UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE€¦ · UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected]

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

sije

čanj • 2

015.

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2 BROJ 1 2015

• Novos u neprofi tnom računovodstvu

• Inventurna razlike

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku je

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama je propisano da su osnovne i srednje škole javne ustanove koje obavljaju djelat-nost odgoja i obrazovanja koja se obavlja kao javna služba.

Ukoliko školska ustanova u sklopu djelatnosti odgoja i obrazovanja, koje na temelju zakona obav-lja na osnovi javnih ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati po odredbama Zakona o općem up-ravnom postupku.

Budući da škole imaju javne ovlasti sukladno tome dužne su postupati po Uredbi o uredskom poslovanju, a time i upisivati dokumentaciju u urudžbeni zapisnik i upisnik predmeta upravnog postupka.

Kako bi Vam olakšali vođenje uredskog poslovan-ja i upravljanje dokumentima nudimo Vam rješenje

SPI/Uredsko poslovanje kroz koje se urudžbiranjem dokumenata automatski puni urudžbeni zapisnik, upisnik predmeta upravnog postupka i interna dostavna knjiga.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslo-vanja:

UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA

na pitanja i slu beni stavovi

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinami nog za-konskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stru no podru je. Uslijed brojnih i es h zakonskih izmjena te objave slu benih tuma enja povjerenstava za tuma enje kolek vnih ugovora, doga aju se zna ajne izmjene u primjeni materijalnih prava cima i na-mještenicima u dr avnim i javnim . Vaši u estali upi i pri-sutne dileme s podru ja primjene kolek vnih ugovora i op enito rad-nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stru nog iz-danja, u kojem objedinjujemo pouzdana stru na stajališta, bena mi-šljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog podru ja.

urdo P ja kojima izdanje posve uje posebnu pa nju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , pla e i dodaci na pla u, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odla-ska u mirovinu, pravo na pomo , slu beno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni ivot, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, b i nica, otpremnina, zaš ta slu beni-ka i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, na-knada troškova prijevoza je i nadalje podru je s brojnim nejasno ama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi

posve ujemo posebnu pa nju. Osim op eg i šireg pristupa materijalnim pravima u dr avnom i javnom sektoru, izda-nje obra uje i najva nija pitanja spe ne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu pra nu vrijednost ovom izdanju daj

Cijena izdanja:

Naziv ins tucije: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237a

10 000 Zagrebtel.: 01/5531-755

faks i tel.: 01/5531-335mob: 099/3037-677, (-678)

prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr

www. m4pin.hr

Adresa:Poštanski broj i mjesto:Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narud benica broj ________

Datum:Ukupno

1.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM

SLU BAMA - spec na pitanja islu beni stavovi

300,00 kn(uklju en PDV)

NAPOMENE: Za naru enih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %.Prilikom pla anja, u “poziv na broj”

pisa : OIB pravne osobe – 60, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA

Knjigu mo ete naru i slanjem popunjene narud benice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

300,00 kn

RB Opis Kom.

OsO tvkkonspodrtumasse znmješsutnnnoprddanjššljen

rdo Pradni dodska unaknjubilka i n

S obknadi pog

posve ujemo posebnu pa nju. Osim op eg i šireg

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

Izašla iz tiska!

U PRODAJI!projekata!

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

TIM4PIN

44

RB

IBAN

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

1

Nakladnik:

TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kris na Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: Blanka Poljak

Slika naslovnice: Designed by Fotolia.com

Grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

1/2015.

1

impressum

Poštovani čitatelji!

Na samom početku ove nove 2015. godine, naš prvi susret započnimo kako to i priliči, dobrim željama za poslovnim uspjehom i osobnim zadovoljstvom! Iza nas su dani u kojima smo uglavnom radili smanjenim intenzitetom, više boravili u krugu obitelji i prijatelja slaveći blagdane. Sta stke kažu da si je i svaki dvadese od nas priuš o neki oblik „snježnih rados “. Uz navedeno, blagdansko ozračje u dobroj su mjeri obilježili i predsjednički izbori. I tako, u trenutku kada budete čitali ovaj prilog, već ćemo ima novoga Predsjednika ili Predsjednicu. O tome će, prema očekivanjima odluči otprilike polovina biračkog jela, dok druga polovina, iz raznih objek vnih ili osobnih razloga neće izaći na izbore. Kako god izbori završili, pobjednici/ku želimo uspješan rad na dobrobit sviju nas.

Neće to bi laka misija, ali joj zasigurno nećemo ni doprinje svojim nepotrebnim pesimizmom. Za to imamo, kako domaće tako i strane bankarske anali čare, koji na globalnoj razini najavljuju određenu stagnaciju i pad gospodarskih ak vnos , a u Hrvat-skoj nastavak recesije. S druge strane, neke istaknute domaće i međunarodne ins tucije vjeruju u blagi oporavak gospodarstva i prognoziraju simboličan rast domaćeg BDP-a, što bi bio uspjeh nakon niza depresivnih godina.

Nastupajuća 2015. godina je i treća godina od pokretanja časopisa TIM4PIN Magazin. U složenim i zahtjevnim godinama iza nas, uspjeli smo, zahvaljujući prvenstveno vama i vrijednim suradnicima, stabilizira ovaj ambiciozni izdavački projekt. Vjeru-jemo da će naš časopis i u ovoj godini ima važnu i korisnu ulogu u sagledavanju i tumačenju novina koje su nastupile. A one su zaista brojne. U sustavu proračuna valja se nosi s mjerama reguliranja prekomjernog defi cita i neravnoteža, drugačijim pristupom praćenju izvršavanja proračuna, sukladno novom sustavu ESA 2010, te nastavku ograničenja proračunske potrošnje na svim razinama.

Neprofi tne organizacije, naročito one veće i značajnije, moraju značajno unaprijedi svoje sustave fi nancijskog upravljanja i kontrole, primjenjujući novi Zakon o fi nancijskom poslovanju I računovodstvu. Kao pratnja i “sjena” svih poslovnih događaja su i porezi. U svim poreznim oblicima došlo je do određenih manjih ili većih promjena koje treba uvaži . Najeksponiranije su promjene u oporezivanju dohotka koje izazivaju razne poli čke, ali i ekonomske prijepore i rasprave. S jedne strane, odražavaju se pozi vno na naša osobna primanja i potrošnju, a s druge strane iniciraju porast poreznih i cjenovnih opterećenja na lokalnoj razini. Kako se one odnose na svakoga od nas, ovisi o našem individualnom položaju kao primatelja dohotka i istovremeno konzumenta lokalnih javnih usluga.

O svim ovim temama iscrpno pišemo već u ovom broju časopisa, a naravno pisat ćemo i ubuduće. Kao i prethodnih godina izlaženja, časopis ćete prima u drugoj dekadi tekućega mjeseca, što smatramo op malnim za popunjavanje informacijske praznine u odnosu na ostala mjesečna stručna izdanja koja možda koris te.

Na kraju ovoga obraćanja, želim zahvali svima vama, u ime uredništva, na povjerenju koje nam ukazujete čitajući časopis. Bili bismo vam zahvalni, ako biste naš časopis preporučili i vašim poslovnim kolegama i suradnicima. Vaša preporuka najbolji je i najpouzdaniji način naše afi rmacije i popularizacije. Nadamo se da je zaslužujemo.

Srdačan pozdrav! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

1/2

015.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira seminare na temu

Financijski izvještaji, novine u fi nancijskom poslovanju i računovodstvu, porezne novine i godišnje prijave za proračun i neprofi tne organizacije

Nastup nove poslovne godine uvijek iznova predstavlja zahtjevno razdoblje za računovođe i fi nancijske djelatnike. Uz usvajanje novih zakonskih propisa i s njima povezanih postupaka, potrebno je pripremi računovodstvene knjige i evidencije za izradu godišnjih fi nancijskih izvještaja. Nova 2015. godina donosi i novine u računovodstvenom postupanju i fi nancijskom poslovanju za koje se valja pravodobno pripremi – novi Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 1/2015). Uz to, u poreznom sustavu od 1. siječnja 2015. dogodile su se stanovite promjene koje se odražavaju i na neprofi tne subjekte. Na ovom seminaru, uz pomoć eminentnih suradnika, nastojat ćemo da saže i konkretni pregled svih važnih novina i aktualnos , a ujedno i pojasni i raspravi dileme i pitanja koja proizlaze iz vaše prakse i posebnos pojedinih djelatnos .

AKTUALNOSTI U SUSTAVU PRORAČUNA 2015.

Zagreb, hotel Palace, 23. siječnja 2015., od 10.00 do 14.00 h

PROGRAM RADIONICE1. Financijski izvještaji za 2014.• Završna knjiženja i pripreme za izvještavanje• Utvrđivanje i raspored fi nancijskog rezultata• Sadržaj i skraćeni rokovi fi nancijskog izvještavanja• Konsolidacija fi nancijskih izvještaja2. Novine u sustavu računovodstva za 2015. • Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom

planu• Izmijenjeni Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju• Izvještavanje o vlas m i namjenskim prihodima uključenim u

državni proračun za 2015.3. Aktualna pitanja primjene Zakona o izvršavanju državnoga

proračuna za 2015.• Novi kriteriji za utvrđivanje pomoći JLP(R)S u 2015.• Mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S• Materijalna i ostala prava• Korištenje namjenskih i vlas h prihoda4. Novine i aktualnos u oporezivanjudohotka u 2015.• Osobni odbici i novi porezni razredi• Novi uplatni računi i godišnje osnovice za obračun doprinosa

za 2015.• Oporezivanje kamata• Neoporezivi primici.• Isplata izproračuna u gotovu novcu• Zapošljavanje osoba s invaliditetom• Obrazac JOPPD od 1. 1. 2015.• Godišnja prijava porezana dohodak za 2014.5. Konačni obračun PDV-a i novine u sustavu PDV-a6. Odgovori na pitanja

Materijal: Radni pribor, prezentacije predavača, Računski plan proračuna 2015. i časopis TIM4PIN Magazin br. 1/2015.

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

Naknada za seminar iznosi: 600,00kn (s PDV-om) po sudioniku.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-85, model 00.

AKTUALNOSTI U POSLOVANJU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA U 2015.

Zagreb, hotel Palace, 30. siječnja 2015. god.

PROGRAM RADIONICE1. Financijski izvještaji za 2014.• Pripreme za fi nancijsko izvještavanje: obračuna amor zacije,

inventurne razlike, vremenska razgraničenja, usklađenje poslovnih knjiga

• Utvrđivanje fi nancijskog rezultata • Sastavljanje i predočavanje fi nancijskih izvještaja za 2014.• Raspored i uporaba fi nancijskog rezultata2. Primjena novog Zakona o fi nancijskom poslovanju i

računovodstvu • Novi Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom

planu – AKTUALNO!• Pristup uspostavi sustava fi nancijskog upravljanja• Javna objava i revizija fi nancijskih izvještaja• Jednostavno knjigovodstvo3. Novine i aktualnos u oporezivanju dohotka i dobi u 2015.• Osobni odbici i novi porezni razredi• Novi uplatni računi i godišnje osnovice za obračun doprinosa

za 2015.• Oporezivanje kamata• Neoporezivi primici• Zapošljavanje osoba s invaliditetom• Obrazac JOPPD od 1. 1. 2015.• Godišnja prijava poreza na dohodak za 2014.• Gospodarske djelatnos I obveza prijava u sustav poreza na dobit4. Konačni obračun PDV-a i novine u sustavu PDV-a5. Odgovori na pitanja

Materijal: Radni materijal, prezentacije predavača i časopis TIM4PIN Magazin br. 1/2015.

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

Naknada za seminar iznosi: 600,00 kn (s PDV-om) po sudioniku.


Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve Centra TIM4PIN: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

3

SADRŽAJ

AKTUALNO

Davor GalinecPrekomjerni proračunski defi cit i makroekonomske neravnoteže - stanje u Hrvatskoj i preporuke EK 7

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ivana Jakir-BajoHana ZoričićNeka pitanja izvršavanja Državnog proračuna za 2015. godinu 13

RAČUNOVODSTVO

Ivana Vargašević ČonkaNovine u fi nancijskom izvještavanju u sustavu proračuna 18

Ivana Jakir-BajoPriznavanje prihoda i rashoda 2014. godine i povra u državni proračun 23

Ivana Jakir-BajoGodišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna za 2014. godinu 26

Davor VašičekIspravak vrijednos dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2014. godinu 32

Davor VašičekIvana Jakir-BajoInventurne razlike u neprofi tnim i proračunskim organizacijama 34

Mladenka KaračićIskazivanje promjena u vrijednos i obujmu imovine i obveza 38

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Marela KneževićDavor KozinaGodišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola za 2014. 43

POREZI I DOPRINOSI

Ljubica JavorKonačni obračun PDV-a za 2014. godinu 46

Mario PilatOporezivanje kamata na štednju 60

Mirjana Mahović KomljenovićNovo izvješće o obračunu poreza na potrošnju od 1. siječnja 2015. 62

Mirjana Mahović KomljenovićDobrovoljno ili obvezno podnošenje godišnje porezne prijave za 2014. 70

JAVNA NABAVA

Zoran VuićJavni naručitelji – izuzeća i novine koje donosi nova Direk va 2014/24/EU 78

PLAĆE I NAKNADE

Iva Jukić KatanaPutni troškova delegata Europskog vijeća i Vijeća EU 86

EKONOMIKA

Željko UhlirSustav procjenjivanja vrijednos nekretnina – propisi i daljnji razvoj 89

Marko MačekDokapitalizacija – državna potpora ili ulaganje po načelu privatnog poduzetnika 99

www. m4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

ZDRAVSTVO

Ivana Dražić Lu lsky Dorotea BešenićPrimjeri uporabe metode ABC u zdravstvu 104

LOKALNA SAMOUPRAVA

Nevenka BrkićPosljedice nedonošenja proračuna i odluke o privremenom fi nanciranju 111

Danijel JermanPrimjena Općeg poreznog zakona u postupku odgode plaćanja, otpisa i drugih raspolaganja potraživanjima JLP(R)S 114

POSLOVANJE NEPROFITNIH

Hajdica Filipčić

Ivana Jakir-BajoNovi Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu 122

Ivana Jakir-BajoGodišnja fi nancijska izvješća neprofi tnih organizacija za 2014. godinu 125

Davor VašičekObračun amor zacije za 2014. godinu u neprofi tnim organizacijama 131

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 135

2. Naknade korisnika državnog proračuna 136

3. Plaće 138

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 143

5. Drugi dohodak 144

6. Primici izuze od ovrhe 146

7. Financijske obavijes 147

8. Ostale informacije 148

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

1/2

015.


organizira

PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

E-NABAVA30. siječnja - ZAGREB (hotel Palace, trg. J.J.Strossmayera 10)

9. veljače - PULA (Županijska komora Pula, Carrarina 5)

Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvat-skoj 2013. – 2016. godine (NN, br. 54/13; dalje u tekstu: Stra-tegija) kojom se regulira postupno uvođenje e-javne nabave za naručitelje donesena je 2. svibnja 2013. Strategijom su postav-ljeni temelji za upotrebu elektroničkih sredstava kao standar-dnih načina komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigura kroz specijaliziranu jedinstvenu (centraliziranu) pla ormu koja će na-ručiteljima bi na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Uz već postojeće korištenje Elektroničkog oglasnika javne nabave (eOJN), prema Strategiji, svi su naručitelji dužni od 1. 1. 2015. gospodarskim subjek ma omogući i e-dostavu ponuda za nabave velike vrijednost.Državni ured za središnju javnu nabavu je navedenom Strategi-jom postavljen kao predvodnik u primjeni naprednijih elemenata e-javne nabave kao naručitelj čiji stručni kapacite omogućavaju provedbu pilot projekta e-dostave ponuda. Kao prvi naručitelj koji je imao obvezu provodi e-nabavu, predavačice su kroz pro-grame usavršavanja stručne da savjete o provedbi kao i konkret-na rješenja mogućih problema i nedoumica iz prve ruke. Program usavršavanja namijenjen je i naručiteljima i ponudi-teljima. Predavanje će bi koncipirano na način da će se korak po korak prezen ra priprema postupka nabave, prikaz e-jav-nog otvaranja ponuda te generiranje obrazaca iz EOJN-a. Tako-đer, na predavanju će se obradi dostava elektroničkih ponuda od strane ponuditelja te njihove obveze vezane uz elektronički potpis. Uz prezen ranje obveza vezanih uz e-nabavu, predava-nje će bi potkrijepljeno i praksom DKOM-a – najčešćim greš-kama naručitelja kod izrade dokumentacije za nadmetanje te ponuditelja u izradi ponuda.Za osobe koje posjeduju cer fi kat pohađanjem Programa usa-vršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave sukladno Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 125/2014)). Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.Predavači su stručnjaci iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu, koji su prvi imali i priliku provodi e-nabavu čime po-sjeduju prak čno iskustvo.

RASPORED PREDAVANJA9:00 – 10:30(90 minuta/2 nastavna sata)

E-nabava• Obilježja i dinamika prijelaza na e-dostavu

ponudaPriprema postupaka• Priprema dokumentacije za nadmetanje

kod dostave elektroničkih ponuda• Izrada poziva na nadmetanje i objava u

EOJN-u• Prikaz pripreme postupka korak po korak

10:30 – 10:45 Stanka za kavu10:45 – 12:15(90 minuta/2 nastavna sata)

Priprema postupaka (nastavak)• Obveze naručitelja• Praksa DKOM-a vezano uz najčešće greške

naručitelja u izradi dokumentacije za nadmetanje

Dostava e-ponuda • Dostava ponude od strane ponuditelja• Obveze ponuditelja vezane uz elektronički

potpis12:15 – 13:15 Stanka 13:15 – 14: 45(90 minuta/2 nastavna sata)

Javno otvaranje ponuda• Na što naručitelji trebaju obra

pozornost?• Što s ponudama u „papirnatom obliku“?• Praksa DKOM-a vezano uz najčešće greške

ponuditelja u izradi ponuda• Prikaz e-javnog otvaranja korak po korak

14:45 – 15:00 Stanka za kavu15:00 – 16:30(90 minuta/2 nastavna sata)

Javno otvaranje ponuda (nastavak)• Generiranje obrazaca iz EOJN-a• Praksa DKOM-a vezana uz najčešće greške

naručitelja prilikom otvaranja, pregleda i ocjene ponuda te donošenja odluka o odabiru

• E-ocjenaBroj polaznika Maksimalan broj polaznika 50Popis stručnih osoba koje će izvodi program

Marijana Šperanda,Valen na Turkalj, Klaudija Kralj, Ivančica Franjković

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)


Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

5

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fi kata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne na-bave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema „PROGRAMU IZOBRAZBE U PO-DRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 6/12 i 125/14).

Datum održavanja: 2. - 7. veljače 2015. (6 dana/s početkom u 8:30 sa )

Broj polaznika: maksimalno 35

Nastavni materijal:

• materijal s prezentacijama predavača

• materijal s propisima koji se mogu koris i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Detaljan program i raspored izobrazbe možete pronaći na internetskoj stranici www. m4pin.hr.


Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678


organizira

Zagreb, 2. - 7. veljače (6 dana), s početkom u 8:30 sati

Izobrazbu u području javne nabave

6

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

1/2

015.


organizira

Petodnevnu edukaciju “UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA”

Seminar je namijenjen

Program edukacije:

Cijena petodnevne edukacije: knknjiga

Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi: MODUL 1: 800,00 kn

: 1.600,00 kn

MODUL 3: 1.600,00 kn

Sudionici po završetku dobivaju uvjerenje

Uplate IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: OIB-67 model 00.

44

4

Pauza

Pauza

Pauza

Pauza

(nastavak)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

7

UDK 336.2 AKTUALNO

1. Uvod U nastavku teksta slijedi opširniji rezultata konačnog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2010. – 2013. (tzv. listopadska EDP no fi kacija), koje je obja-vio Eurostat 21. 10. 2014. za Hrvatsku i druge države članice EU, te usporedba ostvarenih veličina defi cita i duga u Hrvatskoj, u odnosu na vrijednos koje su Hrvatskoj preporučene u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita (temeljem Preporuke Komisije i Vijeća). Pokazatelji defi cita i duga, zajedno s ostalim makroekonomskim varijablama, predstavljaju pola-znu osnovu za izradu Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2014. – 2016. (tzv. Autumn Fo-recast 2014), koje su objavljene 4. 11. 2014. godine.

Jesenske ekonomske prognoze Komisije daju potpu-niju sliku stanja nacionalnih ekonomije država člani-ca u odnosu na objavljeno Izvješće o prekomjerno-me proračunskome manjku i razini duga opće države

(koje je ograničeno samo na domenu fi skalne poli -ke). Osim toga, slijedi i prikaz nalaza Izvješća o me-hanizmu upozoravanja za 2015. godinu (IMU – engl. Alert Mechanism Report – AMR, objavljeno 28. 11. 2014.), koje ujedno predstavlja i početnu točku godiš-njeg ciklusa Postupka makroekonomskih neravnote-ža (PMN – engl. Macroeconomic Imbalances Procedu-re – MIP). U završnom dijelu teksta vidjet ćemo koliko ostvarene vrijednos defi cita i duga države odstupa-ju u odnosu na veličine preporučene od Komisije i Vi-jeća u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog defi cita nad Hrvatskom i kako se provode Specifi čne preporuke koja je Hrvatska dobila u sklopu Postupka makroekonomskih neravnoteža na samom kraju Eu-ropskog semestra sredinom srpnja.

2. Fiskalne neravnoteže u HrvatskojVijeće EU donijelo je 28. 1. 2014. godine Odluku o po-stojanju prekomjernog defi cita (engl. Council decision on the existence of an excessive defi cit) i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog defi cita (engl. Co-uncil recommenda on to end the excessive defi cit si-tua on), čime je Hrvatska i formalno ušla u Postupak prekomjernog proračunskog defi cita (PPPD). Suš na Preporuke Vijeća EU za prestanak situacije preko-mjernog defi cita u Hrvatskoj je sljedeća:

Prekomjerni proračunski defi cit i makroekonomske neravnoteže -stanje u Hrvatskoj i preporuke EKDavor Galinec *

Uslijed postojanja prekomjernih (i rastućih) vrijednos defi cita i duga konsolidirane opće države, Republika Hrvatska je krajem siječnja 2014. godine i formalno uključena u mehanizam Postupka prekomjernog prora-čunskog defi cita (PPPD, odnosno u izvornom izrazu: EDP – Excessive Defi cit Procedure). Osim fi skalnih nerav-noteža, Europska komisija je u Hrvatskoj ustanovila i postojanje značajnijih makroekonomskih neravnoteža na drugim područjima koje su ocijenjene od strane Komisije kao prekomjerne. Shodno tome, Hrvatska je formalno uključena i u mehanizam Prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (PMN). Okončanjem ciklu-sa Europskog semestra u prvoj polovici srpnja 2014. godine, Hrvatska je od Komisije i Vijeća EU dobila osam Specifi čnih preporuka (engl. Country Specifi c Recommenda ons – CSR) koje bi trebala proves jekom 2014. i 2015. godine u svrhu otklanjanja uočenih fi skalnih i ostalih makroekonomskih neravnoteža. Te Specifi čne preporuke usklađene su i sa zajedničkim europskim ciljevima postavljenima u okviru Strategije Europa 2020. Osnovni je cilj ovog rada informira čitatelje o trenutnoj ekonomskoj situaciji u kontekstu postupaka preko-mjernog proračunskog defi cita prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojima se Hrvatska trenutno nalazi i čiju provedbu kon nuirano pra Europska komisija.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora, i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen, ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)

8

AKTUALNO UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1) Hrvatska mora do kraja 2016. godine sves defi cit na razinu ispod 3 % BDP-a.

2) Hrvatska treba sves fi skalni defi cit na razinu od 4,6 % BDP-a u 2014., 3,5 % BDP-a u 2015. i 2,7 % BDP-a u 2016. godini.

3) Hrvatska bi trebala predloži i strogo provodi mjere koje su potrebne da bi se pos gla korekcija prekomjernog defi cita do kraja 2016., te koris sve izvanredne dobitke u svrhu smanjenja defi cita (npr. prihode ostvarene priva zacijom, koncesijske prihode i sl.).

4) Vijeće EU postavlja rok 30. travnja 2014. godine za poduzimanje učinkovi h mjera, tj. treba detalj-no izvijes EK i Vijeće o strategiji konsolidiranja javnih fi nancija u svrhu pos zanja ciljeva zadanih Preporukom, nakon čega će Vlada najkasnije sva-kih šest mjeseci podnosi izvješća sve do trenutka izlaska iz situacije prekomjernog defi cita.

Hrvatska Vlada je u travnju dostavila svoje prijedlo-ge mjera koje misli poduze , zajedno sa svim ostalim traženim dokumen ma. Nakon detaljne analize, po-četkom lipnja je Komisija objavila i Ocjenu poduze h mjera u svrhu okončanja situacije prekomjernog pro-računskog defi cita za Hrvatsku i Poljsku, u kojoj se na-vodi da bi mjere fi skalne konsolidacije predložene od hrvatskih vlas za 2014. godinu trebale bi dovoljne i da trenutno nema potrebe za predlaganjem dodatnih mjera. Hoće li Komisija ubuduće traži poduzimanje nekih dodatnih mjera fi skalne konsolidacije od hrvat-skih vlas , najviše ovisi o stvarnim učincima poduze- h mjera, tj. o činjenici odvija li se fi skalna konsolida-

cija prema planu, tj. hoće li se ostvarene vrijednos defi cita (i duga) države uklapa u godišnje okvire za-dane Preporukom Vijeća EU.

Dan uoči Eurostatove objave konačnog listopadskog Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2010. – 2013. za države članice i članice europodručja (EDP no fi kacija), Državni zavod za sta s ku je na skov-noj konferenciji 20. 10. 2014. godine objavio istovr-sno Izvješće za Republiku Hrvatsku. Izvješće je po prvi puta napravljeno sukladno novouvedenoj metodolo-giji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postup-ka prekomjernog proračunskog defi cita.

Sukladno odredbama Sporazuma o suradnji na po-dručju sta s ke nacionalnih računa opće države i s njom povezanih sta s ka (koji su krajem srpnja 2013. godine potpisali ravnatelj Državnog zavoda za sta -s ku, guverner Hrvatske narodne banke i Ministar fi nancija), defi nirana je podjela poslova između ins -tucija potpisnica u sveukupnoj domeni fi skalnih sta -s ka, uključujući i EDP sta s ku. U domeni EDP sta -s ke, glavni sastavljač podataka i ins tucija zadužena

za dostavu is h prema Eurostatu je Državni zavod za sta s ku, koji je neovisan u svojoj ulozi garanta provedbe međunarodnih smjernica o nacionalnim računima i EDP-u. Isto tako, DZS je ujedno hrvatski centar izvrsnos glede uvođenja, primjene i meto-doloških tumačenja Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA 95/ESA 2010), te svih s njime povezanih pravnih akata i metodoloških priručnika.

Osim toga, DZS je odgovoran za metodologiju i ažu-riranje sektorske klasifi kacije ins tucionalnih jedi-nica prema ESA 2010 standardu i vodi odgovarajući registar. Osim Državnog zavoda za sta s ku, u izradi Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države ak vno sudjeluju i Hrvatska narodna banka i Ministarstvo fi nancija, u sferi svojih ovlas i odgovornos . Prema konačnim podacima li-stopadske EDP no fi kacije DZS-a, Hrvatska je u 2013. godini zabilježila proračunski defi cit u iznosu od 5,2 % BDP-a (što predstavlja povećanje za 0,3 postot-na boda u odnosu prema preliminarnim podacima objavljenima u travnju prema ESA 1995, kada je defi -cit iznosio 4,9 % BDP-a).

Takva vrijednost pokazatelja samo potvrđuje posto-janje situacije prekomjernog proračunskog defi cita u Hrvatskoj (dozvoljeni defi cit prema Maastrichtš-kim kriterijima iznosi 3 % BDP-a). Povećanje defi cita opće države u 2013. godini za 0,3 postotna boda (ili za 1,017 mlrd kuna) rezultat je uključivanja HAC-a i ARZ-a u obuhvat sektora opće države (povećanje defi cita za 337 milijuna kuna, izravna posljedica pri-mjene ESA 2010), revizije bruto inves cija u fi ksni ka-pital sektora ukupne države (povećanje od 461 mili-jun kuna), te ažuriranja izvora podataka u odnosu na preliminarne podatke travanjske no fi kacije i njihov tretman prema ESA 2010 metodologiji (povećanje od 219 milijuna kuna).

