Kućanski aparati kako rade i kako se popravljaju.pdf

BRANKO PARA

KUANSKI APARATI

STROJ ZAPRANJERUBLJA

STROJ ZAPRANJE

POSUA TEDNJAK

HLADNJAK ZAMRZIVA ELEKTRINA

GRIJALICAVODE(BOJLER)

BRANKO PARA

KUANSKIAPARATIKAKO RADE I KAKO SE

POPRAVLJAJU

DRUGO, PREPRAVLJENOI DOPUNJENO IZDANJE

"O rl/an i za to r"

Zal/ reb. 1998.

~---""'~--------------=::---"-"!'.

CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu i lina knjinica. Zagreb

UDK 64.06-83 (035)

PARAC. BrankoKuanski apara ti : kako rade i kako

se popravljaju I Branko Parac. 2.prepravljeno izd. Zagreb : Organizator,1998. XVII, 473 str.. 1132J str. stablama : ilustr. ; 24 cm

Bibliografija: str. 471-473.ISBN 953--6007-36-3

980414039

S A D R A J

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU XIIIPREDGOVOR PRVOM IZDANJU XV

1. UVOD XVII

2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA POTREBNAPRI SERVISIRANJU KUANSK IH APARATA 12.1. Univerzalni alat 22.2. Specijalni alat i pomagala _ 22.3. Specijalni uredaji 52.4. Sredstva za elekt rina ispitivanja 5

2.4.1. Univerzalni instrument 52.4.2. Ispitni pri k lj uni vod 72.4.3. Kontrolna svjetiljka 8

2.5. Sitni potroni materijal 92.6. Tehn ika dokumentacija 10

3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU KUANSK IHAPARATA 133.1. Mjerenje nekih elektrinih ve liina univerzalnim

instrumentom 133.2. Neka ka rakteristina ispitivanja univerzalnim

instrumentom 173.2.1. Ispitivanje ispravnosti e lekt ri n ih vodova 173.2.2. Ispitivanje ispravnosti sklopki 183.2.3. Utvr ivanje elektrinog proboja na masu 19

3.3. Mjerenje snage elektrinim brojilom 213.4. Ispitivanje elekt ri nih eleme nata prik ljunim vodom 213.5. Provjera prisutnosti napona na izvodima pojedinih

elemenata kontrolnom svjetiljkom 233.6. Raz l i ita provjeravanja isp iti vaem napona 23

4. NABAVA REZERVNIH DIJELOVA ...................................................... 27

1.

2.

3.

[ I. STROJ ZA PRANJE RUBLJA lNABAVA I PRIKLJUAK STROJA ZA PRANJERUB LJA .1.1. Na to treba pazili pri kupovanju stroja za pranje rublja .1.2. Prikljuak stroja za pranje rublia .

1.2.1. Prikljuak na elekt rinu mreu .1.2.2. Prikljuak na vodovodnu mreu .1.2.3. Smjetaj cijevi za odvod vode .1.2.4. Kako postaviti stroj na sklisku i kosu podlogu .1.2.5. Kako upotreb ljavali slroj ondje gdje nema

vodovodne mree ..

SAVJETI ZA UPOTREBU STROJA ZA PRAN JERUBLJA .2.1. Kontrola nakon prikljuivanja stroja za pranje .2.2. Odvajanje i priprema rublja za pranje .2.3. Upot reba sredstava za pranje .2.4. Kontrola prije ukJjuivanja stroja .2.5. Odravanje stroja .KONSTRUKCIJA STROJA ZA PRANJE RUBLJA .3.1. Mehaniki sastavni dije lovi .3.2. Hidrau l ik i sastavni dijelovi .3.3. E lektrini sastavni dijelovi .

3.3.1. Mikrosklopka vrata .3.3.2 . Elektrovenlil .3.3 .3. Presostat (hidrostat) .3.3.4. Motopumpa .3.3.5. Pogonski elektromoto r .3.3.6. Zatita pogonskog elektromotora .3.3.7. Kondenzator (i) za pokretanje motora .3.3.8. Sustav zagrijavanja vode .

3.3.8.1. Grija vode .3.3.8.2. Termostat{i) .

3.3.9. Programator .3.3.10. RSO-filtar .3.3.11. Ostali elektrini elementi .

VI

35353940404243

44

535353545656

585864686869737881868788909397

103104

..

VII

4. KAKO RAOI STROJ ZA PRANJE RUB LJA ........................................ 1074.1. Opis rada stroja za pranje rublja 526 K ...................................... 1094.2. Opis nekih posebnih programa pranja 115

5. KVAROVI I MOGUCNOSTI NJIHOVA UKLANJANJA 1185.1. Karakte ristini kvarovi. mogui uzroci i potrebni zahvati 1185.2. Nalaen je uzroka i uklanjanje nekih karakte ri st inih kvarova 129

6. POPRAVAK STROJA ZA PRANJE RUB LJ A 1566.1. Izmjena gumenih cijevi tl stroju 0 1566.2. Izmjena i popravak dovodne gumene cijevi 1576.3. Izmjena odvodne gumen e cijevi 1586.4. Izmjena i ienje cijevi presos tata ,.................... 1596.5. Izmjena mijeh-gume na vrattma .. 1606.6. Podeavanje zategnutost i remena i njegova izmjena ................. 1646.7. Izmjena svoda na vratima bubnja 1656.8. Izmjena leaja i semeringa osovine bubnja 1666.9. Popravak i izmjena praonika ....................................................... 1736.10. ienje filtra dovodne cijevi i elektroventila 1746.11. Utvrivanje neispravnosti i izmjena mikrosklopke 1766.12. Utvrivanje neispravnosti. popravak i izmjena

elektrovenlila 1786.13. Utvrivanje neispravnost i. podeavanje i izmjena presostata 1826.14. Utvrivanje neispravnosti. popravak i izmjena motopumpe...._... 1876.15. Utvrdivanje neispravnosti, popravak i izmjena pogonskog

elektromotora 1946.16. Utvrdivanje neispravnosti i izmjena kondenzatora za

pokretanje motora 2006.17. Utvr iva nje neispravnosti i izmjena grijaa vode 2046.18. Utvrivanje neispravnosti i izmjena termostata 2086.19. Utvr ivanje neispravnosti. popravak i izmjena

programatora 2116.20. Utvrivanje neispravnosti i izmjena RSO-filtra 2246.21. Utvrivanje neispravnosti i izmjena ostalih elekt rin ih

elemenata 226

7. ' PRAVCI RAZVOJA STROJEVA ZA PRANJE RUBLJA 230

VIII

[ II. STROJ ZA PRANJE POSUA l1. NABAVA I PRIKLJUAK STROJA ZA PRANJE POSUA 247

1.1. Je li strci za pranje posua luksuz 2471.2. Na to treba paziti pri kupovanju stroja za pranje posua 2481.3. Prikljuak stroja za pranje posuda 260

2. SAVJETI ZA UPOTREBU STROJA ZA PRANJE POSUA . . . . . . . . . . . . . . . 262

3. KONSTRUKCIJA STROJA ZA PRANJE POSUA 2693.1. Ku ite 2693.2. Mlaznice 2693.3. Koara 2703.4. Filta r 27 13.5 . Mikrosklopka 27 13.6 . Elektroventil 2723.7 . Presostat 2723.8. G rija 2733.9. Termoslat (i) 2733.10. Motopumpa pranja 2733.11 . Kondenz ator 2743.12. Motopumpa 2743.13. Programator 2743.14. Dekalcifikator 2753.15. Dozator sredstva za sjaj 2753.16. G rija zraka ................................................................................. 275

4. KAKO RADI STROJ ZA PRANJE POSUA . 276

5. OPIS PROGRAM A PRANJ A 278

6. KVA ROVI I MOGUNOSTI NJIHOVA UKLANJANJA 282

IX

[ III. TEDNJAK l1. NABAVA I PR IKLJUAK TEDNJAK A 295

1.1. Na to treba paziti pri kupovanju tednjaka 2951.2. Priklj uak tednjaka 301

1.2.1. Pri kljuak elek t rinog (dijela) tednjaka 3011.2.2. Pri kljuak plinskog (dijela) tednjaka 305

1.2.2.1. Ukratko o plinovima u kuanstvu 3051.2.2.2. Prikljuak na tekui plin propan-butan 3071.2.2.3. Prikljuak na gradski i zemni plin 3091.2.2.4. Promjena vrste plina 3091.2.2.5. Kontrola brtvljenja nakon prikljuka 312

2. SAVJETI ZA UPOTREBU TEDNJAKA 3132.1. Potenc ijalne opasnosti od plina 3132.2 . Koritenje elektrinog (dijela) tednjaka 3152.3. Koritenje plinskog (dije la) tednjaka 317

2.3. 1. Zamjen a plinske boce 3172.3.2. Sigurno j ekonomino koritenje plina 318

2.4 . Odravanje tednjaka 3193. KONSTRUKCIJA TEDNJAKA 321

3.1. Mehaniki sastavni dijelovi 3213.2. Elektrini sastavni dijel ovi 322

3.2.1. Grijae ploe 3223.2.1.1. Obina grijaa ploa 3233.2 .1.2. Brzogrijaa ploa 3253.2. 1.3. Automatska grijaa ploa 326

3.2.2. Viepofoajne sklopke 3293.2 .3. Grijai pen ice 33 13.2.4. Termostat penice 3323.2 .5. Elektromotor ranja 3323.2.6. Ostali elektrini elementi 333

3.3. Plinski sastavni dijelovi 3353.3.1. Plamenik....... .................................................................... 3353.3.2. Plinski ventil 3373.3.3. Plinski upalja 338

3.4. Novosti u konst rukciji tednjaka .................................................. 338

4. PRINCIP REGULACIJE SNAGE GRIJACIH PLOA ..

x

341

5. KVAROVI I MOGUNOSTI NJIHOVA UKL ANJ ANJA 3455.1. Kvarovi na elektrinom (dijelu) tednjaka 345

5.1.1. Utvrdivanje neispravnosti i zamjena grijae p loe 3455.1.2. Utvrivanje neispravnost i i zamjena vtepoloajne

sklopke 3485.1.3. U tvrivanje neispravnosti i zamjena termostata pe nice. . 3485.1.4. Utvrivanje neispravnosti i zamjena gr ijaa pen ice 3495.1.5. Utvrivanje neispravnosti i zamjena elektromotora ranja 3505.1.6. Ostali e lekt rin i kvarovi 351

5.2. Kvarovi na plinskom (dijelu) tednjaka 352

[ IV. HLADNJAK l1. NABAVA I PRIKLJUAK HLADNJAKA 359

1.1. Na to treba paziti pri kupovanju hladnjaka 3591.2. Smjetaj i pri kljuak hladnjaka 365

2. SAVJETI ZA UPOTREBU HLADNJAKA . 367

3. KONSTRUKCIJA HLADNJAKA 3703.1. Kuite 3703.2. Kompresorski rashladni sustav 371

3.2.1. Kompresor 3713.2.2. Kondenzator 3713.2.3. I spariva 3723.2.4. Suionik s lill rom 3723.2.5. Kapilarna cijev. ....................... 3723.2.6. Rashladno sredstvo 373

3.3. Apsorpcijski rashladni sustav ............ 3743.3.1. G rijai element. .................. 3743.3.2. Rashladno sredstvo 375

3.4. Elektrin i sustav hladnjaka 3753.4.1. Elektromotor . 3763.4.2. Startni relej . 3773.4.3. Bimetalru relej 3783.4.4. Termostat .......................................................................... 378

3.5. Posebne izvedbe hladnjaka 380

XI

4. PRINCIP HLAENJA 3854.1. Kako radi kompresorski hladnjak 3864.2. Kako radi apsorpcijski hladnjak 388

5. KVAROVI I MOGUCNOSTI NJIHOVA UKLANJANJA 3905.1. Kvarovi kompresorskog hladnjaka 390

5.1.1. Utvrdivanje neispravnosti i izmjena termostata 3945.1.2. Utvrdivanje neispravnosti i izmjena startnog releja 3955.1.3. Utvrdivanje neispravnosti i izmjena bimetalncq releja 3965.1.4. Utvr ivanje neispravnosti i izmjena elektromotora 3965.1.5. Utv r ivanje neispravnosti i izmjena rashladnog sustava o. 3985.1.6. Izmjena rashladnog sredstva 401

5.2. Kvarovi apsorpcijskog hladnjaka 4025.2.1. Utvr iva nje neispravnosti i izmjena grijaa 4035.2.2. Zaepljen rashladni sustav.... ......................... 404

[ V. ZAMRZIVA )1. NABAVA IPRIKLJUAK ZAMRZiVACA ............................................ 407

1.1. Ukratko o dubokom smrzavanju .. 4081.2. Na to treba paziti pri kupovanju zamrzivaa 4101.3. Smjetaj i prikljuak zamrzivaa 416

2. SAVJETI ZA UPOTREBU ZAMRZIVACA 418

3. KONSTRUKCIJA ZAMRZiVACA ......................................................... 4 ' 93.1. Ku ite 4193.2. Rashladni sustav ........................................................................ 4203.3. Elektrin i sustav 422

4. KVAROVI I MOGUCNOSTI NJIHOVA UKLANJ ANJ A ............................ 427

XII

[ VI. ELEKTRiNA GRIJALICA VODE (BOJLER) l1. NABAVA I PRIKLJUAK ELEKTRiNOG BOJLERA 437

1.1 . Vrste elektrin ih bojlera 4371.1.1. N iskotlan i akumulacijski boj ler 4381.1.2. Visokollani akumulacijski bojler 4381.1.3. Protoni bojler 4411.1.4. Prctcno-akumulacjski bojler 4411.1.5. Kuhalica vode 4421.1.6. Kombinirani bojler 442

1.2. Na sto treba pazili pri kupovanju elektrinog bojlera 4431.3. Prik ljuak elektrinog bojlera 445

1.3.1 . Pr iklj uak na vodovodnu mreu 4451.3.2. Prikljuak na elektrinu mreu 447

2. SAVJETI ZA UPOTREBU ELEKTRiNOG BOJLERA 4493. OPASNOST OD EKSPLOZIJE I POSTUPCI ZATITE 4504. KONSTRUKCIJA ELEKTRiNOG BOJ LERA 456

4.1. Mehaniki sastavni dijelovi bojlera 4564.2. Elektrini sastavni dijelovi bojlera 458

5. KVAROVI I MOGUCNOSTI NJIHOVA UKLANJANJA 4615.1. Utv r ivanje neispravnosti i izmjena grijaa 4625.2. Utvrdivanje neispravnosti i izmjena termostata 4635.3. Utvrdivanje neispravnost. i izmjena temperaturnog osiquraa . . . . 4645.4. ienje rezervoara od kamenca 465

...

