenju ove svete noći održao fra Leo. Obredi završili u ��,�0.

8. USKRS. Sv. mise u Vrlici i u Štikovu u �0,�0. U Štikovu fra Leo a u Vrlici fra Marko. U Vrlici krcata crkva. Nakon mise nastavilo se druženje uz vrličko kolo, pjesmu i diple.

5�


U ��. sati ručak za grobare i osta-le uzvanike. Na ručku bilo oko sto uzvanika.

6. Uskrsni ponedjeljak. Mise kao i nedjeljom. U Vrlici misa u groblju u �0,�0.

23. Na Maovicama svečano pro-slavljen blagdan sv. Jure.Svetu misu predvodio i propovijedao župnik. U koncelebraciji su sudjelovali Fra Tomi-slav Brekalo, župnik Kijeva; fra Jakov Dževrnja Viro, župnik Potravlja i fra Leo , župni vikar. Svijeta je bilo veoma dobro. Crkva je bila krcata. Još toliko je bilo ispred crkve. Kip u Procesiji su nosili grobari. U narodnim nošnjama bilo je i djece, ženske i muške.

25. Župnik proslavio imendan. Okupilo se tridesetak fratara.

29. Nedjelja Dobrog Pastira. Dan svećeničkih i redovničkih zvanja. U župnoj crkvi sv. misa služena za sve-ćenička i redovnička zvanja. Župnik je u homiliji istakao važnost molitve za zvanja. Govorio je i o ulozi svećenika redovnika u današnjem društvu.

U zazivima molitve vjernih molili smo za svećenike, redovnike i redov-nice.

.................... Svibanj ....................

1. Sv. Filip i Jakov svečano pro-slavljen u Potravlju. Župnik fra Marko bio na svečanosti.

6. Prva pričest u župi. Sv. misa samo u Vrlici. Prvopričesnika 28. deset djevojčica i osamnaest dječaka. Slavlje je započelo procesijom oko crkve. Sv. misu predvodio i podijelio sakramenat sv. pričesti župnik fra Marko Duran. Pjevane dijelove sv. mise predvodio je

crkveni zbor. Sve je snimao gosp. Jo-sip Matić, a fotografirao gosp. Zdenko Pulić, obojica iz Drniša.

12. Susret krizmatelja don Marin-ka Vidovića s krizmanicima u crkvi. Susret je započeo u �7. sati. Trajao je sat vremena. Nakon susreta ispovijed krizmanika, kumova i roditelja.

13. Krizma u župi. Sv. misa samo u Vrlici. Misa započela kratkom pro-cesijom iz Sakristije na glavna vrata crkve.Sv. misu je predvodio i podijelio sakramenat sv. krizme devetnaestorici krizmanika. Sve su popratili snima-njem i fotografiranjem gospoda Josip Matić i Zdenko Pulić. U koncelebraciji sudjelovali župnik i župni vikar.

17. Danas na blagdan Uzašašća Gospodinova – Spasova, zazvonila su po prvi put nova tri zvona na novom zvoniku u Maovicama.

19. Sv. Spas u Cetini. Ova župa proslavila je u subotu �9. svibnja svet-kovinu Uzašašća Gospodinova na izvo-ru Cetine kod starohrvatske crkve sv. Spasa. Svečano slavlje predvodio je fra Šimun Bilokapić, magistar bogoslova i profesor na KBF-u u Splitu.

Pjevane dijelove sv. mise predvodili su bogoslovi. Na slavlju se okupilo �5. redovnika svećenika. Na slavlje se okupilo oko 800 vjernika. Osim Vrličana na misu su došli sa svojim župnicima vjernici iz Sinja, Knina, Graca Drniškog i Kijeva Jedan au-tobus hodočasnika iz Mostara došao je također na sv. misu sa barjakom svoje Udruge umirovljenika. Nešto svi-jeta bilo je iz nekih župa Cetinskog dekanata, ali vrlo malo.

Slavlje je počelo procesijom oko groblja. Ukrasili su je naši barjaci Gos-

55


pe Ružarice,sv. Spasa, državni barjak, barjak HVIDRE, barjak udruge umirov-ljenika iz Mostara i barjak župe Gradac. Nakon procesije, a prije samog početka sv. mise župnik je pozdravio sve na-zočne. Posebno je pozdravio načelnika općine Civljane-Cetina gospodina Antu Jakova Gutića kao i sve goste. Ovo je ujedno i Dan ove općine. Načelnik je u devet sati održao svečanu sjedni-cu općinskog poglavarstva, a zatim s uzvanicima nazočio sv. misi u Cetini. Na kraju sv. misnog slavlja župnik je zahvalio načelniku na organizaciji oko uređenja crkve i groblja te puta oko groblja da procesija može proći bez ikakva problema. Članovi Komunalnog poduzeća iz Vrlike za tu prigodu dovezli su i postavili binu za misu. Misi je na-zočilo i Gradsko poglavarstvo Vrlike.

Također se aktivno uključila i HVI-DRA u proslavu ovog blagdana. Za ovu prigodu ukrasili su oltar velikim križem, svojim grbom i velikim tran-sparentom na kojemu je bio natpis ANIMUS CROATARUM. Transparent je bio postavljen na ulaz u crkvu. Ispred transparenta su u narodnim nošnjama stajala dvojica stražara. Nakon mise uslijedilo je narodno slavlje na Cetini. Za sve je bilo pripremljeno jelo i piće poslije mise na Cetini..

Hvala svima koji su na bilo koji način doprinijeli da ovo slavlje prođe najprije u molitvenom i općenarodnom slavlju.

20. Proslava sv. Spasa u Ježeviću. Svečanu sv. misu predvodio i održao propovijed fra Leo, župni vikar. Pjevane djelove sv. mise pratio na orguljama fra Marko, župnik.Misu slavio veoma lijepi broj vjernika.

..................... Lipanj .....................

13. Sv. Ante. Župnik pomagao ispovijedati u Kninu. Sudjelovao u procesiji pjevanjem litanija Svih Sve-tih i prigodnih pjesama od crkve sv. Ante do nove crkve. Misu je predvodio mons. Ante Ivas, šibenski biskup. U Kninu je u procesiji i na misi bilo puno svijeta iz naše župe.

Navečer u �9. sati sv. misa u Vr-lici a nakon mise blagoslov ljiljana i djece. Obrede vodio župnik.

15. Vanjska proslava blagdana sv. Ante u Vrlici. Proslava započela procesijom kroz Varoš. Kip su nosila četvorica krizmanika koji nose ime sveca. Pomagali su im i ostali krizma-nici. Nakon mise blagoslov ljiljana i djece. Sv. misu držao župnik. U filijale išao fra Leo.

23. Svećeničko ređenje u Rijeci. Među ređenicima je i sin ove župe don Tomislav Zečević, rodom s Maovica. Na ređenje uz roditelje išla grupa grobara u narodnim nošnjama.

Hodočašće u Međugorje. U 6. sati u Međugorje se uputila dva autobusa hodočasnika. U Međugorje stigli u ��. sati, obavili put križa na brdo, u ��. sati slušali sv. misu, a nakon mise odmarali do �7. sati. U �7. sati krenuli kući.