Pri tome treba naglasi da je defi cit središnje drža-ve iznosio 5,7 % BDP-a, a podsektor lokalne države je ostvario sufi cit od 0,5 % BDP-a. Konsolidirani dug opće države je u 2013. godini dosegao vrijednost od 75,7 % BDP-a (što je za 8,6 postotnih bodova više u odnosu na preliminarne podatke objavljene u travnju prema ESA 1995, kada je iznosio 67,1 % BDP-a). Dug je u prethodnoj 2012. godini iznosio 64,4 % BDP-a (od-nosno 8,5 postotnih bodova više u odnosu travanjsku no fi kaciju sukladno ESA 1995, kada je iznosio 55,9 % BDP-a), dok je krajem 2011. godine iznosio 59,9 % BDP-a po ESA 2010, odnosno te je godine dosegao granicu dopus vos prema kriterijima iz Maastrichta (koja iznosi 60 % BDP-a).

Ovako velik porast duga države posljedica je velikog zaduživanja države u 2013. godini (što nije izravno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

9

UDK 336.2 AKTUALNO

povezano s učincima uvođenja ESA 2010 standarda), već ponajviše u povećanoj emisiji trezorskih zapisa Ministarstva fi nancija, te izdavanje državnih obvezni-ca nominiranih u USD na američkom tržištu jekom studenog 2013. godine (10 godišnje obveznice, iznos izdanja 1,75 mlrd. USD, uz kamatu od 6,2 %). Osim povećanog zaduživanja države jekom 2013. godine, porast duga je u velikoj mjeri uzrokovan implemen-tacijom ESA 2010 sta s čkog standarda, konkretno povećanja obuhvata podsektora središnje države (S.1311) zbog uključivanja Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka Zagreb (ARZ) u obuhvat tog podsek-tora. Time su i primljeni kredi h jedinica reklasifi ci-rani u kredite koje je primio podsektor opće države. Sukladno objavljenim projekcijama veličina defi cita i duga opće države za 2014. godinu, na kraju ove go-dine možemo očekiva defi cit od 5,8 % BDP-a i razi-nu duga konsolidirane opće države od 81,8 % BDP-a (tab lica 1).

Tablica 1. Republika Hrvatska – pokazatelji defi cita i duga države, izdataka za inves cije i kamate 2010. – 2014.

U % BDP-a i međugodišnje stope

rasta2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

EDP izvješće (Eurostat)Proračunski defi cit -6.0 -7.7 -5.6 -5.2 -5.8Konsolidirani dug opće države 52.8 59.9 64.4 75.7 81.8

Rashodi središnje države za inves cije 3.3 3.5 3.5 3.3 2.9

Rashodi središnje države za kamate 2.4 2.9 3.3 3.4 4.0

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... 1.4 -0.6 -0.1 -0.6

p – projicirana veličina

Izvor: izračun autora prema objavljenim podacima DZS i Eurostata

Što se če ostalih bitnih fi skalnih pokazatelja koji se objavljuju u sklopu Izvješća o prekomjernome prora-čunskome manjku i razini duga opće države, vidljivo je da su smanjeni izdaci središnje države za bruto in-ves cije u fi ksni kapital: jekom 2011. i 2012. godine iznosili su 3,5 % BDP-a, a jekom 2013. godine došlo je do dodatnog smanjenja na razinu od 3,3 % BDP-a. Po projekciji za 2014. godinu očekuje se daljnji pad državnih inves cija do razine od 2,9 % BDP-a. Što se če duga opće države, on se povećava jekom cijelog

promatranog razdoblja, što uzrokuje i porast izdataka za kamate: oni su s 2,4 % BDP-a u 2010. godini pove-ćani na 2,9 % BDP-a u 2011. godini, 3,3 % BDP-a 2012. godine, da bi u konačnici 2013. godine dosegli vrijed-nost od 3,4 % BDP-a.

Projicirana vrijednost izdataka za kamate za 2014. godinu iznosi čak 4 % BDP-a. Poli ka intenzivnog za-duživanja države u konačnici je dovela do toga da je u 2013. godini vrijednost izdataka opće države za kamate premašila za 0,1 postotni bod vrijednost iz-dataka za državne inves cije. Prema projekcijama za 2014. godinu, jaz između veličine izdataka za in-ves cije i izdataka za kamate iznosio bi čak 1,1 po-stotni bod. U uvje ma kada se smanjuju inves cije i povećavaju izdaci za kamate povećava se rizik otpla-te duga, jer smanjenje inves cija utječe u srednjem roku i na sporiji rast BDP-a, zaposlenos i izvoza, te će u nekim budućnim vremenima generira i manje prihode za državni proračun (po osnovi poreza na dohodak i dobit, poreza na plaće zaposlenih i sl.), pri čemu su fi skalni rashodi (i po osnovi kamata i ostalim osnovama) u porastu.

U nekoj idealnoj situaciji u kojoj bi se istovremeno događao rast istovremeni rast izdataka za kamate i izdataka za inves cije, mogli bismo reći da se radi o opravdanom zaduživanju države u svrhu po canja inves cija. Kako su budući godišnji iznosi defi cita (i duga), koji će se tolerira Hrvatskoj u sklopu Postup-ka prekomjernog proračunskog defi cita ograničeni, kao najbolji način za povećanje državnih inves cija u m uvje ma preostaje nam korištenje sredstava iz odgovarajućih programa fondova EU, jer u tom sluča-ju u defi cit države ulazi samo onaj (manji) dio izdataka za inves cije, koji se sufi nancira od strane države kao korisnika h programa.

3. Makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj

U studenom 2013. godine, otprilike osam dana na-kon objave Komisijinih Jesenskih ekonomskih pro-gnoza za razdoblje 2013. – 2015. (tzv. Autumn Fore-cast 2013), gotovo neprimjetno objavljena je i vijest da će Hrvatska bi uključena i u Postupak makroe-konomskih neravnoteža (PMN – engl. Macroecono-mic Imbalance Procedure – MIP), jedan od rela vno novijih mehanizama u sklopu Europskog semestra. Naime, u uvje ma globalne ekonomske krize koja je započela 2008. godine i krize Eurozone, jekom posljednjih nekoliko godina u Europskoj uniji više je puta došlo do pojave ozbiljnijih makroekonomskih neravnoteža (koje su dodatno pojačale nega vne učinke krize na gospodarstva država članica EU) i velikih razlika u konkurentnos između država čla-nica (što je jako otežalo primjenu mjera zajedničke monetarne poli ke).

Postupkom makroekonomskih neravnoteža (PMN) nastoji se spriječi , odnosno otkloni makroekonom-ske neravnoteže u državama članicama, pri čemu se

10


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

posebna pozornost posvećuje onim pojavama kod kojih postoji mogućnost prelijevanja nega vnih uči-naka na druge države članice ili EU u cjelini. PMN se provodi u sklopu mehanizma Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih poli ka. Kompletan jek Postupka makroekonomskih neravnoteža opširnije će bi opisan u jednom od sljedećih brojeva TIM4PIN Magazina.

Temeljem preporuka povezanih sa situacijom pre-komjernog proračunskog defi cita, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rezultata Proljet-nih prognoza Komisije te evaluacije dokumenata, koje je dostavila Vlada Republike Hrvatske jekom travnja 2014. godine (Nacionalni plan reformi i Pro-gram konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017.), Komisija je početkom lipnja sastavila,

objavila i upu la Vijeću prijedlog dokumenta pod nazivom: Preporuka za preporuku Vijeća o nacio-nalnom programu reformi Hrvatske 2014. i dostav-ljanju mišljenja Vijeća o programu konvergencije Hrvatske za 2014.

U tom dokumentu navodi se osam preporuka za Hrvatsku (engl. country specifi c recommenda ons – CSR) u kojima se navodi što se točno preporučuje kre-atorima hrvatske gospodarske poli ke da poduzmu u razdoblju 2014. – 2015. godine. Specifi čne preporuke su postale obvezujuće za Hrvatsku u prvoj polovini srpnja ove godine, neposredno po okončanju ciklusa Europskog semestra. Proces napretka na područjima otklanjanja fi skalnih i makroekonomskih neravnoteža budno pra Komisija. Na području makroekonomskih neravnoteža, Komisija je 28. 11. 2014. donijela Izvje-

Tablica 2. Vrijednos pokazatelja makroekonomskih (ne)ravnoteža za Hrvatsku – MIP Scoreboard 2004. – 2013.

Područje Makroekonomski pokazatelj

Prihvatljive referentne

granice 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Vanjska rav-noteža

3-godišnji prosjek salda tekućeg računa platne bi-lance u % od BDP-a

-4% / 6% -5.8 -5.2 -5.4 -6.4 -7.6 -7.1 -5.1 -2.4 -0.8 -0.1

Neto stanje međunarod-nih ulaganja u % od BDP-a

-35% -47.7 -56.5 -77.0 -92.8 -75.3 -87.4 -95.9 -92.0 -89.9 -88.7

Konkurentnost 3-godišnja postotna stopa promjene realnog efek v-nog tečaja

+/- 5% & +/- 11%

4.0 2.9 2.8 1.8 5.3 5.8 2.0 -4.4 -8.3 -4.0

5-godišnja postotna sto-pa promjene udjela na iz-voznim tržiš ma

-6% 35.7 46.5 21.9 12.6 -6.8 -5.3 -13.4 -16.2 -22.8 -20.9

3-godišnja postotna stopa promjene nominalnih jed-iničnih troškova rada

9% & 12% 12.8 9.0 5.8 8.7 12.6 17.4 11.2 5.1 -1.6 0.9

Unutarnja rav-noteža

godišnja postotna prom-jena defl acioniranih cijena nekretnina

6% 8.8 7.5 14.0 8.8 -2.1 -6.8 -9.4 -5.9 -2.2 -18.1

konsolidirani kreditni je-kovi privatnog sektora u % od BDP-a

14% 11.0 13.0 17.4 15.8 16.3 4.1 5.7 -0.5 -3.3 -0.2

konsolidirani dug privat-nog sektora u % od BDP-a

133% 72.3 79.6 91.4 100.0 110.9 120.6 127.3 126.5 123.4 121.4

konsolidirani dug sektora opće države u % od BDP-a

60% 38.3 38.6 36.1 34.4 36.0 44.5 52.8 59.9 64.4 75.7

3-godišnji prosjek stope nezaposlenos

10% 14.4 13.7 12.8 11.5 10.2 9.5 10.3 11.9 14.1 15.8

godišnja postotna prom-jena ukupnih obveza fi -nancijskog sektora, nekon-solidirano

16.5% 12.4 12.6 27.9 23.5 -9.3 5.3 3.9 1.4 0.8 3.4

Napomena: - siva polja u tablici označavaju da se vrijednost pokazatelja nalazi izvan referentnih veličina, tj. ukazuju na postojanje poten-cijalnih neravnoteža.

Izvor: MIP Scoreboard EK (h p://ec.europa.eu/economy_fi nance/economic_governance/macroeconomic_imbalance_procedure/mip_scoreboard/index_en.htm).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

11

UDK 336.2 AKTUALNO

šće o mehanizmu upozoravanja 2015. (tzv. engl. alert mechanism report – AMR)1. za sve države članice EU.

Anali čki okvir Izvješća bazira se na tablici pokazate-lja s indika vnim pragovima (tzv. MIP Scoreboard) i tablici tzv. dodatnih pokazatelja. Što se če Hrvatske, još u ožujku ove godine Komisija je zaključila da Hr-vatska ima prekomjerne makroekonomske neravno-teže koje treba posebno pra i za koje je potreb-no donije odlučne poli čke mjere, a odnose se na vanjske obveze, smanjenje izvoza, visoko zadužena poduzeća i brzorastući dug opće države u kontekstu niskog rasta i slabe sposobnos prilagodbe. U ažuri-ranoj tablici MIP Scoreboarda neki su pokazatelji (ne)ravnoteža iznad indika vnog praga, a to su neto sta-nja međunarodnih ulaganja (NIIP), gubitci udjela na izvoznim tržiš ma, dug javnog sektora i visina stope nezaposlenos (tablica 2).

Visok i nega van iznos neto stanja međunarodnih ulaganja (NIIP) smanjuje se od 2010. godine na da-lje, no unatoč tome vrijednos NIIP pokazatelja još su uvijek izvan granica referentnih vrijednos . Izvozni rezulta slabi su, a akumulirani gubitci udjela na izvo-znim tržiš ma i dalje su veliki (iako je došlo do stano-vitog usporavanja i umjerenog napretka). Dug privat-nog sektora (iako je ispod razine indika vnog praga) rela vno je visok u usporedbi s drugim usporedivim državama i još se ne smanjuje, unatoč nega vnom kreditnom rastu. Zaostali dugovi poduzeća u držav-nom vlasništvu znače znatne potencijalne obveze za državu i upućuju na slabos u upravljanju.

Gospodarski pad i visok defi cit proračuna rezul rali su trendom brzog rasta udjela javnog duga u BDP-u, a fi skalna konsolidacija otežana je u kontekstu recesi-je. Spora prilagodba plaća pridonosi ubrzanju ukida-nja radnih mjesta te visokoj i rastućoj nezaposlenos . Visoka nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposle-nost, te niske stope ak vnos dodatno narušavaju izglede za rast, pospješuju nega vnu povratnu spregu i opterećuje društvenu strukturu. Općenito, Komisija smatra, između ostaloga i s obzirom na neravnoteže utvrđene u ožujku 2014. (u Postupku dubinske analize – engl. In-depth Review – IDR), da bi bilo korisno detalj-nije ispita postojanost makroekonomskih rizika i pra- napredak u uklanjanju prekomjernih neravnoteža.

Slijedom toga, Komisija je pokrenula Program poseb-nog praćenja provedbe poli ka u Hrvatskoj, čiji re-zulta je objavila Komisija 7. 11. 2014. u dokumentu pod nazivom: Croa a – Review of Progress on Policy Measures Relevant for the Correc on of Macroeco-

1 Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://ec.europa.eu/euro-pe2020/pdf/2015/amr2015_hr.pdf .

nomic Imbalances2. U dokumentu Komisija analizira provedbu mjera koje je Hrvatska od srpnja 2014. po-duzela na ispravljanju makroekonomskih neravno-teža. Dosadašnji napredak ocijenjen je djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različi m područjima. Zabilježen je određeni napredak u funkcioniranju tr-žišta rada, posebice usvajanjem Zakona o reformi tr-žišta rada, ali dodaje se da je potrebno defi nira dalj-nje mjere za uklanjanje zapreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u jeku.

Napredak u uklanjanju parafi skalnih nameta znatno je sporiji od očekivanog, a planirani su samo ograni-čeni koraci na poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, čije stvarno restrukturira-nje kasni u odnosu na planove. Komisija navodi i da postoji vjerojatnost da će kasni planirane reforme javne uprave i donošenje an korupcijskog okvira. Što se če sustava EU fondova, Komisija se osvrnula i na mjere koje se poduzimaju radi poboljšanja strateš-kog planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administra vnih kapaciteta. U sustavu upravljanja EU fondovima iden fi cirane su duboke slabos , koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sred-stava. Sljedeće ovakvo izvješće Komisija je najavila za siječanj 2015. godine.

4. ZaključakTrenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj, promatra-no u kontekstu fi skalnih i makroekonomskih nerav-noteža, ne izgleda op mis čno. Komisija u svojim

2 Dostupno na engleskome jeziku na: h p://ec.europa.eu/eco-nomy_fi nance/economic_governance/documents/2014-11-07_cro-a a_mip_specifi c_monitoring_report_to_epc_en.pdf .

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Izvješćima za sada uglavnom iznosi pohvale na račun do sada poduze h i uspjelih segmenata ekonomskih reformi u pojedinim područjima, no ujedno daje i pre-glede reformskih koraka koji bi bili korisni i čija realiza-cija kasni. U svakom slučaju, vrijeme će pokaza koliko su nalazi iz njihovih Izvješća bili precizni i nalazi li se Hrvatska na pravom putu oporavka gospodarstva i društva u cjelini. Nedvojbeno je da Hrvatskoj preostaje još mnogo napora i posla na tom putu, s naglaskom na područja na kojima su iden fi cirane makroekonomske i fi skalne neravnoteže (fi skalna konsolidacija, (ne)zapo-slenost i reforma tržišta rada, visoke inozemne obveze, gubici udjela na izvoznim tržiš ma, itd.).

U Preporuci Vijeća EU za prestanak situacije preko-mjernog defi cita u Hrvatskoj navedeno je da Hrvatska treba sves fi skalni defi cit na razinu od 4,6 % BDP-a u 2014., 3,5 % BDP-a u 2015. i 2,7% BDP-a u 2016. godini. Trenutna realizacija ne poklapa se s Preporukom, tako da je u sklopu Jesenskih prognoza Komisija projicirala da će defi cit u 2014. godini iznosi oko 5,8 % BDP-a, što je za 1,2 postotna boda više u odnosu na Preporu-ku. Komisija ukazuje i na potrebu povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a. Sma-njenje proračunskih rashoda za inves cije na dugi rok, nažalost dovodi i do smanjenja očekivanog budućeg ekonomskog rasta zemlje, izvoza i zapošljavanja.

Zbog toga je potrebno (veći) dio troškova za velike (i nužne i ekonomski opravdane) infrastrukturne dr-

žavne projekte sups tuira korištenjem sredstava iz EU fondova, a sve u svrhu smanjenja ukupnog troška inves cije na rashodnu stranu državnog proračuna. Ono što u velikoj mjeri utječe na vrijednost prora-čunskog defi cita u Hrvatskoj su veličine rashoda za kamate (koje rastu jekom cijelog promatranog raz-doblja) i konstantno smanjenje rashoda za inves cije. Iako se na prvi pogled čini da je smanjenje rashoda za inves cije poželjno u smislu smanjenja proračunskog defi cita, takvo ponašanje u duljem roku dovodi do pada konkurentnos gospodarstva, smanjenja zapo-slenos , proizvodnje i izvoza te fi skalnih prihoda koje država gubi zbog nemogućnos da oporezuje dobit novih tvrtki i dohodak njihovih zaposlenika.

U takvim uvje ma, gdje postoje suprotstavljeni ciljevi (smanjenje proračunskog defi cita i povećanje inves -cija), jedino poželjno rješenje su državne inves cije koje se fi nanciraju iz EU fondova, budući da u defi cit ulazi samo trošak kojim država ulazi u sufi nanciranje projekta a ne cjelokupan trošak inves cije. Da bi inve-s cijski projekt koji država želi realizira korištenjem sredstava iz EU fondova, on mora bi jako kvalitetno napravljen da bi ga jela EU prihva la kao podobna za fi nanciranje iz fondova. Što se če rasta proračun-skih izdataka za kamate (koji rastu paralelno s rastom duga opće države), nužna je i reforma sustava uprav-ljanja javnim dugom, kako bi se trošak izdataka za ka-mate na dug države smanjio u budućnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

13

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodZakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republi-ke Hrvatske za 2015. godinu (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju) objavljen je u Narodnim novinama, br. 148/14, a stupa na snagu kada i Državni proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, dakle 1. siječnja 2015. godine. Zakonom o izvršavanju uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2015. godinu i njegovo izvršavanje. U ovaj dr-žavni proračun uvedene su značajne sta s čke meto-dološke izmjene koje utječu na obuhvat ins tucija te obuhvat sredstava u okviru državnog proračuna, te primjenu bruto načela kod pojedinih kategorija pri-hoda. Ove promjene podržavaju načela transparen-tnos i sveobuhvatnos državnog proračuna kojima se proračunsko iskazivanje prihoda i rashoda približa-va sta s čkom.

I nadalje su Zakonom o izvršavanju Državnog prora-čuna Republike Hrvatske za 2015. godinu propisa-na izuzeća od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka u državnu riznicu za korisnike u znanos , visokom obrazovanju, za zdravstvene ustanove, pra-vosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, ustanove soci-jalne skrbi, Državni zavod za zaš tu prirode i Hrvatski hidrografski ins tut. Među m, sukladno odredbama Zakona o proračunu, vlas i namjenski prihodi i pri-mici ovih proračunskih korisnika državnog proračuna postaju sastavni dio državnog proračuna. Takvom

promjenom obuhvata u proračunu pos že se veća transparentnost u praćenju proračunskih korisnika, a ujedno se doprinosi i potrebi usklađivanja s novom europskom metodologijom sta s ke javnih fi nancija ESA 2010.

Također su odredbama ovoga Zakona propisani uv-je i način izračuna pomoći jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave u 2015. godini iz državnog proračuna. Jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave mogu bi korisnice pomoći iz državnog proračuna Republike Hrvatske u 2015. go-dini s osnove prihoda od poreza na dohodak, prihoda od poreza na dobit sa svoga područja, te korisnice izravne pomoći iz državnog proračuna. U prošlom broju časopisa1 detaljnije su obrađeni novi kriteriji za utvrđivanje pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propisani Zakonom o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu. Stoga će se tekstom u nastavku da prikaz ostalih odredbi Zakona o izvršavanju koje su značajne proračunskim korisnicima državnog pro-računa u procesu izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pos-tupku zaduživanja za 2015. godinu.

2. Prijenos neizvršenih ak vnos i projekata u sljedeću godinu

Prema članku 55. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) ak vnos i projek za koje su sredstva osig-urana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visi-

1 U članku autorice Nevenke Brkić.

Neka pitanja izvršavanja Državnog proračuna za 2015. godinu Ivana Jakir-Bajo * Hana Zoričić **

U prošlom broju časopisa detaljnije su obrađeni novi kriteriji za utvrđivanje pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2015. god. U ovom broju autorice daju kratki prikaz odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave na temelju ostvarenih sredstava.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Za-greb.** Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

14

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ni izvršava u sljedećoj godini kako je i pod uvje ma propisanima Zakonom o izvršavanju Državnog pro-računa. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. i 2014. godinu propisani su preduvje za prijenos ak vnos i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Is su ostali i za 2015. godinu.

Ak vnos i projek koji se fi nanciraju iz sredstava Europske unije, te kapitalni projek koji nisu izvršeni do kraja 2014. mogu se prenije i izvršava u 2015. godini, ako su ispunjeni osnovni preduvje :

• Proračunska sredstva osigurana u državnom pro-računu 2014. godine za ak vnos i projekte koji se prenose, moraju osta na kraju 2014. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od plani-ranog, bez izvršenih preraspodjela jekom 2014. godine.

• Prenesene ak vnos i projek mogu se izvršava u 2015. godini uz suglasnost Ministarstva fi nancija.

• Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2015. godine. Sa zahtjevom su dužni dostavi ugovor i račun za obveze nastale u 2014. godini, s dospijećem plaćanja u 2015. godini.

Zakonom o izvršavanju defi nirani su i kriteriji za pri-jenos ak vnos i projekata iz 2015. godine u 2016. godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na ak vnos ma i projek ma koje se nisu preraspodjeljivale jekom 2015. godine, kao i za obveze nastale u 2015., s dospijećem plaćanja u 2016. godini. Ministarstvo fi nancija za praćenje onih ak vnos i projekata koji se fi nanciraju iz sredstava Europske unije te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj pro-računskoj godini u okviru izvora fi nanciranja 1 Opći prihodi i primici vodi poseban podizvor 14 Neutroše-na sredstva za fi nanciranje prenesenih EU ak vnos i projekata, te kapitalnih projekata.

3. Plaćanje predujmomPlaćanje predujmom je Zakonom o proračunu pred-viđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra fi nancija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Pro-računski korisnik može plaća predujmom bez sug-lasnos , ali samo do iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za određenu godi-nu, odnosno za lokalnu i područnu (regionalnu) je-dinicu odlukom o izvršavanju proračuna. Člankom 10. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaća predujmom bez suglasnos minis-tra fi nancija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna. Iznos se nije mijenjao u odnosu na Zakon o izvršavanju iz 2014. godine. Na is način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu

propisa određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaća predujmovima bez suglasnos načelni-ka, gradonačelnika ili župana.

Za proračunske korisnike državnog proračuna tako-đer je važno naglasi da je do 31. prosinca 2015. go-dine na snazi Odluka o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji (NN, br. 25/14). Radi ispunjenja jednog od preduvjeta za pokretanje inves cija i stvaranja pozi vne ulagačke klime, Odlukom se utvrđuje obveza plaćanja preduj-mom u ugovorima o javnoj nabavi, za razdoblje do 31. prosinca 2015. godine, za naručitelje koji su pro-računski korisnici državnog proračuna. Među m, ob-veza plaćanja predujmom u iznosu od 10 % ugovore-ne cijene (bez poreza na dodanu vrijednost) postoji isključivo za ugovore o javnim radovima i ugovore o javnim uslugama (koji uključuju radove koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora) kada je procije-njena vrijednost javnih radova, odnosno javnih uslu-ga, koji će bi predmet nabave, jednaka ili veća od 2.000.000,00 kuna.

Proračunski korisnici državnog proračuna, kao na-ručitelji, obvezni su prije izrade dokumentacije za nadmetanje za navedene postupke javne nabave zatraži suglasnost ministra fi nancija za plaćanje predujmom. Također, zbog velikog broja upita na-glašavamo da za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije korisniku, kako na državnoj, tako i na lokal-noj i područnoj (regionalnoj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom bez obzira na iznos predujma.

4. Devizna sredstva Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostva-ruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo s prethodnom suglasnos Ministarstva fi -nancija otvori račun. Navedena obveza se već dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršava-nju. Važno je naglasi da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i ustanove u zdravstvu bez obzira na to što devizna sredstva koja će im bi doznačena iz inozemstva mogu bi klasifi cirana kao vlas ili namjenski prihodi i izuze od uplate u dr-žavni proračun.

5. Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun

Prihodi državnog proračuna ostvaruju se temeljem zakona i drugih propisa donesenih temeljem zako-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

15


na. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun HR12 1001 0051 8630 0016 0, a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba pro-pisuju se šifre prihoda po kojima se prepoznaju po-jedine vrste prihoda (dalje u tekstu: Naredba). Uz ši-fre, radi prepoznavanja vrste prihoda i upla telja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se podaci u poljima: model i poziv na broj odobrenja, kako se propisuje u prilozima Naredbe.

S obzirom na to da se prihodi uplaćuju tako da ob-veznik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od jela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slu-čajevi pogrešnih uplata, odnosno uplata više sredsta-va od naloženog. Člankom 15. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju upla teljima na teret h prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo fi nan-cija, Ministarstvo unutarnjih poslova (za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos Ministarstva unutarnjih poslova) i Ministarstvo pravosuđa (za po-grešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnos pravosudnih jela).

Kod pogrešnih uplata, sa zahtjevom koji se podnosi jednom o navedena tri ministarstva (ovisno o vrs prihoda koji je pogrešno uplaćen), potrebno je pri-loži dokaze na temelju kojih se može utvrdi da se radi o pogrešnoj upla . Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da se radi o po-grešnoj upla , donosi se rješenje o povratu.

6. Trošenje proračunskih sredstava Radi održavanja tekuće likvidnos na temelju naloga ministra mogu se povlači raspoloživa sredstva kori-snika. Ako se u jeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisni-ku će se umanji sredstva u visini nenamjenskog kori-štenja sredstava ili će se privremeno obustavi ispla-ta sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila ne-namjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar fi nancija. Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2015. godine, a za koje nisu iskaza-ne obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2015. godine korisnici su dužni vra u državni proračun. Način i rok povrata određuje ministar fi nancija, uobičajeno okružnicom o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvje-šća proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fi skalne godine, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministar-stva fi nancija: www.mfi n.hr ( Državna riznica Državno računovodstvo).

7. Mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S Člankom 18. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s ovlaštenjem iz članka 75., stavka 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena izda su-glasnost za zaduženje iznosi najviše do 3 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u izvje-šču o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine na obrascu PR-RAS. Navedeni postotak povećan je u odnosu na 2014. godinu u kojoj je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo dozvoljeno zaduži se do iznosa od 2,5 % ukupno ostvarenih pri-hoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Ograničenja se ne odnose na jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave: 1. kojima je Vlada dala suglasnos do 31. prosinca 2014. godine, a nisu korištene u 2014. godini, 2. jedinice lokalne samou-prave na potpomognu m područjima, 3. za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava Europske unije i 4. za projekte energetske učinkovitos (ESCO projekte). Premda se na navedene jedinice ne odnosi ograniče-nje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 3 %, iste su obvezne dostavi Ministarstvu fi nancija za-htjev za zaduživanje sukladno odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i sugla-snos jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (NN, br. 59/09 i 139/10).

16

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

8. Materijalna i ostala prava Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa

Člankom 21. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osno-vica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2015. godini iznosi kao i do sada 3.326,00 kuna.

Visina dnevnice i naknada

Člankom 17. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada Republike Hrvatske na donošenje Odluka o visini dnev-nice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu radi isplate naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz h odluka. Visina dnevnice za služ-bena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini nakna-da za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređe-na kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12).

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, pri-znaju se u punom iznosu. Naknada troškova za korište-nje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Važno je naglasi kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odlu-ke na temelju članka 17. Zakona o izvršavanju, što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama, točnije u članku 44. Zakona o izvršavanju.

Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika

U skladu s člankom 20. Zakona o izvršavanju propi-sano proračunski korisnici su obvezni u svojim fi -nancijskim planovima planira sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jah prema posebnim propisima iz djelatnos osiguranja. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu, razdjelu Ministarstva fi nancija planirana su sredstva:

• za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovi-ne koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinač-ne vrijednos više izložena mogućim štetnim doga-đajima u obavljanju redovite djelatnos

• naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se do-značuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šte i

• osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Treba naglasi da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vr ćima, kazališ ma i ostalim korisnicima jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja kopiju police, po-trebno je obra se na adresu: Ministarstvo fi nanci-ja, Katančićeva 5, Zagreb.

Ostalo

Proračunski korisnici koji se fi nanciraju iz državnog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu fi nancija) dostavi rješenje o zasniva-nju i prestanku radnog odnosa zaposlenika, i to u roku osam dana od dana zasnivanja odnosno prestan-ka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravo-dobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2015. godini za plaće i druge rashode (čl. 16. Zakona o izvršavanju). Treba naglasi da to pri-mjerice znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu socijalne poli ke i mladih, a ne Ministarstvu fi nancija. Ministarstvo socijalne poli ke i mladih kao nadležno ministarstvo nema obvezu do-stave prikupljenih rješenja Ministarstvu fi nancija.

9. Korištenje namjenskih i vlas h prihoda

Zakonom o izvršavanju dana je mogućnost propisiv-anja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda proračunskih korisni-ka. Već su godinama korisnici u znanos , visokom obrazovanju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankcija, kao i za kulturne ustanove, nacionalne parkove, par-kove prirode, zdravstvene ustanove i Državni zavod za zaš tu prirode izuze uplate h prihoda u državni proračun. Do sada je izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisni-ka bilo povezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u državnom proračunu.

Među m, iako Zakon o izvršavanju za 2015. godinu i nadalje predviđa izuzeće od uplate vlas h i nam-jenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika u državni proračun, iz odredbi Zakona o proračunu ned-vojbeno proizlazi obveza iskazivanja ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka iz svih izvora fi nan-ciranja u državnom proračunu za sve proračunske ko-risnike državnog proračuna. Sukladno navedenom, u Državni proračun za 2015. godinu uključeni su i rashodi fi nancirani vlas m i namjenskim prihodima državnih ustanova u zdravstvu, sveučilišta, fakulteta, javnih in-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

17


s tuta, nacionalnih parkova i parkova prirode (koji do sada nisu bili iskazani u državnom proračunu). Navede-ni rashodi planirani su u 2015. godini u ukupnom izno-su od 5,7 milijardi kuna (od čega se 4,3 milijarde odnosi na zdravstvene ustanove, a 1,4 milijarde na ostalo).

Prema članku 48. Zakona o proračunu namjenski pri-hodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, priho-di za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osigu-ranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dio-nica i udjela, a Zakonom o izvršavanju državnog prora-čuna odnosno Odlukom o izvršavanju proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun. Tako člankom 37. Zakona o izvršavanju pro-pisuje izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka za proračunske korisnike u znanos , viso-kom obrazovanju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankci-ja, kao i za kulturne ustanove, nacionalne parkove, par-kove prirode, zdravstvene ustanove i Državni zavod za zaš tu prirode. Na is način trebaju postupi i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako nisu u mogućnos proračunom obuhva sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika, te osigura izvrša-vanje ak vnos i projekata fi nanciranih iz h izvora po kriterijima iz članka 50. Zakona o proračunu.

Zakonom o proračunu vlas prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i defi nirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma, koji se ne fi nancira-ju iz proračuna. Uplaćeni, a manje planirani vlas prihodi mogu se izvršava iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlas te priho-de također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim ak vnos ma i/ili projek ma u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi nancija, odnosno upravnog jela za fi nancije.

Zakonom o izvršavanju također se može propisa izu-zeće od obveze uplate h prihoda u proračun, što se i čini člankom 38. Zakona o izvršavanju. Prema nave-denom članku obveza uplate vlas h prihoda ne od-nosi se na proračunske korisnike u znanos , visokom obrazovanju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi, kao i za kulturne ustanove, nacional-ne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Državni zavod za zaš tu prirode i Hrvatski hidrograf-ski ins tut, a nadležna ministarstva nadziru ostvare-nje i trošenje h prihoda.

Nadležna ministarstva trebaju uspostavi sustav iz-vještavanja temeljem kojeg će se naplata i potrošnja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika eviden ra u sustavu državne riznice SAP-u

temeljnicom do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna, koji će se podnosi Hrvatskom saboru na četvrtoj razini ekonomske klasifi kacije, odnosno razi-ni odjeljka u 2015. godini, odnosno 2016. godini mora sadržava i izvršenje rashoda ovih korisnika na go-tovinskoj osnovi fi nanciranih iz, u državni proračun, novouključenih izvora fi nanciranja.

S m ciljem, Ministarstvo fi nancija je izradilo Uputu o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka državnih ustanova u zdravstvu uključenih u Državni proračun RH za 2015. godinu. Uputa je 31. prosinca 2014. godine dostavlje-na državnim ustanovama u zdravstvu i Ministarstvu zdravlja, koje treba i svojom uputom defi nira sve specifi čnos koje nisu obuhvaćene ovom Uputom. U izradi su i upute o načinu praćenje ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka uključenih u Državni proračun RH za 2015. godinu za ostale proračunske korisnike, koji su izuze uplate is h u sustav državne riznice.

Člankom 37. Zakona o izvršavanju predviđa se mo-gućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena nam-jena korištenja i po prvi puta, te par cipacija stude-nata u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima. Uključivanjem par cipacija studenata kao specifi čne kategorije prihoda visokih učilišta želi se omogući Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta propisivanje mjerila i načina korištenja i ovog značajnog dijela sredstava visokih učilišta.

Zakon o izvršavanju daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vla-s h prihoda, koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Mini-starstva fi nancija. Vlas te prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od po-trebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koris za podmirenje rashoda redovne djelatnos .

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodU listopadu 2014. donesen je novi Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14)1. Sustav proračunskog računovodstva i dalje se zasniva na modifi ciranom načelu nastanka doga-đaja, ali je došlo do određenih izmjena računovod-stvene metodologije (eviden ranje predujmova za nabavu nefi nancijske imovine, subvencija i kapitalnih pomoći, uvođenje transfernih računa u sustav pro-računa itd.), te brojnih izmjena i dopuna Računskog plana. Glavni razlog za izradu i donošenje novoga Pravilnika bila je potreba za unapređenjem kvalitete sta s čkih podataka koji dobrim dijelom proizlaze iz fi nancijskih izvješća proračuna, te proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Naime, jekom izrade Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog manjka podaci iz fi nancijskih izvješća proračuna, te proračun-skih i izvanproačunskih korisnika pokazali su se ne-dostatnima. Nadalje, u lipnju 2013. objavljen je novi Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) s primjenom od rujna 2014., što znači da sada svi podaci koji države članice Europske unije šalju Eu-rostatu moraju slijedi pravila ESA 2010.

Iz istog razloga bile su potrebne promjene u sustavu fi nancijskog izvještavanja u proračunskom računo-vodstvu. Stoga je ministar fi nancija 31. prosinca 2014. donio novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu2 (dalje u tekstu: Pravil-

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Iako je stupio na snagu nakon objave u Narodnim novinama, propisano je da se računovodstveno eviden ranje do kraja 2014. godine obavlja prema odredbama prethodnog Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 – ispravak).2 U trenutku pisanja članka Pravilnik još nije objavljen u Narodnim novinama.

nik), usklađen s novim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu, a s ciljem osiguranja veće efi kasno-s , brzine i transparentnos u pripremi sta s čkih podataka. Pravilnikom se propisuje oblik i sadržaj fi -nancijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. S obzirom na značajne novos u odnosu na Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11), koji prestaje važi , donesen je cjelovi Pravilnik, a ne izmjene i dopune postojećega. Odred-be novog Pravilnika, kao i prethodnoga, odnose se na sve subjekte defi nirane Zakonom o proračunu i utvr-đene Registrom proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika3.

Novim Pravilnikom mijenjaju se obveze sastavljanja i skraćuju rokovi podnošenja fi nancijskih izvješća za sve proračune te proračunske i izvanproračunske korisnike. Zbog promjena u Računskom planu dolazi i do promjene sadržaja obrazaca fi nancijskih izvješća. Razdoblja za koja se sastavljaju fi nancijska izvješća ostaju kao i do sada: mjesečno, od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno proračunska godina. Financijska izvješća se i dalje predaju ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka4. Važno je istaknu da se godišnja fi nancijska izvješća za 2014. sastavljaju prema odredbama starog Pra-vilnika, ali se predaju u skladu s novim rokovima. Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, a prva fi nancijska izvješća na obrascima iz ovoga Pravilnika predavat će se za prvo izvještajno razdoblje u 2015. godini.

3 Registar je propisan Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09 i 142/14). 4 Financijska agencija – FINA.

Novine u fi nancijskom izvještavanju u sustavu proračunaIvana Vargašević Čonka *

Nakon novoga Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14), na samom koncu prethodne godine, ministar fi nancija donio je novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u sustavu proračuna. Važno je istaknu da se godišnja fi nancijska izvješća za 2014. sastavljaju prema odredbama starog Pravilnika, ali se predaju u skladu s novim rokovima. O novom izvještajnom sustavu autorica piše detaljno u članku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

19

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

2. Financijska izvješćaNovim je Pravilnikom ukinuta obveza sastavljanja Izvještaja o novčanim jekovima (Obrazac: NT) kao i skraćenog Izvještaja o prihodima i rashodima prora-čunskih korisnika (Obrazac: S-PR-RAS), dok su ostala propisana fi nancijska izvješća:

• Bilanca (Obrazac: BIL) • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-

dacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi ka-

ciji (Obrazac: RAS-funkcijski)• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO) i • Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE).

Umjesto skraćenog Izvještaja o prihodima i rashodi-ma proračunskih korisnika (Obrazac: S-PR-RAS) sada će svi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao što proračuni već jesu, bi obvezni sastavlja cjelovi Izvještaj (PR-RAS). Razlog za ovakvo proširenje ob-veze je potreba za dodatnim podacima za sta s čku obradu, za razdoblja na koja se odnosi ova promjena. Izvještaj o novčanim jekovima do sada su bili obve-zni sastavlja državni proračun (razina 13), proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22) i izvanproračunski korisnici svih proračuna (razine 41 i 42) za razdoblja prva tri mjeseca, polugo-dišnje, za devet mjeseci i za proračunsku godinu. Ob-veza sastavljanja ovoga Izvještaja nije bila propisana za proračunske korisnike (razine 11, 21 i 31), jer pre-ma odredbama članka 60. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 126/12) proračuni imaju jedan račun za sva plaćanja, a proračunski korisnici jedan račun koji je dio računa nadležnog proračuna.

Proračuni su često ukazivali na teškoće pri razdva-janju novčanih jekova proračuna i proračunskih korisnika na istom računu, što im je sastavljanje Iz-vještaja o novčanim jekovima činilo vrlo složenim. Kao što je navedeno, s novim Pravilnikom prestaje obveza njegove izrade za sve dosadašnje obveznike, ali tek nakon sastavljanja i podnošenja godišnjih fi -nancijskih izvješća za 2014., koji uključuju Izvještaj o novčanim jekovima za proračune i izvanproračun-ske korisnike.

Obveznici i razdoblja za koja se sastavljaju fi nancijska izvješća ostaju is za Bilancu, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Bilancu i Izvještaj o promjenama u vrijed-nos i obujmu imovine i obveza za proračunu godinu su i dalje obvezni sastavlja svi proračuni (razine 13 i 22), te proračunski (razine 11, 21 i 31) i izvanprora-čunski korisnici (razine 41 i 42). Izvještaj o obvezama proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju

za mjesečna razdoblja5, proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i svi izvanpro-računski korisnici za sva razdoblja osim mjesečno te proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave polugodišnje i za proračunsku godinu.

Kao što je već navedeno, obveznici sastavljanja Iz-vještaja o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima za sva razdoblja postaju proračunski korisnici svih proračuna i izvanproračunski korisnici proraču-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave.

Popis obveznika sastavljanja Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji također se proširio, tako da osim proračuna (razine 13 i 22) i izvanpro-računskih korisnika (razine 41 i 42) obuhvaća i prora-čunske korisnike (razine 11, 21 i 31). Ovaj se Izvještaj sastavlja samo za proračunsku godinu.

Razdoblja za koja se sastavljaju konsolidirano fi nan-cijsko izvješće ne mijenjaju se. Obuhvat konsolidi-ranih fi nancijskih izvješća proračunskog korisnika razine razdjela također se ne mijenja, kao ni onaj konsolidiranih izvješća proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (kao kod razdje-la, uz dodatak Izvještaja o obvezama). S obzirom na to da nije bilo promjena u funkcijskoj klasifi kaciji u proračunskom sustavu6, nije došlo ni do izmjena u sadržaju Obrasca: RAS-funkcijski. Ni kod Obrasca P-VRIO nije bilo izmjena, dok se sadržaj Obrazaca BIL, PR-RAS i OBVEZE izmijenio uglavnom kao po-sljedica izmjena koje je donio novi Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu.

Primjerice, za prijenose sredstava od nadležnog pro-računa proračunskim korisnicima u skupini računa 36 novim je Pravilnikom o proračunskom računovod-stvu otvorena podskupina 367 Prijenosi proračun-skim korisnicima za fi nanciranje redovne djelatnos . Osnovni računi iz ove podskupine komplementarni su osnovnim računima podskupine 671 Prihodi iz nad-ležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatno-s proračunskih korisnika. S obzirom na to da se u temeljnom dijelu Obrasca: PR-RAS nalaze podaci do najniže odjeljka Računskog plana, u taj su dio dodani

5 Za mjesečna razdoblja razdjelima kojima pripadaju prema orga-nizacijskoj klasifi kaciji državnog proračuna, a proračunski korisnici koji se prema organizacijskoj klasifi kaciji državnog proračuna klasi-fi ciraju kao razdjel fi nancijske izvještaje predaju ins tuciji ovlašte-noj za obradu podataka.6 Brojčane oznake i nazivi funkcijske klasifi kacije preuze su iz međunarodne klasifi kacije funkcija države (COFOG) Ujedinjenih naroda – Klasifi kacija rashoda u skladu s namjenom, a nalaze se u prilogu i sastavni su dio Pravilnika o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13).

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

nova podskupina i odjeljci, dok su osnovni računi iz podskupine 367 dodani u dijelu Obveznih anali čkih podataka. Pri sastavljanju konsolidiranih izvješća o prihodima i rashodima, primicima i izdacima držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave (razina 23) iznosi iskazani na osnovnim računima u okviru podskupina 671 u iz-vješćima proračunskih korisnika (razine 11, 21 i 31) i 367 u izvješćima proračuna (razine 13 i 22) eliminiraju se. U konsolidiranim fi nancijskim izvješćima razdjela državnog proračuna (razina 12) ne provode se ove eli-minacije, jer razdjeli nemaju skupinu 367.

S obzirom na to da je novim Računskim planom u ra-zredima 3 – Rashodi poslovanja, 4 – Rashodi za na-bavu nefi nancijske imovine, 5 – Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova, 6 – Prihodi poslovanja, 7 – Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine i 8 – Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja uvedeno više no-vih podskupina računa s pripadajućim odjeljcima i os-novnim računima, te novih odjeljaka, odnosno osnov-nih računa unutar postojećih podskupina, odnosno odjeljaka, nego što ih je ukinuto, sadržaj Obrasca PR-RAS se proširio i u osnovnom dijelu i u dijelu Obve-znih anali čkih podataka. Do sada je Obrazac PR-RAS sadržavao 899 AOP-a, dok ih novi ima 995. Trećina povećanja odnosi se na osnovni dio Obrasca, a osta-tak na Obvezne anali čke podatke.

Obrazac: BIL je također usklađen s novim Računskim planom. Tako je u razredu 0 – Nefi nancijska imovina došlo do manjih izmjena povezanih s vojnom opre-mom, u razredu 1 – Financijska imovina dodane su podskupine, odjeljci i osnovni računi potraživanja za pomoći od subjekata unutar općeg proračuna i iz ino-zemstva, potraživanja za zajmove po protes ranim jamstvima i druge, u razredu 2 – Obveze uvedena je podskupina i pripadajući odjeljci i osnovni računi ob-veza prema drugim subjek ma iz općeg proračuna, te osnovni računi za obveze za robne zajmove, fi nancijski leasing i faktoring. I u razredu 9 – Vlas izvori dodani su, između ostaloga, odjeljci i osnovni računi za obra-čunate pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, obračunate prihode od kamata po protes ranim jamstvima, a razrađeni su i izvanbilančni zapisi. Ove su promjene dovele do manjeg povećanja sadržaja Obrasca BIL, s 275 AOP-a, na 284. Osnovni dio Obrasca BIL zapravo je povećan za dvadesetak AOP-a, dok je dio s dodatnim podacima nešto skraćen.

U Obrascu: OBVEZE došlo je do povećanja broja AOP-a s 95 na 101. Navedeno je posljedica odvojenog iska-zivanja podskupina 238 – Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći i 239 – Ostale tekuće obveze u cijelom obrascu. S fi nancijskim izvješćima predaju se Bilješke kao dopuna podataka u izvješćima. Tablice: 1.

Dani zajmovi i primljene otplate, 2. Primljeni kredi i zajmovi te otplate, 3. Primljeni robni zajmovi i fi nancij-ski najmovi i 4. Dospjele kamate na kredite i zajmove, koje čine dio obveznih bilješki s Bilancom i koje su sa-stavni dio Pravilnika, nisu se izmijenile.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve s fi nancijskim izvješćima za proračunsku godinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave o vlasnič-kim udjelima/neto imovini, u elektroničkom obliku na nešto promijenjenom Obrascu: UDJ.

3. Rokovi predaje fi nancijskih izvješćaRokovi predaje fi nancijskih izvješća proračuna, pro-računskih i izvanproračunskih korisnika za mjesečna razdoblja te razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna nisu se mijenjali. Oni ostaju za državni proračun (ra-zina 13) i sve izvanproračunske korisnike (razine 41 i 42) 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22) i sve proračunske korisni-ke (razine 11, 21 i 31) 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Financijska izvješća proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika ulaze u konsolidirana fi nancij-ska izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 23), koji se za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. lipnja podnose u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Is je rok i za podnoše-nje konsolidiranog fi nancijskog izvješća proračunskog korisnika državnog proračuna na razini razdjela.

I rokovi za predaju mjesečnih izvješća ostaju kao i do sada: 15 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Važno je napomenu da su prva izvješća koji će se sastav-lja na obrascima fi nancijskih izvješća iz novoga Pra-vilnika mjesečni Izvještaji o obvezama proračunskih korisnika državnog proračuna za siječanj 2015. godi-ne. Značajno su se izmijenile odredbe o rokovima podnošenja fi nancijskih izvješća za proračunsku go-dinu. Svi su rokovi skraćeni za 13, 15 dana, odnosno mjesec dana, ovisno o obveznicima. Ove odredbe primjenjuju se na podnošenje godišnjih fi nancijskih izvješća za 2014. godinu.

Državni proračun, proračuni jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i svi izvanproračun-ski korisnici do sada su podnosili godišnja fi nancijska izvješća do 15. ožujka tekuće godine za prethodnu, a novim se Pravilnikom taj rok skraćuje za 15 dana, do 28. veljače. Proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave će prema novom Pravilniku predava fi -nancijska izvješća za proračunsku godinu do 31. siječ-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

21


nja tekuće za prethodnu godinu, što je 15 dana ranije u odnosu na rok iz prethodnog Pravilnika o fi nancij-skom izvještavanju.

Rokovi za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvješća proračunskih korisnika državnog proračuna na razini razdjela i konsolidiranih fi nancijskih izvješća prora-čuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave za proračunsku godinu najznačajnije su skra-ćeni – za cijelih mjesec dana. Umjesto do 31. ožujka, prema novom Pravilniku konsolidirana izvješća za proračunsku godinu predaju se do 28. veljače teku-će za prethodnu godinu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će tablice koje čine dio ob-veznih bilješki s Bilancom predava u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nancija do 15. veljače tekuće godine za prethodnu godinu, umjesto kao do sada do 28. veljače. S obzirom na to da se radi o bilješkama s Bilancom logično je da je rok predaje ovih bilješki usklađen s rokom za predaju Bilance.

Rok za predaju Obrasca: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nancija pomaknut je s 28. veljače na 25. veljače za razdoblje od 1. listopada do 31. prosin-ca prethodne godine. Za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. travnja do 30. lipnja i od 1. srpnja do 30. rujna Izvještaj o udjelima na Obrascu: UDJ potreb-no je preda samo u slučaju nastalih promjena u vla-sničkim udjelima, a tada u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, umjesto dosadašnjih 10 dana.

Tablični pregled starih i novih rokova prikazan je na kraju ovoga članka.

4. Statusne promjene Pravilnik kao i do sada propisuje da proračuni i prora-čunski korisnici kod kojih je došlo do statusnih promje-na moraju u roku od najviše 60 dana od nastanka sta-tusne promjene sastavi i preda fi nancijska izvješća, koji se sastavljaju za proračunsku godinu s datumom koji prethodi datumu nastanka statusne promjene. Statusne promjene predviđene Pravilnikom su:

a) spajanje dvaju ili više proračuna ili proračunskih korisnika u novu jedinicu

b) pripajanje jednog ili više proračuna ili proračunskih korisnika postojećoj jedinici i

c) podjela proračuna ili proračunskog korisnika u dvi-je ili više novih jedinica.

U ovome dijelu Pravilnika pojašnjena je odredba po-vezana s podatcima u fi nancijskim izvješćima, koji se sastavljaju kod statusne promjene pripajanja i došlo je do promjene redoslijeda stavaka, ali to ne utječe u bitnome na odredbe koje uređuju statusne promje-ne. Dodatno se u novom članku propisuje postupa-nje kod sastavljanja Izvještaja o prihodima i rashodi-

ma, primicima i izdacima (Obrazac PR-RAS) pravnih osoba koje su postale proračunski korisnici, a do tada su vodile računovodstvo poduzetnika ili neprofi tno računovodstvo. U tom slučaju se stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine u Obras-cu: PR-RAS ne popunjava.

Kako bi se izbjegle dvojbe s obzirom na to da sta-tusne promjene ne uključuju prestanak postojanja/rada nekog jela, zavoda, agencije ili druge ustano-ve, ni njihov prelazak iz sustava proračuna u sektor neprofi tnih organizacija ili poduzetnički sektor, no-vim Pravilnikom se propisuje da fi nancijska izvješća za proračunsku godinu u skladu s proračunskim raču-novodstvom sastavlja i potpisuje osoba, koja je bila odgovorna za poslovanje proračuna ili korisnika do njegovog ukidanja, odnosno izlaska iz sustava pro-računa. Prema odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, te o na-činu vođenja Registra proračunskih i izvanproračun-skih korisnika (NN, br. 142/14), proračunski odnosno izvanproračunski korisnik zajedno s m fi nancijskim izvješćima Financijskoj agenciji – FINA-i predaje Obrazac B-RKP, koji služi za podnošenje zahtjeva za brisanje iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Brisanjem iz Registra prestaje status prora-čunskog odnosno izvanproračunskog korisnika, pa se na taj subjekt prestaju primjenjiva podzakonski ak , koji uređuju proračunsko računovodstvo i fi nancijsko izvještavanje u proračunskom računovodstvu.

5. Objava fi nancijskih izvješćaPravilnikom se propisuje obveza javne objave fi nancij-skih izvješća za sve obveznike njihovog sastavljanja i predaje. Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici obvezni su objavi godišnja fi nancijska izvješća na svojim internetskim stranicama najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje Financijskoj agenciji. Proračunskim i izvanproračunskim korisnici-ma koji nemaju vlas te internetske stranice godišnja fi nancijska izvješća objavljuje nadležni razdjel orga-nizacijske klasifi kacije državnog proračuna, odnosno nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave na svojim internetskim stranicama, u roku od osam dana od dana njihove predaje. Nadležnost razdjela ili proračuna nad proračunskim korisnici-ma naznačene su u popisu iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se jednom godišnje objavljuje u Narodnim novinama, i mjesečno je ažuri-ran na internetskim stranicama Ministarstva fi nanci-ja (www.mfi n.hr →Državna riznica →Računovodstvo →Proračunsko računovodstvo).

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Obveznik Godišnja fi nancijska izvješća za 2014. Godišnja fi nancijska izvješća za 2015. i dalje

Stari rokovi

Novi rokovi za predaju godišnjih fi nancijskih

izvješća

Rokovi za predaju godišnjih izvješća za

2014.Predaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

• Bilanca (Obrazac: BIL)• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac P-VRIO) i • Bilješke

• Bilanca (Obrazac: BIL),• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i

obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o rashodima po funkcijskoj

klasifi kaciji (RAS- funkcijski) i • Bilješke

do 15. veljače do 31. siječnja do 2. veljače

• razdjelu• nadležnom

područnom uredu Državnog ureda za reviziju

• područnom uredu FINA-e

Razdjeli državnog proračuna

Konsolidirana izvješća:• Bilanca (Obrazac: BIL),• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima (Obrazac: PR-RAS)• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifi kaciji

(RAS- funkcijski) i • Bilješke

Konsolidirana izvješća:• Bilanca (Obrazac: BIL)• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i

obujmu imovine i obveza (Obrazac P-VRIO)• Izvještaj o rashodima po funkcijskoj

klasifi kaciji (RAS- funkcijski) i • Bilješke

do 31. ožujka do 28. veljače do 2. ožujka • područnom uredu

FINA-e

Državni proračun

• Bilanca (Obrazac: BIL) • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj

klasifi kaciji (Obrazac: RAS- funkcijski) • Izvještaj o novčanim jekovima (Obrazac: NT)• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO) i • Bilješke

• Bilanca (Obrazac: BIL), • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i


klasifi kaciji (Obrazac: RAS- funkcijski) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i

obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO) i • Bilješke

do 15. ožujka 28. veljače 2. ožujka


• Državnom uredu za reviziju

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


izdacima (Obrazac: PR-RAS) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i• Bilješke




obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i• Bilješke

do 15. veljače do 31. siječnja do 2. veljače

• JLP(R)S čiji su proračunski korisnici

• nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju


Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave


izdacima (Obrazac PR-RAS)• Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj


imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i • Bilješke




obujmu imovine i obveza (Obrazac P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac. OBVEZE) i • Bilješke

do 28. veljače 15. veljače 16. veljače




Konsolidirana izvješća:• Bilanca (Obrazac: BIL) • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i


klasifi kaciji (Obrazac: RAS- funkcijski) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i • Bilješke

Konsolidirana izvješća:• Bilanca (Obrazac: BIL), • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i



obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i • Bilješke

do 31. ožujka do 28. veljače do 2. ožujka • područnom uredu

FINA-e

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna


izdacima (Obrazac PR-RAS) • Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj


imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac. OBVEZE) i • Bilješke



klasifi kaciji (Obrazac: RAS- funkcijski)• Izvještaj o promjenama u vrijednos i


do 28. veljače 15. veljače 16. veljače



Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


izdacima (Obrazac PR-RAS) • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu

imovine i obveza (Obrazac P-VRIO)• Izvještaj o obvezama (Obrazac. OBVEZE) i • Bilješke





do 28. veljače 15. veljače 16. v eljače

• nadležnoj JLP(R)S• nadležnom

područnom uredu Državnog ureda za reviziju


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

23


1. UvodOkružnica o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvje-šća proračuna, proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna te proračunskih i izvan-proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine bit će objavljena početkom siječnja 2015. godine i upu t će obveznike na novine u sustavu fi nancijskog izvje-štavanja. Dio Okružnice bit će povezan s prikazom uobičajnih uputa o priznavanju prihoda i rashoda proračunske godine, ali i upućivanja na obvezu po-vrata sredstva u državni proračun, koja proizlazi iz odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14 i 141/14) i Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu (NN, br. 7/14), o čemu više u nastavku teksta.