L I T E RA T U R A 468

[ VII. PRILOZI )1. SIMBOLI I OZNAKE U ELEKTRiN IM SHEMAMA

STROJEVA ZA PRANJE RUBLJA 47 12. POPIS TIPOVA STROJEVA ZA PRANJE RUBWA (SPR)

I STROJEVA ZA PRANJE POSUA (SPP) iJE SEELEKTRiNE SHEME NALAZE U PRILOGU KNJIGE 472

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

Drugo izdanje knjige Kuanski aparati kako rade i kako se popravljaju izilo jeiz tiska s neznaajnim izmjenama u odnosu prema prvom izdanju iz 1989. godine.Ipak, napominjemda je zbirka shema u ovomeizdanjuproirena za 28 tipovastrojevaza pranje rublja i posua. U novom je izdanju valjalo, razumljivo, uvaili novu geo-

politiku stvarnost na ovim prostorima, iji su se elementi, najee u obliku nazivlja,spominjali u sadraju knjige.

elio bih podsjetitiitatelja da je prvo izdanje knjige napisanona temelju steenihiskustava i koncepta knjige Stroj za pranje rublja kako radi i kako se popravlja, ijeje prvo izdanje tiskano sada daleke 1979. godine. Budui da su spomenula izdanja,naalost, jo uvijek jedine knjige iz predmetnog podruja, auto r u svom radu nije imaonikakav uzor osim sugestija itatelja.

Upravo Je zbog toga sadraj knjige koncipira n i prikazan tako da zadovolji interesirokog kruga ita te lja , od sve veeg broja "kun i h majstora" pa do profesionalnihservisnih strunjaka. Naime, dosadanje iskustvo i ostvareni kontakti govore da sukorisnic i knjige raz li itog strunog profi la i stupnja obrazovanja.

Autoru je posebice ugodna spoznaja da se knjiga, prema preporuci nadlenihprosvjetn ih tijela, upotrebl java u srednjim strunim ko lama za obrazovanje bud u i h

s t runjaka iz pod ruja odravanja kua nsk ih aparata.Zbog opsenosti sadraja, knj iga je podijeljena na niz podruja, to e omoguiti

lake snalaenje i pronalaenje eljene teme za svaki od predmetnih kuanskihaparata.

l ovom prilikom elim zahvaliti gospodi nu Ivici Mi ku liu i strunim recenzentima,gospodi Darku Killieru i Vatroslavu Kvas nikl. koji su svojim prijedlozima pridonijeli

konanom sadraju knjige.Posebnu zahvalnost dugujem gospodinu prof. Alfonsu unjari. bez ije potpore

ova knjiga moda nikad ne bi bila napisana.Na posljetku, poz ivam itatelje da svojim primjedbama i prijed lozima pomog nu

kako bi moebitna s l jedee, dopunjeno izdanje knj ige bilo jo bo lje i sadrajnije.

Zagreb, 15. travnja 1998. B. Para

&PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Ove, 1989. godine navrava se deset god ina od prvo g izdanj a knjige "Stroj zapranje rublja - kako radi i kako se popravlja". koja je u lom razdobl ju tiskana u ukupno

eti ri izdanja . Zbog izuzetnog interesa italaca za podruje servisiranja kuanskihaparata. te radi nedostatka odgovarajue literature na naem tritu iz ovog podruja.pripremio sam ovu knj igu u kojoj su obraen i i ostali aparati "bijele tehnike",

Sadraj knj ige koncipiran je na slinim osnovama kao i prethodno spomenutaknjiga jer su reagiranja italaca ukazivala na ispravan pr istup u tretiranju ove materi je.

Autoru se dosad obratio vel iki broj italaca razliitih dobn ih skupina. zanimanjai stupnja obrazovanja s uglavnom po zitivnim kritikama, prijedlozima i informac ijamaO nainu ko ritenja steenog zna nja iz podruja servisiranja stroja za pranje rublja .

Osim velike naklade, to je elja svakog autora i izdavaa . ugodno je saznanjeda je knjiga korit ena za svladavanje struke i otvaranje servisnih radionica ak i odstrane osoba kojima elektrotehnika nije struka. Osim toga . prema informaci jama kojimaraspolae autor, knjiga se koristi i u nizu srednjih strun ih kola koje obrazuju budueservisere kuanskih aparata.

S obzirom na to da je ova knjiga namijenjen a irokom krugu italaca. sadraj jekoncipiran na nain da moe kori stili poetmcirnau ovom podruju,al i i onima koji seprofesionalno bave ili se namjerava ju bavili servisi ranjem kuanskihaparata.

Zbo g toga su tematske cje line detal jno ra lanje ne i navedene u osnovnomsadraju knjige kao i u pripadajuim sadrajima uz svaki od opisanih kuansk ihaparata. Na laj e nain svaki italac. ovisno o dotada njem predznanju i trenutnominteresu, lako pronai eljenu temu.

S obzirom na znatno ire tematsko podruje i zad rani osnovni pristup u tretiranjuteme, nad am se da e ova knjiga imati JO bolji pr ijam kod italaca od prethodne.

Korist im se prilikom da zahv alim kolegi Ivici Mikuliu i s t ru n im recenzentimaDarku Kittleru i Vat ros lavu Kvasniki koji su svojim sugestijama i prilozima pr idon ijelikonanom sadraju knjige.

Posebnu zahvalnost dugujem prof. Alfonsu Sunjari koji je bio od velike pomoiautoru i bez kojega ova knjiga moda nikada ne bi bila napisana.

Na kraju , pozivam sve i taoce da svo jim primjedbama i prijedlozima pomognuautoru u pr ipremi materijala za eventualno sljedee izdan je knjige. Na taj nain bi seispravi le i greke koje su u knjizi ovakvog sadraja i obima gotovo neminovne.

U Zagrebu , listopad 1989. Branko Para

1. UVOD

U knjizi su obraeni kuanski aparati koje ima qotovo svako suvremenodomainstvo. To su: stroj za pranje rublja , stroj za pranje posua. tednjak, hladnjak,zamrziva j elektrina grija lica vode (bojler).

Osnovna namjena knjige jest pribliavanje problematike "bijele tehnike" na po-pularan i originalan nain to irem krugu korisnika. U skladu s tim, sadraj materijezamiljen je na nain koji itatelja postupno uvod i u pojedine leme ovoga podruja.Tako je u drugom poglavlju detaljno opisan potrebni alat i ostali pomoni pribor priservisiranju kuansk i h aparata. to e posebno koristiti onim itateljima koji se dosadnisu uputali u popravke tih aparata,

U treem su poglavlju opisana kara kte ris t i na e lekt rina ispitivanja koja seprovode pri servisiranju kuanskih aparata. Nuno je poznavati postup ke elektrinihisp itivanja ako se eli "probiti" ta jna zanata. Treba naglasit i da je rije o vrlojednostavnim postupcima koje e lako svladali i poetnici s elementarnim poznavanjemosnova elektrotehnike.

U sljedeem (e tv rtom) poglavlju opisane su mogunosti nabave rezervnihdijelova . to e ponekad bili najve i problem za uspjean popravak nekog aparata. Izrazumljivih razloga nisu navedene adrese prodavaonica rezervnih dijelova, ah autorupuuje itatelja na razliite naine nabave lih elemenata. Osim toga, navedene suosnovne karakteristike nekih sastavnih elemenata koje treba poznavali pri nabavi.

U petom poglavlju s naslovom "Kako radi i kako se popravlja...' detaljno suobraeni ve spomenuti kuanski aparati. Svak i je aparat opisan pomou niza tipskihtematskih cjelina, i to; nabave i prikljuka. savjeta pri koritenju, konst rukcije apa rata.

naina rada i popravka aparata.U sklopu prve tematske cjeline posebno su obraeni imbenici koje treba uzeti

u obzir pri izboru odreenog modela iz ukupne ponude pojedinoga ku anskoq aparata.S obziro m na cijene tih aparata, razumno je njihovu izboru pri nabavi pridati posebnupozornost.

Sljedee poqlavtie sadr i mnotvo savjeta za upotrebu pojedinog aparata. sposebnim naglaskom na one koji omoguuj u bolje efekte , e konomin ij i rad i duljivijek trajanja.

Prethodno navedene tematske Cjeline (nabava i prikljuak, savjeti za upotrebu)mog u koristiti i onim itateljima koji se nee uputati u popravke kuanski h aparata.

U poglavlju nakon loga detaljno je opisana konst rukcija pojedinog aparata, i toopisom osnovnih funkcija i naina rada svih karakteristinih sastavnih elemenata. Pritome su svi sastavni elementi , ovisno o vrsti aparata. grupirani u elektrine imehan ike .odnosno hidraulike sastavne dijel ove.

Zbog razumlj ivih razfcqa osobito su detaljno opisa ni elektrini sastavni dijelovi injihova povezanost u elektrinom sustavu pojedinog aparata.

UVOD XVIII

--

Poznavanje sastavnih elemenata. posebno elektrinih , osnovni je preduvjet zapoznavanje naina rada aparata . to je opisano u sljedeoj tematskoj cjeli ni.

U poglavlju "Kvarovi i mogunosti njihova uklanjanja" navedeni su svi kvarovikarakterist i n i za pojedini aparat. mogui uzroci tih kvarova i postupci za njihovouklanjanje. Ovisno o vrsti aparata, kvarovi su sistematiziran i lj tablice j posebno sudetaljno opisani postupci utvrdivanja uzroka i uklanjanja najeih kvarova.

U estom poglavlju knjige dani su neki prilozi koji e. prema autorovu miljenju ,koristiti posebno onim itateljima koji se bave popravcima kuanskih aparata. Posebno

znaenje svakako ima zbirka e lektrin ih shema velikog broja izvedbi strojeva za pranjerublja i posuda .

U sklopu svih spome nutih tematskih cjelina sadraj je dodatno ra la njen isistematizi ran u niz potpoglavlja i odje ljaka. to e ita te lju olakati snalaenje uopsenom sadraju knjige.

S obzirom na to da je knjiga namijen jena irokom krugu i tatelja svih profi la.opremljena je velikim brojem slika i crtea koji olakavaju razumijevanje materije.

2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA ...

2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA POTREBNAPRI SERVISIR ANJU KUANSKI H APARATA

Stara izreka "Bez alata nema zanata" moe se potpuno primijeniti i pri servisiranjukuanskih aparata. Sadraj kompleta alata za tu primjenu izravno ovisi o stupnju ukojem se ele (i objektivno mogu) servisirati kuanski aparati, odnosno o mogunostiuklanjanja pojed inih kvarova.

Za osnovno odravanje, koje je najee j koje je djelokrug najveeg broja kunihmajsto ra, potrebna je osnovna, univerzalna garnitura alata koju ima gotovo svaki

voza u svom automobilu uz malo pomonih sredstava za tu namjenu.Naravno, za sloenije zahvate, koji se obavljaju u profesionalnim servisnim

radionicama, potreban je znatno sadrajni]! komplet alata i pomagala te niz relativnosloenih ureaja (npr. ureaj za vakuumiranje i punjenje rashladnih agregata medijemza hlaenje) .

U svakom sluaju, moe se preporuiti sljedee pravilo pri kompletiranju alataza servisiranje kuanskih aparata:

najprije tr eba nabaviti osnovni alat i pomagala, a nakon toga garn iturukompletirati paralelno s proirenjem mogunosti njezine racionalne primjene,i to ovisno o usvojenim znanjima i realnim potrebama.