29. Blagdan sv. Petra. Sv. misa u Vrlici u groblju. Bila je puna crkva svijeta. Misu služio župnik.

.....................Srpanj .....................

1. Mlada misa don Tomislava Ze-čevića na Maovicama. Misno slavlje započelo u �0,�0 svečanom procesijom

56


iz crkve prema bini gdje će se slavi-ti sv. misa, na livadi Kuliševac. Pred sami početak roditelji su mladomisniku udijelili svoj roditeljski blagoslov, zatim je uslijedio župnikov pozdravni govor, a onda je mladomisnik započeo sv. misu.Pjevane dijelove sv. mise predvo-dio je naš crkveni zbor pod ravnanjem orguljašice Ane Turudić. Uz naš zbor pjevao je zbor mladih iz Jelenja.

Uz mladomisnika su bili u konce-lebraciji slijedeći svećenici: Don Marin-ko Ivanković propovjednik, fra Marko Duran župnik, fra Ivan Lelas, don Ivan Šporčić, don Božidar Markovčić,don Anton Peranić, don Bože Škember, don Niko Cvitkušić,don Josip Kajić, don Mario Vazgač; mladomisnici don Martin Jadreško, don Kristijan Zeba, don Ante Sarić i don Marinko Kajić.

Nakon misnog slavlja sav je puk pozvan na okrepu pod šator na livadi. Rodbina, prijatelji i svećenici pozvani su na ručak u Vrliku u gostionu Ja-kova Gutića.Na ručak su još došli fra Jakov Viro, fra Tomislav Brekalo, fra Ante Madunić, fra Domagoj Volarević i fra Petar Klarić.

4. Provincijski dan na Visovcu. Na skupu bio župnik.

5. Župni vikar fra Leo vodio mini-strante na izlet u Makarsku, Živogošće i Šibenik općinskim kombijem.

25. Sv. Filip i Jakov. Sv. misu imao župnik. Svijeta bilo vrlo malo.

26. Obnovljen kip sv. Ane i po-stavljen na sredinu crkve. U �9. sati sv. misu predvodio fra Leo i blagoslo-vio obnovljeni kip. Obnovu financirali brat i sestre Baković Marija, Mandica i Ante. Hvala im, a sv. Ana neka im od Boga isprosi blagoslov.

27. Započele ljetne večeri na Če-smi.

29. U 2�. sat operni pjevači HNK iz Splita na Česmi izvode operu «Ero s onoga svijeta». Na operu došli fra Božo Duvnjak i fra Mirko Klarić i sa sobom doveli nekoliko prijatelja. Gledalište ispunjeno do posljednjeg mjesta. Oni koji nisu imali karte, mogli su gledati na ekranu.

....................Kolovoz....................2. Hodočašće na Visovac. Autobus

prepun hodočasnika. Krenuli smo iz Vrlike u 7. sati. Na Visovac smo stigli u 8,�5. Fra Leo vodio naše ministrante koji su se za procesiju i misu obukli u ministrantsku robu i stajali pred oltarom. Jedini obučeni ministranti koji su bili zapaženi u procesiji i kod oltara. Svečano misno slavlje predvodio je mnp. o. provincijal fra Željko Tolić. U koncelebraciji bilo dvadesetak sve-ćenika.. Gvardijan fra Žarko Maretić na koncu mise zahvalio provincijalu, svećenicima i svemu puku. U Vrliku smo se vratili u �8 sati.

4. Gverići iseljeni iz Vinalića i oni koji tu žive okupili su se u crkvi Gospe Ružarice da misnim slavljem započnu svoje cjelodnevno druženje. Misu za Gveriće u �0. sati služio je župnik. Nakon mise druženje je nastavljeno u Vinaliću, u zaseoku Gverići.

5. Dan Domovinske zahvalnosti. Sv. misu za Domovinu služio župnik. Svijeta je bilo

na misi kao i svake nedjelje. Na-žalost ovaj se dan počeo pomalo za-boravljati. Treba ga oživjeti.

12. Fra Leo išao ispovijedati u Sinj. Župnik imao sve mise i najavio mise u

57


Sinju. U crkvi postavljena slika Gospe Sinjske na čašćenje vjernicima.

13. Fra Leo i danas išao ispovi-jedati u Sinj.

14. i 15. Obojica i fra Leo i fra Marko išli u Sinj ispovijedati. Ispovi-jedali do ��. sati. Oko �5. sati župnik se vratio u Vrliku. U �9. sati misa u Vrlici. Na misu došlo dosta svijeta, oni koji nisu mogli ići u Sinj.

..................... Rujan .....................

3. Počela nova školska godina 2007/08. Svečanosti nije bilo zbog žalosti za stradalim vatrogascima na Kornatima. Radni dan smo započeli odavanjem počasti i molitvom za po-ginule vatrogasce. Ravnateljica Dunja Turudić objavila je raspored i uvela prvašiće u školu. U prvi razred se upi-salo �9. učenika. Učit će ih učiteljica Božena Erceg. Svi učenici osmogodiš-nje škole ove su godine po prvi put primili udžbenike besplatno.

8. Fra Marko bio u Gracu na sve-čanoj sv. misi i na objedu kod župnika. Na zamolbu župnika fra Marko krstio četvero djece.

9. U sedam sati ujutro župnik vodio hodočašće u Udbinu. Išli smo s dva autobusa. Išlo je 90. hodoča-snika. Na Udbinu smo stigli u 9. sati. Sudjelovali smo na križnom putu. Pje-šačili smo od postaje do postaje sat vremena penjući se uz brdo do mjesta gdje će biti sveta misa. Pet curica se obuklo u narodne nošnje. S nama su išli naši ministranti i nosili Gospin barjak. Išao je na hodočašće i cijeli pjevački zbor. Neki su išli osobnim automobilima. Sv. misu je predvodio

mons. Ivan Devčić, Riječki nadbiskup. Nakon mise, oko �5. sati uputili smo se kući. U Gračacu smo se osvježili. Kući smo se vratili oko �8. sati.

16. Doživotni (svečani) zavjeti fra Ivana Režića. Ovo je veliki doga-đaj za ovu župu kakav se ne pamti od pamtivijeka. Svečanost je započela velikom procesijom u kojoj su sudje-lovali ministranti, djevojke , dječaci i muževi u narodnim nošnjama, naši franjevački novaci s Visovca, naši fra-njevački bogoslovi iz Splita, slavljenik fra Ivan Režić te svećenici. Provincijal naše Franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja delegirao je za ovu prigodu profesora i definitora dr. fra Antu Akra-pa koji je predvodio koncelebriranu sv. Misu uz sudjelovanje dr. fra Šimuna Bilokapića, magistra bogoslova, župni-ka fra Marka Durana , profesora fra Domagoja Runje i profesora fra Jure Šimunovića. Mnoštvo vjernika uz fra Ivanove roditelje, rodbinu i prijate-lje sudjelovalo je pozorno i pobožno kod ovog nesvakidašnjeg liturgijskog franjevačkog čina. S posebnim zano-som i oduševljenjem sudjelovao je naš pjevački zbor potpomognut pjevanjem novaka i bogoslova kao i cijeloga Bož-jega puka.