2. Priznavanje prihoda i rashoda 2014. godine

Članak 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 32/11) propisuje primje-nu modifi ciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazivanje prihoda i rashoda to, između ostaloga, znači da se prihodi priznaju temeljem pri-ljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (ob-

veza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Među m, postoje situacije kada je potrebno odstupi od postavljenih načela, a one su uobičajno dane uputama Ministarstva fi nancija. Ove upute sastavni su dio okružnice o predaji i konso-lidaciji fi nancijskih izvješća proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Priznavanje sredstava doznačenih s 31. prosincem 2014., u prihode 2014. godine

Zbog usklađenos evidencija proračuna i proračun-skih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2014. go-dine priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2014. godine doznače svojim proračun-skim korisnicima, a koja su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom 2015. godi-ne. U ovom je slučaju moguće i potrebno odstupi od postavljenog načela priznavanja prihoda po gotovin-skom načelu, a radi usklađivanja evidencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprotnom, konsolidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna.

Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2014. godini trebaju eviden ra kao ak vna vremenska razgraničenja. U 2015. godini, temeljem primljenih dokumenta ins tucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministar-stvo fi nancija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku.

Priznavanje prihoda i rashoda 2014. godine i povra u državni proračunIvana Jakir-Bajo *

U očekivanju Okružnice Ministarstva fi nancija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, au-torica u tekstu ukazuje na specifi čnos u priznavanju prihoda i rashoda proračunske godine, koje su pret-hodnih godina bile dane uputama Ministarstva fi nancija. U članku se ukazuje i na obvezu povrata sredstva u državni proračun, koja proizlazi iz odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Knjiženje:

R.b.

Opis RačunDuguje Potražuje

1. Evidencija u 2014. godini• ak vno vremensko razgraničenje 19211 671

2. Evidencija u 2015. godini• zatvaranje vremenskog razgraničenja 11121 19211

Doznake sredstava pomoći izravnanjaDozvoljena odstupanja od načela iskazivanja priho-da propisanog Pravilnikom o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave – korisnici pomoći iz-ravnanja knjiže u prihode 2014. godine, na osnovnim računima unutar podskupine 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, dio doznake sredstava po-moći izravnanja iz državnog proračuna za 2014. godi-nu za fi nanciranja minimalnog fi nancijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu, a isplaćenog početkom 2015. godine. Korisnici priznaju u prihode 2014. godine sredstva koja će dobi od nadležne jedinice, ali isključivo za podmi-renje obveza po rashodima, koji se fi nanciraju iz pomo-ći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku.

Knjiženje kod jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave:

R.b. Opis

RačunDuguje Potražuje

Knjiženje u 2014.1. Potraživanje prema državnom

proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja

12921 63511/63512

2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

32, 34, 4 ….

23954

Knjiženje u 2015.3. Primljena sredstva pomoći izravnanja 11121 129214. Izvršeno plaćanje korisnicima 23954 11121

Knjiženje kod decentraliziranih korisnika:

R.b. Opis


Knjiženje u 2014.1. Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4 … 23,242. Potraživanja prema JLP(R)S-u i prihod

iz proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos korisnika proračuna

12921 671

Knjiženje u 2015.3. Primljena sredstva od JLP(R)S-a 11121 129214. Podmirenje obveza prema

dobavljačima23, 24 11121

O navedenome će jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave – korisnici pomoći izravnanja, ponajprije zdravstvene ustanove, primi detaljniju uputu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvješća za 2014. godinu.

Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice

Analizom fi nancijskih izvješća proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica, utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za fi nanciranje redovne djelat-nos korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od sufi nanciranja cijene usluge i osta-lih namjenskih prihoda te vlas h prihoda). Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlas h prihoda, koje ostvaruju proračunski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, is su obvezni eviden ra navedene pri-hode u svojoj glavnoj knjizi, na osnovnim računima računskog plana sukladno vrs izvorno ostvarenih prihoda, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigura knjigovodstveni do-kument temeljem kojega korisnik provodi navedena knjiženja, ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Priznavanje rashoda

Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim glavnim knjiga-ma iskazuju rashode na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Dakle, proračunski korisnik je obvezan iskaza rashode 2014. godine za obveze koje su nastale u 2014. godini bez obzira na to jesu li navedene obveze podmirene u 2014. godini i bez obzira na to je li nadležni proračun doznačio sred-stva za pomirenje navedenih obveza u 2014. godini.

Ipak, podsje mo da je člankom 51. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu propisano da se rashodi koji nastaju kon nuirano i obračuna-vaju za kalendarska razdoblja jekom proračunske godine (u pravilu mjesečno), kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energen ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, na-knade za rad predstavničkih i izvršnih jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i dru-ge naknade i sl., uključuju u rashode razmjerno bro-ju mjeseci u razdoblju za koje se izvješća sastavlja-ju. Tako primjerice proračunski korisnici koji u svojim glavnim knjigama imaju iskazane trinaeste obveze za kon nuirane rashode, te rashode ne uključuju u 2014. godinu, već ih iskazuju kao ak vna vremenska razgra-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

25


ničenja – rashode budućih razdoblja. Iznimka su oni proračunski korisnici koji su u svojim fi nancijskim pla-novima za 2014. godinu predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za trinaes kon nuirani rashod.

Također i novoosnovani proračunski korisnici, od-nosno proračunski korisnici koji su osnovani jekom 2014. godine, kon nuirane rashode iz članka 51. Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvješća sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazu-ju se kao ak vna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja. Tako je primjerice ustanova koja je osnovana u svibnju 2014. godine za mjesec svi-banj već dobila račune za komunalne usluge, opskrbu energen ma, telekomunikacijske usluge i najamnine i iskazala ih kao rashode mjeseca svibnja.

Među m, prihod od nadležne jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ostvarila je u lipnju 2014. godine, i njima podmirila obveze iz svibnja. Ova ustanova kon nuirane rashode za prosinac 2014. go-dine iskazuje na ak vnim vremenskim razgraničenjima na osnovnom računu 19111 – Rashodi budućih raz-doblja ili će u pro vnim u svom knjigovodstvu, zbog primjene modifi ciranog načela nastanka događaja, ima iskazane kon nuirane rashode za osam mjese-ci, a sedam doznaka prihoda iz nadležnog proračuna, čime se izravno dovodi u manjak bez obzira na uspješ-nost svog poslovanja (pretpostavka je da ova ustanova ne ostvaruje prihode po drugim osnovama).

3. Obveza povrata sredstva u državni proračun

Okružnica za 2014. godinu bit će objavljena počet-kom siječnja 2015. godine i sadržavat će uz upute o načinu priznavanja prihoda i rashoda 2014. godine, i upute o obvezi povrata sredstava u državni proračun.

Povra sredstava u državni proračun

Sukladno odredbama Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu proračunski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2014. godine uključujući i vlas te prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2014. godine vra u državni proračun. O načinu i rokovima povrata će ove, kao i prethodnih godina, korisnici bi obaviješteni Okružnicom.

Dakle, svi proračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2014. godine podmiri svoje obveze za isporu-čenu robu i obavljene usluge iskazane u Bilanci s stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine. Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlas te priho-

de), koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskaza-ne obveze u Bilanci s stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine, potrebno je vra na račun državnog proračuna HR12 1001 0051 8630 0016 0 s modelom: 64 7196-RKP-2014 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom).

Prema članku 58. Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu, proračunski korisnici obvezni su više doznačena sredstva iz proračuna krajem obra-čunskog razdoblja stornira s podskupine računa 671 Prihodi iz proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika i iskaza ih kao obveze. Proračun-ski korisnici državnog proračuna u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine iskazuju više doznačena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata h sredstava u proračun (u 2015. godini) zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine ipak iskazana na podskupini računa 922 Višak/manjak prihoda, za iznos sredstava vraćenih u proračun u 2015. godini potrebno je korigira rezultat.

Povra viškova od sredstava pomoći izravnanja u državni proračun

Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje fi nanciraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj ra-zini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je:

• utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima, koji se fi nanciraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2014. Godinu,

višak sredstava trebaju vra do 16. veljače 2015. godine na račun državnog proračuna HR12 1001 0051 8630 0016 0, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godi-na)–42395–539150 (Okružnicom će bi potvrđena navedena instrukcija za uplatu).

Navedena obveza propisana je člankom 8. Uredbe o nači-nu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za 2014. godinu. Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine. Višak h sredstava može se prenije i izvršava u sljedećoj

2015. godini, ako su ispunjeni sljedeći uvje :

1) sredstva za projekte koji se prenose u 2015. godinu u visini bilančnih prava 2014. godine moraju osta na kraju 2014. godine neizvršena ili izvršena u izno-su manjem od planiranog, bez izvršenih preraspo-djela jekom 2014. godine

2) preneseni projek mogu se izvršava u 2015. go-dini sa suglasnošću nadležnog ministarstva i Mini-starstva fi nancija.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodIzgled i sadržaj obrazaca godišnjih fi nancijskih izvje-štaja za 2014. godinu propisani su Pravilnikom o fi nan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu iz 2011. godine (NN, br. 32/11; dalje u tekstu: Pravil-nik) i nisu se mijenjali u odnosu na prethodnu godinu. Među m, na internetskoj stranici Ministarstva fi nan-cija (h p://www.mfi n.hr/hr/rokovi-predaje-fi nancij-skih-izvjestaja) objavljena je najava novih rokova pre-daje godišnjih fi nancijskih izvještaja za 2014. godinu, jer se očekuje objava novog Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu u Na-rodnim novinama. Iako je očekivano donošenje ovog podzakonskog akta s obzirom na novi Računski plan koji je objavljen uz Pravilnik o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu u listopadu ove godine (NN, br. 124/14), on donosi i promjene rokova preda-je fi nancijskih izvješća. Novim Pravilnikom mijenjaju se obveze sastavljanja i skraćuju rokovi podnošenja fi nancijskih izvješća za sve proračune te proračunske i izvanproračunske korisnike.

Za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave novi rok predaje godišnjih fi nancijskih izvješća je 2. veljače 2015. godine, za je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 16. veljače 2015. go-dine, a za konsolidirana fi nancijska izvješća 2. ožuj-ka 2015. godine.

Okružnica o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvje-šća proračuna, proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna te proračunskih i izvan-proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine bit će objavljena početkom siječnja 2015. godine i upu t će obveznike na novine u sustavu fi nancijskog izvještavanja.

2. Novi rokovi predaje godišnjih fi nancijskih izvješća

Kako u Narodnim novinama još uvijek nisu objavljene najavljene izmjene i dopune Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Ministar-stvo fi nancija je na svojim internetskim stranicama obja-vilo, radi ažurnog informiranja obveznika o promjeni ro-kova predaje godišnjih fi nancijskih izvješća, nove rokove predaje fi nancijskih izvješća za 2014. godinu.

Novi rokovi, koji su uključeni u novi Pravilnik o fi nan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovod-stvu, skraćeni su u odnosu na dosadašnje rokove predaje godišnjih fi nancijskih izvješća, i to za prora-čunske i izvanproračunske korisnike te jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samuprave za 15 dana, a za sastavljanje konsolidiranih fi nancijskih izvješća za puni mjesec dana.

Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i svi izvanproračunski korisnici do sada su podnosili godišnja fi nancijska izvješća do 28. veljače te-kuće godine za prethodnu, novim se Pravilnikom taj rok skraćuje za 15 dana na 15. veljače. Kako je 15. veljače 2015. godine neradni dan (nedjelja), rok predaje godiš-njih fi nacijskih izvješća za ove korisnike je 16. veljače 2015. godine. Do istog datuma će i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predava tablice koje čine dio obveznih bilješki uz Bilancu u elektronič-kom obliku Ministarstvu fi nancija. S obzirom na to da se radi o bilješkama s Bilancom, logično je da je rok pre-daje ovih bilješki usklađen s rokom za predaju Bilance.

Godišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna za 2014. godinuIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu upućuje korisnike u sustavu proračuna na nove rokove predaje godišnjih fi nancijskih iz-vještaja, ali se osvrće na i predaju fi nancijskih izvještaja decentraliziranih korisnika i ustanova u zdravstvu u sanaciji. U posljednjem dijelu teksta autorica daje pregled svih faza utvrđivanja rezultata za 2014. godinu s posebnim osvrtom na korekciju rezultata kao najzahtjevnije faze.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

27


Rok za predaju Obrasca: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nancija pomaknut je s 28. veljače na 25. veljače za razdoblje od 1. listopada do 31. prosin-ca prethodne godine. Proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave će prema novom Pravilni-ku predava fi nancijska izvješća za proračunsku go-dinu do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, što je 15 dana ranije u odnosu na dosadašnji rok. Kako je 31. siječnja 2015. godine neradni dan (subota), rok predaje godišnjih fi nacijskih izvješća za ove korisnike je 2. veljače 2015. godine.

Rokovi za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvje-šća proračunskih korisnika državnog proračuna na razini razdjela i konsolidiranih fi nancijskih izvješća proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za proračunsku godinu najznačajnije su skraćeni – za cijelih mjesec dana. Umjesto do 31. ožujka, prema novom Pravilniku konsolidirana izvje-šća za proračunsku godinu predaju se do 28. velja-če tekuće za prethodnu godinu. Kako je 28. siječnja 2015. godine neradni dan (subota), rok predaje go-dišnjih fi nacijskih izvješća za ove korisnike je 2. ožujka 2015. godine.

Pregled novih rokova daje se u tablici u nastavku.

Obveznik Financijska izvješća – Obrazac Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO i Bilješke

do 2. veljače

• razdjelu• nadležnom područnom uredu Državnog ureda za

reviziju• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-

RAS i Obrazac: P-VRIO)

RazdjeliKonsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, RAS- funkcijski i Bilješke

do 2. ožujka • područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO)

Proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke do 2. veljače

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici


• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)


Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 16. veljače


• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)


Konsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 2. ožujka• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac:

PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 16. veljače


• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE

Izvanproračunski korisnici županija (ŽUC-evi)

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke do 16. veljače

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave


• područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

pitajcentar@ m4pin.hr

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

3. Predaja i konsolidacija godišnjih fi nancijskih izvješća decentralizirnih proračunskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, koji su procesom decentrali-zacije prešli iz državnog u proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju fi -nancijska izvješća za 2014. godinu nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Držav-nom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje im je bilo nadležno prije procesa decentralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju fi nancijska izvješća i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave konsolidiraju sva fi nancijska izvješća javnih vatrogasnih postrojbi.

Osnovne i srednje škole dostavljaju fi nancijska izvje-šća i Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta (Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obuj-mu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sva fi nancijska izvješća škola. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelo-kupan izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira, tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene fi nanciran iz državnog prora-čuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo, te će se konsolidacijom središnje i lokal-ne države dobi ukupni podaci za opću državu.

Domovi za starije i nemoćne dostavljaju fi nancijska izvješća i Ministarstvu socijalne poli ke i mladih (Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obuj-mu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sva godišnja fi -nancijska izvješća domova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb dostavljaju fi nancijska iz-vješća i Ministarstvu socijalne poli ke i mladih (Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor fi nanciranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Bilješke).

Ministarstvo socijalne poli ke i mladih konsolidi-ra sva fi nancijska izvješća centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima,

primicima i izdacima koris dodatni Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor fi nanciranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi. Mjesečno izvješće o obvezama Ministarstvo socijalne poli ke i mladih sastavlja koristeći podatke iz svog sustava, jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg, a ne mjesečnog izvješća o obvezama. Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave nema obvezu kon-solidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijed-nos i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostav-ljaju sljedeća fi nancijska izvješća HZZO-u: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima s naznakom: Izvor fi nanciranja središnji pro-račun, vlas i ostali prihodi, Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: Izvor fi nanciranja središnji proračun, vlas i ostali prihodi. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva fi nancija.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sva fi nancijska izvješća, s me da kod Izvještaja o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije i nadalje će predava fi -nancijska izvješća prema prethodno opisanom nači-nu, uz iznimku da će ove godine fi nancijska izvješća dostavlja i Ministarstvu zdravlja. Proces konsoli-dacije ostaje is kao i prethodne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznos sta- s čkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu po

usporedivim vremenskim serijama.

4. Tehničke upute o popunjavanju i predaji obrazaca fi nancijskih izvješća

Za sastavljanje i predočavanje fi nancijskih izvješća koriste se elektronički obrasci. Obveznici popunja-vaju fi nancijske izvještaje u elektroničkom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na inter-netskim stranicama Financijske agencije (dalje u tek-stu: FINA), Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju kori-ste se is obrasci kao i za FINA-u.

Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i proračunski korisnici biraju koji će od fi -

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

29


nancijskih izvješća popunjava prema odredbama Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu. Zaglavlje fi nancijskih izvješća popunjava se samo na jednom mjestu, i to na Refe-rentnoj stranici, koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektroničku verziju obrazaca. Pravilnik o fi nancijskom izvještava-nju u proračunskom računovodstvu ne predviđa pre-daju fi nancijskih izvješća u papirnatom obliku, odno-sno na obrascu Narodnih novina.

Mjesečni Izvještaj o obvezama za prosinac 2014. go-dine, kojeg predaju proračunski korisnici državnog proračuna, nije dio fi nancijskih izvješća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, te je sto-ga potrebno preda dvije referentne stranice i dvi-je datoteke (mogu bi na jednom CD-u). Financijska izvješća mogu preda isključivo proračunski i izvan-proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračun-skih korisnika (NN, br. 73/14) i oni koji su nakon obja-ve Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva fi nancija dobili RKP broj.

Vrlo je važno da obveznici predaje godišnjih fi nancij-skih izvješća poštuju utvrđene rokove predaje. Euro-stat, kao ovlašteno jelo za sta s ku Europske unije, zatražilo je od Ministarstva fi nancija da poduzme sve potrebne radnje kako bi obveznici poš vali rokove predaje fi nancijskih izvješća, jer se ta izvješća koriste za izradu službene sta s ke države koju im dostavlja-mo. Zakonom o proračunu predviđene su novčane ka-zne za nedostavu, ali i kašnjenje u predaji fi nancijskih izvješća. Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavljat će u ime Ministarstva fi nancija inspektor proračunskog nadzora, ako u postupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren prekršaj, a podnosi ga nad-ležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodit će nadležni područni ured Porezne uprave. Budući da se fi nancijska izvješća predaju Financijskoj agenciji, ista također dorađuje aplikaciju s funkcionalnos ma povezanima s praće-njem datuma predaje fi nancijskih izvješća.

5. Utvrđivanje rezultata s naglaskom na korekciju rezultata

Utvrđivanje rezultata za 2014. godinu obavlja se u nekoliko faza:

1) prihodi i rashodi, primici i izdaci se sučeljavaju po razinama

2) utvrđena razlika prihoda i rashoda, odnosno pri-mitaka i izdataka se prenosi na višak/manjak

3) viškovi/manjkovi se prebijaju na istoj razini4) obavlja se korekcija rezultata.

5.1. Obračun prihoda i rashoda

Prihodi i rashodi, te primici i izdaci se utvrđuju po ka-tegorijama ili razinama, tako da se sučeljavaju:

• prihodi i rashodi od poslovanja (razredi 3 i 6)• prihodi i rashodi od nefi nancijske imovine (razredi

4 i 7)• primici i izdaci od fi nancijske imovine (razredi 5 i 8). Nakon obračuna prihoda i rashoda, primitaka i izdata-ka na kraju proračunske godine utvrđuje se razlika – ostvareni višak/manjak prihoda odnosno primitaka na računima podskupine 922 – Višak/manjak prihoda.

Primjer:

Proračunski korisnik je u proračunskoj godini 2014. ostvario sljedeće prihode i rashode:

• Rashodi poslovanja (sk. 31 – 38) = 400.000,00 kn• Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (sk. 41 – 45) = 160.000,00 kn• Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova (sk. 51 – 55) = 60.000,00 kn• Prihodi poslovanja (sk. 61 – 68) = 340.000,00 kn• Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine (sk. 71 – 74) = 120.000,00 kn• Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja (sk. 81 – 85) =140.000,00 kn.

5.1.1. Obračun prihoda i rashoda poslovanja

Na račun 92111 – Obračun prihoda i rashoda poslo-vanja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja, te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u 2014. godini.

R.b. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Obračun rashoda i

prihoda poslovanja• ukupni rashodi

poslovanja 400.000,00 39111 31 - 38

• obračun rashoda poslovanja 400.000,00 92111 39111

• ukupni prihodi poslovanja 340.000,00 61 - 68 69111

• obračun prihoda poslovanja 340.000,00 69111 92111

• manjak 60.000,00 92111

Proračunski korisnik u primjeru ostvario je manjak prihoda poslovanja od 60.000,00 kn.

5.1.2. Obračun prihoda i rashoda za nabavu nefi nancijske imovine

Ukupno ostvareni prihodi od prodaje nefi nancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu nefi nancijske

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

imovine (razred 4) prenose se preko računa raspore-da prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 – Obračun prihoda i rashoda od nefi nancijske imovi-ne. Ako je potražna strana na računu 92121 veća od dugovne, znači da je jekom godine ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje nefi nancijske imo-vine veći od rashoda za nabavu nefi nancijske imo-vine, a veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno da je ostvaren manjak.

R.b. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

od nefi nancijske imovine• ukupni rashodi za

nabavu nefi nancijske imovine

160.000,00 49111 41 - 45

• obračun rashoda od nefi nancijske imovine 160.000,00 92121 49111

• ukupni prihodi za nabavu nefi nancijske imovine

120.000,00 71 – 74 79111

• obračun prihoda od nefi nancijske imovine 120.000,00 79111 92121

• manjak 40.000,00 92121

5.1.3. Obračun primitaka i izdataka od fi nancijske imovine

Računi skupina 51 – 55 i 81 – 84 zatvaraju se na kraju 2014. godine. Odobravanjem računa rasporeda izda-taka 59111 i zaduživanjem računa 92131 – Obračun primitaka i izdataka od fi nancijske imovine, te zaduži-vanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobra-vanjem računa 92131 utvrđuje se rezultat od fi nan-cijske imovine. Potražni saldo na računu 92131, znači da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od fi nancijske imovine.

R.b. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Utvrđivanje rezultata od

fi nancijske imovine• ukupni izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova

60.000,00 59111 51 – 55

• obračun izdataka za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova

60.000,00 92131 59111

• ukupni primici od fi nancijske imovine i zaduživanja

140.000,00 81 – 85 89111

• obračun primitaka od fi nancijske imovine i zaduživanja

140.000,00 89111 92131

• višak 80.000,00 92131

Proračunski korisnik ostvario je višak primitaka od fi nancij-ske imovine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131.

5.2. Prijenos razlike prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na višak/manjak

Ako je potražna strana na računima 9211, 9212 i 9213 veća od dugovne, za utvrđenu razliku odobravaju se računi odjeljka 9221 – Višak prihoda ili primitaka. Ako je dugovna strana na računima 9211, 9212 i 9213 veća od potražne za utvrđenu razliku zadužuju se ra-čuni odjeljka 9222 – Manjak prihoda ili primitak.

R.b. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Prijenos obračuna prihoda

poslovanja• prijenos manjka prihoda

poslovanja60.000,00 92221 92111

2. Prijenos obračuna prihoda od nefi nancijske imovine

• prijenos manjka prihoda od nefi nancijske imovine

40.000,00 92222 92121

3. Prijenos obračuna primitaka poslovanja

• prijenos viška primitaka od fi nancijske imovine

80.000,00 92131 92213

5.3. Prebijanje viškova/manjkova

U članku 84. Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i Računskom planu određeno je da se saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim katego-rijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od nefi nancijske imovine i manjak prihoda od nefi nancijske imovine, višak pri-mitaka od fi nancijske imovine i manjak primitaka od fi nancijske imovine) na razini osnovnog računa.

5.3.1. Višak/manjak prihoda poslovanja 92211 Višak prihoda poslovanja 92221 Manjak prihoda poslovanja

(1) 60.000 100.000 S0 1. 1. 2014. 60.000 60.000 (1) donos s r. 92111 40.000 S0 31. 12. 2014. saldo prije korekcije

5.3.2. Višak/manjak prihoda od nefi nancijske imovine

92212 Višak prihoda od 92222 Manjak prihoda od nefi nancijske imovine nefi nancijske imovine (1) 10.000 10.000 S0 1. 1. 2014. 40.000 10.000 (1) donos s r. 92121 31.12. 2014. S0 30.000 saldo prije korekcije

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

31


5.3.3. Višak/manjak primitaka od fi nancijske imovine

92213 Višak primitaka od fi nancijske imovine

10.000 S 1. 1. 2014. 80.000 donos s r. 92131

90.000 S 31. 12. 2014. saldo prije korekcije

5.3. Korekcija rezultata

Uz prebijanje rezultata po istovrsnim kategorijama određena je i obveza korekcije rezultata. Tako za izno-se koji su bili eviden rani jekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su:

• 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU• 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU • 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija • 63241 Kapitalne pomoći od ins tucije i jela EU• 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna• 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika

temeljem prijenosa sredstava EU• 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar

općeg proračuna • 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizi-

rane funkcije• 6632 Kapitalne donacije i • 67121 Prihodi za fi nanciranje rashoda za nabavu

nefi nancijske imovine,

a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefi nancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefi nancijske imovine.

Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja, koji se ko-riste za rashode za nabavu nefi nancijske imovine, korek-cija rezultata predviđa se i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje nefi nancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode, koji se ekonomski klasifi ciraju i u ras-hode poslovanja (razred 3), za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. To je omogućeno i Zakonom o proračunu koji u članku 70. kaže da se sredstva od pro-daje i zamjene nefi nancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dioni-ce i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se:

• rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (razred 4) • rashodi za održavanje nefi nancijske imovine (3232

Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja)

• kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim druš-tvima u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne-fi nancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgo-vačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapi-talne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora) i

• dodatna ulaganja u nefi nancijsku imovinu (45 Ras-hodi za dodatna ulaganja na nefi nancijskoj imovini).

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od prodaje nefi nancijske imovine, koji su jekom godine utrošeni za fi nanciranje rashoda poslovanja koji pri-padaju kategoriji kapitalnih rashoda:

• rashodi za održavanje nefi nancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja)

• kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim druš-tvima u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne-fi nancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgo-vačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapi-talne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora),

također se zadužuje račun viška ili manjka prihoda od nefi nancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.

Proces korekcije provodi se i za iznose prihoda od nefi nancijske imovine koji su jekom godine utrošeni za fi nanciranje izdataka za ulaganja u dionice i udje-le trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora). Treba naglasi da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave mogu ulaga u dio-nice ili udjele u trgovačkim društvima, ako su za kup-nju osigurana sredstva u proračunu i, ako se s me š javni interes, odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Među m, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave koje su kori-snici pomoći za područja posebne državne skrbi iz dr-žavnog proračuna. Sukladno članku 70. Zakona o pro-računu sredstva od prodaje i zamjene nefi nancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osno-va osiguranja mogu se koris i za otplate glavnice. Dakle, proces korekcije provodi se i za iznose priho-da od nefi nancijske imovine, koji su jekom godine utrošeni za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja (54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova).