Jasno je, na primje r, da " klas in i" kuni majstor nee nabaviti ureaj za vakuu-miranje i punjenje rashladnih agregata friidera za eventualno jedan popravak svogahladnjaka ill zamrzivaa u deset godina. Inae, za jedan takav popravak potrebno jei solidno teorijsko i praktino znanje iz podruja rashladne tehnike .

Pravilnim izborom alata pobolj ava se kvaliteta, a sam rad postaje bri, laki isigurniji.

Radi potpunije obrade ove teme, sav potreban alat i ostala pomona sredstvabit e obraeni po nekim zajednikim obiljejima (skupinama) , i to:

univerzalni alat,specijalni alat i pomagala,specijalni ureaj i,sredstva za elektrina ispitivanja,sitni potroni rnaterfjal.

tehnika dokumentacija.Takva je podjela uvjetna i provedena je sa stajalita primjene u servisiranjukuanskih aparata.

KUCANSKI APARATI

2.1. UNIVERZALNI ALAT

2

..

U tu skupinu pripada sav alal kojI se upotrebljava pn popravcima razliitih strojevai ureaja. Garnitura tog alata moe se nai u gotovo svakom ku anstvu ili u automobilui trebala bi sadravali:

izolirana kombinirana klijeta (elektrckcmbirurke).mehaniarska khjela sa svinutim kljunom (tipna klijeta s Izoliranom drkom).univerzalna klijeta ("papagajke").garn ituru dvostranih viljukastih (matinih) kljueva od 6 do 22 mm.garnituru nasadnih kljueva ("gedo ra") od fi do 13 mm (minimalno),manje plosnato dlijeto (sjeka).bravarski eki od 200-300 grama.

plastini ili qurneni eki,garnituru plosnatih i zvija a .garnitu ru krinih izvijaa.plosnatu srednje grubu turpiju duine 200 mm.manj u tinu turpiju ih garnituru.

elektrino lemila snage 40- 100 W.elini metar. ..

Razumije se. tlm popisom nije iscrpljena lista univerzalnog alata. ali ni navedenipribor nije uvijek prijeko potreban iako ga Je poeljno imali.

2.2. SPECIJALNI ALAT I POMAGALA

Tu skupinu ine ala l j pomagala koje je potrebno imah pn obavljanju samo nekihzahvala na ku ans kim apa ratima.

Taj bi komplet trebao sadravati:specijalna Seege rova klijeta.klijeta za privr enje kabelskih stopica (rfaston-khjesta").

i zv la ka leaj a ("radapciger"),metalni prebija O 8 i O 4,cjevasti klju 13 mm.urenjivi termometa r mjernog podruj a do 100 C.

- termometar za mjerenje temperature u zamrzivau mjernog podruja do -30 C,kutn i i zvija plosnati.kutn i i zviia krin i.imbus klju broj 6,manju libe lu.manju baterijsku svrenliku.napravu za i zvlaenje bubnja ...

3 2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA...

Naveden i alal j pomagala nuni su za ozbiljn ije bavljenje popravcima kuanskihaparata, ali ih samo za vlas tite potrebe nije isplativo kupovati.

Svaki od tih ala ta upotrebljava se za pojedinane zahvale pri popra vcim akuanskih aparata. j lo :

Seegerova klije ta slueza skidanje i posta vljanje

elasIinoga aksijalnog ost-guraa osovine bubnja unekim tipovima strojevaza pranje rublja . Postupakse moe obaviti, uz pr im-jernu strplj ivost i pozor-nost. i pomou dva obinamanja izvijaa;klijeta zaprivrenje ka-belskih stopica koriste serelativn o esto jer ve ina

Slika 2.1. Specijalna. Izv. Seeqerova klije~ta kuanskih apara ta imaele k t r inu instalaciju izve-

denu s takvi m stopicama. Problem se. uz malo vie pozorn osti. moe rijeit i iobinim kombirurkama:

tzvtaka leaja ("radapciger") nuno je pomagalo za demont iranje leajevanpr. pogonskog elektromotora stroja za pranje rUblja;metalni probqa O 8 upotrebljava se za iZbijanje privrsnog svo rnika pogonskogelektromotora nekih izvedbi strojeva za pranje rubfja. Moe se izraditi i u vlastitojizvedbi od kvalitetnijeg materijala (ipke) promjera 8 mm . Probija promjera 4mm upotrebljava se za izbfjanje zanka remenice nek ih pogonskih elektromotora;cjevasti klju 13 mm potreban je . izmeu ostaloga. pr i dernonta i elektrinoga

grijaa nekih vrsta bojlera;termometar mjernog podruja do 100 C mora biti predvien za uranjanje u

tekuinu i slui za kontro lu temperature vode u praoniku stroja za pranje rubljail i posua;kutni i zvqa i (plosnati i krini) potrebni su u sluaju tee dostupnosti vijakakoje treba prtvrs titi. odnosno otpustili (npr. Vijaka poklopca stroja za pranjerubl ja);imbus k lju je nuan pri demonta! remenice bubnj a nekih strojeva za pranjerublja ;libela nije neophodna. ah ju je dob ro imati npr. za kontrolu poloaja stroja zapranje posua;baterijska svjetiljka pot rebna je za osvjetljenje tee dostupnih mjesta u unu-tranjosti aparata. npr. stroja za pranje rublja. Posebno je va na za prona laenjeuzroka - mjesta curenja vode;

KUCANSKI APARATI 4

Shka 2.2. Khjesla za pnvrerqe kabelskih slopica

- naprava za izvlaenje bubnja ne moe se nabaviti (kupili ). ve JU Je potrebnonapravih u vlastitoj izvedbi ili naruiti od specijaliziranog strunjaka.

To je vrlo pra kt ino pomagalo pri sloenijim popravcima strojeva za pranje rubljau kojima Je potrebno demontirati bubanj (zamijenili leajeve. ugradili novi praonik isl.). Naprava je. u stvari. obina cijev promjera koji odgovara veliini unutranjeg

prstene vanjskog (manjeg)leaja. Cijev je s jedne stra-ne zatvorena, ali u srediniima rupu za svornik (vijak)s navojem MB. Drugi dionaprave je obini vijak MBduine 60-80 mm. na kojise uvrne malica kojom e

se bubanj "izvlaili " iz unutranjosti pra-onika. Naprava ponekad nije ni potre-bna jer se bubanj prikladnom motkommoe jednostavno "izbiti" preko drvenepodloge . Pri tome treba pazili da se neoteti unutranjost bubnja

Iz ovoga kratkog opisa namjenepojedinog pomaga la moe se ocijenitiisplati li se njegova nabava.

Slika 2.3. Baterijska svietlljka

Slika 2.4. Specijalni. Izv. imbus kljoc

Shka 2.5. Naprava za izvlaer1je OSOVine bubnja

--

5 2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA .._

2.3. SP ECIJALNI UREAJI

U tu skupinu alata i pomagala. uvjetno nazvanu specijalni ureaj i. uz izuzetake lekt r ine vibracijske builice . pripadaju ureaji koji su nuni za specijalizirane radioniceza popravak kuansk ih aparata . i to:

elektrina vibracijs ka builice (na primjer za montau elektrine grijalice vode bojlera) ,garnitura za tvrd o lemljenje (na primjer za saniranje oteenja praonika strojaza pranje fublja) i

ureaj za vakuumiranje i punjenje rash ladn ih agregata hladnjaka medijem zahlaenje ltd.

U nas. naalost. nema odgovaraj ue ponude garnitura za tvrdo lemljenje i ureajaza vaku umiranje koji bi bili pogodni (prenosivi) za servisiranje kuanskih aparata.Stoga su potencijalni kupci upueni. barem zasada. na uvoz ih konsiqnacnsku prodaju.

2.4. SREDSTVA ZA ELEKTRINA ISPITIVANJA

Veina uzroka kvarova na kuanskim aparatima i njihovim sastav nim elementimane moe se utvrditi samo gledanj em , pa je potrebno provesti odredena elektrinaispitivanja.

Ta su ispitivanja u osnovi vrlo jednostavna i velik broj njih moe se obavili ipraktinim ispitnim pomagalima kala se mog u samostalno napraviti.

Komplet sreds tava za e lekt rina ispitivanja i mjerenje ine;univerzalni elektrini ispitni instrument. tzv. AVG-metar,ispi tni prik ljun i vod.kontrolna svjetiljka.

e lektrini i spitiva napona.

2.4.1. Univerzalni in strument

Ti su instrumen ti zbog Jednostavnog rukovanja i relativn o niske cijene ve pril inorasprostranjeni, posebno medu amaterima e\ektrostruke. To je osnovni ispitni instru -ment u svakoj ele ktriarske] radionici. On zapravo sadri vie instrumenata jeromoguuje mjerenje vie razlii tih elektrinih veliina (stru je. napona . otpora itd. ).Zbog toga se ti instrumenti nazivaju jo AVO-metri (poetna slova oznaka za struju.napon i otpor - osnovnih mjernih veliina).

Instrument je malih dim enzija i. to je posebno vano, prenosi v je. pa se redovitonalazi u torbi s ala tom svakog servisera kuanskih aparata.

Na naem se tritu mogu nabaviti univerzalni instrumenti raz l i i t ih proizvoaa .ali je zbog vie razloga preporu ljivo nabavili instrumenI domae proizvodnj e. i to zbogneusporedivo vee mogunosti njegova popravka u sluaju kvara. a i zbog uputa zarukovanje. koje su u tom sluaju na naem jeziku i razumlji ve irem krugu korisnika.

Slika 26. Dvrje ka -rakterisfi-

ne izved-be univer-lalnog is-pnnoq Ul -strumauta

KUCANSKJ APARATI 6

Dobar univerzalni in-strument (AVG-metar) mo-ra ispunjavati ove zahtjeve:

imati io je mogue ma-nJU vlastitu potronj u. lj.to vei specifini otpor(bar 10 kU! vailu):da moze mjeriti to vie

elektrinih veliina (prin-cip univerzalnosti):imati to vie mjernih po-

druja za svaku elektri-nu veliinu;imah preglednu i linearnuskalu za oitavanje re-zulta ta mjerenja. ako je

mogue s ogleda lom is-pod skale:da je jednostavan za tu-kovanje:da je dobro mehaniki za-

tien od sluajnih uda-raca ili pada.

Valja naglasiti da ti jettlniji instru -menti ne mogu postuin za neka pre -cizna elektrina ispitivanja. ali se takvirezuttau mjerenja pri servisiranju kuanskih aparata i ne zaht ijevaju.

U posljednje se vrijeme mogu na-baviti vrlo p raktini digitalni multimetri zamjerenje razli i tih elektrinih veliina iire primjene od klasinih ana!ognillinstrumenata i od domaih proizvoaa .

Slika 2.7. Jedna od izvedbi digi talnog muilimetra

--

7 2. ALAT I OSTALA POMONA SREDSTVA. .,

Slika 2.8. Univerzalni elektronski ispttiva za razliita elektrina ispitivanja

2.4.2. Ispitni pri klju n i vod

To je vrlo praktino pomagalo pri servisiranju kuanskih aparata . Upotrebljavase za izravni prikljuak kontroliranoga elektrinog elementa kuanskog aparata na

elektrinu mreu.To se najee obavlja i bez prethodne demontae sastavnoga elektrinog

elementa iz aparata, ali nakon odspajanja s elektrine instalacije.

Slika 2.9. Ispitni prikljuni vod

Na laj se nain najbre moe provjeril i e lektrina i mehanika ispravnostkontroliranog elementa (npr. pogonskog elektromotora u stroju za pranje rublja,motopumpe, elektroventila itd.) . Pritom treba biti izuzetno paljiv zbog opasnosti od

elek trinog udara.Ispitni prikljuni vod svaki e "samovao" vrlo jednostavno napraviti od prikljunog

voda nekog otpisanog kuanskog apa rata (miksera, glaala , kalorifera i el.). Jedini jeuvjet da trai Ini vod ima presje k vodia najmanje 1,5 mm, tj. da vod ima uko-utika .Na drugoj se strani skine vanjski izolacijski pla t tako da se oslobodi priblino 20-akcm vod ia od kraja. Na zavretke pojedinih vodia navuku se odgovarajue PVC

KUANSKI APARATI

I

Slika 2.10. Naein izvedbe ispitnog pnklJunogvoda: l - kabel, 2 - PVC-navlaka. 3 -kabeJskastopica (laslon-prikljlJnica)

8

-izotacijske navlake i priv rste tZV.Iaston-prikljuruce renske-). Vodi zauzemljenje, koji ima uto-zeleni izola -cijski plat, ako je mogue , treba do-datno ozna i li da se razlikuje od vodiakoji e bili pod naponom. To se mo eizvesti navlaenjem izolacijskog platadruge boje, omatanjem PVC-izola-cijskom trakom uoljive boje ili da bude

raz l i i te duljine od ostala dva vodia.U nedostatku prikladnoga gotovogprikljunog voda, to je pomagalo veomajednostavno napraviti od nabavljenihelemenata. i to od:

1,5-2 m PPIL ili GGIL kabla 3 x 1,5mm',jednoga uko-utika a.tri laston-prikljun ice ("enske").tri PVCnavlake za taston-priktiu nicu .