Prekrasno sunčano vrijeme utje-calo je na izvanredno raspoloženje poslije svete Mise kad su rodbina, prijatelji i uzvanici zajedno sa fra Ivanom proslavili ovaj događaj kod bogato pripremljenog stola u župnoj dvorani.

Zahvaljujemo Bogu na ovome daru i molimo za našega fra Ivana kako bi-smo za dvije godine proslavili njegovo svećeničko ređenje i Mladu Misu.

58


Kršteni, u župi

od 24. 09 2006. do 23. 09. 2007.

MARIO ĆORIĆ, sin Bože Mira i Jelene Zrno;

PETRA OKLOPČIĆ, kći Ante i Ivane Galić;

ANTONELA BATOVANJA, Ivana i Barbare Levantin;

ANTE MILKOVIĆ, sin Mate i Božene Maloča;

IRIS DUVNJAK, kći Paška Ante i Kristine Lelas;

LUKA PLAZONIĆ, sin Ivana i Katarine Jakešević;

IVAN Vuletić, sin Olivera i Anđele Jukić;

PETRA SKORUP, kći Petra i Anite Vrca;

ANTE ALEKS RUBIĆ, sin Filipa i Đurđice Dragić;

LUCA MEGI RUBIĆ, kći Filipa i Đurđice Dragić;

MARKO IVAN VUČEMILOVIĆ JURIĆ, sin Ante i Sanje Sladoja;

ANA TURUDIĆ, kći Hrvoja i Ivane Jelinčić;

LUKA MANDARIĆ, sin Ivana i Marije Vučina;

ANĐELA LELAS, kći Adama i Ane Maras;

GABRIJELA VUČEMILOVIĆ ALEGIĆ, kći Ivana i Mirjane Mrčela;

BOŽO ŠKALIC, sin Jure i Jasne Mišić;

VALENTINA SAMARDŽIĆ, kći Zdravka i Đene Dragunić;

MARKO PERKOVIĆ, sin Marija i Tonke Dević;

TINA TURUDIĆ, kći Petra i Mirjane Modrić;

ANTONIO ĆURAK, sin Tomislava i Jelene Galiot;

IVE TURUDIĆ, sin Mile i Ankice Alebić;

IVANO BLAŽEVIĆ, sin Petra i Ivane Burilo;

BOŽENA KLEPO, kći Ivana i Violete Ivanke Hajder;

STIPE TARLE, sin Tomislava jure i Anite Radnić;

ANTONIO REŽIĆ, sin Hrvoja i Nikoline Halar;

59


IVAN LUKA LAKIĆ, sin Zlatka Ane Marije Krnjac;

JOSIP TARLE, sin Mladena i Natalie Golovina;

LEA ROMIĆ, kći Ante i Mirjane Vuletić;

Vjenčani u župi

LUCIA PETRIČIĆ, KĆI Renata i Nikoline Vukšić;

ANDRIJA MUNITIĆ, SIN Slavena i Mihaele Vukšić;

FILIP GRABIĆ, sinIvana i Tonke Buljan.

od 23. 09. 2006. do 22. 09.2007.

OLIVER ČAMBER, sin Zvonimira i Dragice Čamber

iJOSIPA MODRIĆ,

kći Josipa i Bosiljke Zidar;

NIKOLA VRANČIĆ, sin Frane i Anđelke Grizelj

iANAMARIJA WOSTNER,

kći Željka i Nade Skaramuca;

NEDILJKO KUSIĆ, sin Ante i Ive Šćurla

iMIRELA ŽERAVICA,

kći Frane i Boje Denić;

IVAN UZUN, sin Stipe i Bojane Mire Ćorić

iŽELJKA PROTULIPAC,

kći Željka i Vide Kasunić;

IVAN VULETIĆ, sin Zvonka i Bosiljke Skorup

iBOŽENA TURUDIĆ,

kći Nike i Boje Giljan;

BOŽO BIUK, sin pok. Bože i pok. Ane Biuk

iSTIPANA GUTIĆ,

kći Miljenka i pok. Drage Škalic;

MARIO ZEČEVIĆ, sin pok. Ante i Boje Kojundžić

iANA KLEPO,

kći pok. Joze i Pere Uzun;

STIPE CRNJAC, sin pok. Ivana i Milice Ezgeta

iANA BATOVANJA,

kći Ivana i Nade Samardžić.

60


Umrli u župi

od 24. 09. 2006. do 09. o8. 2007.

STANA KARDOV, �8. rujna 2006;

IVAN MILKOVIĆ, 2�.rujna 2006;

ANTE BATOVANJA, 29. rujna 2006;

MARKO REŽIĆ, �2. listopada 2006;

JAKOV BIUK, �5. listopada 2006;

ANA MODRIĆ, 27. listopada 2006;

MIROSLAVA REŽIĆ, 0�. studenog 2006;

BOŽO BIUK, �0. studenog 2006;

NEDILJKO VARNICA, �7. studenog 2006;

MARIJA LELAS, 2�. studenog 2006;

MARTA GVERIĆ, 2�. studenog 2006;

ANTE LELAS, 0�. prosinca 2006;

JERKO BODULJAK, 07. prosinca 2006;

BOJA MODRIĆ, 2�. prosinca 2006;

JEKA REŽIĆ, 26. prosinca 2006;

IVAN DENIĆ, ��. prosinca 2006;

ŠIMA LELAS, 07. siječnja 2007;

JOSIP PLAZONIĆ, �7. siječnja 2007;

BOŽO VARNICA, 26. siječnja 2007;

BOJA ERCEG, ��. siječnja 2007;

MARIJA ROMIĆ, �9. veljače 2007;

BOJA VUČEMILOVIĆ VRANJIĆ 2�. ožujka 2007;

TOMISLAV BRANISLAV LELAS, 2�. ožujka 2007;

JOSIP BAKOVIĆ, 25. ožujka 2007;

JAKOV MARAS, �0. ožujka 2007;

TOMA ĆORIĆ, 2�. travnja 2007;

TRINKA LISIČAR, ��. svibnja 2007;

IVAN ĆORIĆ, 02. lipnja 2007;

LJUBICA MANDARIĆ, �2. lipnja 2007;

ANA MODRIĆ, ��. lipnja 2007;

6�


NADA PRICA, 20. lipnja 2007;

NIKO LELAS, 22. lipnja 2007;

ANA BURILO, 25. lipnja 2007;

TOMA VULETIĆ, �0. srpnja 2007;

PERA BIUK, �5. srpnja 2007;

MILE REŽIĆ, �8. srpnja 2007;

ANTE RADNIĆ, 20. srpnja 2007;

BOŽO BATURINA, 2�. srpnja 2007;

MARIJA TURUDIĆ, 26. srpnja 2007;

IKA RISTOVSKI, 02. kolovoza 2007;

STANA MARAS, 08. kolovoza 2007;

IVE TIRUDIĆ, 09. kolovoza 2007.