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. Otpis vrijednos dugotrajne imovineProračun i proračunski korisnici provode ispravak vrijedno-s ili otpis dugotrajne imovine. To znači da se vrijednost dugotrajne imovine otpisuje ili ispravlja, tj. smanjuje. No po toj osnovi se ne iskazuje rashod amor zacije. Nemoguć-nost iskazivanja rashoda amor zacije proizlazi iz činjenice da je ukupna vrijednost imovine priznata kao rashod već u trenutku nabave. Budući da se ne iskazuje rashod po os-novi amor zacije, to se smanjenje vrijednos dugotrajne imovine po osnovi ispravka vrijednos istodobno iskazuje i kao izravno smanjenje izvora vlasništva (dakle bez upo-rabe podskupine 915). Ovakvo računovodstveno postupa-nje propisano je u stavku 6. članka 20. Pravilnika, gdje je navedeno da se za ispravak vrijednos imovine umanju-ju vlas izvori. Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se primjenom godišnjih stopa ispravka vrijednos koje su objavljene u tablici koja je sastavni dio Pravilnika.

Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine

Rb. Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek trajanja

Godišnjastopa (%)

1 2 3 4I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI1. stambeni i poslovni objek

od betona, metala, kamena i opekeod drveta i ostalog materijala

8020

1,255

2. ceste, željeznice i slični prometni objek 25 43. ostali građevinski objek 20 5II. POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna opremauredski namještajostala uredska oprema

485

2512,520

2. Komunikacijska opremakomunikacijski uređajipokretni komunikacijski uređaji

552

202050

3. Oprema za održavanje i zaš tu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205. Instrumen , uređaji i strojevi

precizni i op čki instrumen mjerni i kontrolni uređaji:• mehanički• elektronički

8585

12,520

12,520

6. Sportska i glazbena oprema 5 207. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20III. PRIJEVOZNA SREDSTVA1. Prijevozna sredstva u cestovnome

prometuosobni automobili i vozila hitne pomoći

85

12,520

2. Prijevozna sredstva u željezničkome prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskome i riječnome prometu brodovi veći od 1000 brt

820

12,55

4. Prijevozna sredstva u zračnome prometu 10 10IV. KNJIGE

Knjige u knjižnicama 5 20V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO

STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 102. Ulaganja u računalne programe 4 253. Ostala nematerijalna proizvedena

imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINApaten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i sl.

prema trajanju iz ugovora

VIII. Vojna nefi nancijska oprema prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika

Ispravak vrijednos dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2014. godinuDavor Vašiček *

Postupak utvrđivanja ispravka vrijednos dugotrajne imovine je obvezna radnja koju valja proves prije sastavljanja bilance na kraju proračunske godine. Ispravak se provodi primjenom propisanih stopa ispravka vrijednos . U nastavku ukratko podsjećamo na osnovni postupak izračuna i knjiženja ispravka vrijednos .

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveu čilišta u Rijeci.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

33


Osnovica za primjenu godišnje stope ispravka vrijednos je nabavna vrijednost (trošak nabave) ili procijenjena vrijed-nost (za sredstva kojima se u trenutku primitka nije znala vrijednost). Ispravak vrijednos dugotrajne imovine obavlja se jednom godišnje – u pravilu na kraju godine, i ne treba ga obavlja češće ( jekom godine), jer se promjene bilježe samo u imovini i izvorima vlasništva (nemaju utjecaj na na-stanak rashoda). Podaci o dugotrajnoj imovini u knjigovod-stvu se obvezno vode, u tzv. parovima računa (konta), pa su za dugotrajnu imovinu koja se otpisuje propisani računi ispravaka vrijednos (019 i 029).

Sukladno članku 18. (čl. 19., st. 2. prije izmjena) Pravilnika, proizvedena dugotrajna nefi nancijska imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna, može se otpisa jednokratno, stavlja-njem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Ovaj vrijednosni prag nerijetko je i prag razvrstavanja dugotrajne imovine u tzv. sitni inventar. Napominjemo da sitni inventar predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu male vrijednos te se, suklad-no Pravilniku, može, ali i ne mora jednokratno otpisa . Ova-kva odredba omogućuje računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstvenog razvrstavanja dugo-trajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno otpisa , a koju će pra u okviru dugotrajne imo-vine i postupno otpisiva u korisnom vijeku uporabe.

Sitni inventar, dakle moguće je knjigovodstveno:

1) Klasifi cira u sitni inventar i jednokratno otpisa stavljanjem u uporabu.

2) Klasifi cira u dugotrajnu nefi nancijsku proizvede-nu imovinu i postupno otpisiva jekom korisnog vijeka uporabe.

3) Klasifi cira u dugotrajnu nefi nancijsku proizvede-nu imovinu i jednokratno otpisa .

Dugotrajnom imovinom koja se postupno otpisuje primje-nom propisanih stopa ispravaka vrijednos obvezno se sma-tra imovina, čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 3.500,00 kn. Za patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe, i sl., za koje u bilanci postoji sadašnja vrijednost stopa ispravka vrijednos računa se tako da se sa 100 dijeli preostali vijek trajanja (ukupni vijek trajanja je uvijek onaj iz ugovora) i tako dobivena stopa primijeni na sa-dašnju vrijednost. Na novonabavljene patente, koncesije, li-cence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe primjenjuje se stopa ispravka vrijednos izračunata na način:

• stopa ispravka vrijednos = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora

• ispravak vrijednos = stopa ispravka vrijednos x nabavna vrijednost / 100.

Skrećemo pozornost na članak 20., stavak 4. Pravilnika u pogledu otpisa neproizvedene nematerijalne imovine koji

glasi: Ako se za neproizvedenu nematerijalnu imovinu (pa-tente, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, dugogodišnji zakup i slično) ne može utvrdi koristan vijek upotrebe, takva imovina se ne otpisuje do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.

Primjer:

Obračunan je ispravak vrijednos imovine za 2014. godinu.

Obračun ispravka vrijednos za 2014. god.

Rb.Naziv

sredstvaNabavnavrijedn.

Stopa otpisa

Otpisanodo

1. 1. 2014.

Otpisu 2014.

Ukupnootpisano

31. 12. 14.

Sad.vrijedn.(3. – 7.)

1 2 3 4 5 6 7 81. Zgrada 300.000 1,2 % 242.000 3.750 245.750 54.2502. Namještaj 23.000 12,5% 14.375 2.875 17.250 5.7503. Računala 10.000 25 % 4.000 2.500 6.500 3.5004. Automobil 51.000 20 % 20.400 10.200 30.600 20.4005. Ukupno 384.000 280.775 19.325 300.100 83.900

Obračunani ispravak vrijednos knjiži se na teret vlas h izvora za nefi nancijsku imovnu (91111 i/ili 91121) i odgova-rajućeg računa ispravka vrijednos u razredu 0.

2. Rashodovanje dugotrajne imovineRashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imo-vina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. Postu-pak rashodovanja najčešće inicira popisna komisija, a odluku o rashodovanju donosi zakonski predstavnik. Prije rashodovanja potrebno je obračuna ispravak vrijednos do trenutka rasho-dovanja. Za razliku od redovnog godišnjeg ispravka vrijednos prilikom rashodovanja imovine za neotpisanu vrijednost pri-kazuju se promjene obujma imovine uporabom podskupine 915. Rashodovana imovina isknjižava se iz poslovnih knjiga na temelju dokaza o otuđenju (uništenju, doniranju, predaji u otpad i sl.). Od trenutka rashodovanja do trenutka otuđe-nja, rashodovana se imovina može pra na posebnim ana-li čkim računima ili u izvanbilančnoj evidenciji.

Primjer: Na prijedlog popisne komisije, a po odluci ravnatelja ras-hoduje se neupotrebljivo računalo, čija je nabavna knjigo-vodstvena vrijednost 7.000,00 kn, a ispravak vrijednos na dan 31. 12. 2014. iznosi 5.000,00 kn.

Knjiženje:

Rb. Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje računala 2.000 91512

• isknjižavanje računala• isknjižavanje računala

7.0005.000 02922

02211

1a. Smanjenje izvora 2.000 91111 915121b. Prijenos u izvanbilančnu

evidenciju do otuđenja2.000 99111 99611

2. Otuđenje uz dokumentaciju 2.000 99611 91111

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. Obveza popisa i izvješće o obavljenom popisu (inventuri)

Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvješća s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i ne-profi tnog subjekta obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povje-renstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvješća, te imenuju predsjednici i člano-vi povjerenstava. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i specifi čnos ma organizacije.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi po-vjerenstva za popis odgovorni su za:

• točnost stanja utvrđenog popisom• pravilno sastavljanje popisnih lista• pravodobno obavljanje popisa• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom

popisu.

Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastavi izvješće o rezulta ma obavljenog popisa i s njime priloži popisne liste. Središnje po-vjerenstvo (ako je osnovano), uz izvješća povjerensta-

va, sastavlja izvješće o općim opažanjima pri popisu. Izvješće povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržava :

• mišljenja o utvrđenom manjku, odnosno višku• prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka, od-

nosno viška• mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima,

kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima• mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotreblji-

ve dugotrajne nefi nancijske imovine i obustavlje-nih inves cija

• primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materi-jalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i moguće druge primjedbe

• objašnjenje viškova odnosno manjkova, koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija isto-vrsnog materijala, sitnog inventara i dr.

• prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

2. Postupanje s inventurnim razlikamaNakon razmatranja izvješća o obavljenom popisu zakonski predstavnik dužan je, sukladno računovod-stvenim propisima, donije odluku temeljem koje se usklađuju stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u anali čkom i sinte čkom knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvješću o popisu. Prethodno, zakonski predstavnik treba odluči i o:

1) nadoknađivanju utvrđenih manjkova2) priznavanju i eviden ranju utvrđenih viškova3) otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživanja i ob-

veza

Inventurne razlike u neprofi tnim i proračunskim organizacijamaDavor Vašiček *

Ivana Jakir-Bajo **

Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propisanih obveza svih pravnih osoba o kojoj smo pisali u prošlom broju časopisa. Svrha popisa je provjera ispravnos raspolaganja imovinom, računovodstvenog praćenja i kvalita vnog stanja imovine i obveza. Popisom se stvaraju pretpostavke ralnos bilance pa na njega treba gleda suš nski, a ne samo formalno. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvar-nim stanjem. Utvrđene razlike mogu bi rezultat propusta u obje ak vnos , a računovodstvena i porezna obrada popisnih elaborata slijedi tek po stvarnim i formalno pravno reguliranim odstupanjima knjigovod-stvenog i stvarnog stanja . U članku se podsjeća na računovodstveno postupannje s utvrđenim inventurnim razlikama.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveu čilišta u Rijeci.** Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

35


4) rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara5) mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove,

oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvar-nog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i sl.

Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s datu-mom pod kojim je obavljen popis, a to je u pravilu 31. 12. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškovi i manjkovi, eviden raju se u knjigovodstvenim eviden-cijama temeljem naloga za knjiženje (temeljnice), koji u tu svrhu sastavlja ovlaštena osoba za računovod-stvo, a u skladu sa svojim odlukama ovjerava zakon-ski predstavnik. Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Od-lukom o rashodovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadaš-nje vrijednos , te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodo-vanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili na drugi način otuđi (prodajom, sekun-darne sirovine, doniranje i sl.).

Isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi se na temelju same odluke o rashodovanju, već knjigovodstvenih isprava (utemeljenih na toj od-luci) o otuđenju (prodaji ili donaciji), odnosno komisij-skog zapisnika o uništenju rashodovane imovine. Na temelju odluke zakonskog predstavnika sastavljaju se knjigovodstvene isprave i obavljaju knjiženja kon-sta ranih popisnih razlika. Postupci se razlikuju kod neprofi tnih i proračunskih subjekata s obzirom na to da su u primjeni različi računovodstveni sustavi. Porezni aspek utvrđenih razlika na teret pravne osobe ovise prvenstveno o njenom poreznom sta-tusu u sustavu PDV-a i poreza na dobit. U nastavku se komen raju pična računovodstvena postupanja i komentar poreznog statusa kod ove dvije skupine pravnih osoba.

Načelno, s obzirom na primjenu načela nastanka događaja viškovi utvrđeni popisom iskazuju se na odjeljku 3633 – Ostali nespomenu prihodi, jer nije predviđen poseban odjeljak za iskazivanje popisnih viškova. Prihodi prizna zbog viškova dugotrajne imovine postupno će se u vremenu korištenja neu-tralizira obračunatom amor zacijom. Viškovi utvr-đeni godišnjim popisom često su rezultat pogrešaka u knjigovodstvu, a za neprofi tne organizacije koje su obveznici PDV-a važno je zna da za tako utvrđe-ne viškove ne nastaje obveza plaćanja PDV-a, jer is nemaju obilježja prometa.

Primjer:

1. Udruga je provedenom inventurom utvrdila inven-turni višak jednog računala. Interno je procijenje-

na nabavna vrijednost u iznosu od 3.400,00 kn, a ispravak vrijednos 2.000,00 kn.

2. Popisom je utvrđen višak gotovine od 200,00 kn u glavnoj blagajni.

Knjiženje:


Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Ustanovljeni višak opreme:

• procijenjena nabavna vrijednost• procijenjeni ispravak vrijednos • inventurni viškovi

3.400

2.0001.400

0221

02913633

2. Ustanovljeni višak u blagajni 200 1131

3633

Računovodstvena evidencija inventurnih manjkova ovisi o tome odnosi li se manjak na imovinu nabavlje-nu u razdoblju prije stupanja na snagu nove Uredbe o računovodstvu ili nakon toga (dakle 1. 1. 2008.). Ra-čunovodstveni postupak nadalje ovisi o odluci zakon-skog predstavnika o načinu postupanja s inventurnim manjkovima. Za inventurni manjak može se:

• tere odgovorna osoba – tako utvrđeni manjak iskazuje se kao potraživanje od radnika (sups tut prodaji) s istodobnim isknjižavanjem nedostajuće imovine

• tere zaposlenik koji je ovlašten donije odluku o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak (upravitelj, ravnatelj, upravno vijeće i sl.), a to nije učinio – tako utvrđeni manjak smatra se njegovim primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom)

• tere neprofi tnu organizaciju – (odluka da od-govornost za manjak nije individualizirana) za utvr-đeni manjak iskazat će se rashod za novu imovinu, odnosno kao umanjenje vlas h izvora za staru” imovinu.

Neprofi tne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu u obvezi plaćanja PDV-a na manjkove. Nepro-fi tne organizacije, obveznici PDV-a, obračunavaju PDV za manjkove za koje se tere odgovorna oso-ba, kalo, rasip, kvar i lom nastao u većem iznosu od iznosa utvrđenog Odlukom nadležne komore, teh-nološki manjak iznad norma va i za manjkove koji su utvrđeni bez prisutnos ovlaštene osobe iz Pore-zne uprave, a odnosi se na neodgovarajuću kvalite-tu ili zastarjelost zalihe.

Primjer:

Inventurna komisija je utvrdila manjak aparata. Knjigovodstveni podaci su sljedeći: trošak nabave je 15.600,00 kn, a ispravak vrijednos 10.240,00 kn.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Procijenjena tržišna vrijednost aparata je 9.150,00 kn (od toga PDV-a 1.830,00 kn). Za manjak je terećena odgovorna osoba. Neprofi tna organizacija je u su-stavu PDV-a.

Knjiženje:


Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Ustanovljeni manjak

• nabavna vrijednost• ispravak vrijednos Manjak po inventuri

15.60010.240

5.36002914623

0221

2. Potraživanje od odgovorne osobe za nastali manjak:• procijenjena tržišna vrijednost aparata• prihod od prodaje aparata• obveza za PDV (25 %)

9.150

7.3201.830

1231

36212492

S obzirom na to da manjak tere odgovornu osobu, knjiženje de facto odražava prodaju nedostajuće imovine odgovornoj osobi. Ostvareni prihod evi-den ra se na 3621 – Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. Neamor zirani iznos nabavne vrijednos nedostajuće imovine pred-stavlja rashod u visini neotpisane vrijednos odnosno računu 4623 – Ostali nespomenu rashodi – manjak po inventuri. Inventurni manjkovi za koje se ne tere- odgovorna osoba iskazuju se samo kao rashod na

odjeljku 4623 – Ostali nespomenu rashodi.

Primjer:

Popisom je utvrđen manjak materijala u vrijednos 1.400 kn. Za prouzročeni manjak tere se neprofi tna organizacija (nije obveznik PDV-a), jer je manjak prou-zročen provalom o čemu postoji zapisnik s policijskog očevida.

Knjiženje:


Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Manjak – na teret

neprofi tne organizacije 12.300 4623 0612

Inventurne razlike obvezno treba proves i u ana-li čkoj evidenciji dugotrajne nefi nancijske imovine radi usklađenos sinte čke i anali čke evidencije. Zalihe se u sustavu neprofi tnog računovodstva u pra-vilu ne prate bilančno već su predmet eviden ranja u pomoćnim knjigama i evidencijama. Udio zaliha u strukturi imovine kod ove kategorije pravnih osoba u pravilu nije velik. Pretežno se radi o manjim zalihama

potrošnog materijala za redovnu djelatnost. Inven-turne razlike na ovoj imovini knjiže se najčešće, dakle samo u spomenu m pomoćnim knjigama, a njihovo postojanje pouzdan je pokazatelj pravilnos postupa-nja s ovom vrstom imovine.

Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupo-trebljiva. To može bi uslijed fi zičke dotrajalos , teh-ničke zastarjelos , uništenja ili oštećenja zbog elemen-tarne nepogode, krađe, i sl. Imovina se rashoduje u razdoblju u kojem se više ne očekuje korist od njezine uporabe, a neamor zirana vrijednost tere rashode u razdoblju u kojem je izvršeno rashodovanje.

Primjer:

Neprofi tna organizacija donijela je odluku o rashodo-vanju amor ziranog računala čija nabavna i otpisana vrijednost prema podacima iz računovodstva iznosi 6.500,00 kn. Računalo će se proda u otpadni mate-rijal i me ostvari prihod od 500,00 kn.

Knjiženje:

Rb. Opis Iznos Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje računala

po odluci6.500 0291 0221

2. Račun kupcu sekundarnih sirovina

500 1611 3621

Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelos otpi-sana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do tre-nutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.

Primjer:

Neprofi tna organizacija donijela je odluku o rashodo-vanju uredskog namještaja, koji nije do kraja amor -ziran. Nabavna vrijednost uredskog namještaja iznosi 45.000,00 kn, a ispravak vrijednos 40.000,00 kn.

Knjiženje:


Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje uredskog

namještaja po odluci 45.00040.000

5.00002914621

0221

Obrazloženje: Kada je riječ o imovini koja nije u cije-los amor zirana, neamor ziranu vrijednost rasho-dovane imovine knjižit će se na teret odjeljka 4621 – Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i ras-hodovane dugotrajne imovine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

37


2.2. Inventurne razlike kod proračunskih subjakata

Prethodno navedene odluke zakonskog predstav-nika u pogledu odgovornos za inventurne razlike odnose se i na sve na proračunske subjekte. Prika-zani primjeri jednako su ilustra vni i za njihovo po-slovanje. Ipak, računovodstveno eviden ranje i po-stupci s utvrđenim inventurnim razlikama drugačiji su što proizlazi iz primjene drugačijeg računskog plana i modifi ciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Razlike utvrđene popisom mogu se pojavi na svim oblicima imovine. Postupanje s popisnim ra-zlikama u sustavu proračuna znatno je jednostavniji s poreznog aspekta u slučaju da su proračunski subjek- izuze iz sustava PDV-a i poreza na dobit.

U slučajevima kada je neki proračunski subjekt uključen u ove porezne sustave ukupnim ili dijelom svojih ak vnos nalaže mu da se u poreznom smislu ponaša istovjetno kao poduzetnik. U trenutku stje-canja dugotrajne materijalne imovine njena uku-pna nabavna vrijednost se iskazuje kao rashod. To ima za posljedicu da se iskazani manjkovi ne odraža-vaju na fi nancijski rezultat već smanjenje nedostaju-će imovine na teret vlas h izvora u skupini 91. Tako-đer, sukladno računovodstvenim pravilima, popisom utvrđeni višak ove imovine iskazuje se kao izravno povećanje odnosne imovine u korist vlas h izvora (posredstvom podskupine 915 – Promjene u vrijed-nos i obujmu imovine i obveza).

Kratkotrajna materijalna imovina također se suklad-no računovodstvenim propisima iskazuje kao rashod već u trenutku nabave i u pravilu se ne pra bilančno. To implicira da se konsta rani manjkovi neće odrazi na fi nancijski rezultat s obzirom na to da je on već u cijelos terećen ukupnom nabavnom vrijednošću ove imovine. Konsta rani viškovi kratkotrajne imovine, također odrazit će se fi nancijski rezultat samo ne-

izravno u smanjenoj potrebi nove nabave, a me i manjim troškom u budućnos .

Iznimke su djelatnos proizvodnje, trgovi-ne i zdravstva gdje se trošak kratkotrajne imovine priznaje u trenutku njene stvarne potrošnje, pa se i inventurne razlike odra-žavaju na prihode i rashode. Tako u ovim djelatnos ma inventurom utvrđeni manj-kove predstavljaju povećanje materijalnih rashoda (podskupina 322) uz istovremeno smanjenje zaliha na računima skupine 06. U slučaju da se za utvrđeni manjak tere odgovorna osoba, umanjenje vrijednos zaliha iskazuje se na računu 38591 – Osta-li izvanredni rashodi uz istodobno iskazi-vanje potraživanja od odgovorne osobe i

odgovarajućeg prihoda (1741/741).

U nastavku se prikazuju neki pični slučajevi inven-turnih razlika kod proračunskih subjekata, koji nisu u sustavu PDV-a i poreza na dobit.

Primjeri knjiženja:

1) Ustanovljeno je neeviden rano pravo vlasništva na kč. 589 – građ. Zemljište, čija tržišna vrijednost je procijenjena na 550.000 kn.

2) Ustanovljen je manjak računala čije nabavna vri-jednost iznosi 3.500 kn, a ispravak vrijednos 2.000 kn. Za manjak se fi nancijski tere zaposlenik – odgovorna osoba.

3) Ustanovljen je manjak namještaja čije nabavna vri-jednost iznosi 3000 kn, a ispravak vrijednos 2500 kn. Za manjak nije moguće utvrdi individualnu odgovornost, te on tere pravnu osobu.

Rb. OPIS IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Zemljište1. Procijenjena vrijednost 550.000

550.0000111291512

9151291111

Manjak računala na teret radnika2. Isknjiženje

• nab. vrijednost• ispravak vrijednos • smanjenje izvora• terećenje radnika

3.5002.0001.5001.500

029229111117222

02211

97222Manjak namještaja

3. Isknjiženje:Procijenjena nabavna vrijednostProcijenjeni ispravak vrijednos Promjena obujma imovine Smanjenje izvora imovine

3.0002.500500500

029229151291111

02212

91512

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodKao dio fi nancijskih izvješća sastavlja se i Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obve-za, na Obrascu: P-VRIO. Ovaj Izvještaj sastavljaju svi obveznici fi nancijskog izvještavanja u sustavu prora-čuna, kako bi se podaci iz Bilance i Izvještaja o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima mogli potpu-no poveza u informacije o poslovnim događajima. Promjene u vrijednos (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza su događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obve-za), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija. Eviden raju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a u korist ili na teret računa u podskupini 915 Promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza.

Prema članku 82. Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i računskom planu (NN, br. 14/10 i 31/11-isp.) promjene u obujmu najčešće su rezultat početka pri-znavanja, odnosno prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvalite već priznate imo-vine. Druge promjene u obujmu nastaju zbog:

• izvanrednih događaja (kao što su potresi, poplave, požar i sl., otpisi potraživanja i obveza, rashodova-nje imovine)

• nepredviđenih šteta (znatni gubitci inventara zbog požara, krađe i sl.)

• primitaka/davanja naturalnih donacija u okviru su-stava proračuna i

• prirodnog prirasta.

Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza obuhvaća, što je i samim nazivom izvje-šća istaknuto, i promjene u vrijednos (revalorizaciji). Promjene u vrijednos su najčešće rezultat revalori-

zacije usljed infl acije ili procjena tržišnih vrijednos imovine, odnosno obveza.

2. Događaji koji utječu na promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza

Poslovni događaji i transakcije koji mijenjaju struktu-ru bilance (imovine i izvora), ali ne i neto vrijednost (razliku između imovine i obveza) klasifi ciraju se u ra-zredu 4 (Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine) i razredu 7 (Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine), te razredu 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja. Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasifi cirane u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno po-većaju neto vrijednost:

• prihodi kao povećanje fi nancijske imovine• rashodi kao povećanje obveza ili smanjenje fi nan-

cijske imovine.

Stanja iskazana u Bilanci na početku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim događajima i tran-sakcijama povezanim s pojedinim vrstama imovine i obveza nastalim u jeku godine, primjerice:

• kupnjom automobila početno stanje na računu 02311 Osobni automobili, povećava se, a na raču-nu novčanih sredstava se smanjuje ili

• primitkom zajma povećava se stanje na skupini 26 Obveze za kredite i zajmove, kao i stanje novčanih sredstava, itd.

Među m, stanje iskazano na početku u odnosu na ono na kraju razdoblja može se promijeni i zbog posebnih događaja (koji nisu prodaja, kupnja, zadu-živanje, davanje zajma i sl.), čiji je efekt ne samo pro-mjena stanja na pojedinoj vrs imovine ili obveza, nego promjena neto vrijednos . Revalorizacija, kao posljedica infl acije ili promjena u tržišnoj vrijednos

Iskazivanje promjena u vrijednos i obujmu imovine i obvezaMladenka Karačić *

Sastavljanje Obrasca: P-VRIO kao izvješća o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza posebnost je sustava proračunskog računovodstva. U izvjesnom ga smislu možemo smatra izvješćem o promjenama vlas h izvora u dijelu koji nije rezultat poslovanja (prihoda i rashoda). Kako se promjene ovoga pa ne odražavaju na prihode i rashode, one nisu ni iskazane u proračunu /fi n.planu/, ni u izvješću o izvršenju. Upravo stoga važno je pravilno klasifi ciranje poslovnih promjena koje se mogu eviden ra na ovaj način. Primjeri dani u tekstu značajno će olakša korisnicima sastavljanja navedenog Izvještaja.

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

39


imovine i obveza, primjer je promjene u vrijednos imovine i obveza. Događaje koji rezul raju promje-nama obujma mogu se prema vrs klasifi cira u tri skupine:

• događaji koji uključuju priznavanje ili nepriznava-nje postojeće imovine

• sve promjene u količini (i kvalite ) imovine i • promjene u samoj klasifi kaciji imovine.

2.1. Priznavanje ili nepriznavanje imovine

Nekoliko događaja može utjeca na priznavanje ne-proizvedene imovine koja se nalazi u prirodi. Opći ekonomski razvoj u obližnjim područjima ili gradnja auto-ceste može transformira zemljište iz divljine ili pustopoljine u ono na kojem se vlasnička pra-va mogu proves , a zemljište se može ekonomski iskoris . Objek mogu steći novu ekonomsku vri-jednost zbog posebnog arheološkog, povijesnog ili kulturnog značaja koji im se pripisuje. Time posta-ju povijesni spomenici. Njihova sadašnja vrijednost (kao objekta) može već bi u cijelos otpisana, ali nakon dobivanja statusa povijesnog spomenika po-novo stječu novu.

Neka nefi nancijska imovine može se rashodova- , a njena knjigovodstvena vrijednost otpisa pri-

je isteka otpisnog roka, jer više nema ekonomsku vrijednost. To se događa zbog brzih promjena u teh-nologijama i u tom slučaju je najčešće riječ o otpisu opreme, instrumenata te uređaja. Kod proračunskih korisnika to se najčešće događa u ins tu ma, znan-stvenim ins tucijama te zdravstvenim ustanovama s visoko sofi s ciranom tehnologijom. U praksi se do-gađa da i neki objek s dugim razdobljem izgradnje (građevinski objek u pripremi) prestanu ima eko-nomsko opravdanje prije svog dovršavanja ili pušta-nja u pogon. U takvim slučajevima imamo nega vne promjene u obujmu imovine.