Nai n izrade ispitnoga prikljunog voda prikazan je crteom (sl. 2.10.). Pri po-stavljanju u ko- utika a na jedan kraj prikljunog voda valja paziti da se vod i sa uto--zelenim izolacijsk im platem spoji na zatitni kontakt utikaa (uzemljenje!).

Jasno je da se tim pomagalom ne moe ispitivati ispravnost onih elektrinihelemenata aparata koji su neka od izvedbi sklopki (tastature na komandnoj ploi strojaza pranje rublja. presostata , termostata,mikrosklopke i st). Drugim rijeima , kontroliranielementi trebaju biti "potroai- elektrine energije , tj. elementi koji u svom radu na

prikljunim izvodima imaju napon od 220 V.

2.4.3. Ko ntro lna sv jet i ljka

Kontrolna je svjetiljka jo jedno prakti no i jeft ino ispitno pomagalo koje seupotrebljava za provje ru prisutnosti napona 220 V na prikljunim izvodima kontro-liranoga sastavnog elementa ili utinice. Za lu je svrhu najbolje iskoristil i jednu od

razliit ih izvedbi signalnih aruljic a (tinjalica) koje slue kao indikatori rada u ku anskimaparat ima (npr. u e lekt rin im grijalicama vode . bojlenma. strojevima za pranje fto.).Takva se aruljfca (s izved enim pri kljunim vodiima) moe nabaviti u svi mprodavaonicama rezervnih dijelova za kuanske aparate.

Na krajeve prikljun ih vodia dobro je stavili tzv . bananske utikae s izolacijskimplatem. Takoer je dobro imali i tzv. krokodil-stezaljke koje se mogu jednostavno

navui na bananske utikae . Naime, nain prikljuka kontrolne svjetiljke ovisi okonkretnom sluaju i mjestima na kojima se provjerava prisutnost napona.


Iz konstrukcije tog pomagala vid-ljivo je da se njime obavlja kompletnijaprovjera postojanja elektrinog naponanego npr. ispitivaem napona. Naime,

ispitivaem napona moe se, bez prim-jene spec ijalnog post upka, utvrdil i pri-sutnost samo "faze" na nekom prikqu nom izvodu, a kontrolnom se svjetiljkom

utvruje ispravnost i drugog voda ("nu-le"). To je vrlo prikladno ako postoji sum-nja u ispravnost prikljunih vodia neko-ga elektrinog elementa.

Slika 2.1 1. Kontrolna svjetiljka (izraena o sig- Kontrolna svjetiljka se spaja kadanalne aruljice elektrinog bojlera) je aparat i s kljue n iz elektrine mree !

2.5 . SITNI POTRONI MATERIJAL

U tu skupinu pripada sitni materijal i pribor koji se obino moe nai u torbama salatom onoga tko se bavi servis iranjem kuanskih aparata ili u veini stanova u kojimaive "kuni majstor i".

Danas se na tritu moe nabavi t razliiti pribor i mate rijal koji olakava rad, toje posebno vano za amatere.

Obino je nudan ovaj potroni materijal:kolut izotiraj ue s v e-vrpce.kutijica kabelskih stop ica ("las ton - enskih klema") za prikljunice 6,3 x 0,8mm,

1 do 2 m savitljive izolirane ice presjeka 1,5 mm (za eventual ne izmjeneneispravnih elektrinih vodia u instalaciji aparata),

- tuba univerzalnog ljepila,- kutijica raz liit ih matica, podloaka i vijaka, nekoliko traka sitnozrnatoga brusnog papira ("mirgla").Osim toga, poeljno bi bilo imati i:

manji smotak kUdjelje za brtvljenje vodovo dnih armat ura ili kolut teflonske vrpce(npr. za popravak elekt rin ih bojlera),un iverzalni zatitni sprej (npr. WD-40) kojim se mog u podrnazati pominielementi aparata, ukloniti vlaga, otabaviti zah ra li vijci i sl. ,

tubu cijanoakri lnog ljepila (npr. Cyanofix) za brzo lijepljenje oteenih elemenataaparata,

tubu bijeloga emajl-laka za reparaturu manjih oteenja ku ita aparata,pakoven]e dvokomponentnoga epoksidnoq ljepila za sanaciju manjih oteenja ,npr. praonika stroja za pranje rublja ,

KUANSKI APARATI 10r

- tubu tekueg osiguraa i brtvila (npr. EGEPE) za fiksiranje npr. leajeva ukuitu te za razliita brtvljenja.

Na tritu se stalno pojavljuju novi proizvodi za univerzalnu primjenu u kuanstvupa ovaj popis ni u kojem sluaju nije konaan.

Slika 2.12. DIo najpotrebniieq potlo~nog materijala (izo-lirajuca vrpca. tuba univerzalnog ljepila. ka.belske stopice. 12 ln PVCtice".)

2.6. TEHNiKA DOKUMENTACIJA

Za uspje no servisiranje kuanskih aparata potrebno je imati i odgovarajuutehniku dokumentaciju o pojedinoj izvedbi (lipu) aparata. To posebno vrijedi zasloenije kuanske aparate kao to su strojevi za pranje rublja i posuda.

U osnovnu i najvaniju tehniku dokumentaciju mogu se ubrojiti elektrine shemeza pojedini tip aparata. Za strojeve za pranje set tehnike dokumentacije obuhvaa:

elektrinu shemu spajanja (prikljuni plan).- shemu elektrinog djelovanja,

dijagram programatora.Elektrina shema spajanja (prikljuni plan) pokazuje nain spajanja svakogelektrinog elementa promatranog aparata. Svaki je element prikazan karakteristinimsimbolom. a prikljuni su vodii, u pravilu, oznaeni bojom izolacijskog plata ilibrojkama. Ta shema slui u sluajevima ugradnje nekoga sloemieq elektrinogelementa (npr. proqramatora) ili pri provjeri ispravnosti prikljunih vcda (za iden-tifikaciju izvoda). Shema elektrinoq djelovanja. za razliku od prethodno opisane.pokazuje elektrini poloaj svakog elektrinog elementa u elektrinoj instalaciji stroja.


Njome se koristimo u postupku utvrdivanja moguih uzroka elektrinih kvarova (zaidentifikaciju pojedinih strujnih krugova i njihovih elemenata) .

Dijagram programatora pokazuje rad programatora tijekom programa pranja.Odgovarajuim simbolima prikazan je rad (poloaj) pojedinih sklopki na svakomimpulsu (koraku) programatora. Dijagram se najee primjenjuje za kontrolu poloajapojedine sklopke programatora u postupku utvrdivanja uzroka kvara.

Elektrine se sheme ne lsporu uiu uz kupljeni apara t, zbog ega je njihovanabava znatno oteana. Neki inozemni proizvoai uz aparat prilau i pripadajuu

elek trinu shemu. to olakava kasnije odravanje aparata. Budui da tehnikudokumentaciju imaju samo ovlateni servisi pojedinih proizvoaa. vlasnici su upuenina malobrojne servise.

Meut im . valja naglasiti da u sluaju poznava nja osnovnih principa rada i uzodgova rajue iskustvo elektrine shem e nisu neop hodne. Procjenju je se da je

elek trina shema nuna u najvie 5-10% svih intervencija.U te h niku dokumentaciju mogu se uvrstiti i katalo zi rezervnih dijelova sodgova rajuom nomen klaturom, to bitno olakava njihovu nabavu od proizvoaa .

U ostalu dokumentaciju, koja nije neophodna ali je poel jna, posebno u sluajuozbiljnijeq bavljenja servisiranjem kuanskih aparata, mogu se ubrojiti i razlii tiprospekti. tehniki opisi, tehnike informacije i opa literalura (knjige i pri runici).

Prema takvom pristupu i ova je knjiga sastavni dio seta tehn ike dokumentacijenune za servisiranje kuanskih aparata.

Posebnu pozornost zasluuju prospekti koji su ponajprije namijenjeni poten-cijalnim kupcima, ali mogu biti vrlo korisni i pri servisiranju kuanskih aparata. Prospektise, za razliku od elektrinih shema, relativno lako nabavljaju (na sajmov ima, u velikimi specijaliziranim prodavaonicama kuanskih aparata, na promocijama novih proizvodai st). Inozemni proizvoai pridaju posebnu pozornost koncipiranju i distribucijiprospektnog materijala. to bi trebale prihvatiti i neke nae tvornice. U ozbiljno konci-piranom prospektu moe se pronai obi lje podataka j informacija u grafikome(fotografije, crtei, dijagrami) i tekstualnom obliku. U njima se mogu nai razlii ti podacio proizvodu (opis proizvoda, opis novih funkcija, prikaz novih konstrukcijskih rjeenja,podaci o novim mate rijalima...), o karak teris tikama sastavnih elemenata (snazielektromotora i broju okretaja, snazi g rijaa , broju okretaja centrifuge stroja za pranjerublja...), podaci o potronji elektrine energije, upute j skice nune pri montai itd.

U inozemstvu postoje specijalizi rane institucije koje se bave testiranjem i ocje-njivanjem kuanskih aparata, to je velika pomo potencijalnim kupcima, Rezultatilih ispitivanja se objavljuju i takoer mogu biti uvrten i u set poeljna dokumentacijejer pruaju obilje novih informacija.

U svakom sluaj u, ozbiljnije bavljenje servisiranjem kuansk i h aparata zahtijevai kontinuirano prae nje novih proizvoda te kompletiranje dokumentacije o njima, bezobzira na njezin oblik.

13 3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU. ,.

3. ELEKTR i NA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJUKUANSKIH APARATA

Kako su kuanski aparati ponajprije elektrotehniki proizvodi, razumljivo je dase javlja potreba za razliitim elektrinim ispitivanjima pri njihovu servisiranju. Trebaodmah napomenuti da je rije o vrlo jednostavnim zahvatima koje moe provesti isvaki upueniji amater s elementarnim znanjem osnova elektrotehnike, i lo na nivoukoji se svladava ve u osnovnoj kofi.

Tijekom elektrinih ispitivanja potrebno se pridravati mjera za zatit u odelektrinog udara jer se veina ispitivanja provodi pod naponom!

Sva uobiajena elektrina ispitivanja pri servisiranju kuanskih aparata moguse podijeliti u dvije osnovne skupine, i to:

- mjerenje nekih elektrinih veliina (napona, struje, otpora ...) te- ispitivanje i utvrivanje karakteristinih stanja aparata i njegovih elektrinih

elemenata.

3.1. MJERENJE NEKIH ELEKTRiNIH VELIiNAUNIVERZALNIM INSTRUMENTOM

Ovdje se neemo baviti teorijom elektrinih mjerenja jer je ona obraena uposebnim knjigama, a i zato to se ovdje i ne zahtijeva velika preciznost u mjerenju nipoznavanje specijalnih metoda mjerenja. Opisat emo najjednostavnije metodemjerenja univezainim instrumentom koje moe, uz nudan oprez, obaviti svaki

upueniji ama ter.Djelovanje ovog instrumenta, odnosno mjerenje navedenih elektrinih veliina

(struje, napona, otpo ra), osniva se na mjerenju struje i specijalnoj konstrukciji instru-menta. Pri mjerenju se treba pridravati pravila da se nepoznata veliina najprijemjeri na najveemu mjernom opsegu instrumenta, a nakon toga se postupno prelazina nie mjerno podruje radi preciznijih rezultata mjerenja. Najbolje je da se izmjerenavrijednost oitava na drugoj polovici skale.

Instrument se pri mje renju ne smije tresti ili drati blizu izvora topline (npr. blizuvrue e le kt r i ne lemilice, g rijae ploe elektrinog tednjaka i sl.). Povremeno trebapogledali baterijski uloak unutar instrumenta i, ako je potrebno, zamije niti ga novim .

Ele ktrina mjerenja koja su opisana i prikazana u ovom poglavlju odnose se nauniverzalni instrument US6a, proizvo d "Iskre" iz Kranja. koji je veoma rasprostranjen

meu profesionalcima i meu amate rima. Upotreba drugih instrumenata, principijelnogledano, ne razlikuje se od opisane,

KUANSKI APARATI 14

Iz razumljivih razloga iz opisa su izostavljena mjerenja istosmjernih napona istruje.

Mjerenje naponaPri mjerenju izmjen inog napona crni se kabel prikljui na utinicu V- pF. Crveni

kabel instrumenta prikljui se, u tom sluaju, redovi to na utinicu 250 V. Naime.na jee treba utvrditi je tivrijednosI napona na utiruci u koju je prikljuen neki aparatili na p ri k l junicama nekog njegova sastavnog elementa 220 V ili je razliit od tevnjednostr.

~ 220 V T v

Slika 3.1. Pnn cipne tnipr ikaz spojaispi tnog ins-uurnenta primjer enju na-pona

Rezultat mjerenjao i ta se na crvenoj skali - V.Vano je zapamtiti da se primjerenju naponainstrumentuvi jek para lelno spaja stroilom iji napon elimoizmjeriti ili s izvorom elek-

trine struje.

Ovo mjerenje trebaobaviti uz pojaani oprez jerje na prikljunim kablovimainstrumenta napon 220 V!