Uz obnovu kipa svete Ane

S djetinjom ljubavlju, zahvalnošću i ponosom što smo je imali, ovo je uspomena na našu majku Anu. Na-kon Drugog svjetskog rata ostala je sa četvero nejake djece. Očeve kosti leže u nekoj od mnogobrojnih jama nakon Bleiburga i Križnog puta. Nas troje - jer je najmlađe umrlo �9�6. - izvela je na pravi ljudski, kršćanski i hrvatski put.

Posebnu zahvalu iskazujemo našoj baki Ani, koja je udavši se mlada, ne-koliko godina bila bez majčinstva. Ona se zavjetovala sv. Ani, te je bosonoga hodočastila u njezino svetište Kosovo kod Knina, po kamenju i trnju, koje su mrzitelji katoličanstva i hrvatstva bacali po puteljcima i stazama kojima su hodočasnici kročili.

Isusovim sljedbenicima je uvijek po fizičkom i psihičkom trnju ići. Baka

je nakon toga postala majka većem broju djece, a naša je mama trinae-sta. Da nije vjere u Boga, zagovora svete Ane i truda naše bake Ane, ne bi bilo naše majke Ane, a još manje nas, njezine djece.

Ovim činom obnove kipa sv. Ane u našoj rodnoj župi iskazujemo za-hvalnost Bogu, svetoj Ani, Isusovoj baki, našoj baki Ani i majci Ani. Neka Gospodin, po zagovoru Isusove bake i Marijine majke bdije nad našom žu-pom, kojoj je sv. Ana suzaštitnica.

Kip sv. Ane obnovljen i prvi put izložen u crkvi prigodom njezina blag-dana 26. 07., a postavljen na staro mjesto u nišu u ponedjeljak �0. 07.

Za blagdan sv. Ane 2007.

.........................................Darovatelji:

.........Marija, Ante i Mandica Baković

62


Šale

(priredio fra Božo Mandarić)

............... Očevi i sinovi ...............

Perica: Tata, kad si ti bio mali, tko je bio pametniji – očevi ili sinovi? Tata: Očevi, naravno! Perica: A danas? Tata: E, sine, sad su drugačija vremena! Danas su sinovi pametniji od očeva. Perica: Jadni moj tatice, pa ti onda nikada nisi bio pametan!

.....................Brzina .....................

Ide Jure selom i odjednom opazi Matu kako bježi od nekoga psa, trčeći oko bunara. - Čuvaj se, Mate, ugrist će te pas! – viknu mu Jure. - Ma neće, pretrčao sam ga već dva kruga!

...................... Vaza ......................

Šeće Slavica po muzeju i slučajno sruši jednu vazu. Mahnito dojuri čuvar i počne, kroz suze, vikati: - Što ste to učinili? Jeste li vi nor-malni!? Ta je vaza stara 700 godi-na!

- Uh, koja sreća, a ja sam pomislila da je nova! – odgovori Slavica

................. “Čašćenje” .................

Ulazi starac u ljekarnu i kaže lje-karniku: - Dajte mi jedan Andol, Apaurin, Voltaren, Gastal, Aspirin, Panatus... I za vas, što pijete!

...................Nepravda ...................

U školi učitelj upita Drageca: “Reci mi jedan primjer kojim bi mi objasnio, što je to nepravda!” Dragec, nakon malo razmišljanja reče: “To je kad moj tata načini pogrješ-ku u domaćoj zadaći, a vi optužite mene!”

.............Medvjed je blizu! ............

Dva su čovjeka u planini. Iznenada jedan stane, naglo skine planinar-ske čizme i obuje tenisice. “Zašto to radiš?” – upita ga drugi. “Čini mi se da sam čuo medvjeda.” “Pa ni s tenisicama ne možeš trčati brže od medvjeda!”

6�


��. U hrvatskom jeziku jednu riječ od pet slova svi izgovaraju krivo! Koja je to riječ?

“Znam, znam, ali je dovoljno ako trčim brže od tebe!”

............... Pravi prijatelj ...............

- Možeš li mi posuditi �00 kuna? - N.. ne, nemam toliko kod sebe. - A kod kuće? - O, svi su dobro, hvala na pitanju!

............. Pitalice-šaljivice .............

�. Okruglo, veliko kao tava - ali na-puniti ga ne može ni more svih oceana.

2. Stavlja se na stol, siječe se, ali se nikada ne jede.

�. Stoji i ne miče se, ali svakoga od nas obrne.

�. Što se dogodi bijelom kamenu kad ga baciš u Crveno more?

5. Koliko je polovina od 2 + 2?6. Koja mačka nikad ne lovi miše-

ve?7. Jedan dečko napravio je 6 i pol

gomilica pijeska, drugi � gomilice i pol. Koliko će biti gomilica kad ih stavimo zajedno?

8. Došao si u sobu gdje su tri maj-muna: jedan drži bananu, drugi štap, treći nema ništa. Tko je u toj sobi najpametniji?

9. Koja je razlika između “amo” i “tamo”?

�0. Što se nalazi u središtu Zemlje?��. Servira se, a nikad se ne jede.�2. Što je zajedničko brojevima ��,

69 i 88?��. Ujeda oči, steže usta, a ipak se

jede?

6�


Obavijesti

....... Raspored svetih misa

U našoj župi slave se svete mise u župnoj crkvi Gospe Ružarice u Vrlici, u filijalnoj crkvi sv. Jure na Maovicama, u filijalnoj crkve Svetga Spasa u Ježeviću te u filijalnoj crkvici sv. Luke u Štikovu. Nadjeljom i blagdanima slave se sv. Mise:

Maovice u 9,00 satiVrlika u �0, �0 satiJežević u �2,00 sati

Štikovo na velike blagdane u �0,�0 sati.

Kroz tjedan - radnim danom - slavi se sv. Misa u župnoj crkvi u Vrlici navečer. U zimskom razdoblju u �7,00 sati; od Pepelnice do ljetnog raz-doblja u �7.00; u ljetnom razdoblju do početka Devetnice Gospi Ružarici u �8,00 sati te od Devetnice do zimskog razdoblja u �8,00 sati. Pola sata prije svete Mise moli se krunica.

U Centru za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“ u Vrlici održava se sveta misa petkom.

Posebno se slave blagdani �. Gospa Ružarica na prvu nedjelju

mjeseca listopada2. Sveti Spas – Blagdan Gospodino-

va Uzašašća – Cetina (subota po Uzašašću) i Ježević

�. Sveti Filip i Jakov 25. srpnja�. Sveti Stjepan 26. prosinca5. Sveti Jure 2�. travnja - Maovice6. Tijelovo7. Sveti Ivan 27. prosinca8. Sveti Ante ��. lipnja9. Sveti Luka �8. listopada – Štiko-

vo�0. Svijećnica – 2. veljače��. Sveti Blaž- �. veljače�2. Sveti Petar 29. lipnja

.................. Vjeronauk ..................

Osim školskog u našoj župi se od blagdana Gospe Ružarice do kraja svibnja održava i župni vreronauk. Svi razredi Osmogodišnje škole i prvi razredi Srednjih škola imaju jednom tjedno vjeronaučnu pouku bilo u Vrlici ili na filijalama Maovicama i Ježeviću. Raspored vjeronaučen pouke se pravi u dogovoru s učenicima.