2.2. Promjene u količini ili kvalite imovine

Promjene u obujmu mogu bi i rezultat promjena u količini ili kvalite postojeće imovine, ali i otkrivanja, stvaranja ili uništavanja imovine. Potresi, nevrijeme, izlijevanja toksičnih tvari i sl., događaji su koji mogu izazva djelomično ili potpuno uništenje imovine. Te se promjene eviden raju preko podskupine 915 kako bi smanjili vrijednost oštećene imovine ili potpuno otpisali uništenu imovina. Mnoga materijalna nepro-izvedena imovina, poput šuma, povećat će se (u koli-čini) sama po sebi ili pak smanji .

Nematerijalna imovina (paten , koncesije) uobiča-jeno ima konačnu trajnost. Npr., patentna zaš ta za neki izum obično prestaje nakon određenog broja go-dina ili se vrijednost izuma može smanji zbog novijih

izuma. Slično tomu, ugovor o koncesiji prestaje nakon određenog razdoblja. Ispravak vrijednos nemateri-jalne imovine mjeri ta smanjenja u vrijednos jekom razdoblja korištenja, a u slučaju nepredviđenih pro-mjena one se eviden raju preko podskupine 915.

Količina zemlje obično je fi ksna. Među m, u nekim slučajevima zemlja se može stvori isušivanjem mora ili rijeke, korištenjem nasipa ili ostalih morskih barije-ra. Takvo bi se stvaranje priznalo kao ostala promje-na u količini. Analogna promjena može se dogodi i u slučajevima erozije tla ili potopljavanja površina uslijed nastanka umjetnih jezera, što rezul ra sma-njenjem površine zemljišta odnosno promjenom u količini ove vrste imovine.

Iako se ukupna količina resursa ispod površine zemlje ne povećava, samo otkriveni resursi (na a, zemni plin, drago kamenje i ostala rudna bogatstva) mogu se eviden ra kao imovina. Tako se otkrivanje novog ležišta koje je komercijalno iskoris vo, eviden ra se kao ostala promjena u količini i iskazuje na podsku-pini 915.

Među m, može se dogodi da jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave dobije određenu imovinu u svrhu naplate svojih potraživanja od stra-ne dužnika. Ugovorni sporazumi između dužnika i vje-rovnika određuju ovaj način ostvarivanja prava te se ovaj događaj smatra transakcijom i ne predstavlja promjenu u obujmu imovine već svojevrsnu kupnju dugotrajne imovine.

Općenito govoreći, razlike u kvalite odražavaju se i na različite vrijednos imovine. Do takvih promjena može doći zbog promjene u upotrebi imovine, štete iz okoliša, nepredviđenog starenja ili duljeg trajanja du-gotrajne imovine od očekivanog. Promjena u određe-noj upotrebi imovine može predstavlja i promjenu u kvalite imovine, što se odražava na promjenu u njenoj vrijednos . Primjerice, prenamjena neurbani-ziranog zemljišta u zemljište za izgradnju može pro-mijeni njenu vrijednost.

2.3. Promjene u klasifi kaciji imovine

Tijekom vremena može doći do reklasifi kacije po-stojeće imovine i obveza iz jedne kategorije u dru-gu, uslijed promjene svrhe za koju se imovina koris . Promjene u klasifi kaciji eviden raju se kao promjena u obujmu, s istom vrijednošću za oba upisa. Ako pro-mjena u upotrebi također znači promjenu u njenoj vrijednos , to se također eviden ra preko podsku-pine 915, ali se ne smatra posljedicom promjene u klasifi kaciji imovine, već promjenom u količini, odno-sno vrijednos imovine. Stambeni objekt može pro-mijeni svoju namjenu u uredski objekt ili obrnuto. Pozi vna promjena u jednoj kategoriji imovine se iz-

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ravnava s nega vnom promjenom u drugoj kategoriji imovine.

Dakle, izuzev onih izvanrednih i rijetkih događaja navedenih u Pravilniku o proračunskom računovod-stvu i računskom planu, postoje i oni koji su znatno učestaliji:

• rashodovanje dugotrajne nefi nancijske imovine, čija je knjigovodstvena vrijednost različita od nule

• viškovi i objek vni manjkovi dugotrajne nefi nan-cijske imovine, viškovi i objek vni manjkovi zali-ha sitnog inventara

• donacije i ostali prijenosi dugotrajne nefi nancij-ske imovine u sustavu proračuna.

3. Sastavljanje Obrasca: P-VRIOU Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imo-vine i obveza, koji se sastavlja se na Obrascu: P-VRIO, unose se podaci o događajima koji nisu rezultat tran-sakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednos i obujmu imovine i obveza, koje su utjeca-le na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica transakcija iskazanih u prihodima i rashodima. Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana • stupac 2 – naziv računa • stupac 3 – AOP oznaka • stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju te-

kuće godine – povećanje i• stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju te-

kuće godine – smanjenje.

Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO kao smanjenje ili povećanje u vrijednos i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednos i obujmu eviden raju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka pro-

mjena prenosi se s računa podskupine 915 u korist ili na teret vlas h izvora, tako da na kraju obračun-skog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja.

U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili tran-sakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na imo-vinu/obveze, ili u stupcu 4 – kao iznos povećanja ili u stupcu 5 – kao iznos smanjenja (nikako i jedno i drugo).

Primjer 1.

Nadležno ministarstvo kupilo je računala u ukupnoj vrijednos od 50.000 kuna. Navedena računala pro-slijedilo je svom proračunskom korisniku.

Tablica 1. Evidencije kod nadležnog ministarstva

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Nabava računala 50.000 42211 24221

1.a Eviden ranje imovine 50.000 02211 911112. Prijenos imovine proračun-

skom korisniku preko prom-jena u obujmu imovine

50.000 9151202 02211

2a. Terećenje vlas h izvora 50.000 91111 9151202

Tablica 1a. Evidencije kod proračunskog korisnika

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Dobivena računala 50.000 02211 91512022. Prijenos na vlas te izvore 50.000 9151202 91111

Pri evidenciji ovog poslovnog događaja nadležno mi-nistarstvo nakon što proslijedi nabavljenu opremu svom proračunskom korisniku, isknjižava imovinu (preko računa 915). U pro vnom, u konsolidiranoj bi-lanci, pojavit će se udvostručena vrijednost imovine. Proračunski korisnik eviden ra dobivenu imovinu u razredu 0, istovremeno odobravajući račun podsku-pine 915, ne iskazujući rashod za nabavu opreme. Rashod je iskazan u razredu 4 kod nadležnog mini-starstva (koje je opremu nabavilo). Navedeni poslov-ni događaj rezul ra smanjenjem obujma imovine nadležnog ministarstva (kako je i prikazano pod AOP 021 u Izvještaju o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza nadležnog ministarstva, u tablici 2.). Kod korisnika ovaj poslovni događaj prikazuje se po-većanjem imovine (tablica 2a.).


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

41


Tablica 2. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza nadležnog ministar-stva

Račun iz Računskog

planaOpis AOP

oznakaIznos

povećanjaIznos

smanjenja

1 2 3 4 5

9151Promjene u vrijednos i obujmu imovine (AOP 002 + 018)

001 50.000

91511Promjene u vrijednos (revalorizacija) imovine (AOP 003 + 010)

002

Promjene u vrijednos (revalorizacija) nefi nancijske imovine (AOP od 004 do 009)

003

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019 + 026) 018 50.000

Promjene u obujmu nefi nancijske imovine (AOP od 020 do 025)

019 50.000

Neproizvedena dugotrajna imovina 020

Proizvedena dugotrajna imovina 021 50.000

Plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos 022

Sitni inventar 023

Dugotrajna nefi nancijska imovina u pripremi 024

Tablica 2a. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza proračunskog kori-snika


planaO P I S

AOP oznaka

Iznos povećanja

Iznos smanjenja

1 2 3 4 5


001 50.000


002


003

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019 + 026) 018 50.000


019 50.000


Proizvedena dugotrajna imovina 021 50.000

Kod izrade konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, nadležno mini-starstvo na AOP 021 ne iskazuje nikakvu promjenu. U konsolidaciji se kod prijenosa nefi nancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika iznos po-većanja imovine, iskazan kod korisnika, i iznos sma-njenja, kod proračuna, eliminiraju. U tom slučaju u konsolidiranom Obrascu: P-VRIO ne iskazuje se ni smanjenje, ni povećanje imovine.

U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu bi popunjeni stu-pac 4 – Iznos povećanja i stupac 5 – Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci.

Primjer 2. Popisno povjerenstvo utvrdilo je višak knjiga u knjižni-ci od 2.500 kuna i manjak uredskog namještaja – rad-nog stola. Nabavna vrijednost radnog stola iznosila je 2.000 kuna, a ispravak vrijednos 800 kuna. Riječ je o tzv. objek vnom manjku na stalom zbog nepravilne evidencije dugotrajne imovine prethodnih godina. Ravnatelj je donio odluku temeljem koje je potrebno proves knjiženje prikazano u tablici 3. U tablici 3a. prikazan je način iskazivanja u Obrascu: P-VRIO.

Tablica 3. Eviden ranje promjena u obujmu

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Unos viška knjiga 2.500 02411 9151202

1a. Povećanje vlas h izvora 2.500 9151202 911112. Razduženje manjka radnog

stola ispravak vrijednos nabavna vrijednost

1.200800

2.000

915120202922

022122a. Smanjenje vlas h izvora 1.200 91111 9151202

Tablica 3a. Isječak iz Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Knjižnice „Ivana Br-lić-Mažuranić“


planaO P I S AOP

oznakaIznos

povećanjaIznos

smanjenja

1 2 3 4 5


001 2.500 1.200


002


003

... ...

Promjene u vrijednos (revalorizacija) fi nancijske imovine (AOP od 011 do 017)

010

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

... ...

91512 Promjene u obujmu imovine (AOP 019 + 026) 018 2.500 1.200


019 2.500 1.200


Proizvedena dugotrajna imovina 021 2.500 1.200

Plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos 022

Ovdje je bitno da proračunski korisnik ne prebija iznose iskazane na istoj AOP oznaci, već ih iskazuje i na strani povećanja i na strani smanjenja, jer je riječ o dva različita poslovna događaja s različi m utjecajem na imovinu. U nastavku, u tablici 3b., daje se isječak iz konsolidiranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Grada, čiji su proračunski korisnici navedeni u prethodnim primjerima. Iskazani iznosi smanjenja i povećanja imovine u pojedinačnim Obrascima: P-VRIO u konsolidaciji se zbrajaju, osim ako je riječ o prijenosima nefi nancijske imovine izme-đu proračuna i proračunskih korisnika kada se iznos povećanja iskazan kod korisnika i iznos smanjenja kod proračuna eliminiraju (kako je pokazano u primjeru 1.).

Tablica 3b. Isječak iz konsolidranog Izvještaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza Grada


planaO P I S AOP

oznakaIznos

povećanjaIznos

smanjenja

1 2 3 4 5

9151Promjene u vrijednos i obujmu imovine(AOP 002 + 018)

001 2.500 51.200

91511Promjene u vrijednos (revalorizacija)imovine (AOP 003 + 010)

002

... ...

91512Promjene u obujmu imovine(AOP 019 + 026)

018


019 2.500 1.200


Proizvedena dugotrajna imovina 021 2.500 1.200... ...

Promjene u obujmu fi nancijske imovine (AOP od 027 do 033)

026 50.000

... ...

Potraživanja za prihode poslovanja 032 50.000

... ...

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Palace, 3. i 4. veljače 2015.10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o pro-računu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

Program škole:

I. DAN1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i pro-

računskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifi čni poslovni događaji (klasifi kacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)4. Utvrđivanje rezultata, fi nancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno

funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način te-

s ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fi skalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna naba-va, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)

4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h)

7. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija pre-davača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalimaMjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb).Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-34, model 00.Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

43

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. Obuhvat Godišnjeg izvješća Temeljem članaka 15. i 30. Zakona o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru korisnici proračuna obvezni su izvijes Ministarstvo fi nancija o ak vnos ma povezanim s uspostavom i razvoj fi -nancijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije. Obveznici izrade Godišnjeg izvješća o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru dužni su is pripremi sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru. Godišnje izvješće o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola sastoji se od:

1) izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontro-la – obrazac GI-FUIK

2) izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije – obrazac GI-UR.

1.1. Godišnje izvješće o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola

Korisnici proračuna o funkcioniranju sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola izvještavaju:

• podnošenjem Izjave o fi skalnoj odgovornos i• podnošenjem Godišnjeg izvješća o sustavu fi nan-

cijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK).

Obveznici podnošenja Izjave o fi skalnoj odgovor-nos su proračunski i izvanproračunski korisnici dr-žavnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave i proračunski i izvanproračun-ski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvan proračunskih korisnika (dalje u tekstu: korisnici proračuna). Izjavom o fi skalnoj odgovornos svi ko-risnici proračuna izvještavaju o pos gnutom stup-nju razvoja sustava fi nancijskog upravljanja i kontro-la u područjima planiranja, izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, s naglaskom na poš vanje zakonskih i podzakonskih propisa.

Od svih čelnika traži se da u radu jela na čijem su čelu uspostave sve potrebne preduvjete, osobito učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava fi nan-cijskog upravljanja i kontrola, kako bi osigurali zakoni-to, namjensko i svrhovito korištenje sredstava za što snose krajnju odgovornost i što potvrđuju davanjem Izjave o fi skalnoj odgovornos . Pored Izjave o fi skal-noj odgovornos sljedeći korisnici proračuna treba-ju izradi Godišnje izvješće o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK):

• središnja jela državne uprave • izvanproračunski korisnici državnog proračuna • županije i Grad Zagreb • županijska središta• veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.

Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola za 2014.Marela Knežević *

Davor Kozina **

Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola sastoji se od izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, te izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije. Obveza izra-de Godišnjeg izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola proizlazi iz članka 15., a obveza izrade Godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije iz članka 30. Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06). Sadržaj i postupak izvještavanja uređen je Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). Korisnici proračuna, obveznici izrade spomenu h izvješća obvezni su izvješća za 2014. godinu dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva fi nancija do 31. siječnja 2015. godine. U ovom tekstu daje se pregled obveznika izrade i sadržaj navedenih izvješća.

* Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

44

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu fi nancij-skog upravljanja i kontrola putem Upitnika za samo-procjenu sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola prikupljaju informacije potrebne za sagledavanje stupnja razvijenos sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola po njegovim temeljnim komponentama koje uključuju kontrolno okruženje, upravljanje rizi-cima, kontrolne ak vnos , informacije i komunika-cije, praćenje i procjena. Godišnje izvješće o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola priprema voditelj za fi nancijsko upravljanje i kontrole odnosno osoba, koju čelnik korisnika proračuna ovlas za uspostavu i razvoj fi nancijskog upravljanja i kontrola, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna.

Izvješće sadrži sljedeće dijelove:

1) Opći dio – Opći podaci o korisniku proračuna.2) Posebni dio – Upitnik o samoprocjeni sustava fi -

nancijskog upravljanja i kontrola.

Po upitniku za samoprocjenu sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: Upitnik) kori-snik proračuna odgovarajući na pitanja preispituje i pra razvijenost pojedinih komponen unutarnjih kontrola (kontrolnog okruženja, upravljanja rizicima, kontrolnih ak vnos , informacija i komunikacija, pra-ćenja i procjene sustava). Cilj je utvrdi ima li korisnik proračuna adekvatan sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola (s pravilima i procedurama), koji će osigura da se poslovanje provodi pravilno, e čno, ekonomič-no, učinkovito i djelotvorno.

1.2. Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije

Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos -ma unutarnje revizije (obrazac GI-UR) za 2014. obve-

zni su popuni i dostavi Ministarstvu fi nancija kori-snici proračuna, koji su u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru i odredbama Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna obveznici uspostavljanja unutar-nje revizije (NN, br. 96/13).

Izvješće sadrži sljedeće dijelove:

1) Opći dio• opći podaci o korisniku proračuna• podaci o jedinici za unutarnju reviziju i unutar-

njim revizorima• primjena standarda i metodologija rada unutar-

nje revizije.

2) Posebni dio• pregled obavljenih revizija • glavni zaključci koji se odnose na funkcioniranje

sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola • ak vnos koje je poduzeo čelnik korisnika pro-

računa radi provedbe značajnijih preporuka, te značajne preporuke koje nisu provedene

• nepridržavanja ili pogrešne primjene zakona i drugih propisa, te sumnje na prijevaru

• prijedlozi za razvoj unutarnje revizije.

Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i ak vnos -ma unutarnje revizije priprema – za svoju ins tuciju i posebno za ins tuciju s kojom ima sklopljen spora-zum o obavljanju poslova unutarnje revizije – voditelj unutarnje revizije, odnosno unutarnji revizor, ako vo-ditelj nije imenovan, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna.

2. Umjesto zaključkaDržavni ured za reviziju, jela sudske vlas , tajne služ-be i drugi korisnici proračuna koji su izravno odgovor-ni Hrvatskom saboru, u skladu s odredbama članaka 15. i 31. Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kon-trola u javnom sektoru, nisu obveznici dostave Godiš-njeg izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kon-trola, te Godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije.

Na temelju Godišnjih izvješća korisnika proračuna o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola za 2014. pro-cijenit će se daljnji napredak u razvoju sustava unutar-njih fi nancijskih kontrola i izradi Objedinjeno godiš-nje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru za 2014. godinu, te izvijes Vladu Republike Hrvatske o stanju razvijenos sustava, kao i mjerama daljnjeg razvoja. Za potrebe lakše tehničke obrade podataka obrasci GI-FUIK i GI-UR kreirani su u Excel formatu i dostupni na internetskoj stranici Mi-nistarstva fi nancija, i to:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

45

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

• obrazac GI-FUIK na – h p://www.mfi n.hr/hr/pla-novi-razvoja-i-izvjescivanje

• obrazac GI-UR na – h p://www.mfi n.hr/hr/plani-ranje-i-izvjescivanje.

Napominjemo da je sadržaj obrazaca (pitanja) ostao is kao i prethodnih godina.

Potpisani obrazac GI-FUIK i GI-UR za 2014. treba do-stavi do 31. siječnja 2015. na adresu: Ministarstvo fi nancija, Središnja harmonizacijska jedinica, Katan-čićeva 5, Zagreb.

Također, obrasce (Excel format) treba dostavi i elektroničkom poštom, i to:

• obrazac GI-FUIK na – iva.jurcevic@mfi n.hr• obrazac GI-UR na – andrija.majic@mfi n.hr.

Podsjećamo da jedinice za unutarnju reviziju na ra-zini ministarstava u svojim planovima rada za 2015. moraju predvidje obavljanje unutarnje revizije i kod korisnika proračuna iz svoje nadležnos , a sukladno procjeni rizika. Unutarnji revizori onih korisnika prora-čuna (glave unutar razdjela ministarstava) koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a više nisu obveznici uspostave unutarnje revizije sukladno novom Pravil-niku o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, treba-ju se uključi od nadležnog ministarstva u izvršenje ak vnos iz plana rada jedinice za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva, dok se ne riješi njihov status sukladno članku 17., stavku 1. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna.

Dodatna napomena:

Skrećemo pozornost da će korisnici proračuna po posljednji put, za 2014. godinu izvještava o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola na ova-kav način. Naime, donošenjem Zakona o fi skalnoj odgovornos po Izjavi o fi skalnoj odgovornos , uvedeno je izvještavanje o funkcioniranju susta-va fi nancijskog upravljanja i kontrola, pa će daljnji razvoj u ovom dijelu ići u smjeru provedbe jedin-stvenog pristupa izvještavanju. Korisnici proraču-na će sukladno odredbama Nacrta prijedloga Za-kona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sek-toru čije se donošenje očekuje u siječnju 2015., o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola te o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije, izvještava na godišnjoj razini sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fi -skalnoj odgovornos .


SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKA DRUŠTVA

na temu

Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije

Zagreb, hotel Palace, 30. siječnja 2015., s početkom u 10 h

U okviru fondova EU-a najčešće se sklapaju ugovori o dodjeli bes-povratnih sredstava, koji vrlo često defi niraju (općim i/ili poseb-nim dijelovima ugovora), da je korisnik sredstava obvezan ima vanjsku reviziju projekta (revizija projektnih troškova). Najčešće se revizija u okviru projekata EU-a provodi u slučajevima kada je: 1. ukupan iznos bespovratnih sredstava EU-a veći od 100.000,00 eura; 2. predujam veći od 750.000,00 eura; 3. iznos međuplaća-nja veći od 5.000.000,00 eura ili 4. iznos završnog plaćanja veći od 100.000,00 eura. Svaki pojedinačni natječaj defi nira u kojim sluča-jevima je revizija obvezna i prema kojim obrascima, ali metodolo-gija pripreme revizorskog izvješća je standardizirana.Na temelju dosadašnjeg iskustvo u provedbi programa EU-a primi-jećene su nepravilnos i nedostaci pripremljenih revizorskih izvješća prvenstveno zbog nepoznavanja specifi čnos provedbe programa EU-a i projekata EU-a. Ovaj jednodnevni seminar ima cilj da prak- čne informacije o standardnim procedurama revizije i pripremi re-

vizorskih izvješća za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a.

Program radionice:10.00 – 11.00: Ugovorna obveza i predmet revizije (projekt EU-a) 11.00 – 12.00: Uloge naručitelja i izvršitelja u revizorskom poslu

pauza od 12.00 – 12.30 h12.30 – 14.00: Primjer predloška revizorskog izvješća 14.00 – 15.30: Standardne procedure kontrole projektnih troškova15.30 – 16.00: Najčešće pogreške, napomene, pitanja i odgovori

Seminar je namijenjen revizorima i revizorskim društvima, koji za korisnike bespovratnih sredstava EU-a pružaju usluge revizije pro-jekata fi nanciranih po linijama bespovratnih sredstava. Seminar je koristan i za fi nancijsko računovodstvene djelatnike, unutarnje revizore, fi nancijskim savjetnicima, te fi nancijskim ins -tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjet-ničkih ili revizijskih usluga na projek ma, koji se fi nanciraju iz pret-pristupnih (IPA) i fondova EU.

Predavači: savjetnici TIM4PIN-a i suradnici iz nadležnih jela državne i javne uprave.

Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača.

Seminar će se održa 30. siječnja 2015. u Zagrebu, u hotelu Palace, Strossmayerov trg 10, u vremenu od 10.00 do 16.00 h, s pauzom za kavu od 12.00 do 12.30 h.

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 800,00 kn (uklju-čen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi).

Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige „Upravljanje EU pro-jek ma“ po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena knjige je 350 kn).

Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr (slanjem popunjene prijavnice u privitku)

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678


46

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. Konačni obračun PDV-a1.1. Obveza podnošenja konačnog obračuna

PDV-a

Tijekom godine u obračunskim razdobljima porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDV-a bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim pri-javama, te godišnje obračunavanje ne bi bilo ni po-trebno. Među m, u poslovanju poreznog obveznika postoje različi razlozi zbog kojih dolazi do propušta-nja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propi-sa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine, kada se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propus u svezi obračunavanja PDV-a, koji se ispravljaju podno-šenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu, kao porezno razdoblje.

U 2014. godini na snazi je bio Zakon o porezu na do-danu vrijednost (NN, broj 73/13 i 148/13 – dalje: Za-kon o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost (NN, broj 79/13, 85/13-ispravak i 160/13 – da-lje: Pravilnik o PDV-u). Obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a, propisana je odredbom članka 85., stavka 7. Zakona o PDV-u i članka 178. Pravilnika o PDV-u.

Republika Hrvatska je novelom Zakona o PDV-u, koja je stupila na snagu 01. siječnja 2015. godine,

a objavljena je u Narodnim novinama, broj 143/14, ukinula obvezu podnošenja konačnog obračuna PDV-a. Dakle, obveza sastavljanja i podnošenja ovog obračuna, postoji još samo za 2014. godinu. Uobiča-jeno je da Porezna uprava za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a svake godine izdaje posebnu uputu. Do dana pisanja ovog članka nije objavljena Uputa Porezne uprave za sastavljanju konačnog obračuna PDV-a za 2014. godinu. Zadnja Uputa za sastavljanje konačnog obračuna je Uputa za sastavljanje konač-nog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2013. godinu, pismo Klasa: 410-01/14-01/267; Ur. broj: 513-07-21-01/14-1 od 30. 1. 2014. godine, te pojašnjenje Upute za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2013. godinu, pismo Klasa: 410-01/14-01/267; Ur. broj: 513-07-21-01/14-2 od 10. 2. 2014. godine, pa je za očekiva da će bi dana i uputa za 2014. godinu.

1.2. Obveznici, rok i podnošenje konačnog obračuna PDV-a

Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obve-znici koji su upisani u Registar obveznika PDV-a u Poreznoj upravi. Konačni obračun podnose i porezni obveznici nad kojima se provodi postupak likvidacije ili stečaja. Ovi porezni obveznici i u jeku likvidacije ili stečaja zadržavaju status poreznih obveznika. Prema odredbi članka 85., stavka 3. Zakona o PDV-u, prijavu PDV-a, obvezna je podnije i osoba koja je obvezna pla PDV umjesto poreznog obveznika, koji nema sjedište u Republici Hrvatsko, za m pravna osoba koja nije obveznik PDV-a, ali je obvezna pla PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, kao i osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo, te porezni obveznik ili pravna osoba, koja nije porezni obveznik, čija ostala stjeca-

Konačni obračun PDV-a za 2014. godinu Ljubica Javor *

Podnošenje konačnog, odnosno godišnjeg obračuna PDV-a zakonska je obveza svih poreznih obveznika koji su upisani u Registar obveznika PDV-a. Ta obveza se odnosi i na proračunske korisnike i neprofi tne organi-zacije. Raduje činjenica da je ovo posljednji konačni obračun PDV-a, jer je izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, ta obveza ukinuta od 01. siječnja 2015. godine. U članku se obrađuju bitna specifi čna pitanja sastav-ljanja ovoga obračuna s osvrtom na odredbe propisarelevantne za proračunske i neprofi tne subjekte. Zbog opsežnos materije, objavljeni članak je urednički skraćena verzija izvornog integralnog članka autorice, koji je objavljen na našoj internetskoj stranici: www. m4pin.hr.

* Mr. sc. Ljubica Javor, Ovlašteni porezni savjetnici: Javorović, Idžoj- ć i partneri, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

47

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

nja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarina-ma. Među m, ove osobe nisu obvezne podnije go-dišnji obračun PDV-a.

Porezna prijava za 2014. godinu predaje se na obras-cu PDV-K obrascu i podnosi se najkasnije do 28. 02. 2015. godine.

1.3. Porezne evidencije za sastavljanje PDV-K

Da bi porezni obveznik uredno ispunjavao svoje po-rezne obveze, sastavio porezne prijave, uključujući i konačni obračun PDV-a, mora u svom knjigovodstvu osigura sve podatke potrebne za obračunavanje i plaćanje PDV-a. Odredbama članaka 164. i 165. Pra-vilnika o PDV-u, propisana je obveza vođenja knjige izdanih računa (Knjiga I-RA) i knjige ulaznih računa (Knjiga U-RA), koje su temelj za popunjavanje pore-zne prijave. U ovim poreznim evidencijama iskazuju se i podaci o primljenim i izdanim računima za preduj-move. U ove evidencije se ne upisuju podaci o stje-canjima dobara iz drugih država članica, primljenim uslugama iz drugih država članica i trećih zemalja za koje je hrvatski porezni obveznik-primatelj obvezan obračuna i pla hrvatski PDV temeljem prijenosa porezne obveze, ali i za određene isporuke dobra za koja je hrvatski primatelj obvezan pla PDV, teme-ljem prijenosa porezne obveze, te podaci o uvozu.

Radi osiguranja ovih podataka je poreznim obve-znicima dana odredbom članka 163., stavka 4. Pra-vilnika o PDV, mogućnost da sami osmisle i ustroje evidenciju u kojoj će osigurava potrebne podatke o naprijed navedenim transakcijama. Osim podataka iz navedenih knjiga, za utvrđivanje porezne obveze i pretporeza, potrebno je ima i sljedeće podatke, koji se uzimaju iz drugih pomoćnih evidencija:

• podatke o plaćenom PDV-u pri uvozu• podatke o povratu poreza za izvezena dobra u

okviru putničkog prometa, koji se osiguravaju u PDV-F evidenciji propisanoj Pravilnikom o PDV-u

• podatke o oporezivanju isporuka dobara, koje podliježu oporezivanju marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i an kne predme-te za koje je su propisane evidencije PP-MI i PP-MU

• podatke o ostvarenoj marži putničkih agencija – sadržaj evidencije nije propisan, već ga sam pore-zni obveznik mora kreira , da bi osigurao sve po-trebne podatke.