~ (,:-,e J '..~

0o o o o o o o

o O oo _

15 3. ELEKTRICNA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU...

gdje je P snaga troila u valima (oitava se s natpisne ploice) , a U napon elektrinemree (220 V).

Na primjer. pri mjerenju struje koja protjee kroz elektrinu grijau plou tednjakamaksimalne snage 1 000 vata (W) jz prethodne se formule dobije:

I = 1 000/220 = 4,55 A {ampera}.

ASlika 3.3. Pnncipfjetm prikaz

spoja ispitnog instru-menta pri mjerenjustruje troila (T). In-strument se serijskispaja s Iro ilom. Pri-je mjerenja treba pro-vjeri l i je li inst rument

predvien za mjere -nje izmjenine strujei u kojem opsegu!

~220 V T

Ovisno o izraunaloj veliin i odab rat emo i mjerni opseg instrumenta (prvi iznadi zraunate veliine) . Mjerni opseg instrumenta moe se proiriti dodavanje m speci -jalnog elementa, tzv . anta.

Kada se odre di mjerni opseg, prikljuni se vodov i utisnu u odgovarajue utin icei instrument spoji u strujn i krug troila koje se nakon toga ukljui (dovede pod napon) .

U nekih je troila upravo vrijednost struje koja protjee njima pouzdan indikatoro njihovoj ispravnos ti, odnosno neisp ravnosti. Tako struja vea od nazivne zna i daje nastao elektrin i proboj meu zavojima (npr. u pogonskom elektromotoru. elektrinojspirali grijaa j sl.) jer se smanj io otpo r.

Ako se kroz troilo (i instrument) ne registrira struja, to je pouzdan znak da jeelektrini element neispravan (u prekid u).

Mjerenje otporaUniverzalni se instrument u praksi najee koristi upravo za mjerenje otpora, i

to da bi se saznala tona vrijednost omskog otpo ra nekog troila (u ohmima), ali j zautvrivanje zatvo renosti odnosno otvorenosti nekoga strujnog kruga.

Mjerna podruja promatranog instrumenta pri mjerenju otpora jesu sljedea :

Oznaka prikljune u t i n ice Mjerno podruje Napon mjerenjaII x 1 1 n ...10 k nII x 10 100:... 100k n ugraenaII x 100 100n... 1 Mn baterijaII x 1000 1 kO... 10 Mn 3V

KUANSKI APARATI 16

Pooesavarue nu ltog .cocetnoq]poloaja kaza ljke instrum enta prijemjeren ja otpora

~e

, .. o o o o'", o O

r ,

,

Sl ika 3.4,

,,,,,,

Prije svakog mjerenja potrebno jeprovjeriti postoji li na krajevima otpor-nika (troila) neki napon. Otpornik u na-em sluaju moe biti ele kt r i ni grija ,

g rijaa ploa tednjaka, namot elektro-motora itd.

Postupci pri mjerenju su ovakvi:prije mjerenja treba kontroliratinulti i krajnji poloaj kazaljke in-strumenta i.ako je potrebno . po-desiti je odgovarajuim meha-nizmom za regulac iju;kraj jednog od ispitnih kablovapostavi se u utinicu "11", a krajdrugog u utinicu "n x 1... n x1000". Za mjerenje otpora ele-menata u kuanskim aparatima najee se korist i mjerno podruje "n x 1" ili"n x 10";slobodni krajevi ispitnih kablova spoje se na prikljunice elementa iji se otpormjeri, a rezultat mjerenja o i ta se na odgovaraj uoj skali i pomnoi p ripadajuimkoef icijentom , ovisno o odabranome mjernom podruju .

[T

1__

Slika 3,5.

.Il

Principijelni prikaz spo-ja ispitnog Instrumentapri mje renju otpora eleoktritnog trona. Apara tse prije mjerenja otpora

is ktju i iz elektrinemree. a kon tro li ranielement odvojiod elek-

mne instalacije!

-~

_ n

/ ---- ~"~" ~ o je

t"o o o o o

O

n

lt -p ~ o

Slika 3.6. Mjerenje otpora elektri-enog grijaa voda stro-ja za pranje rublja. Prijerrjjerenja ispita se pro-bija li spi rala grijaa namasu, i to tako da sekraj jednog ispitnog ka-bla pnstoni na stOp1OJzauzemljenje (masu }, adrugi spoji na pri kljuniizvo d grijaa. Ako je

grija ispravan, kazah-ka instrumenta ne srni[e se otkloniti!

--

17 3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PAI SERVISIRANJU...

3.2. NEKA KARAKTERISTiNA ISPITIVANJA UNIVE RZALNIMINSTR UMENTOM

U prethodnom su poglavlju opisani postupci mjerenja osnovnih elektrinih veliinauniverzalnim instrumentom, ali u praksi postoj i mnogo vea pot reba za brzim

utvrivanjem je li neki strujni krug elektrinog aparata zatvoren ili otvo ren. U veinisluajeva dovoljno je obaviti samo lu vrstu ispitivanja da bi se ustanovilo stanje nekoga

elektrinog elementa odnosno uzrokuoene manifestacije kvara. esto jepotrebno. izmedu ostaloga, provjeritiispravnost nekoga elekt rinog vodia.ispitati sktopku ili l ermoslal , utvrdil iprobija li neki elektrini element na masuild . U daljnjem tekstu opisana su neka

karakteristina ispitivanja koja se pro-vode pomou univerzaln oga ispitnoginstrume nta.

Slika 3.7. IspIhvanje epravrcsu elektn(:ne une-nice elektronsk im univerzalnim ispil i-vaem

3.2 .1. Ispitivanje ispravnos ti elektrini h vodova

Pri popravcima elektrinih aparata, openito, esto je potrebno provjeriti ispravnostelektrinih vodova, tj. utvrdili jesu li u prekidu i probijaju li na masu ili susjedni vodi.

Neispravnost elektrinih vodova esto se manifestira na isti nain kao i neispravn ielekt rini elem ent u istome strujnom krugu. Postupak je ovakav:

apara t se isklju i iz elektrine mree;krajevi vodia , ija se ispravnost kont rolira, odvoje se od elektri nog elementakoji povezuju s instalacijom aparata;jedan se ispit ni kabel spoji na jedan, a drug i na drugi kraj kontrol iranog vodia .

Ako se kazaljka inst rumenta otkloni na nulu, znai da vodi nije u prekidu (strujnije krug zatvo ren). Na laj se nain prona laze (identificiraju) krajevi istog vodia izsnopa osta lih vodova pri meusobnom spajanju elektrinih elemenata.

Za kontrolu proboja na masu radi sigurnosti treba odab rati vei mjerni opseg nainstrumentu. npr. -U x 1000. Jedan kraj ispitnog kabla spoji se s jednim krajem kontro -liranog vodia , a drugi kraj ispitnog kabla spoji se na masu (kuite aparata). Pri tomedrugi kraj kontroliranog vodiamora biti odspojen od pripadajuega elektrinog elementa.

KUANSK I APARATI

__' _o,-,=,

18

o o o on.,o

A; o

Slika 3.8 . PrOVJera vodica etektrcventa Ispitnim Instrumentom. PnklJunica B se prije toga odspoji sprikljune stopice'

U ovom s luaju. ako je vod i ispravan. kazaljka instrumenta ne smije se otkloniti,tj. vrijednost otpora Je neizmjerna (strujni je krug otvoren).

3.2.2. Ispitivan je ispravn osti sklo pki

Kuansk i su aparati opremljeni nizom raz li i t i h sklopki ija e se ispravnosttrebatiprovjeriti pri utvr ivanju uzroka nekih kvarova.

o o o o o o~.,o a oo oo o o

o A oo o o

Slika 3.9. ProVJera rspeavoosn sklopke Ispitnim instrumentom

Na primjer, samo strojza pranje rublja ima dva-desetak razl i itih sklopki.Pritom se pod terminomsklopka razumijevaju svi

prekida l strujnih krugovalj nekom ku a nskom apa-ratu. na primjer: prekidai(tastatura) za ukljuivanjei i skljuivanje apa rata ilinekog njegovog elementa.sklopke na programatoru.

razliite sigurnosne sklop-ke. termostati. term iki osi-gurai itd.

- -

19 3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PAI SERVISIRANJU...

Univerzalni se instrument upotrebljava slino kao i pri isp itivan ju ispravnosti elek-trin ih vodova, lj. provjerava se je li neka sklopka u zatvo renom ili otvo renom poloaju.Razlika je samo u tome to se ovdje moraju provjeriti oba stanja sklopke (otvoreno.zatvoreno), i lo u ov isnosti o poloaju mehanizma za aktiviranje.

Na primjer , kada se kontrolira ispravnost glavnog prekidaa za ukljuivanje strojaza pranje rublja , postupak je ovakav:

stroj se iskljui iz elektrine mree;odspoje se krajevi elektrinih vodova koji su spojeni na izvode prekidaa. alise prije toga oznai njihov medusobni poloaj:kraj jedn og ispitnog kabla instrumenta spoji se na jedan prikljuni izvod. a krajdrugog kabla na drugi izvod sklopke istog pola.

Ako prekida nije aktiviran. kazaljka instrumenta ne smije se otkloniti. tj. vrijednostotpora je neizmjerna (strujn i je krug otvoren). Nakon loga se pre k ida aktivira i kazaljkainstrumenta. ako je sklopka ispravna, mora se otkloniti na nulu. tj. izmeu izvodasklopke nema otpora (strujni je krug zatvoren).

Bud ui da su glavni prekid a i za ukljuivanje i isk lj uivanje redov ito dvopo lneizvedbe, tj. sastoje se od dvije meusobno odvojene sklopke, postupak treba ponovitii s drugim polom sklopke.

3.2.3. Utvrdivanje elektr i nog proboj a na masu

U ovom se sluaju provjerava probija li neki aparat ili neki njegov elektrini ele-men t na masu (metalno kuite). Elektrini proboj na masu nije samo uzrok raz l i it ihkvarova, ve i izrav na opasnost za ivot korisnika. posebno ako uzemljenje aparatanije propi sno izvedeno.

Kada se pos umnja da neki aparat probija na masu. postupak je sljedei:aparat se i s kljui iz elektrine mree;krajevi ispit nih kablova instrumenta postave se u utinice ~n~ i"O x 1 000~ ;drugi kraj jednog kabla spoji se najedan izvod (kontakt) utikaa na prikljunomkablu aparata. a kraj drugog kabla na kontakt za uzemljenje na utikau:

"

-U10~' ~LJ'"

o o o o A~''''':' o tf} o .. " .' . .. /o .... ! .. o .. ..

KUANSKI APARATI 20

4 aparat. na primjer stroj za pranje rublja. ukljui se aktiviranjem glavnog preki-daa , a gumb programatora pomie se po jedan impuls.

Ako je sve u redu. na bilo kojem impulsu programat ora kazaljka instrumenta nesmije se otkloniti. tj. vrijednost otpora je neizmjerna (strujni je krug otvoren). Nakontoga se kraj ispitnog kabla premjesti na drugi izvod ulikaa i postupak se ponovi.

Ako se na nekom impulsu programatora kazaljka instrumenta otkloni. znai daneki element ifi elektrini vodi probija na masu. Katkad e se prema poziciji impulsaprogramatora na kojoj je instrument registrirao proboj na masu moi odrediti jedan ilivie elemenata koje treba posebno ispitati.

Samim time je izvrena selekcija moguih uzroka navedene neispravnosti. Takose, ako se kazaljka instrumenta otkloni kada je gumb programatora na dijelu programana kojemu se zagrijava voda, s pravom moe posumnjati na ispravnost elektrinoga

grijaa vode.

Postupak ispitivanja g rijaa je ovakav:stroj se iskljui iz elektr ine mree;odspoje se prikljun i vodov i s izvoda grijaa , uz prethodno oznaavanje

meusobnog poloaja ako je grija spojen s vie od dva Vod ia ;kraj jednog ispitnog kabla instrumenta spoji se na jedan od prikljunih izvoda

grijaa, a drugi se kabel spoji na stopicu za uzemljenje grijaa.Kazaljka instrumenta se, ako je sve u redu, ne bi smjela otkloniti, tj. strujni krugizmeu spirale elektrinoga grijaa i mase (metalnog kuita aparata) nije zatvoren(nema elektrinog proboja na masu). Nakon toga se kraj ispitnog kabla premjesti nadrugi prikljun i izvod grijaa .

Naime. moe se dogoditi da je spirala grijaa u prekidu i na masu probija samojedan dio spirale.

Nakon toga se redovito provjeri ispravnost grijae spirale tako da se krajeviispitnih kablova spoje na izvode grijaa . U tom je s luaju mjerno podruje "n x 1-.Kazaljka instrumenta . ako je grija ispravan, treba pokazivati vrijednost otpora kojase dobije qeeniem izraza:

A = 220 2 (V)I snaga grijaa (W) (n)Na opisani se nain provjeravaju svi ostali elektrini elementi koji za vrijeme

ispitivanja moraju bili odvojeni od ostalih elemenata i instalacije aparata (odspoje seprikljuni vodovi).

Na kraju se provjeravaju prikljuni vodovi, jer oni veoma rijetko probijaju namasu (v. poglavlje 3.2.1.).