Priprava za Prvu sv. Pričest i Ispo-vijed je za učenika �. razreda osnovne škole. Priprema ih ove godine župnik. Za sakramenat sv. Krizme pripremaju se učenici 2. razreda Srednje škole. I ove učenika priprema župnik.

65


Telefonski imenik ATC VRLIKA

A

Alegić Ante pok. Nike 827-257 Miljenko 827-�7�

Ambulanta 827-2��

B

Baković Ante 827-00� Mandica 827-��

Barišić Drago 827-�76 Ivan rok. Marka 827-26� Ivan rok. Petra 827-260 Nikica 827-05� Petar 827-087 Pero 827-092 Vinko 827-078 Zvonimir 827-020

Batovanja Ante p. Ivana 827-��2 Ante 827-�5� Božica 827-0�� Ilija 827-08� Ivan p. Jure 827-�7� Ivan p. Marka 827-�70 Jozo Božin 827-��9 Marko 827-268 Mile p. Jure 827-�76 Nikola p. Jakova 827-069 Nikola p. Petra 827-��6

Stipe 827-�78 Pavao 827-�75

Baturina Ana 827-�67 Milan 827-�52 Stipe (Ivanov) 827-�77

Biuk Josip 827-��8 Marija ž. Ante 827-�6� Marijan 827-�90 Milan 827-�� Željko 827-�5�

Blažević Ivan (Kalaš) 827-2�7 Jozo 827-2�7 Jozo (Jokac) 827-��5 Nikola 827-269 Stipan (Mazalo) 827-��

Blume Kennet 827-�9�

Boduljak Mile 827-085

Božinović Frane (Bili) 827-�08 Marija 827-262 Tomislav (Mile) 827-2��

Burilo Ivan 827-�5�

Bodrožić Anđa 827-25� Draginja 827-2�8

C

Crveni križ 827-20�

66


Ć

Ćorić Ante (Pištavac) 827-099 Ante (Ivanov) 827-059 Antun 827-��6 Ivan p. Filipa 827-22� Ivan (Pekar) 827-�88 Milenko 827-�89 Stjepan 827-008

Ćurak Boško 827-�76 Božo (Crni) 827-2�5 Marko 827-�79 Mile 827-�78 Stipe 827-�7�

D

Delaš fra Leo 827-�22

DVD 827-0�5

Delić Mario 827-29�

Djaković Mara 827-�0� Srđan 827-��

Dječji vrtić “Zvončić” 827-022

Dragić Đurđa 827-2��

Duran fra Marko 827-200

Duvnjak Božo 827-�69 Ivan 827-�0� Paško 827-086 Pera 827-��6

E

Eduard Boja 827-�07

Erceg Ante 827-�0� Mile 827-�92 Milka 827-�89 Nedjeljko 827-�86

Pera 827-507 Stipan 827-05�

Erdelez Marica 827-��5

G

Gavran Milica 827-�08

Galiot Josip 827-�72 Milan 827-�57

Gašpar Petar 827-�09

Grabić Ante 827-�5� Božo p. Miće 827-067 Božo 827-�6� Božo 827-�59 Božo (Petrov) 827-�05 Cvitko 827-�52 Cvitko p. Josipa 827-�0� Mara 827-�96 Mijo 827-��2 Miljenko 827-068 Nedjeljko 827-�06

Grizelj Nikola 827-��8

Gutić Ante (Jakov) 827-065 Ante p. Luke (Restoran Civljane) 827-2�� Marko 827-�99 Miljenko 827-0�2 Ivan 827-0��

Gverić Ante 827-2�0 Ivica 827-��6 Mile (Mićika) 827-�00 Slavka 827-��0

H

HP 827-0�8 Govornice 827-226 827-228 Govornica G. Maovlce 827-705

67


Hvidra 827-�00

Hrv. zavod za zapošljavanje 827-0�5

I

INA 827-029

J

Jakelić Ante p. Ilije 827-��9 Ante 827-�95 Božo (Jurin) 827-080 Marko 827-206 Stana 827-072 Miljenko (Oluja) 827-�75 Petar 827-�0� Stjepan 827-��0

Jarloni Dara 827-��6

Jović Draginja 827-�62 Ivan 827-�6� Tomislav 827-�6�

K

Klepo Anica 827-�99 Ante 827-502 Ante p. Grge 827-�87 Boško 827-��0 Boja ud. Ilije 827-�97 Dragica 827-28� Dujo 827-��9 Ivan “Varoš” 827-290 Ivan (Starešina) 827-�28 Ivan p. Joke 827-279 Marko 827-�05 Marko 827-�90 Mićo 827-28� Milan 827-50� Milan 827-278

Mile p. Jure 827-282 Niko 827-05� Niko p. Petra 827-�� Petar 827-506 Stana 827-�88 Željko 827-�29

Kojundžić Ante 827-�5� Božo 827-�59 Damir 827-�20

Konkurent “Oluja” 827-�6�

Kosorčić Ante 827-�78 Ivan 827-�86 Ika 827-277

Krnjac Marko p. Ivana 827-�62 Mile p. Josipa 827-�75 Mile .p. Miće 827-�86 Nikola 827-�09

Kuduz Boja 827-�65 Dinko 827-��7 Ivan p. Jure 827-�6� Marija ud. Frane 827-�69 Stipe p. Josipa 827-�59

L

Lakić Mile 827-0�2

Lelas Ante 827-508 Ante (Stipanov) 827-�9� Boja 827-29� Božo 827-50� Boško 827-286 Branko (Baćo) 827-�9� Ćedo 827-�29 Dinko 827-5�0 Dragan “Špek” 827-062 Dujo 827-0�� Filip 827-285 Goran 827-27�

68


Ivan 827-295 Marija 827-296 Marija p. Petra 827-�02 Mile 827-��2 Mile (Šalim) 827-509 Milan 827-505 Mile p. Ante (Galin) 827-�98 Mile p. Luke 827-�96 Mile p. Grge 827-�87 Miljenko 827-28� Milica 827-057 Nikola 827-�� Petar 827-�� Stipe 827-�79 Stipan p. Mate 827-�98 Tomislav 827-�28 Zoran 827-�95 Zvonko 827-299

Lisičar Božo 827-�27 Petar 827-08� Željko 827-�26

LJ

Ljekarna 827-0�0

Ljuj Ante 827-�5�

M

Mandarić Ante p. Ilije 827-�66 Ante p. Mate 827-��6 Ante (Stipin) 827-�09 Dujo 827-00� Filip 827-�8� Mara 827-229 Marko 827-�89 Stipe 827-�6� Željko 827-267

Majstorović Stevan 827-�82

Maras Ante 827-�80 Božo p. Nikole 827-�8� Dujo p. Stipe 827-�82 Dujo p. Branka 827-�68 Filip 827-�87 Ive 827-�79 Ivan p. Nikole 827-�6� Ivan p. Šimuna 827-�80 Kata 827-��2 Luka 827-�7� Marinko 827-�9� Mile p. Ivana 827-�77 Nikola (Nine) 827-�0� Niko 827-�97 Petar (Božin) 827-�92 Petar (Ivanov) 827-�60 Stipan 827-�70