U svezi s novim načinom ubiranja PDV-a od 1. 7. 2013. godine, prema odredbi članka 83. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu ima i dokumentaciju kojom dokazuje da su ispunjeni uvje za primjenu poreznog oslobođenja za isporuke do-bara, poreznim obveznicima u druge države članice.

Također, mora vodi posebnu evidenciju o dobrima koja je otpremio ili prevezao ili je to učinila neka dru-ga osoba u njegovo ime, iz Hrvatske u druge države članice, radi obavljanja usluga procjene h dobara ili rada na m dobrima ili njihovog privremenog korište-nja u smislu odredbe članka 7., stavka 6., točki d), e) i f) Zakona o PDV-u.

2. Specifi čnos za proračunske i neprofi tne organizacije

Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Poreznoj upravi. Obveznici PDV-a su i tzv. proračunski korisnici tj. osobe koje vode računovodstvo prema propisima o proračunskom računovodstvu, kao i neprofi tne orga-nizacije, koje vode računovodstvo prema propisima o računovodstvu neprofi tnih organizacija, ako su ispuni-li uvjete propisane člankom 90., stavkom 1. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 90., stavka 1. Zakona o PDV-u, i proračunski korisnici, kao i neprofi tne organi-zacije bili su obveznici PDV-a u 2014. godini, ako su u prethodnoj kalendarskoj godini (2013.) imali vrijednost oporezivih isporuka, u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna ili eventualno, ako su imali oporezivih isporuka u vrijednos manjoj od navedenog iznosa, ali su sami od Porezne uprave zatražili da budu porezni obvezni-ci. Poreznim obveznicima se u određenim slučajevima propisanim Zakonom, smatraju i osobe iz članka 6., stavka 5. Zakona o PDV-u (npr. jela državne uprave, jela lokalne uprave i samouprave).

2.1. Oslobođenja od PDV-a

Porezni obveznik prema članku 6. Zakona o PDV, sva-ka je osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospo-darsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnos . Iz ovog određenja poreznog obveznika, proizlazi da su i ustanove i druge organizacije kojima nije cilj stjecanje dobi , u smislu odredbi Zakona o PDV-u, obveznici PDV-a, ako obavljaju isporuke doba-ra i usluga, koje su predmet oporezivanja. Hrvatski Zakon o PDV-u, oslobađa od PDV-a određene ispo-ruke koje obave proračunski korisnici i određene ne-profi tne organizacije kao javna jela. Prema odredbi članka 39. Zakona o PDV-u, koji je na snazi od 1. 7. 2013. godine, čitav jedan niz isporuka i usluga koje obave ustanove iz djelatnos zdravstva, odgoja i obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, i dr. djelatnos , oslobođen je PDV-a, bez prava na odbitak pretpore-za. Porezna oslobođenja propisana odredbom članka 39. Zakona o PDV-u.

Osim ustanova, postoji još i čitav niz neprofi tnih organizacija kao npr. udruge, udruženja, klubovi hu-

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

manitarne organizacije i sl., koje obavljaju isporuke uz naknadu i mogu bi obveznici PDV-a. Neke od ispo-ruka koje obavljaju su oslobođene PDV-a, dok druge nisu, pa se u nastavku, posebno obrađuju njihove is-poruke koje su oslobođene PDV-a.

Zakonom o PDV-u, nije propisan jedinstveni kriterij koji bi neprofi tne organizacije automatski isključio iz kruga poreznih obveznika. Iako cilj ovih organiza-cija nije stjecanje dobi , odnosno profi ta, ta činjenica kod odlučivanja je li pojedina neprofi tna organizacija ili udruga obveznik PDV-a ili ne, uopće ne igra nikakvu ulogu. Potrebno je razgraničenje između socijalnih, odnosno humanitarnih ak vnos ili ak vnos od op-ćeg javnog interesa od komercijalnih djelatnos , koje ove organizacije i udruge obavljaju. Mo v ostvariva-nja profi ta nije odlučujući, da bi neprofi tna organiza-cija bila obveznik PDV-a ili da bi bila isključena iz kruga poreznih obveznika.

Iz defi nicije poreznog obveznika, kao bilo koje osobe koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, pro-izlazi da i neprofi tne organizacije spadaju u krug pore-znih obveznika, ako obavljaju isporuke koje su pred-met oporezivanja. Neke neprofi tne organizacije koje obavljaju isporuke dobara i usluga s kojima sudjelu-ju na tržištu, obavljaju isporuke za koje je propisano oslobođenje od PDV-a. Isto tako, samo plaćanje čla-narine od strane članova neke neprofi tne organiza-cije npr. neke udruge, ne čini neku udrugu poreznim obveznikom, ako plaćena članarina ne daje članovima društva ili udruge neke prednos i pogodnos pred drugim osobama, osim sudjelovanja u radu udruge.

Među m, ako udruga svojim članovima, u zamjenu za članarinu obavlja neke isporuke kao što su npr. is-poruke časopisa, savje ili informacije, radi se o ispo-rukama koje su predmet oporezivanja, a hoće li bi obračunan PDV, ovisi o tome je li isporučitelj obavio oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini više od 230.000,00 kuna. Za neke od isporuka propi-sana su porezna oslobođenja, bez prava na odbitak pretporeza i vrijednost h isporuka ne ulazi u iznos od 230.000,00 kuna.

Odredbama članka 39. Zakona o PDV-u, propisana su također i sljedeća porezna oslobođenja, koja se odnose na ostale neprofi tne organizacije, koje nisu ustanove:

1) U članku 39., stavku 1., točki f) Zakona o PDV-u, propisano je da su oslobođene usluge, što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obav-ljaju djelatnos oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnos , uz uvjet da ta udruženja od svojih članova za obav-

ljene usluge zah jevaju samo nadoknadu njihova dijela ukupnih troškova, i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja.

2) U članku 39., stavku 1., točki k) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge ustu-panje osoblja vjerskih ili fi lozofskih ins tucija u svr-he propisane točkama b), g), h) i i) članka 39. Zako-na o PDV-u, kojima je cilj duhovna skrb.

3) U članku 39., stavku 1., točki l) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge i s nji-ma usko povezane isporuke dobara koje neprofi t-ne pravne osobe, čiji su ciljevi poli čke, sindikalne, vjerske, domoljubne, fi lozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, koje obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u za-mjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima h osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće na-

ruši načela tržišnog natjecanja.4) U članku 39., stavku 1., točki o) Zakona o PDV-u,

propisano je porezno oslobođenja za usluge i ispo-ruke dobara koje obavljaju pravne osobe, čije su djelatnos oslobođene PDV-a u skladu s odredba-ma točaka b), g), h), i), l), m) i n) članka 39. Zakona o PDV-u, u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće naruši načela tržišnog natjecanja.

5) U članku 39., stavku 1., točki m) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge usko povezane sa sportom ili tjelesnim odgojem, što ih obavljaju neprofi tne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Ovo porezno oslobođenje se primjenjuje od 1. 7. 2013. godine.

Odredbom članka 39., stavka 3. Zakona o PDV-u, propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke doba-ra i usluga iz članka 39., stavka 1. točke b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , pod uvjetom da navedene osobe ne teže ostvarivanju dobi , te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koris za nastavak ili poboljšanje obavljanja uslugu. Radi se o poreznim oslobođenjima za usluge koje obavljaju javna jela iz područja zdravstva, socijalne skrbi, zaš te djece i mladeži, obrazovanja, športa i kulture, a prema odredbi članka 39., stavka 3. Zako-na o PDV-u, oslobođenje se može primijeni i ako te usluge obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , ako ne teže ostvarivanju dobi ili ako ostvarenu dobit koriste za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluge.

Iz ove odredbe Zakona o PDV-u, proizlazi da nave-dene osobe na koje su prenijete javne ovlas , iako

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

49


ostvaruju dobit, mogu primjenjiva porezno oslo-bođenje. Odredbom članka 64. Pravilnika o PDV-u, propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39., stavka 3. Zakona o PDV-u, ne mogu primjenjiva- oslobođenje iz navedenog članka. Temeljem ove

odredbe, dalo bi se zaključi da nema nikakve razlike, radi li se o osobama na koje su prenijete javne ovlas , a ostvaruju dobit, ili se radi o osobama na koje nisu prenijete javne ovlas , a također ostvaruju dobit.

Među m, Ministarstvo fi nancija – Porezna uprava, dalo je mišljenje-pismo Klasa: 410-19/13-01/302; Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 12. srpnja 2013. go-dine, iz kojeg proizlazi da su PDV-a oslobođene i dalje sve ustanove, uključujući i privatne, neovisno o tomu jesu li obveznici poreza na dobit ili ne, te neovisno o tomu dijele li ostvarenu dobit ili ne. Pri tome je naglasak na organizacijskom obliku h osoba tj. mora se radi o ustanovama, te iz naprijed nave-denog mišljenja proizlazi da trgovačka društva, koja obavljaju djelatnos navedene u članku 39. stavka 1. točke b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ne mogu primijeni porezno oslobođenje.

2.2. Odbitak pretporeza

Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza samo za inpute koji su u vezi s njegovom oporezivom gospodarskom djelatnos . Proračunski korisnici i ne-profi tne organizacije, kao obveznici PDV-a su specifi č-ni. Oni obavljaju oslobođene isporuke za koje nema-ju pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza.

Isto tako kod neprofi tnih organizacija može postoja slučaj da obavljaju dijelom negospodarsku, a dijelom gospodarsku djelatnost, pa će i zbog toga mora dije-li ulazni porez, jer pravo na odbitak pretporeza ima-ju za oporezivu gospodarsku djelatnost. U nastavku se navode neke specifi čnos o kojima proračunski ko-risnici i neprofi tne organizacije kao obveznici PDV-a, prilikom sastavljanja konačnog obračuna PDV-a tre-baju vodi računa.

2.3. Sastavljanje konačnog obračuna PDV-a

U konačni obračun uključuju se podaci o obračuna-nom i plaćenom PDV-u jekom godine, i podaci se ne bi smjeli, osim iznimno, bitno razlikova od zbroja podataka iz mjesečnih odnosno tromjesečnih pore-znih prijava. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, porezni obveznici – pravne osobe PDV plaćaju prema obavljenim isporukama. U podatke o obavlje-nim isporukama na red. broju I. i II. obrasca PDV-K , uključuju se svi računi za obavljene isporuke dobra i usluga, izdani do 31. 12. 2014. godine. Ako su računi

izdani u 2015. godini, a odnose se na isporuke dobara i obavljene usluge u 2014. godini, treba ih uključi u poreznu prijavu za XII./14., odnosno u obračun za X. – XII./14., ako se radi o poreznim obveznicima, koji prijavu PDV-a podnose tromjesečno.

Ako se račun za isporuku obavljenu u 2014. godini, primi nakon 20. siječnja 2015. godine, tj. nakon roka za podnošenje PDV prijave za XII/14 ili za razdoblje X-XII/14, prema dosadašnjim tumačenjima Porezne uprave, računi su se uključivali u konačni obračun PDV-a. Na taj način su porezni obveznici morali čeka do trenutka podnošenja konačnog obračuna PDV-a, da bi ostvarili svoje pravo na pretporez. Među m, oni se trebaju uključi u poreznu prijavu koja se podnosi za siječanj 2015. godine.

Prema odredbama čanka 167. Direk ve 2006/112/EZ i članka 57. Zakona o PDV-u, pravo na pretporez nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a, a pravo na pretporez prema članku 60. Za-kona o PDV-u, porezni obveznik ima u obračunskom razdoblju u kojem je primio isporuku i ima račun. Prema m odredbama, ne može se od poreznog ob-veznika zah jeva da pravo na pretporez iskazuje u konačnom obračunu. To zapravo nije bilo moguće, ni prema propisima koji su bili na snazi do 30. 6. 2013. godine, ali je Porezna uputa to tumačila tako, da se računi uključuju u konačni obračun PDV-a. Među m, Porezna uprava se u ranije spomenutoj Upu za sa-stavljanje PDV-K za 2013. godinu i pojašnjenu Upu-te, izričito očitovala da se navedeni računi uključuju u obračun za siječanj 2014. godine.

U konačni obračun PDV-a, mjesečnim, odnosno tro-mjesečnim obračunima PDV-a bit će uključeni i raču-ni s oznakom R-2, koje je porezni obveznik primio za isporuke obavljene u 2014, godini, sve do 20. siječnja 2015. godine.

• R-2 računi

U svezi s primljenim računima s oznakom R-2 treba reći sljedeće. Porezni obveznik koji plaća PDV prema primljenim odnosno naplaćenim naknadama, prema odredbi članka 139., stavka 3. Zakona o PDV-u, na računu mora naves klauzulu: obračun prema napla-ćenoj naknadi – a prema odredbi članka 197., stav-ka 4. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji PDV obračunava prema naplaćenim naknadama, mora na računu naves oznaku R-2. Oznaka R-2 je bila propi-sana kao obveza na računu koji su izdavali obveznici koji su PDV plaćali prema naplaćenim naknadama, a svrha te oznake je bila da se računi na taj način prepoznaju od primatelja, jer je za porezne obveznike koji su porez plaćali prema obavljenim isporukama, bilo propisano da su pretporez po primljenom računu

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

s oznakom R-2 (od obveznika koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama), mogli odbi tek kad su pla- li taj račun dobavljaču.

Takve odredbe više nema i ne može je bi , jer je ne predviđa ni Direk va 2006/112/EZ. To znači da po-rezni obveznici koji porez plaćaju prema obavljenim isporukama, pretporez po računima s oznakom R-2, koje prime od obveznika, koji PDV plaćaju prema na-plaćenim naknadama, mogu odbi kad su ispunjeni uvje za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona o PDV-u, a to je primljena isporuka i odgovarajući ra-čun. Više nije uvjet za odbitak pretporeza, da taj ra-čun koji izdaje porezni obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama, dobavljaču bude i plaćen.

• Prolazne stavke

Prolazne stavke, u smislu članka 33., stavka 3. Zakona o PDV-u, su iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi u ime i za račun druge osobe i one ne pred-stavljaju naknadu za obavljene isporuke. U tom smi-slu, one nisu porezno značajne stavke i ne iskazuju se ni u poreznim evidencijama, a onda ni u obras-cu porezne prijave, ni u PDV-K obrascu. U obrascu PDV-K se ne iskazuju podaci o isporukama tzv. starih nekretnina, tj. nekretnina koje su sagrađene, isporu-čene ili plaćene prije 1. siječnja 1998., kao i isporuke zemljišta, jer se radi o isporukama koje nisu predmet oporezivanja PDV-om, već porezom na promet ne-kretnina

2.4. Popunjavanje PDV-K za 2014.

Podaci u obrascu PDV-K svrstani su u osam osnovnih točaka označenih rimskim brojevima, koje su raščla-njene na pojedine podbrojeve. Obrazac PDV-K popu-njava se prema odredbama članka 178. – 181. Pravil-nika o PDV-u.

A. Transakcije koje ne podliježu oporezivanju i oslo-bođene

Prema odredbi članka 178. Pravilnika o PDV-u, u Obrascu PDV-K pod točkom I. iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama, kako slijedi:

1) Pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa po-rezne obveze na poreznog obveznika primatelja ispo-ruke, (građevinske usluge, isporuke otpadnog mate-rijala i još neke isporuke). Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofi tne organizacije ima iskazan podatak na ovom rednom broju.

2) Pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno

upisuju se podaci o obavljenim tzv. isporukama do-bara na daljinu. Podatak na ovom red. broju mogli bi ima npr. porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofi tne organizacije, ako su poštom ili dostavom prodavali dobra naručiteljima – krajnjim potrošačima u druge države članice, kao npr. knjige, časopise, no-vine, CD, DVD i sl., i pri tome su prešli tzv. prag isporu-ke koji su propisale države članice iz kojih su krajnji potrošači (u pravilu veći od 35 000 €) ili su odustali od tog praga.

3) Pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), od-nosno upisuju se podaci o isporukama dobara unu-tar Europske unije iz članka 41., stavka 1. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za po-trebe PDV-a u drugim državama članicama. Podatak na ovom rednom broju mogu ima porezni obvezni-ci-proračunski korisnici i neprofi tne organizacije, koji su obavljali isporuke dobara poreznim obveznicima u druge države članice. Te isporuke su u Hrvatskoj oslo-bođene PDV-a, a oporezuju se kao stjecanje dobara u državama članicama, u kojima je završila isporuka h dobara.

4) Pod točkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), od-nosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, za koje je pri-matelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračuna i pla PDV u svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ. Pro-računski korisnik ili neprofi tna organizacija upisani u Registar obveznika PDV-a, će na ovom rednom broju ima podatak, ako su obavili neku uslugu poreznom obvezniku iz druge države članice, a radi se o uslu-gama koje se oporezuju prema temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge, a one se prema odredbi članka 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja. Ako npr. obavi kon-zultantsku uslugu, poreznom obvezniku iz druge dr-žave članice, na tu uslugu neće obračuna hrvatski PDV, jer je mjesto oporezivanja te usluge u državi iz koje je porezni obveznik – primatelj usluge.

5) Pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračuna i pla PDV u skladu s člankom 194. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ, te po-daci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz trećih zemalja za koje porezna obveza prelazi na pri-matelja usluge po članku 196. Direk ve 2006/112/EZ. To je npr. slučaj, ako se radi o uslugama u svezi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

51


s nekretninama ili ako porezni obveznik-proračunski korisnik ili neprofi tna organizacija obavi konzultant-sku uslugu poreznom obvezniku iz treće zemlje.

6) Pod točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odno-sno upisuju se podaci o obavljenim isporukama doba-ra iz članka 13., stavka 10. Zakona koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a, a pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavlje-nim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41., stavka 1., točke b) Zakona. Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofi tne organizacije ima podatak na ovim red. brojevima.

7) Pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), od-nosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u. Porezni obveznici – proračunski ko-risnici i neprofi tne organizacije, koje obavljaju oslo-bođene isporuke bez prava na odbitak pretporez, o kojima je pisano u točki III.2.1. ovoga članka, ima će redovito iskazan podatak u ovom red. broju.

8) Pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odno-sno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve dru-ge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45., stavka 1. Zakona, oslo-bođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

9) Pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA). Radi se o isporukama izjednačenim s izvoznim isporukama, koje su također oslobođene PDV-a.

B. Oporezive isporuke

Prema odredbi člaka 179. Pravilnika o PDV-u, u Obrascu PDV-K pod točkom II. iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (pore-znim osnovicama) i iznosima PDV-a, kako slijedi:

1) Pod točkom od II.1. do II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzi-manje dobara i usluga) iz članka 7., stavka 3. i članka 8., stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi od 5 %, 13 % i 25 %. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računi-ma, bez obzira na to jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to

razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4., stavka 1., točaka 1. i 3. Zakona, oporezivo po stopi od 5 %, iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izla-znih) računa za isporuke oporezive po stopi od 13 %, te iz stupaca 21 i 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke oporezive po stopi od 25 %, kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostoj-nih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovi-ma. Pod točkom II.3. iskazuju se i podaci o eventual-nim ranijim isporukama oporezivim po stopama od 22 % i 23 %, a pod točkom II.2. i podaci o isporuka-ma koje su ranije bile oporezive po stopi od 10 %. U okviru točaka od II. 1. do II.3. iskazuju se i podaci o izuzimanju dobara i usluga oporezivih po stopi od 5 %,13 % i 25 % za nepoduzetničke svrhe, koji se prema odredbama članka 7., stavka 3. i članka 8., stavaka 3. i 4. Zakona o PDV-u, koji se, iako su dani bez naknade, smatraju isporukama uz naknadu i podliježu opore-zivanju PDV-om, ako je pri njihovoj nabavi porez bio odbijen u cijelos ili djelomično. To mogu bi isporu-ke obavljene bez naknade zaposlenicima, članovima trgovačkih društava i njihovih obitelji, izuzimanja za privatne potrebe poduzetnika – fi zičkih osoba i člano-va njihovih obitelji, kao i ostala izuzimanja u nepodu-zetničke svrhe.

Ovdje treba napomenu da se na ovom red. broju iskazuju i obveze PDV-a za porezno nepriznate manj-kove dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, oporezivih po stopi od 5 %, 13 % i 15 %, jer se oni također smatraju izuzimanjem dobara u nepoduzet-ničke svrhe (čl. 26. Pravilnika o PDV-u).

2) Pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na poreznog ob-veznika – primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75., stavku 3. Zakona, obračuna i pla- PDV. Najčešće će se radi o građevinskim uslu-

gama. Ako je npr. neki porezni obveznik građevinar obavio građevinske usluge poreznom obvezniku – proračunskom korisniku, ili neprofi tnoj organizaciji, na njih prelazi porezna obveza i oni je moraju iska-za na ovom rednom broju. Porezni obveznici treba-ju vodi računa da se primljeni računi od tuzemnih poreznih obveznika, temeljem kojih porezna obveza po članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u, prelazi na primatelja isporuke, ne iskazuju u knjizi U-RA, a nije propisana obveza da se vode u posebnoj evidenciji iz članka 163., stavka 4. Pravilnika o PDV-u. Među m, po m ulaznim računima, porezni obveznik na kojeg je prešla porezna obveza, mora u obrascu PDV-a na

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ovom rednom broju iskaza poreznu obvezu. Treba dakle vodi računa da to ne propus . Najbolje bi bilo u okviru U-RA otvori jedan posebni stupac za ove račune i vodi računa da se po m računima iskaže porezna obveza. Pri tome, porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke, moraju vodi raču-na da taj iznos iskazuju u cijelos ili djelomično kao pretporez, na odgovarajućem broju PDV-K obrasca, naravno ako imaju pravo na odbitak pretporeza.

3) Pod točkom II.5. – II.7. upisuje se vrijednost steče-nih dobara unutar Europske unije iz članka 4., stavka 1., točke 2., članka 7., stavaka 3. i 4. i članka 9., stav-ka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica, što ga porezni obveznik obra-čuna po stopi 5 %, 13 % i 25 %. Porezni obveznici – proračunski korisnici na ovom red. broju iskazuju vrijednost primljenih isporuka dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica i iznose PDV-a, na to stjecanje. Podatak pod točkama od II.5. do II.7. o vrijednos stjecanja treba odgovara podatku iz pri-jave poreza na stjecanje – Obrazac PDV-S, koju pod-nosi porezni obveznik. Podaci iskazani po točkama II.5. – 7. o iskazanom porezu na stjecanje dobara trebali bi odgovara podatku u točkama od III.5. do III.7.– pretporez na stjecanje, naravno uz uvjet da porezni obveznik ima pravo na ukupni odbitak pretporeza na stjecanje. Kako proračunski korisnici uglavnom obavljaju i oporezive i oslobođene ispo-ruke bez prava na odbitak pretporeza, imaju pravo na odbitak pretporeza, samo za oporezive isporuke, to će podatak na III.5. do III.7. u pravilu bi različit od podatka na II.5 – 7.

4) Pod točkom II.8. – 10. upisuje se vrijednost pri-mljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopama 5 %, 13 % i 25 %, koji porezni obveznik primatelj usluge treba obračuna i pla u skladu s odredbama članka 75., stavka 1., točke 6. Zakona. Radi se o obvezama PDV-a na usluge koje je hrvat-skom poreznom obvezniku obavio porezni obveznik iz druge države članice, a mjesto oporezivanja te us-luge je prema temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge, tamo gdje je sjedište poreznog obveznika-primatelja usluge, što znači da je hrvatski porezni obveznik, ob-vezan zaračuna PDV i iskaza obvezu za tu uslugu. Ako npr. poreznom obvezniku – proračunskom ko-risniku ili neprofi tnoj organizaciji, konzultantsku uslugu obavi porezni obveznik iz Austrije, mjesto oporezivanja te usluge je u Hrvatskoj, gdje je sjedi-šte poreznog obveznika-primatelja usluge i on mora zaračuna hrvatski PDV i iskaza ga na red. br. II.10. Podatak na red. br. od 8. do 10. obrasca PDV-K, tre-bao bi odgovara podacima na red. br. 14 obrazaca PDV-S za razdoblje I. – XII./134

5) Pod točkom od II.11. do II.13. upisuje se vrijed-nost isporuka koje poreznom obvezniku obavi pore-zni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članica-ma Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračuna i pla PDV, po stopi 5, 13 % i 25 % u skla-du s člankom 75., stavkom 2. Zakona, kao i podaci o uslugama koje su obavili porezni obveznici iz trećih zemalja, a za koje prema članku 75., stavku 1., točki 6. Zakona o PDV-u, porezna obveza prelazi na primatelja usluge-hrvatskog poreznog obveznika.

6) Pod točkom II.14. upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (čl. 45., st. 2. Zakona). Podatak koji se unosi na ovaj red. broj uzima se iz evidencije PDV-F koju je porezni obveznik morao vodi u skladu s odredbama članka 111. Pravilnika o PDV-u. Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofi tne organizacije ima- podatak na ovom rednom broju.

7) Pod točkom II.14. upisuju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76., stavka 8. Zakona, te je tom odred-bom propisano da će poreznom obvezniku bi dopu-šteno da PDV pri uvozu ne pla pri carinjenju, nego da ga iskaže u obrascu PDV. Za sada to nije moguće, jer se prema odredbi članka 140., stavka 2. Zakona o PDV-u, treba donije Pravilnik, kojim će bi detaljnije propisan postupak u svezi s m načinom podmirenja obveze PDV-a kod uvoza. Taj Pravilnik, još uvijek nije donijet, a nema ni naznaka kada bi to moglo bi . Pre-ma tome, u PDV-K obrascu za 2014. godinu pod tom točkom neće bi iskazan podatak.

C. Pretporez u primljenim isporukama

Prema odredbi članka 180. Pravilnika o PDV-u, u obrascu PDV-K pod točkom III. iskazuje se ukupna vri-jednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama, kako slijedi:

1) Pod točkom od III.1. do III.3. Pretporez od pri-mljenih isporuka u tuzemstvu – iskazuju se podaci o pretporezu po stopama 5 %,13 % i 25 % sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zako-na, po kojima se može odbi pretporez, odnosno upi-suju se podaci iz članka 58., stavka 1. Zakona. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj stupaca 6, 7 i 8 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 i 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za razdoblje opo-rezivanja. Porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofi tne organizacije moraju dijeli ulazni pret-porez, zbog toga što u pravilu obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

53


i oslobođene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak pretporeza. U tom slučaju na ovom red. bro-ju, bit će iskazan razmjerni dio porezne osnovice, od-nosno pretporeza iz navedenih stupaca knjige U-RA. Isto će bi i s pretporezom pod ostalim točkama na kojima se iskazuju podaci o pravu na pretporez.

2) Pod točkom III.2. Pretporez od primljenih ispo-ruka u RH za koje PDV obračunava primatelja (tu-zemni prijenos porezne obveze) – iskazuju se podaci o vrijednos primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao te-meljem članka 75., stavka 3. Zakona. Najčešće se radi o građevinskim uslugama. Porezni obveznik – prora-čunski korisnik ili neprofi tna organizacija na koje je prešla porezna obveza za primljene građevinske us-luge od drugog poreznog obveznika, iskazuju tu ob-vezu na red. br. II.4. Podatak na ovom rednom broju trebao bi bi jednak podatku na red. br. II.4., ako se primljena građevinska usluga odnosi na oporezivu djelatnost proračunskog korisnika ili neprofi tne or-ganizacije. Ako se odnosi na oslobođenu djelatnost, bez prava na odbitak pretporeza, tada nije dopu-šten odbitak pretporeza i neće bi iskazan pretpo-rez na ovom broju. Ako temeljem primljene usluge, porezni obveznik ima pravo na djelomični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom broju bi iska-zan iznos PDV-a na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rata stope.