21 3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU...

3 .3. MJERENJE SNAGE ELEKTRiNIM BROJILOM

Mjerenje snage elektrinim brojilom (brojilom za mjerenje potronje elektrineene rgije koje ima svako kuanstvo)takoer je jedna od me toda ispitivanja ispravnosti

elekt rinih troila . Osobito je prikladna za amatere jer ne zahtijeva ni minimalnopoznavanje osnova elektrotehnike ni posjedovanje ispitnih pomagala. Metoda seprimjenjuje u dva sluaja, j to:

a) kada ne poznajemo snagu elektrinog troila i elimo je utvrditi,b) kada je snaga elektrinog troila poznata (oita se s natpisne ploice) , a

elimo provjeriti njegovu ispravnost.Pri ve i n i kvarova na strojevima za pranje rublja potrebno je provje riti ispravnostelektrinoga grijaa vode, to je vrlo jednostavno ako se izmjeri njegova snaga iusporedi s nazivnom snagom na natpisnoj ploici.

Postupak mjerenja snage tom metodom je ovakav: iskljue se svi elektrini ureaji u stanu (okretna ploica brojila ne smije se

ok retati) ;- programator se postavi na ciklus zagrijavanja vode (bez rada pogonskog

elektromotora) i stroj se uklju i ;- izbroji se broj okretaja obrtne ploice brojila tijekom jedne minute;- oita se podatak o broju okretaja obrtne ploice za izvrenu radnju 1 kWh s

natpisne ploice broji la (u formuli je oznaen sa "n");snaga kontroliranoga grijaa izrauna se prema formuli:

P = broj okretaja ploice umin x 60 x 1 0 0 0 (W) /nTa metoda utvrivanja ispravnosti grijaa veoma je praktina jer:

stroj uope ne treba otvarati,- za ispitivanje nije potreban nika kav alat ni pribor, potpuno je bezopasna za ispitivaa .Mjerenje snage elektrinim brojilom esto se provodi pri ispit ivanju ispravnostigrijaih ploa elektrinog tednjaka i drugih slinih elemenata kuanskih apa rata.Rezultat mjerenja tom metodom nije najprecizniji, ali se to u veini sluajeva i nezahtijeva.

3.4. ISPITIVANJE ELEKTR iNIH ELEMENATA PRIKLJUNIM VODOM

Pojedini se elektrini elementi prikljuuju izravno na elektrinu mreu prikljunimvodom. Ta metoda provjere ispravnosti elektrinih elemenata najee se provodi upraksi jer se na vrlo brz i jednostavan nain moe ispitati ispravnost veine sastavnihelemenata u kuanskim aparatima.

KUANSKI APARATI

Slika 3,11. Ispitivanjeispravnostimolopum-pe stroja zapranje no-Ija izravnim

prikljukomna ele ktri-

nu mreu

22

Tim nainom ispitivanja mogue je istodobno provjerili elektrinu i mehanikuispravnost svakog elektromehanikog elementa u kuanskim aparat ima, to je estovrlo vano (ispitivanje motopumpe, elektroventita . pogonskog elektromotora itd.) .

Evo nekih napomena vezanih za tu metodu ispitivanja:preporuljivo je prije svakog izravnog prikljuka ispitati pojedini elektromehanikielement univerzalnim ispitnim instrumentom (ommetrom) elektrini proboj namasu;

vodii prikljunog voda s prikljunicama spajaju se na izvode ispilivanogelementa prije prikljuka utikaa na elektrinu mreu . uto-zeleni vodi spajase na izvod elementa predvien za uzemljenje;ispitivani elektrini element za vrijeme ispitivanja ne smije se drati u ruci;prije izravnog prikljuka nekog nestabilnog elektromehanikogelementa (npr.pogonskog elektromotora stroja za pranje rublja), ispitivani je element potrebnoosigurati od pomicanja do kojega moe dai pri radu i tako ukloniti mogunostozljede.

Opisana metoda ispitivanja esto se primjenjuje i pri kontroli sastavnih elektrinihelemenata kada oni nisu demontirani (npr. ispitivanje rada pogonskog elektromotorapri normalnom optereenju bubnja izravnim prikljukom na elektrinu mreu) .

Opisana se metoda, naravno, ne moe koristiti za ispitivanje elemenata koji suu biti neki oblik sklopke (prekidai , termostati, mikrosklopke itd.).

I

-"

23 3. ELEKTRiNA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU

3.5 . PROVJERA PRIS UTNOSTI NAPONA NA IZVODIMA POJEDINIHELE MENATA KONTROLNOM SVJETILJKOM

Slika 3.12. Provjera postojanja napona na pri kljunicamasvitka etektrovenura kontrolnom svje tiljkom

Jz konstrukcije ovog praktinog ispitnog pomagala vidljiv je j nain njegove pri-mjene. U poglavlju 5 ("Kvarovi i mogunosti njihova uklanjanja") esto se navodipotreba utvrivanja prisutnosti napona na izvodima nekog e lekt rinog elementa.

Ako. na prim jer. elimo ispi-tati ima li napona na jzvodima

e lekt ri nog grijaa. elektromotoraj st., kontrolna se svjetiljka spoj ina prikljune izvode kontroliranogelementa (ne skidajui postojee

vodie) i aparat se ukljui.Ako kontrolna svjetiljka ne

svijetli, a po radnom bi programuaparata dotin i element trebaobiti u strujnom krugu , znai da na

prikljunim izvodima elementanema napona 220 V te je potre -bno kontrolirati pripadajui strujnikrug (p r i klj une vodove od izvodaispitivanog elementa do izvoranapona) .

Jasno, u tu provjeru uklj ue n i su svi elektrini elementi koji se nalaze u promat-rano m strujnom krugu (npr. sklopke, termostati i st.).

elimo li znali vrijednost napona na izvodima nekoga elektrinog elementa ,potre bno ga je izmjeriti odgova raj u im ispitnim instrumentom (voltmetrom, AVO--met rom) na nain opisan u poglavlju 3.1.

Naravno, provjera prisutnosti napona na izvodima nekog elektrinog elementaobavlja se samo ako nije vidljiv rad toga elementa. Na primjer , nije potrebno provje ravatipostojanje napona na izvodima elekt roventita stroja za pranje ako stroj ne prima vodu,ali se uje zvuk elektroventila.

Pri primjeni te metode ispitivanja valja bili posebno paljiv jer se obavlja kada jekontrolirani element pod naponom!

3.6 . RAZLIiTA PROVJERAVANJA ISP IT IVAEM NAPONA

Za to jedn ostavno i jeftino ispitno pomagalo koje nalazimo u gotovo svakomkuanstvu samo se na prvi pogled i ni da ne moe poslu iti ni za to osim za provjeruprisu tnosti faze na nekom elekt rinom elementu i vodiu pa emo ovdje opisali njegovu

KUANSKI APARATI 24

mnogo iru upotrebu. To je posebno vano ako ne raspolaemo nekim od prije opisanihsredstava za elektrina ispitivanja .

Pri takvim provjerama ispravnosti pojedinih elekt rinih eleme nata potrebno jebiti posebno oprezan s obzirom na poveanu opasnost od strumoq udara pa se kontrole

Ispitivaem napona trebaju provoditi samo u iznimnim sluajevima i ne preporuujuse poetnicima.

,,

A'

Slika 3.13. Provjera tspravrosn vodia izmeuprescstata i svitka eleklroven\lla -spwscem napona. Ut,kase postavi u takav poIoiaj da se na pri kijunici A regIstrira laza ' Ako je vodi ispravan. i na

pri kljunici B (prethodno se odspoji s prikljune stopice) mora bili "faza".

Na primjer, elimo li ispitatj ispravnost nekog prikljunog vodia . utika prikljunogvoda postavit emo u takav poloaj u odnosu prema utiruci da se ispitivaem ustanovilaza na jednom kraju ispitivanog vodia (priktjunica A na sl. 3.13.). Drugi je kraj prijetoga odspojen i postavljen tako da se faston-prikljunica ne naslanja na neki odsastavnih elemenata ili na kuite aparata.

Nakon toga se ispitivaem napona provjeri prisutnost faze na oospojencm krajukontroliranog vodia (prikljunica B). Ako tinialica ispitivaa ne svijetli. moe se zakljuitida je kontrolirani vodi negdje u prekidu.

Prema istom se principu moe ispitati ispravnost mikrosklopke. terrnostata i sl.Ako se kontrolira ispravn ost npr. elektrinog svitka motopumpe. elektroventila i st.potrebno je skinuli jedan od prikljunih vodova i utika postaviti tako da se na ostalomdijelu prikljunog vodia dobije faza . Ako se nakon toga na slobodnom izvodukontroliranog svitka ne registrira faza, znai da je e lektrin i svitak elementa negdje uprekidu.

- .

25 3. ELEKTRINA ISPITIVANJA PRI SERVISIRANJU...

Slika 3. 14. Provje ra ispravnosti rtukrosklcpka vrata ispit i-vaem nap ona. Utika se pos tavi lako da se nap r ik lj unici A registri ra "laza". Kraj drugog vodiaodspojl se s p ri kljunice B, mikrosklopka aktiv ira(u smjeru stre lice) i provjeri pos tojanje "laze " naprlklju nici B.

A

Provjerom isp itivaem na-pona, slino kao i ispitnom bate-rijskom svjetiljkom. ne mogu seutvrdili kvarovi na svitku uzroko-vani elekrinim probojem meuzavojima.

Ispitivaem napona vrlo jejednostavno provje riti probija lineki aparat ili njegov ele ktrinielement na masu. E lektr in i apa-ral (sastavni element) ukljui seu rad . a i sp it i va napona pr islon ina metalno kui te ili izvod zauzem!jenje. Ako pri tome linjalica

i spitivaa zasvijetli. znai da apa-rat ili njegov sastavni element

elekt rik i probija na masu. U lomga sl uaju treba odmah iskljui liiz elektr ine mree te pronai uz-rok toj pojavi.

Radi pouzdanosti provjere laj je postupak potrebno obaviti u oba mogua poloajauukaa (s promjenom poloaja faze i nule).

Sluca3.15. Provjera ispravnosti kapilarnog teerostata ispi-tivaem napona. Utika se postavi lako da se napri kljlJnici A registri ra ' raza'. Kraj drugog vodiacospo] se s prlkllumce 8. termos tat se aktivirazakre tanjem I provjeri postojarqe ' teze' na prik lju-

r ne B. Nakon ukljuivanja (zatvaranja) termostat a.na prl k ljuni ci B mora se registrirali "faza". lskfju-

iva njem termoslala (zekreteruem ulijevo do kraja)s te e pri kljune stopice nes tati "laza". Na laj se

nain moe utvrdili samo mehanika ispravnostmehanizma lermostata (bez temperaturnog utie-caja).

27 4. NABAVA REZERVNIH DIJELOVA

4. NABAVA REZERVNIH DIJELOVA

Servisiranje kuanskih aparata obino prate sljedee karakteristine faze:utvrivanje uzroka uoene manifestacije kvara,popravak neispravnog elementa (ako je lo mogue i isplativo),nabava novog elementa,ugradnja rezervnog dijela j ispitiva nje ispravnosti aparata.

U najveem broju sl uajeva, osim utvrivanja uzroka uoene neispravnosti kaonajsloe nije faze, nabava odgovarajuega rezervnog dijela (elementa) moe bili

kljuan element ishoda popravka.lako je u posljednje vrijeme pobolj ana ponuda rezerv nih dijelova za kuanske

aparate , prilike jo nisu ni priblino zadovoljavajue . To posebno vrijedi za nabavurezervnih dijelova u maloprodaj i, to je gotovo jedini nain kupnje za najiri krugpotroaa i " ku n i h majstora".

Sve ei nai n popravka je sistem "uradi sam" i uvelike ovisi upravo o mogunosti nabave rezervnih dijelova .

Proizvoa i kuanskih aparata opskrbljuju rezervnim dijelovima samo svojetehnike servise, koji ih pak nerado prodaju krajnjim korisn icima. U veim se mjestimastanje s rezervnim dije lovima don ekle normalizi ralo otvaranjem specijaliziranihprodavaonica pojedinog proizvoaa ili neke trgovake organizacije. U njima se mogunabaviti rezervni dijelovi razliitih proizvoaa .

Osim toga , u sklopu veih robnih kua otva raju se specijalizirani odjeli za prodajutih artikala, ime je ponuda rezervnih dijelova bitno poboljana.

Neke su specijalizirane prodavaonice pokuale na ru iodma rezervne dijeloveza kuanske aparate slati potom (prodaja pouzeern), to je bilo posebno interesantnokupcima izvan veih gradova. Naalost, laj oblik prodaje, koji je u svijetu vrlo razvijen,zbog raz l i i t i h razloga nije prerastao u razvijeni sustav kupoprodaje.

S obzirom na to daje od ree ni broj sastavnih elemenata u kuanskim aparati mastandardi ziran domaim i inozemnim standardima, pri njihovoj nabavi ne bi trebalobiti veih problema jer ne ovise o pojedinom proizvoau ili izvedbi.