Marinović Dragan 827-�0�

Markioli Ana 827-�69 Ivan 827-025 Mićo 827-��6 Milka 827-055 Zvonimir 827-��9

Marić Ante 827-07� Rozario 827-2�2 Rozario 827-�9�

Matković Ivan p. Luke 827-�20 Petar p. Jakova 827-�57 Petar (Milin) 827-�5� 827-06�

Matični ured 827-007

Matusina Božo 827-�72 Božo p. Drage 827-�5� Marko 827-�50 Marko (Božin) 827-077 Stipe 827-��7

Memčaj Redžep 827-��0

69


Milan Ivan 827-��9 Marija 827-0�9 Marko 827-�55

Milković Milan Antin 827-266 Dušan 827-�8� Ilija 827-275 Ivan 827-�2� Ivan (Stipin) 827-0�7 Mile 827-�80 Nediljko (Preko) 827-��7 Ozren (One) 827-0�� Stjepan 827-��9

Mišina Ozana 827-280

Mišur Trpimir (Braco) 827-089

Modrić Ana 827-�2� Ante (Matin) 827-�8� Ivan 827-095 Jozo 827-�� Nikola (Caffe bar “M”) 827-270 Stipan p. Ilije 827-��6

Mučalo Ivan 827-�77 Ivan p. Zvonimira 827-��2 Mladen 827-�88

O

Oklopčić Ante 827-�20 Ivan 827-06�

“Oluja” trgovina 827-09�

Općina Vrlika 827-02� 827-2�7 827-02� fax: 827-222

Osnovna škola 827-�� 827-0�7

P

Pandža Dujo 827-�85

Plazonić Iveško 827-�� Ive Stipanov 827-�67 Josip (Jokica) 827-�56 Mladen 827-288 Nikola 827-�� Stipe 827-��7

R

Radnić Ante (učitelj) 827-0�0 Ante 827-�58 Ivan 827-�22 Mara 827-�65 Mate 827-2�2 Miljenko 827-�90 Nikola 827-��7 Slavko 827-��

Rebić Milan 827-076 Niko 827-067 Ružica 827-2�� Stipe 827-06� Kika 827-��

Režić Goran 827-082 Jugoslav 827-26� Slavko 827-0�2 Stipan 827-�8� Zvonko 827-�85

Rejo Ivan 827-0�9

Ristovski Ika 827-�� Milan 827-�08

Rogač Ljuba 827-2�5 Ljuba 827-��2

Romić Ana 827-�2� Ante (Japa) 827-�60 Dujo 827-�2�

70


Dušan (Ante) 827-�56 Ive (Šešula) 827-29� Jakov 827-�2� Josip 827-�2� Luka 827-085 Mara 827-��8 Marija 827-�55 Marko (Šime) 827-��2 Mile p. Duje 827-��5 Nenad 827-��0 Niko (Tomislava) 827-26� Stipe (Brlje) 827-028

Rupanović Božo 827-�� Ivan 827-�9� Nedjeljka 827-��5 Petar 827-�22

S

Samardžić Josip 827-�8� Nediljko 827-��8

Skorup Kata 827-�06

Splitska banka 827-�7�

Stipčević Vedran 827-096

Stojić Olga 827-0�6 Zoran 827-005

Sušić Vera 827-�02

Š

Šarac Mara 827-088

Škrbić Slavko (Staklo) 827-��

Škalic Zdravko 827-2��

Škorić Ante 827-�9�

T

Tarle Mara 827-20�

Terzić Anđelko 827-252

Tojčić Marija 827-027

Totić Ivan 827-�7� Mile 827-�00 Nikola 827-070

Turudić Anđelko 827-�28 Ante p. Josipa 827-272 Ante (Tonći) 827-058 Ante (Ratko) 827-�25 Ante p. Bože 827-�� Boja 827-��5 Dušan p. Petra 827-�2� Filip 827-060 Frano 827-�6� Ilija 827-��0 Ivan p. Vlatka 827-��6 Ivan (Tonov) 827-��2 Jure (Tonov) 827-�� Jure p. Petra 827-208 Josip 827-�27 Mara (Ivanova) 827-090 Mara (Jakovčina) 827-297 Mile (Zeko) 827-�58 Nediljka 827-��7 Niko (Zec) 827-27� Stipe (Bjanko) 827-��2 Stipe p. Josipa 827-��0 Stipe p. Roe 827-�68 Tomo 827-2�8 Zoran (Žulin) 827-258 Zvonko 827-��8 Željko 827-07� Željko (Zele) 827-0�8

Turistička zajednica 827-�60

7�


U

Usluga 827-0�9 827-2�0

Uzun Ivan 827-�5� Josip 827-�26 Marija 827-�02 Mile (Josipov) 827-�� Mile (Dečko) 827-27� Stipe (Josipov) 827-��7 Vjekoslav (Zeko) 827-�26 Zaharije 827-��9

Varnica Ante 827-�� Božo 827-098 Božo 827-079 Božo p. Blaža 827-�7� Ivan 827-225 Ivan p. Filipa 827-�7� Josip 827-��9 Marko 827-�98 Mijo 827-�50 Miljenko (Božin) 827-�72 Milka 827-��8

Veterinarska stanica 827-002

Veterinarska stanica S. Simundža 827-�96

Vidić Frane 827-0��

Vicić Ivan 827-�9�

Vrančić Andrija 827-0�5 Dušan 827-050 Frane 827-�50 Ivan 827-0�� Ivan 827-��6 Marija 827-07� Mladen 827-052 Petar p. Mile 827-02� Stipe (Brtan) 827-��8 Željko (Lola) 827-�29

Vučemilović Alegić Krešo 827-��5 Anica 827-�8�

Vučemilović Šimunović Cvita 827-�� Ivan 827-�70 Milenko 827-25� Mladen 827-�8� Petar 827-��

Vulić Stipe 827-292

Vuletić Darko 827-�0� Ivan (Igor) 827-202 Ivan (Fi�ipov) 827-006 Jerko 827-056 Miroslav 827-�65 Zvonko (Božin) 827-�62

Vuletić Goran 827-0�7

Z

Zavod - Vrlika (centrala) 827-0�� ravnateljica 827-0�8

Zavod govornica 827-��8 fax: 827-��

Zidar Ante 827-�07

Zorić (pogrebno pod.) 827-500

Ž

Žeravica Božo 827-�27 Luka 827-�58 Duško 827-��7

Župni ured (tel/fax) 827-200 fra Marko Duran 827-200 fra Leo Delaš (tel/fax) 827-�22

72


MAOVICEBrčić Dujo 827-7�9

Brtan Ivan - Ivana 827-878 Ivan 827-876

D

Denić Ante p. Šimuna 827-856 Božo 827-7�� Ivan 827-7�8 Ive 827-7�� Josip 827-7�� Manda 827-750 Mile 827-7�� Mile 827-75�

E

Erceg Miljenko 827-8�8

G

Giljan Božo 827-7�2 Jure 827-892 Mile 827-7��

Gudelj Boja 827-7�6

Grizelj Ante 827-860 Ivan 827-867 Marko 827-859 Nikola 827-8�6

H

Hrga Ante 827-7�6 Petar 827-7�5

K

Kojundžić Frano 827-806 Josip (Joko) 827-777

Govo r n i c a 827 -705

B

Batalić Božo 827-765 Ivan 827-870 Miljenko 827-8�� Petar 827-865

Baturina Boja 827-7�8 Božo 827-702 Ivan 827-708 Ivan 827-709 Ivan p. Stipe 827-72� Ivan 827-70� Stipe 827-7�9 Stipe (Lovro) 827-706

Biuk Ante 827-7�5 Ante 827-757 Stjepan 827-7�0

Blažević Ana ud. Mile 827-7�7 Ante 827-762 Boja (Kalaš) 827-76� Božo 827-75� Ive 827-7�� Jure 827- 70� Marija ud. Stipe 827-722 Marko 827-75� Mihovil 827-7�5 Milan (Žera) 827-752 Mile 827- 70� Milan 827-752 Milka 827-720 Ozren 827-707 Slavko (Juka) 827-72� Stipe (Baćo) 827-755

7�


Josip 827-808 Jure 827-807 Leonard 827-800 Mladen 827-8�2

Kuduz Mara 827-758 Niko 827- 59 Željko 827-760

LJ

Ljulj Božo 827-822 Stipan 827-87�

M

Maljković Đurad 827-868

Milković Ante 827-8�7 Ante p. Stipe (Šulje) 827-828 Boja 827-805 Božo p. Josipa 827-8�8 Dujo 827-7�0 Ivan p.Ivana 827-809 Ivan 827-8�6 Siniša 827-8��

Mišić Božo 827-820 Josip 827-82� Josip 827-8�8 Stipan 827-8�9 Petar 827-82� Zdravko 827-8�0

O

Oklopčić Ivan 827-85� Nikola 827-8��

R

Režić Ana 827-7�� Ante (Dragan) 827-789 Ante (Tonći) 827-772 Ante p. Petra 827-79� Božo p. Ante 827-779 Božo (Ćoina) 827-767 Božo p. Ićana 827-7�� Božo 827-77� Ivan (Zoran) 827-77� Ika p. Stipe 827-785 Jakov 827-792 Josip 827-775 Jozo “DOCI” d.o.o. 827-78� Jure p. Petra 827-78� Ljubomir 827-79� Marko 827-776 Milka 827-787 Mihovil 827-778 Stipe Šimun 827-768 Stipan 827-788 Tomica 827-786

S

Samardžić Božo 827-8�7 Dena 827-829 Ika 827-8�9 Ivanica 827-862 Jakov 827-8�6 Josip p. Nikole 827-8�2 Mihovil 827-850 Nedjeljko 827-8��

Skorup Ivan 827-7�5 Mile 827-709 Mile p. Šimuna 827-857 Stipe 827-7��

7�


Š

Škalic Boja (827-825) 827-795 Filip 827-8�5 Jure 827-76� Jozo 827-790 Milan 827-890 Nedo 827-8�0 Petar 827-7�9 Stjepan 827-797 Toma 827-76� Josip 827-798 Luca 827-796 Zdravko 827-855

T

Totić Ante 827-8�7 Marinko 827-86� Petar 827-86� Slobodan 827-858

Turudić Ana ž. Nike 827-7�� Cvitko 827-766

V

Varnica Mile 827-802 Milena 827-799 Stipan 827-80�

Vuletić Željko 827-8��

Vujević Miljenko 827-7�6

Z

Zečević Ika 827-826 Ivan 827- 770 Mara 827-780 Mate 827-769 Stipe 827-78�

KOLJANE

P

Perković Josip 8�9-86� Pera ud. Petra 8�9-857 Vlade 8�9-858 Ivan 8�9-860 Pavao (Vlade) 8�9-80�

V INAL IĆ

B

Baković Ante 8�9-��5 Božo 8�9-�06 Ivan 8�9-�0� Jozo 8�9-�5� Jozo p. Marka 8�9-�09 Manda p. Mile 8�9-�5� Mate 8�9-�65 Mihovil 8�9-�08 Niko 8�9-�0�

Biuk Ana 8�9-��0 Ante p. Filipa 8�9-�� Božo (Boban) 8�9-�� Božo p. Duje 8�9-�27 Božo (Boškija) 8�9-�52 Božo (Struja) 8�9-��5 Božo (Učo) 8�9-�05 Jure 8�9-�� Marko 8�9-�26 Mate p. Bože 8�9-��6 Petar 8�9-��7 Vicencije 8�9-��

Boduljak Ante (Šeki) 8�9-�06 Ante Sandro 8�9-�77

75


Damir 8�9-��7 Jerko 8�9-�92 Jure 8�9-��2 Marko 8�9-�57 Milan 8�9-��9 Mile 8�9-�9� Mile (Bikin) 8�9-�0� Stjepan 8�9-��9 Tona 8�9-��8

G

Gutić Anica 8�9-�� Boja p. Bože 8�9-�08 Draginja 8�9-��9 Goran 8�9-�2� Ivan 8�9-�0� Kata p. Ivana 8�9-�29 Niko 8�9-�2� Stipan 8�9-�25 Zoran 8�9-��

Gverić Ante 8�9-��6 Božo (Vuna) 8�9-�20 Ive 8�9-�58

K

Kusturić Vade 8�9-��2

L

Lelas Šima p. Filipa 8�9-�02

M

Modrić Božo 8�9-�98 Jozo 8�9-�99 Marija 8�9-��8 Roko 8�9-��5

Mučalo Milka 8�9-�6� Niko 8�9-�97

Mutić Ante p. Mate 8�9-��6 Božo 8�9-�6� Ivan 8�9-��5

P

Pajić Mladenka 8�9-��8

Plazonić Ante 8�9-��0 Ante 8�9-�60 Božo p. Marka 8�9-�5� Božo p. Stipana 8�9-�6� Frane 8�9-�� Ivan 8�9-�90 Ivan 8�9-�0� Ivica p. Petra 8�9-�56 Mara 8�9-�50 Mile 8�9-��7 Nikola (Gajo) 8�9-�62

V

Vinak Kaja 8�9-�55

Vuletić Ante 8�9-��0 Ante 8�9-�66 Frane 8�9-�96 Ivan p. Mile 8�9-�07 Ivan p. Mile 8�9-�9� Niko 8�9-�2� Pera 8�9-�28

Vuletić Antić Pilip 8�9-��2 Toma 8�9-��8

Z

Zidar Ante (Zic) 8�9-�0� Ante (Marelja) 8�9-��0

76


Josip 8�9-500 Mijo 8�9-�� Stjepan 8�9-��2

Zorić Mile p. Petra 8�9-�02 Petar 8�9-��

Pogrebne usluge vl. Zorić 8�9-�22

Ž

Žeravica Cvita (Pređa) 8�9-�07 Ivan p. Ante 8�9-�� Mara 8�9-�05 Marta 8�9-��7 Tomo 8�9-�95

Burilo Šima 8�9-800

Ć

Ćorić Ante 8�9-729 Božo 8�9-676 Ivan 8�9-628 Ivan 8�9-7�5 Ivan’ 8�9-698 Ivan 8�9-7�� Jerko 8�9-675 Josip 8�9-686 Kata 8�9-697 Marko 8�9-7�� Petar 8�9-629 Petar p. Jandrije 8�9-69� Petar 8�9- 7�2 Pilip 8�9-7�� Toma 8�9-7�7