To se odnosi, na primjer, na grijae ploe elektrinih tednjaka, leajeve pogon -skog elektromotora u strojevima za pranje rublja, leajeve osovine bubnja strojevaza pranje rublja , dovodne cijevi strojeva za pranje rublja i posua itd.

Sljedeu skupinu sastavnih elemenata s odgovarajuim stupnjem unifikacije inerezervn i dijelovi koji se mogu ugraditi u vei broj razliitih izvedbi jednog od kuanskihaparata, i to ne samo jednoga, nego vie proizvoaa .

KUANSKI APARATI 28

To su, na primjer, ovi rezervni dijelovi: odvodna gumene cijevi u strojevima zapranje rublja i posuda, mijeh-guma na vratima strojeva za pranje rublja, elektrini

grijai vode u strojevima za pranje rublja i elektrinim bojlerima, grijai penice utednjacima. termostati u strojevima za pranje, elektrinim tedniacima i bojlerima,

prekidai na elektrinim tednjacima. kondenzatori za pokretanje pogonskih elektro-motora itd,

Osim toga. mogli bismo definirali jo jednu karakteristinu skupinu rezervnihdijelova kojoj pripadaju elementi to se mogu ugradili u vie lipova pojedinoga

kuanskcq aparata, ali uz odgova rajuu adaptaciju (prilagodbu). To je vano znati.posebno ako se ne moe nabaviti originalni rezervni dio ili kada ve imamo ili semoe nabaviti odgovarajui element (demontirali ga s odbaenog aparata. na primjer) .U tu bismo skupinu mogli ubrojili, izmeu ostalih, ove elemente: RSO-filtar, nekeizvedbe programatora, motopumpu, presostat... (za stroj za pranje) i prekioa e grijaih

ploa e lekt ri nog tednjaka itd.Preinaka (adaptacija) esto se odnosi na nain pr f v re n]a odgovarajueg

elementa u kuite aparata jer su ostale funkcionalne osobine tog dijela potpunoiden tine originalnome.

Na primjer, sve izvedbe elektroventita u strojevima za pranje rublja i posua.gledano s funkcionalnog stajalita. gotovo su identine i neovisne o pro izvoau .

Specifinost pojedine izvedbe odnosi se ponajprije na nain privrenia na ku iteaparata. Slino vrijedi i za motopumpe za izbacivanie vode u strojevima za pranjerublja i posua.

Iskusnij i e strunjaci takve probleme rijeiti odgovarajuom adaptacijomprivrsnog elementa (ugradnjom dodatnog nosaa). to je poneka d jedini nainsanacije kvara.

U posljednje vrijeme ponuda rezervnih dijelova za kuanske aparate obogaenaje proizvodima male privrede. Javlja se sve vie malih proizvoaa specijaliziranih zapojedine sastavne elemente, npr. svitke elektromotora za pokretanje programatora.svitke BIO-rele ja. gumene cijevi razli i tih oblika i profila. elemente signalizacije.praonike strojeva za pranje rublja i sl.

Osim toga. neke specijalizirane radionice obavljaju sloenije popravke pojedinihsastavnih elemenata, na primjer premotavanje pregorjehh svitaka motopumpe ipogonskog elektromotora u strojevima za pranje rublja . Taka v nain popravka

k uanskih aparata vrlo je interesantan veini korisnika (popravak neispravnogelementa u specijaliziranoj radionic i i ugradnja u vlastitoj reiji) jer se tim nainomostvaruju znatne utede. Na primjer, premotavanje svitka motopumpe u specijaliziranojradionici i ugradnja u stroj u vlastitoj reiji stajat e nekoliko puta manje nego ugradnjanove motopumpe. Inae. za ambicioz nije kune majstore ni premotavanje neisprav-noga elek trinog svitka motopumpe. pa ak i pogonskog elektromotora, nee bilivelik problem.

Uskoro se moe oekivali sve veta ponuda tih usluga. to je dobro i sa iregstajalita. Naime. velika vrijednost akumulirana u sastavnim elementima jednostavno


se odbacivala i u sluaju najmanjih kvarova, na primjer, odbacivanje pogonskogelektromotora ili motopumpe zbog pregorjeioga e lekt ri nog svitka, programatora zbogprego rjelog efektromotoria za pokretanje itd . Takav pristup popravcima kuanskihaparata najprije su primijenili. iz razumljivih raz loga, privatni vlasnici specijaliZiranihservisa. Ponuda usluga tih radionica redovito se oglaava u malim oglasnicima dnevnihlislova, na stranicama spec ijali ziranih asopisa.

Osim ve opisanih naina nabave rezervnih dijelova, ne moe se zanemariti nidemontaa dijelova s od baen ih kuan sk ih aparata. Taj oblik osiguranja rezervnihdijelova posebno je interesantan amate rima jer uvijek postoji mogunost da se "posudi"neki rezervni dio s odbaenog susje dovog aparata ili da ga se demontira s od reenogaparata na nekom otpadu.

Uskoro se moe oekivati, slino kao j s automobilima. otvaranje specijal iziranihskladi ta otplsanih kuanskih aparata, u kojima e se po relativno niskim cijenama

moi nabavit i neki rezervni dio.Katkad nije presudna ni cijena, ve mogunost nabave. posebno za starije modelekuans kih aparata. Naime, prema propisima, pro i zvoa i su dun i osigurati ponudureze rvnih dijelova za jo prosjeno est godina nakon prestanka proizvodnje nekogmodela.

Ve i na korisnika zna za probleme s rezervnim dije lovima i u tom roku, a kamolinakon toga. S obzirom na to da svaki kuans ki apara t uz odgovarajue odravanjemoe fun kcionirati znatno oufje od predvienog roka, problem postaje jo vei. Zbogtoga se ne treba u takvim sluajevima ust ruavat i posjeta nekom skladitu (otpadu) s

i zv ijaem i nekol iko kljueva u depu.Na kraju spomenimo jo jedan nain osiguranja rezervnih dijelova. To je kupnja

u inozemstvu. Naalost, zbog nedovoljne organ iziranosti proizvoaa i trgovakemree relativno velik broj putova nja u inoze mstvo ostvaren je upravo radi nabaverezervnih dijelova.

Nisu nepozna ti sluajevi puto vanja u inozemstvo (najee u Trst) radi nabave,na primjer. mijeh- gume za vrata stroja za pranje rublja.

Treba naglasiti da se taj oblik nabave rezervnih dijelova ne praktic ira samo usluaj u kada je rije o inozemnim modelima kuan sk i h aparata, ve , to je posebnozanimljivo, i kada su posrijedi domai proizvodi.

Naime, ve i na naih proizvoaa usvoj ila je proizvodnj u kuanskih aparata(posebno strojeva za pranje) nakon viegodinje suradnje s vodeim europskimfirmama, uglavnom iz Italije.

Nakon uvoenja samostalne proizvodnje i dalje se ostva ruje poslovna suradnjakoja rezultira specijalizacijom pa i standardizacijom nekih sastavnih elemenata. Zbogtoga ne treba uditi zato se npr. u Trstu mogu nabaviti neki rezervn i dijelovi za

domae proizvode (kuanske apara te) .Osim toga, u inozemstvu je ponuda open ito neusporedivo bogatija i posebnoprilagoena pokretu " uradi sam", to bi trebao biti primjer i naim pro izvoaima it rgovakoj mrei.

KUANSKI APARAT I 30

Posebna pogodnost takve ponude jest mogunost nabave, osim kompletnihrezervnih dijelova . i njihovih sastavnih elemenata. potrebnog pribora i pomagala tedobivanje odgovarajuih uputa i savjeta za ugradnju dijelova.

Inae . najbolje je ako se moe nabaviti originalni rezervni dio od istog proizvoaajer e tada ugrad nja biti najjednostavnija.

Nabavljaju li se takvi dijelovi u specijaliziranim prodavaonicama proizvoa akuanskih aparata. dovoljno je znati samo naziv potrebnog elementa i tipsku oznaku(izvedbu) aparata.

Ako to nije mogue. najbolje je pri nabavljanju novog elementa imati pri ruci ineispravni da bi se odmah mogla provjerit i mogunost ugradnje. Jasno. to ne znaida sa sobom treba nositi i praonik stroja za pranje rublja ili s l in i robusni sastavnielement.

Da bi postupak oko nabave rezervnih dijelova bio koliko-toliko lagan. spomenutemo karakter istike nekih sastavnih elemenata koje je pri kupnji potrebno znati,posebno u sluajevima ako se nabavljaju u opoj trgovakoj mrei. Pri tome sekoristimo sljedeim skraenicama: se (sastavni element) i pp (potrebno poznavali).Donosimo neke elemente oznaene tim skraenicama:

se - mikrosklopka vrata strojeva za pranje.pp - nain pr i vr erua . aktivira li se sklopka preko e lastinog pera ili ne. na i nblokiranja vrata.se - elektroventil stroja za pranje.pp - broj segmenata (jednost ruki. dvostruki . trostruki i. eventualno, etvero struki): nain pnvrenia.se - presostat (hidrostat) strojeva za pranje,pp - broj segmenata (trostruki ili jednostruki): ima li zatitu od prelijevanja (4.kontakt). Presostat sa zatitom od prelijevanja moe zamijeniti obini, ali obin ine moe zamijenili onaj sa zatitom . Nakon ugradnje presos tata treba izvritipodeavanje koliine vode predviene za odreenu izvedbu stroja. Katkad jevaan i nain prikljuka cijevi presostata (ispod ih sa strane presostata) zbog

mogunosti smjetaja u za to predvieno mjesto,se - pogonski elektromotor strojeva za pranje rubfja.pp -t ipska oznaka (npr. OKC22/ 12; OKC3-2/18B: MCP154-2/12 itd.). Pomoule oznake definirane su i ostale karakteristike motora (snaga . broj polova. brojokretaja itd.). Ako se ne moe nabaviti elektromotor originalne oznake . moese ugraditi drugi iz iste serije. U tom sluaju treba paziti da se ne narueosnovne funkcije aparata. npr. broj okretaja centrifuge i duljina osovine,se - kondenzator za pokretanje elektromotora,pp - nazivni kapacitet u mikrofaradima (uF) i nazivni napon u voltima (V). npr.14 .uF i 450 V,se - programator strojeva za pranje.

- -


pp . alfanumerika oznaka (npr. G106/0; PG110; PG 500~Ol; 11084; 11750itd.). Uz pomo odgovarajuih tablica prespajanja j elektrinih shema vezanjadonekle je mogua i meusobna zamjena pojedinih izvedbi programatora,se termostal strojeva za pranje,pp - izvedba termosIata (normalno otvoren - NO ili normalno zatvoren - NZ);nazivna temperatura djelovanja pominog kontakta (u "O). Te su karakteristike

obino navedene na samom termoslatu . S obzirom na konstrukciju, je li ter-mosla! jednostruki ili dvostruki (prema broju prikljunih kontakata) te je lilermostal bimetalne ili kapilarne izvedbe. Ako je rije o dvostrukom termostatu(sa Iri ili etiri prikljuna kontakta) , izvedbu i nazivnu temperaturu trebapoznavati za svaki segment posebno. U tom sluaju nije vaan broj prikljunihkontakata jer su termostati sa tri j etiri kontakta (dvostruki), uz jednake ostalekarakte ristike, meusobno zamjenjivi,se - grija vode strojeva za pranje,pp - nazivna snaga u vatima (W) ; oblik pnrubnice i nain privrenja. Ovisnoo primijenjenom sustavu zagrijavanja (poglavlje 3.3.8), mogu se ugraditi i grija i

ija nazivna snaga malo odstupa od snage originalnoga,se - motopumpa strojeva za pranje ,pp - nain privrenja na kuite stroja; izvedba poklopca turbinskog dijela;nazivna snaga u valima (W). Snaga moe neznatno odstupati od nazivne,se - RSO-fillar strojeva za pranje ,pp Ii su elementi u osnovi univerzalni i mogu se, uz neznatne prilagodbe,

meusobno zamjenjivati ,se svod vrata strojeva za pranje rublja,pp - oblik i veliina svoda (moe biti izraen iz plastine mase - pleksistakla iliod vatrostalnog stakla); nain privrenja,se mijeh-guma vrata strojeva za pranje rublja,pp - oblik (nain privrenja) i veliina mijeh-gume . Postoji relativno visokstupanj meusobne zamjenjivosti,se - klinasti remen za pogon bubnja strojeva za pranje rublja,pp - nazivna veliina profila i duljine (npr. 10 x 6, L=1 100 mm),se - leaievi bubnja i elektromotora strojeva za pranje rublja,pp - karakteristine oznake na obodu vanjskog prstena koje definiraju izvedbui veliinu leaja (npr. 6203; 6204; 6205; 20BC02JP, 25BC02JP i sl.). Elementisu standardizirani i mogu se nabavili u trgovakoj mrei,se - seme ring (osovinske brtva) motopumpe stroja za pranje,pp - karakteristine oznake na obodu semeringa koje definiraju veliinu (npr.22-6-7, a redom oznaavaj u: vanjski promjer, unutranji promjer i debljinusemeringa) . Iste oznake treba poznavati i u sluaju nabave semeringa za oso-vinu bubnja stroja za pranje rublja i semeringa pumpe u stroju za pranje posua,

KUANSKI APARATI 32

se - grijaa ploa elektrinih tednjaka,pp - nazivna snaga ploe u valima (W); izvedba (obina. s moqunou regu-lacije). promjer ploe i broj prikljunih izvoda.se g rija pen ice elektrinih tedniaka.pp - naz ivna snaga u valima (W); izvedba (spiralni ili cijevni). oblik i nain

pnvrenia.se - prekidai elektrin ih tednjaka.pp . broj po lova, broj poloaja, nain spajanja, nain privrema.se - te rmostat penice elektrinih tednjaka.pp - izvedba (bimetatna ili kapilarne}. na i n privr en]a .se - grija vode u e le k t rin im bojlerima,pp - nazivna snaga u vatima (W); oblik i vel i ina prirubnice , nain privr enia ,se - terrno stat ele ktrinih bojlera ,pp - izvedba (btmetalna. taona, kapilarna ); nain privr enia .se - magnetska brtva (guma) vrata hladnjaka .pp - veliina i profil gume.