D

Dražić Filip 8�9-8�9 Ivan 8�9-699

Duvnjak Ante 8�9-622 Marija 8�9-66�

F

ForIić Slavko 8�9-66�

G

Galić Martin 8�9-7�6

K

Kaselj Ante 8�9-678 Božo 8�9-65� Ivan (Mirač) 8�9-668

JEŽEV IĆ

A

Alegić Stipe 8�9-6�8

B

Baturina Mira 8�9-6�0

Božinović Branko 8�9-607 Dujo 8�9-708 Filip 8�9-7�0 Jure 8�9-67� Jure 8�9-68� Milan 8�9-659 Petar 8�9-656 Stipan 8�9-606 Stipan 8�9-7�0

Budiša Ante 8�9-7�� Branko 8�9-62� Marko 8�9-7�6 Miljenko 8�9-7�8 Stjepan 8�9-7�9

77


Ivan 8�9-667 Mara p. Ante 8�9-658 Milan 8�9-670 Petar (Mašić) 8�9-666 Zvonko 8�9-677 Željko 8�9-777

M

Matković Srećko 8�9-620

Modrić Ana 8�9-662 Ana 8�9-6�8 Ante 8�9-6�5 Ante 8�9-62� Božo 8�9-68� Branko 8�9-6�7 Ivan 8�9- 726 Ivan 8�9-6�9 Ive 8�9-682 Jure 8�9-67� Kata 8�9-70� Stana 8�9-692 Stipan 8�9- 709 Stjepan (Stručnjak) 8�9-706 Šima 8�9-6�� Šima 8�9-69�

P

Plazonić Božo 8�9-627 Kata 8�9-62� Luka 8�9-626 Mile p. Filipa 8�9-687 Mile 8�9-625 Pilip 8�9-68�

T

Tarle Ante 8�9-722 Mara 8�9-60�

Stipe 8�9-60� Stipe 8�9-720 Tomo 8�9-72�

U

Uzun Josip (Mali Dečko) 8�9-6�2 Petar 8�9-7��

Uglarik Ivan 8�9-665

V

Vučemilović Stipe (Pero) 8�9-6��

Vučemilović Alegić Ivan 8�9-6�� Milan 8�9-679

Vučemilović Grgić Ana 8�9-602 Božo 8�9-6�6 Dragan 8�9-702 Dujka 8�9-6�7 Dujo 8�9-652 Ivan 8�9-6�9 Josip 8�9-6�8 Pera 8�9-695 Kata 8�9-6�0

Vučemilović Jurić Božo 8�9-6�� Marko 8�9-689 Petar 8�9-6�2

Vučemilović Stipanović Ante 8�9-672

Vučemilović Šimunović Ante 8�9-8�0 Božo 8�9-650 Marko 8�9-6�5 Petar 8�9-6�9 Stipe 8�9-6�� Željko 8�9-65�

Vučemilović Vranjić Boja ud. Ante 8�9-770

78


Božo 8�9-69� Božo 8�9-6�� Božo (Trg.) 8�9-6�5 Ivan 8�9-6�2 Milan 8�9-657 Petar p. Ivana 8�9-6�6 Petar 8�9-6��

Ž

Žeravica Andrija p. Mate 8�9-705 Anđelko 8�9- 725 Božo 8�9-7�5 Frane 8�9-608 Ilija 8�9-60� Ivan 8�9-609 Ivan (Zlatko) 8�9-65� Ivan p. Cvitka 8�9- 7�2 Josip 8�9-728 Petar 8�9-660 Srećko 8�9-72�

ŠT IKOVO

T O T IĆ I

Totić Ana ud. Ilije (022) 680-008 Ante (022) 680-009

Vujević Boja 022/7857-�05 Frane 022/7857-096 Ilija pok. Josipa 022/7857-087 Ilija pok. Marka 022/7857-08� mob. 0988870�� Ilija pok. Stipana 022/7857-09� Marija ud. Mate 022/7857-��5� Mile pok. Mate 022/7857-08� mob. 098859022 Petar pok. Josipa mob.09�59�2209 Stipan mob. 098767286

Božo (022) 680-0�0 Dražen (022) 680-00� Dujo (022) 680-0�5 Filip (022) 680-007 Frano (022) 680-00� Ilija (022) 680-006 Jerko (022) 680-0�� Mara ud. Bože (022) 680-0�� Marko (022) 680-006 Mile p. Ive (022) 680-005 Željko (022) 680-00�

79


Sadržaj

Uvodnik ................................................................................................... �

Uz blagdan Gospe Ružarice ...................................................................... �

Budite spremni biti drukčiji! .................................................................... 5

Fra Filip Grabovac, prosvjetitelj i mučenik ............................................... 7

Međunarodno hodočašće sv. Spasu u Vrhrici ..........................................�2

Dinko Šimunović: Mladi dani ..................................................................�5

«Sličice iz povijesti Vrlike» ........................................................................�8

Događaji iz života župe........................................................................... 20

Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez – Vrlika .................................. �0

Iz rada gradskog poglavarstva ................................................................ �2

Oš Milana Begovića ................................................................................ ��

Razgovor sa gospodinom Ivanom Ćorićem, gradonačelnikom Vrlike ......... �6

Dječji radovi - 2007 ............................................................................... �9

Starinske molitve Vrličko kolo - 2007. .................................................... �6

Kronika župe 2006/07. ...........................................................................�7

Kršteni, u župi ....................................................................................... 58

Vjenčani u župi...................................................................................... 59

Umrli u župi .......................................................................................... 60

Uz obnovu kipa svete Ane .......................................................................6�

Šale ....................................................................................................... 62

Obavijesti ............................................................................................... 6�

Telefonski imenik ATC VRLIKA ............................................................... 65

80


Prva stranica korice:Sveta Ana, Vrlika

Druga stranice korice:Prvopričesnici 2007.

Treća stranica korice:Krizmanici 2007.

Četvrta stranica korice:Sveti Luka, Štikovo

VRLIČKO KOLO - LIST ŽUPE GOSPE OD RUŽARJA I MATICE HRVATSKE VRLIKA

Izdavač: Župni ured Gospe od Ružarja - Vrlika

Glavni i odgovorni urednik: fra Marko Duran, župnik

Uredničko vijeće: fra Marko Duran, fra Leo Delaš, fra Gabrijel Jurišić,

fra Božo Mandarić, fra Ivan Režić i Manda Vidić

Adresa izdavača: Župni ured, Petra Mišura bb, 2�2�6 Vrlika

Tel: 02�/ 827-200

Naklada: �000 kom.

Tisak i tehničko uređenje: Jafra-print d.o.o. Solin

List izlazi povremeno.

Žiro račun župe Vrlika: HIPO SB 2��000�-��00��6998

Documents

Uvodnik - franjevci-split.hr · naučiti kako donositi svijetu Isusa Krista i izvršiti ono što Bog od nas očekuje. Ona nam je primjer kako rasti u ljubavi pred Bogom i prema ljudima