Poznavanje tih karakteristika najee nabavljan ih rezervnih dijelova osnovni Jepreduvjet da se ne naprave nepotrebni trokovi zbog pogrene nabave. Katkad jeizgubljeno vrijeme za eventualnu zamjenu (trgovci je gotovo ne omoguuju) i kupnjunovog elementa jo vrednije.

I. STROJ ZA PRANJE RUBLJA

~- - .";--- .

. -- . -'

I. STROJ ZA PRANJE RUBLJA1. NABAVA I PRIKLJUAK STROJA ZA PRANJE RUBLJA

1.1. NA TO TR EBA PAZITI PRI KUPOVANJU STROJAZA PRANJE RUBLJA

Stroj za pranje rublja pripada skupini proizvoda koji se nabavljaju za duerazdoblje pa odgovarajui model stroja treba vrlo paljivo izabrati.

Naalost, u nas se jo uvijek ne provode sustavna i sveobuhvatna ispitivanja itestiranja strojeva za pranje rublja koji se mogu nabaviti na tritu u odreenomtrenutku. Rezultati takvih ispitivanja bili bi vrlo korisni potencijalnim kupcima, posebnou sluaju ponude velikog broja mode la lih aparata.

Nakon odluke o nabavi novog stroja za pranje rublja preporuljivo je "snimiti"ponudu tih aparata na tritu. U posljednje vrijeme ponuda domaih proizvoaarelativno je dobra, ali ne treba zaboraviti ni konsignacijske prodavaonice kojih ima usvim veim mjestima.

Bez obzira na to to vei na pote ncijalnih kupaca ve ima iskustvo u upotrebi lihaparata, dobro se pridravati savjeta u postupku izbora odreenog modela.

Za optimalni izbor osnovno je poznavati i realno ocijeniti potrebu svakog kuanstva. Meutim, pri tome redovito postoji problem nepoznavanja novih karakteristika ifunkcija strojeva za pranje jer su star iji modeli imali drukije . To znai da e se zahtjevikorisnika realno procijeniti samo u sluaju poznavanja karakteristika pojedinih modelatih aparata.

Zbog toga je dobro prikupiti prospekte za to vie modela strojeva koji dolaze uobzir za kupnju da bi se mogle detaljno analizirati karakteristike pojedinih izvedbi.

Naalost, nae su prodavaonice jo uvijek loe opskrbljene prospektnim mate-rijalom iako je rije o proizvodima vrlo velike vrijednosti.

Na osnovi prikupljenih poda taka o nekoliko interesantnih modela, potrebno jeanalizirati vanije karakteristike i rangirati ih s obzirom na definirane zahtjeve korisnika.

U nekim e sluajevimaodreena karakteristika bili odluujuapri izboru iako jeu tipskom sluaju gotovo nevana. Na primjer, ako je prostor za smjetaj stroja og ra-

n ien , velik e broj modela automatski biti iskljuen iz daljnjeg vrednovanja jer sejednostavno ne mogu smjestiti u raspoloivi prostor.

Pri analizi relevantnih karakteristika raspoloivih izvedbi strojeva za pranje rubljapreporuljivo je vrednovati i rangirati ove elemente:

J

KUANSKI APARAT I 36

osnovnu konstrukcijsku izvedbu,kapacitet pranja.broj, vrstu i karakteristike programa,potronju energije i vode (ekonominost),jednostavnost rukovanja,dizajn aparata.dodatnu opremu i funkcije.garan tni rok, pouzdanost servisa i mogunost nabave rezervnih dijelova.

U navedene karakteristike nije ukljuena cijena jer je ona, po pravilu, rezultatzastupljenosti spomenutih elemenata. Za orije natcij u navodimo podatak da je uinozemstvu. gdje je ponuda neusporedivo vea, najskuplji stroj 2-3 puta skup lji odnajjeflinijega.

Ko nst rukcij ska izvedbaS obzirom na konstrukci jsku izvedbu, sve modele strojeva za pranje rublja mogli

bismo uvjetno podijeliti na dvije skupine: standardne stro jeve i strojeve speci jalneizvedbe. U standardne izvedbe pripadaju svi samostojei modeli standardnih

(uobiajenihdimenzija): irine 60 cm, dubine 50-60 cm i visine 85 cm.Veina dananjih standardnih samostojeihmodela moe se ugraditi u

standardne elemente namjetaja (nakon demontae gornjeg poklopca).U specijalne izvedbe mogu se ubrojiti svi ostali modeli koji su koncipirani zaspecifine zahtjeve. uglavnom za raspoloivi prostor. Svi veliki proizvoa! tih aparata,posebno inozemni. u svom proizvodnom asortimanu obino imaju po nekoliko modelalzvanstandardne izvedbe.

U osnovi su to dva modela: stroj manje irine (40-45 cm) ili stroj manje irine ivis ine. Veina tih izvedbi ima uobiajeni kapacitet pranja (4,5 kg), to znai dasmanjenje vanjskih dimenzija nije utjecalo na kapacitet stroja.

St rojevi smanjene visine i irine priblino imaju dimenzije 65 x 60 x 45 cm iobino se smje taju ispod umivaonika u kupaonici. U malim stanovima to moe bitijed ino rjeenje za smjetaj stroja za pranje rublja.

Osim toga, neki proizvoai nude modele manjih dimenzija kuita . ali smanjenogkapaciteta pranja, a namijenjeni su manjim kuanstv ima . Takav je model u nas poznatistroj "Candy", tipske oznake "Aqumatic 3", kapaciteta 3 kg.

Kapacitet

Svi dananji strojevi standardne izvedbe imaju kapacitet pranja 4-5 kg suhogrublja uobiajenog sastava.

Prema tome, taj element najee ne utjee na izbor odreenogmodela strojaza pranje rublja.

-

37 I. STROJ ZA PRANJE RUBLJA

I

L

Programi pra njaBroj , vrsta i karakteristike programa obino su elementi po kojima se neki model

stroja razlik uje od drugoga. Staln im usavravanjem postojeih i razvojem novihprograma (reima) pranja proizvoai nastoje zadovoljiti specifine potrebe korisnikaj proces pranja uiniti Io kvalitetnijim .

Prvi modeli superautomatskih strojeva za pranje imali su t a-ak programa koj isu se za pojedine strojeve, pa i one raz l i i t i h pro izvoaa , neznatno razlikovali.

Veina dananjih strojeva za pranje rublja ima od 16 do 20 programa koji eudovoljiti i najp robirljivijim zahtjevima. Pri tome treba naglasiti da veina modela ima

mogunost kombiniranja osnovnih programa (aktiviranjem izbornih p re kidaa jlermostata s kontinuiranim izborom temperature) .

Dobro je da izabrani model ima, izmeu ostalih, i ove programe: ekonom in i program za pranje manje prljavog rublja,- ekonomin i program za pran je manje koliine rubtia,- program za biolo ko pranje (namakanje) ,- program za pranje osjetljivog rublja (vune isintetike), razliite ritmove okretanja bubnja, razliite brzine centrilugiranja.Karakteristike lih programa detaljnije su opisane u 7. poglavlju ovog dije la knjige

("Pravci razvoja strojeva za pranje rublja").

Ekonominost pranj aPod ekonomino u pranja razumijeva se zah tjev za to manjim ut rokomelektrine energije , vode i sredstava za pranje (deterdenat a),uz nepromijen jenu kva-litetu pranja. Pobo ljanje ekonominosti postie se, os im uvoenjem posebnih (eko-

nominih) programa, j optimalizacijom djelovanja triju imben ika pranja - mehanikoga,temperat urnog i kemijskog.

Razvojem novih izvedbi strojeva postignuta je znatna uteda u potronji ele ktrineene rgije za standardni program. Bez obzira na to to je to opi trend i vrijedi za sve

proi zvoae , mogua je bitna razlika u potronji elektrine energije pojedinih modela.Na primjer, dananji strojevi domae proizvodnje za standardni program (pranje navisoko j temperaturi) troe 2,5 do 3,5 kWh elektrine energije, a inozemni modeli gotovopolovicu manje (najnoviji modeli marke BOSCH).

Slino vrijedi i za potronju vode, koja se kree od 75 do 130 litara. Meutim ,treba napomenuti da su ti strojevi projekti rani za manje prljavo rublje, kvalitetne de-terdente i meku vod u.

Prema tome, podaci o potronj i e lektrine energije i vode moraju se pozornoana lizirali i vrednovati. Ti se podac i redovito nalaze u prospektnom materijalu zasvaki tip stroja .

KUCANSKIAPARATI

Ru kovanj e stro jem

38

Jednostavnost rukovanja strojem za pranje osnovni je zahtjev svakog korisnika.Pro izvoda i udovoljavaju tom zahtjevu odgovarajuom konstru kcijom programatora.izbornih prekicaa. posudice za deterdent i drugih elemenata kojima rukuje korisni k.

Osim konstrukcijskih rjeenja. potrebne su jasne upute za rukovanje te prikladneoznake programa i izbornih prekioa a na u p ravljakoj plo i stroja.

U najnovijim izvedbama strojeva s ug raenim mikroprocesoro m rukovanje jekrajnje pojednostavljeno.

Rukovanje strojem olakavaju i raz liit i indikatori koji pokazuju kako se odvijaprogram pranja. Stariji su strojevi pored indikato ra impulsa programatora obino imalijo jednu kontrolnu aru ljicu koja je pokazivala da je stroj pod naponom. U neke jestrojeve ugraena i druga arufjca koja pokazuje rad grijaa vode.

U najnovije modele strojeva s ugraenim mikroprocesoram ugraeno je mnotvodigita lnih indikatora. Korisnik u svakom trenutku ima pregled rada stroja (koja seoperacija obavlja. kolika je temperatura vode i sl.). Osim toga. u sluaju nekog kvarasignalizira se mogui uzrok, a stroj se automatski i sk ljuuje .

Najnoviji modeli s mikroprocesorom optimiziraju pojedine komponente sredstavaza pranje. automatski reguliraju koliin u vode prema ko li i ni rublia itd.

Dizajn st ro ja

lako dizajn s tehnikog stajalita nema posebno znaenje. pn izboru odreenogmodela mnogi se kupci odlue za neki stroj upravo zbog njegovog vanjskog izgleda.S obzirom na to da se ta osobina apara ta ocjenjuje subjekt ivno, ne moemo datinikakav generalni savret. Upravo zbog toga veina p roizvoaa nastoji ponudili viemodela koji se esto razlikuju qotovo samo po vanjskom izgledu (uz poneki dodatniizborn i prekida i kontrolnu arufjcu).

U svakom sluaju . dizajn nekog modela iz ueg izbora trebalo bi procjenjivati prikraju izbora i tretirati ga kao dopu nsku karakteristiku.

Dod atna oprema i funkcij e strojaU dodatnu opremu mog li bismo Ubrojiti razlii te indika tore rada . sigurnosnu

bravicu na vratima bubnja, mikrosklopku posudice za deterdent, sigurnosni presostat.Pvc-rebrastu navlaku na odvodnoj gumenoj cijevi, mehaniku zati tu pogonskogelektromotora i motopumpe od vode koja kapa, poboljano ovjeenje praonika itd.Dio navedene opreme ne moe se uoili izvana. pa se dobro raspitali o njoj (npr.kakvo je ovjeenje praomka. je li ugraena zatita elektromoto ra i sl.).

Neki najnoviji inozemni modeli imaju tzv. AQVA STOP-sistem. kojim se spreavapoplava u sluaju oteenja neke gumenecijevi, i to od samog prikljuka na vooovoonupipu. Posebni indikator smjeten je na dnu stroja i u sluaju istjecanja vode ukljuuje

- -

39 L STROJ ZA PRANJE RUBLJA

sigurnosni ventil na vodovodnoj pipi (zatvara dovod vode bez obzira na impulsprogramatora) te aktivira motopumpu za izbaci vanje vode .

Dio dodatnih fun kcija spomenut je u opisu karakteristika programa pranja. Jednaod vanijih svakako je mogunost izbora ili kontin uirane regulaci

Documents

Kućanski aparati kako rade i kako se popravljaju.pdf