3) Pod točkom od III.5 do III.7. Pretporez od stje-canja dobara unutar EU – iskazuju se podaci o vri-jednos stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a po stopama 5 %, 13 % i 2 5%, što ga je porezni obveznik primatelj obračunao na takvo stje-canje dobara. Podatak na ovom red. broju trebao bi bi jednak podatku u red. br. II.5 – II.7 Obrasca PDV-K, ako su stečena dobra nabavljena za oporezi-vu djelatnost poreznog obveznika. Ako se odnosi na oslobođenu djelatnost, tada nije dopušten odbitak pretporeza i neće bi iskazan pretporez na ovom broju. Ako se stečena dobra koriste i za oporezivu i oslobođenu djelatnost, porezni obveznik ima pravo na djelomični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom broju bi iskazan razmjerni iznos PDV-a na koji ima pravo, a koji je izračunat temeljem primje-ne tzv. pro rata stope.

4) Pod točkom od III.8. do III.10. Pretporez od pri-mljenih usluga iz EU – iskazuju se podaci o vrijedno-s primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, za koje je porezna obveza prešla na primatelja usluge, kao i o iznosu PDV-a koji je pore-zni obveznik primatelj iskazao kao poreznu obvezu prema članku 75., stavku 1., točki 6. Zakona. Poda-tak pod ovim točkama će bi jednak podatku iska-

zanom kao obveza u točkama II.8 – I.10. Obrasca PDV-a, ako porezni obveznik za te usluge ima pravo na odbitak pretporeza u cijelos . Ako je primljena usluga korištena u cijelos za oslobođene isporuke, neće bi iskazano pravo na odbitak pretporeza, a ako je porezni obveznik primljenu uslugu koris o i za jednu i drugu djelatnost, tada će u ovom red. broju bi iskazan PDV na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rate.

5) Pod točkom od III.11. do III.13. Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH – iskazuju se podaci o vrijednos primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članica-ma Europske unije i u trećim zemljama), kao i o izno-su PDV-a koji je porezni obveznik primatelj iskazao kao obvezu temeljem odredbe članka 75., stavka 2. Zakona, te obveze za usluge koje je obavio porezni obveznik iz treće zemlje, a za koje je porezna obveza prešla na primatelja usluge temeljem odredbe članka 75., stavka 1., točke 6. Zakona o PDV-u. Podatak pod ovim točkama bit će jednak podatku iskazanom kao obveza u točkama II.11 – II.13. Obrasca PDV, ako porezni obveznik za te usluge ima pravo na odbitak pretporeza u cijelos . Ako je primljena usluga kori-štena u cijelos za oslobođene isporuke, neće bi iskazano pravo na odbitak pretporeza, a ako je po-rezni obveznik primljenu uslugu koris o i za jednu i drugu djelatnost, tada će na ovom red. broju bi iskazan PDV na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rate.

6) Pod točkom III. 14. Pretporez pri uvozu – upisuju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračuna-nom iznosu PDV-a, koji porezni obveznik može odbi u skladu s člankom 58., stavkom 2. Zakona. Kao pret-porez pri uvozu iskazuje se PDV zaračunat u JCD. Nije više obvezno da uplata PDV-a, bude eviden rana na posebnom uplatnom računu do kraja obračunskog razdoblja, odnosno u ovom slučaju do kraja 2014. godine, za koju se podnosi porezna prijava.

2.5. Podjela pretporeza

Proračunski korisnici kao porezni obveznici koji naj-češće obavljaju tzv. mješovite isporuke tj. oporezive za koje je dopušten odbitak pretporeza i oslobođe-ne iz članaka 39. i 40. Zakona o PDV-u, za koje nije dopušten odbitak pretporeza, moraju dijeli ulazni pretporez.

Podjela pretporeza propisana je odredbama članka 62. Zakona o PDV-u .

Porezni obveznici koji obavljaju oporezive i oslobo-đene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

pretporeza, u skladu s člankom 62. Zakona o PDV-u, moraju ulazni porez podijeli na dio koji mogu odbi , jer se odnosi na oporezive isporuke i dio koji ne mogu odbi , jer se odnosi na isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Postupak podjele pretporeza detaljnije je propisan odredbama članka od 137. do 138. Pravilnika o PDV-u. Za razli-ku od ranijih godina, kada je podjela pretporeza bila rijedak slučaj, od 2010. godine je to gotovo uobiča-jen postupak kod većeg broja poreznih obveznika. Pravilnikom o PDV-u propisano je (čl. 138., st. 13.) pojednostavljene prema kojem, podjelu pretporeza ne moraju obavlja porezni obveznici koji obavljaju najmanje 98% oporezivih isporuka. Njima je dopu-šten 100 % odbitak pretporeza.

Porezni obveznik, kao prvo, ulazni pretporez po po-jedinim računima pripisuje oporezivoj ili oslobođenoj djelatnos . Pretporez po ulaznim računima koji ne može izravno pripisa pojedinoj djelatnos , mora podijeli . Podjela se obavlja temeljem sljedeće for-mule, odnosno izračuna razmjernog dijela pretpore-za, temeljem tzv. pro rata stope koja je propisana člankom 62. stavkom 2. Zakona o PDV-u:

oporezive isporuke (bez PDV-a) ------------------------------------------- = % ukupne isporuke (bez PDV-a)

U izračun prema odredbi članka 62., stavka 3. Zakona o PDV-u ne ulaze vrijednos isporuka koje za poreznog obveznika predstavljaju povremene isporuke. To su:

• vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koris o za obavljanje svoje gos-podarske djelatnos

• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina

• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene fi nancijske transakcije iz članka 40., stavka 1., to-čaka od b) do g) Zakona o PDV-u.

Povremenom isporukom nekretnine smatra se ispo-ruka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili ako isporuka nekretnina nije uobičaje-na, djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Kada je riječ o povremenim fi nancijskim transakcijama, one se isključuju samo iz nazivnika, jer nisu ni sadržane u brojniku. Cilj isključivanja prodaje kapitalnih dobara i nekretnina te fi nancijskih usluga koje se obavljaju kao sporedna djelatnost je osigura da pravo pore-znog obveznika na odbitak pretporeza, u slučaju kada on obavlja oporezive i oslobođene isporuke dobara i usluga, ne bude pod utjecajem njegovih sporednih odnosno povremenih isporuka, jer bi to moglo utje-ca na neutralnost PDV-a. Kod izračuna % odbitka pretporeza treba uključi samo vrijednost isporuka,

odnosno prometa koji se odnosi na normalne ak v-nos poreznog obveznika.

Kako bi izračunao dopušteni % odbitka pretporeza, porezni obveznik u brojnik uzima sljedeće podatke:

a) ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (bez PDV-a) za koje je dopušten odbitak pretporeza, a to su:• isporuke na koje je zaračunan PDV• isporuke koje su oslobođene PDV-a s pravom na

odbitak pretporeza (izvoz i s izvozom izjednače-ne isporuke, isporuke dobra u druge države čla-nice)

• isporuke dobara i usluga u svezi s međunarod-nim prijevozom

• isporuke koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja ne oporezuju u RH

• isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade, a koje se prema članku 7., stavku 3. i članku 8., stavku 3. Zakona o PDV-u, smatraju isporukama obavljenim uz naknadu.

b) U brojnik se ne uključuju:• prolazne stavke• tzv. isporuke dobara male vrijednos tj. isporu-

ke do 160,00 kn vrijednos • isporuke nekretnina sagrađenih, plaćenih ili is-

poručenih prije 1. 1. 1998. (to su isporuke koje nisu predmet oporezivanja PDV-om)

• isporuke zemljišta (to su isporuke koje nisu pred-met oporezivanja PDV-om).

U nazivnik se uključuje:

• ukupna vrijednost godišnjih isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza i koje su uključene u brojnik, te

• iznos oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, a to su isporuke navedene u člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u,

Porezna uprava je ranijim Uputama za sastavljanje PDV-K obrasca, pojasnila da se u nazivnik uključuju i prihodi od prodaje državnih biljega i poštanskih ma-raka, prihodi ostvareni trgovanjem u svezi sa stranom valutom, te prihodi ostvareni od transakcija u svezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obve-znicama i dr. vrijednosnim papirima. Kada se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom, u nazivnik se uključuje ukupan neto pozi vni rezultat (tečajna razlika) ostvarena takvim transakci-jama u razdobljima oporezivanja, te se u nazivnik ne uključuju ukupni nega vni rezulta tog trgovanja.

Prema Upu , porezni obveznik is princip primjenjuje i kod transakcija s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i dr. vrijednosnim papirima. Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

55


uključuju se u nazivnik, za m prihodi od držanja dio-nica i udjela u trgovačkim društvima, kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih va-luta na deviznom računu kod poslovne banke, kao ni prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozi ma. Nadamo se da će to i dalje osta tako, jer se u propi-sima o oslobođenju h usluga nije ništa promijenilo.

Postotak pretporeza koji se može odbi utvrđuje se na godišnjoj razini i zaokružuje se najviše do slje-dećeg cijelog broja. Ako je npr. postotak pretpore-za, koji se može odbi izračunat u iznosu od 11,2 %, on se zaokružuje na 12 %. Tijekom 2014. porezni obveznici su odbijali pretporez temeljem izračuna % na temelju isporuka iz 2013. godine, tj. konačnog obračuna za 2013. Sada taj odbitak moraju uskladi- i primijeni ga na podjelu pretporeza u konačnom

obračunu PDV-a za 2014. godinu.

Iznos dijela poreza koji se može odbi iskazuje se u poreznoj evidenciji – Knjizi U-RA. Porezni obveznik je jekom godine knjižio ulazne račune i pretporez po m

računima dijelio primjenom postotka utvrđenog na te-melju prometa iz 2013. Kada konačno utvrdi postotak pretporeza koji može odbi za 2014. godinu, načelno bi trebao korigira odbitak pretporeza po svakom ra-čunu u poreznoj evidenciji. Među m, iz Upute koju je Porezna uprava dala za konačni obračun PDV-a za 2013. godinu, proizlazi da porezni obveznik eventualnu razliku do stvarnog odbitka pretporeza iskazuje u okvi-ru točke III. obrasca PDV-K, a ne treba mijenja podat-ke po svakom pojedinom ulaznom računu u poreznoj evidenciji, već to može napravi s konačnim zbrojem u poreznoj evidenciji i onda taj podatak iskazuje u točka-ma od III.1. do III.14. obrasca PDV-K.

Postavlja se pitanje što je s korekcijom odbitka pret-poreza po konačnom obračunu, ako se radi o naba-vi gospodarskih dobara jekom 2014., kada je pret-porez odbijen po jednom % (utvrđenom na temelju isporuka 2013.), a izračunom za 2014. godinu taj je postotak utvrđen u drugom iznosu. Treba li tada kori-gira nabavnu vrijednost gospodarskih dobara ili ne? Odgovor na ovo pitanje je sadržan u odredbi članka 138., stavka 5. Pravilnika o PDV-u, prema kojoj iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom obračunu PDV-a, ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Konačni postotak odbitka pretporeza po pro ra , koji porezni obveznik utvrdi za 2014. primjenjuje se i na pretporez plaćen pri uvozu, kao i na sav ostali pretporez.

Kada porezni obveznik utvrdi konačni % odbitka pretporeza za 2014. godinu, tako utvrđeni primje-njuje kod podjele pretporeza jekom 2015. godine. Tijekom 2015. godine, dok ne utvrdi konačni % od-

bitka za 2014. godinu (to je zapravo samo za siječanj 2015. godine), može za podjelu koris % utvrđen u konačnom obračunu za 2013. godinu. Porezni obve-znik koji PDV plaća mjesečno može samo za prvi mje-sec u 2015. godine primjenjiva % koji je primjenjivao jekom 2014., a u poreznoj prijavi za mjesec veljaču

već mora primijeni % izračunan na temelju konačnih podataka za 2014. godinu, kako je propisano člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u. Porezni obveznik koji porez plaća tromjesečno, mora već za prvo obra-čunsko razdoblje (tromjesečje) 2015. godine, primije-ni konačni % izračunan za 2014. godinu, kako je pro-pisano člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u.

2.5.1. Podjela pretporeza za proračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Sama ta podjela i izračunani postotak neće bi vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo poda-ci o pravu na odbitak pretporeza tj. osnovica i iznos poreza koji se može odbi , ali porezni obveznik mora ima taj obračun i na zahtjev poreznih jela, pokaza odnosno dokaza na koji je način izračunao taj po-stotak. Konačni postotak odbitka pretporeza koji po-rezni obveznik utvrdi za 2014. godinu, primjenjuje se na i pretporez, odnosno porez plaćen pri uvozu, kao i na eventualno plaćeni porez na usluge inozemnih poduzetnika temeljem odredbe članka 19., stavak 2. starog Zakona o PDV-u (za usluge obavljene do 30. 6. 2013. godine, ako je npr. porezni obveznik uplatu te obveze obavio u 2014. godini), kao i na usluge teme-ljem prijenosa porezne obveze.

Primjer podjele pretporeza kod proračunskog kori-snika – zdravstvene ustanove:

Zdravstvena ustanova je u 2014. godini ostvarila slje-deće prihode:

• prihodi od usluga liječenja 3.000.000,00 kn• prihodi od zdravstvenih usluga koje nisu usluge liječenja 100.000,00 kn (utvrđivanje očinstva, uvjerenja o sposobnos nošenja oružja, uvjerenja o sposobnos upravljanja motornim vozilima)• prihodi od najma poslovnog prostora 200.000,00 kn• prihodi od donacija 500.000,00 kn ______________Ukupno: 3.800.000,00 kn

oporezive isporuke (bez PDV-a) 300.000,00--------------------------------- = ------------------% = 9.09ukupne isporuke (bez PDV-a) 3.300.000,00

Postotak se zaokružuje na slijedeći cijeli broj i u ovom slučaju iznosi 10 %.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Oporezive isporuke iznose 300.000,00 kn i odnose se na najam poslovnog prostora i prihode od zdravstve-nih usluga koje nisu usluge liječenja. Prihod od dona-cije nije naknada za obavljenu isporuku i ne uzima se u obzir kod izračuna % za odbitak pretporeza.

Kod neprofi tnih organizacija, ali i kod osoba iz član-ka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u (npr. jela državne uprave, jela lokane uprave i samouprave i dr.) može se radi o slučaju da one obavljaju djelomično negos-podarsku, a djelomično poslovnu, odnosno gospo-darsku djelatnost. Negospodarska se odnosi npr. na statutom utvrđene zadatke neke udruge, za koje ne naplaćuje posebno naknade od članstva, iako članovi plaćaju članarinu. Osim toga, obavlja i određene ispo-ruke za koje naplaćuje naknade i temeljem h isporu-ka može bi obveznik PDV-a.

U tom slučaju postoji obveza podjele pretporeza, zbog činjenice da obavlja negospodarsku i gospodar-sku djelatnost, a pravo na odbitak pretporeza načelno postoji samo za gospodarsku djelatnost. U propisima o PDV-u, nema odredbi o podjeli pretporeza u tom slučaju, osim odredbe u članku 137., stavku 2. Pravil-nika o PDV-u, kojom je propisano, ako se isporučeno dobro ili usluga koris u gospodarske i negospodar-ske svrhe, pretporez se mora podijeli prema svrsi uporabe na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi . Taj način podjele se provodi, ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima, koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini, te kod korištenja usluga.

U propisima nema nikakvih detaljnijih odredbi kako napravi tu podjelu. Kako npr. podijeli troškove najamnine za poslovni prostor u kojem se obavlja i poslovna i neposlovna djelatnost ili troškove grija-nja, vode i sl.? Možda ima ulaznih isporuka koje se mogu pripisa izravno jednoj ili drugoj djelatnos , ali sasvim sigurno postoje ulazni troškovi, koje nije pre-ma nekim fi zičkim pokazateljima moguće podijeli

prema svrsi upotrebe. Ako taj is porezni obveznik u okviru svoje gospodarske djelatnos , obavlja opo-rezive isporuke za koje ima pravo na odbitak pret-poreza i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, nakon te prve podjele, kad se dođe do iznosa PDV-a, koji se može odbi , potrebna je po-novna podjela, i to u smislu odredbe članka 146. Pravilnika o PDV-u.

7) Pod točkom III.15. Ispravci pretporeza – iskazuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članaka 63., 64. i 65. Zakona. Radi se o ispravku pretporeza u svezi s nabavom gospodarskih dobra – opreme i nekretnina, a jekom 2014. godine je došlo do pre-namjene kupljenih gospodarskih dobara, odnosno do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, u odnosu na godinu nabave, te je porezni obveznik obvezan ispravi pretporez u skladu s odredbom članka 64. Zakona o PDV-u, odnosno članka 140. Pra-vilnika o PDV-u.

Ako porezni obveznik ima podatak u ovom rednom broju, obvezan je s prijavom PDV-a priloži obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (ne-iskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos sma-njenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kada se radi o pravu na povrat dijela pret-poreza, tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).

Ispravak odbitka pretporeza u svezi s gospodarskim dobrima je obvezan, kao i do sada, kada se u svezi ne-kog gospodarskog dobra u roku od pet godina, odno-sno 10 godina, ako se radi o nekretninama, uključuju-ći kalendarsku godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno, promijene uvje , koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza. Ako se to dogodi, tada je porezni obveznik za razdoblje nakon promje-ne, obvezan obavi ispravak pretporeza. Taj ispravak se obavlja godišnje u visini 1/5 ili 1/10 iznosa PDV-a, koji je bio zaračunan na isporuku određenog gospo-darskog dobra, i to u konačnom obračunu PDV-a.

Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u du-gotrajnu imovinu poreznog obveznika (čl. 64., st. 3. Zakona o PDV-u). Prema računovodstvenim propisi-ma, dugotrajna imovina poduzeća može bi materi-jalna i nematerijalna. U Zakonu i Pravilniku o PDV-u zakonodavac nije izričito precizirao da se obveza ispravka pretporeza odnosi i na dugotrajnu nema-terijalnu imovinu, iako Direk va 2006/112/EU, daje državama članicama mogućnost da propišu obvezu ispravka pretporeza i za dugotrajnu nematerijalnu imovinu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

57


Prema tome, ispravak pretporeza se prema hrvat-skim propisima, ne obavlja za dugotrajnu nemateri-jalnu imovinu. Propisano je pojednostavljenje, pa se ne obavlja ispravak pretporeza, ako je iznos pretpore-za koji bi se trebao ispravi manji od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru. Usluge u kulturi i s njima povezanim isporukama dobara javnih usluga u kulturi ili drugim organizacijama koje djeluju u jav-nom interesu, bile su prema odredbama članka 11., stavka 1., točko m) starog Zakona o PDV-u, koji je bio u primjeni do 30. 6. 2013. godine oslobođene PDV-a, ali su se prema odredbi članka 74., stavka 5. starog Pravilnika o PDV-u mogle odluči da će s isporuka-ma iz članka 11., stavka 1., točke m) starog Zakona o PDV-u, postupa kao s oporezivim isporukama.

Primjer: Kazalište koje je bilo registrirano kao obve-znik PDV-a, jer se opredijelilo da oporezuje svoje us-luge, je nabavilo opremu u vrijednos od 100.000,00 kuna plus 25.000,00 PDV-a u 2012. godini. Odbilo je pri nabavi PDV u cijelos , jer mu je oprema služila za oporezivu djelatnost. Od 1. 7. 2013. godine, te u 2014., ali i 2015. i 2016. godini tu opremu koris za obavljanje oslobođenih isporuka, za koje nema pra-vo na odbitak pretporeza.

U ovom slučaju je došlo do promjene uvjeta mjero-davnih za odbitak pretporeza, kako je to propisano odredbom članka 140., stavka 6. Pravilnika o PDV-u. Razdoblje u kojem se promatra je li došlo do promje-ne uvjeta za odbitak pretporeza je pet godina, i ono traje do 2016. godine, a ispravak pretporeza se obav-lja u visini od 1/5 godišnje. Godišnji ispravak pretpo-reza iznosi 5.000,00 kuna. U drugoj godini tj. 2013., promijenili su se uvje za odbitak pretporeza, i pore-zni obveznik ima obvezu svake godine do isteka roka od 5 godina tj. do 2016. godine, na nega vni ispravak pretporeza u iznosu od 1/5. Tako će i za 2014. godinu, ali i 2015. i 2016. godinu, iskaza ispravak pretpore-za u visini 1/5 odnosno 5.000,00 kuna, koji iskazuje s predznakom minus (-), pod točkom III.15. Obrasca PDV-K. Na taj se način naknadno državnom prora-čunu vraća ranije priznato pravo na pretporez, i to u če ri godine u kojima predmetnu opremu koris za obavljanje oslobođenih isporuka za koje nije dopu-šten odbitak pretporeza.

Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpore-za, prema odredbi članka 140., stavka 7. Pravilnika o PDV-u, smatra se i promjena postotka iz članka 62., stavka 4. Zakona o PDV-u, utvrđenog za odbitak pret-poreza, u slučaju kad se gospodarska dobra koriste za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka doba-ra. Iako je % iz članka 62., stavka 4. Zakona o PDV-u, tzv. pro rata, koja predstavlja utvrđeno pravo odbit-ka pretporeza u slučaju kad porezni obveznik obav-

lja oporezive i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, za sve ulazne isporuke, odnosno pretporez u m isporukama koji se ne može pripisa u cijelos oporezivim ili oslobođenim isporukama, pa se ta podjela obavlja ovako utvrđenim %.

Budući da se taj % izračunava temeljem odnosa opo-rezivih i ukupnih isporuka, on nam ujedno daje i poda-tak o tome u kojem se omjeru ili % određena oprema ili nekretnina, za koju nije protekao rok za ispravak pretporeza, koris za oporezive isporuke, a u kojem za oslobođene, i ako je za tu opremu u odnosu na go-dinu nabave, u kasnijim godinama došlo do promjene udjela korištenja za oporezive ili oslobođene isporu-ke, također postoji obveza ispravka pretporeza.

Primjer: Zdravstvena ustanova je u 2013. godi-ni nabavila kompjutorski sustav u vrijednos od 1.000.000,00 kuna plus 250.000,00 kuna PDV-a. Bu-dući da je u to vrijeme obavljala oslobođene isporuke (90 %) za koje nije imala pravo na odbitak pretporeza i oporezive isporuke (10 %) za koje je imala pravo na odbitak pretporeza, koris la je 10 % prava na odbi-tak pretporeza. U 2014. godini je obavljala isporuke u omjeru 85 % (oslobođene) i 15 % (oporezive).

Razdoblje za ispravak pretporeza za nabavljenu opre-mu je pet godina i traje od 2013. do 2017. godine. U 2013. godini, porezni obveznik je obavljao oslobođe-ne (90 %) i oporezive isporuke (10 %) i imao je pravo na odbitak pretporeza u visini od 10 % iznosa. U 2014. godini odnosi su izmijenjeni i navedenu opremu je koris o u omjeru 85 % za obavljanje oslobođenih, a 15 % za obavljanje oporezivih isporuka. Došlo je do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu odredbe članka 140., stavka 7. Pravilnika o PDV-u, i porezni obveznik mora ispravi pretporez. Izračun dijela pretporeza koji treba obavi , obavlja se na sljedeći način.

Ukupan odbitak pretporeza za nabavljenu opremu u 2013. godini je bio 25.000,00 kuna tj. 10 % od PDV-a zaračunanog na opremu. Godišnji iznos pretporeza koji se odnosi na svaku od pet godina u kojoj se pro-matra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iznosi 50.000,00 kuna.

U 2014. godini je došlo do promjene uvjeta mjero-davnih za odbitak pretporeza, jer su odnosi opore-zivih i oslobođenih isporuka izmijenili. U konačnom obračunu PDV-a za 2014. godinu, porezni obveznik mora obavi ispravak pretporeza za 1/5 razlike izme-đu pretporeza koji je odbijen pri nabavi, a odnosi se na 2014. godinu i iznosa koji je porezni obveznik od-bio u 2014. godini, jer su se u 2014. godini promijenili odnosi oslobođenih i oporezivih isporuka, u odnosu na 2013. godinu, kao godinu nabave.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Do iznosa te razlike se može doći na dva načina:

1. Ukupan iznos pretporeza u godini nabave (250.000,00 kuna) se podijeli s pet da se dobije godišnji iznos PDV-a koji iznosi 50.000,00 kuna. U godini nabave je mogao bi odbijen u visini od 10 % tj. 5.000,00 kuna, dok 90 % ili 45.000,00 kuna nije moglo bi odbijeno. U 2014. godini se može odbi (15 %) od pretporeza koji otpada na tu godi-nu, tj. 7.500,00 kuna (50.000,00 x 15 %). Budući da je prema odnosima obavljanja oporezivih i oslobo-đenih usluga u godini nabave, moglo bi odbijeno 5.000,00 kuna, a za 2014. godinu, zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza je to 7.500,00 kuna, radi se o pozi vnoj razlici ispravka pretporeza od 2.500,00 kuna, o povećanju prava na odbitak pretporeza i porezni obveznik taj iznos treba iskaza s pozi vnim predznakom u obrascu PDV-K za 2014. godinu.

2. Drugi način je da se iznos pretporeza koji otpada na svaku od pet godina (50.000,00,00 kuna) po-množi s % razlike za koje se povećalo pravo na od-bitak pretporeza u 2014. godini u odnosu na go-dinu nabave (2013.), a to je 5 % i dobije se iznos od 2.500,00 kuna, i taj iznos je ispravak pretporeza koji treba obavi za 2014. godinu.

2.6. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

Odredbom članka 65. Zakona o PDV-u, propisano je ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza (pet godina, odnosno 10 godina za ne-kretnine), isporučuje tj. prodaje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gos-podarsku djelatnost do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelos oporezivom, ako je isporuka oporeziva.

Primjer: Neprofi tna udruga je u 2013. godini naba-vila opremu za obavljanje gospodarske djelatnos u vrijednos od 100.000,00 kuna plus 25.000,00 PDV-a. U 2014. udruga nije bila upisana u registar obveznika PDV-a, jer je njena vrijednost oporezivih isporuka u prethodnoj godini (2013. godina) bila ispod 230.000,00 kuna i nije imala pravo na odbi-tak pretporeza za tu opremu. Udruga je upisana u registar obveznika PDV-a od 1. 1. 2014. godine, jer je u prethodnoj (2013.) imala oporezivih isporuka u iznosu od 235.000,00 kuna. U listopadu 2014. godi-ne je navedenu opremu prodala. Isporuka opreme u 2014. godini, kad je udruga postala porezni obve-znik je oporeziva.

Razdoblje za ispravak pretporeza za navedenu opre-mu je 5 godina, računajući i godinu nabave tj. 2013. godinu i ono is če 2017. godine. Budući da je u drugoj

godini razdoblja za ispravak tj. 2014. nastupila pro-mjena uvjeta, a isporuka je oporeziva, smatra se je porezni obveznik u cijelom preostalom razdoblju tj. 4 godine, obavlja oporezivu djelatnost i ima pravo na ispravak pretporeza tj. priznaje mu se pravo na pretporez za če ri godine, što u ovom slučaju iznosi 20.000,00 kuna i prema odredbi članka 65., stavka 2. Zakona o PDV-u, taj ispravak se obavlja odjednom. Ta odredba je logična i sasvim u duhu PDV-a, odno-sno njegove neutralnos za poreznog obveznika, jer porezni obveznik sada obavlja oporezive isporuke i treba bi rasterećen PDV-a u cijelos .

S obrascem PDV-K je potrebno priloži obračun ispravka pretporeza, ako se ispravak obavlja u konač-nom obračunu. U Obrascu PDV-K, pod točkom IV. iskazuje se podatak o poreznoj obvezi obračunskog razdoblja za uplatu ili za povrat. Ako je porez po obav-ljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iska-zuje se pravo na povrat PDV-a.

U Obrascu PDV-K, pod točkom V. iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretpla PDV-a (poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog raz-doblja. U Obrascu PDV-K, pod točkom VI. iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno po-vrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za obra-čunsko razdoblje i prenesene obveze odnosno pre-plate (kredita) iz prethodne prijave. U obrascu PDV-K, pod točkom VII. iskazuje se podatak o godišnjem razmjernom odbitku pretporeza u %.

U Obrascu PDV-K, pod točkom VIII. – iskazuju se osta-li podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje ko-načne obveze PDV-a, i to podaci o:

• ispravku pretporeza• otuđenju ili stjecanju gospodarske cjeline,• početku i prestanku obavljanja djelatnos ako je

razdoblje oporezivanja kraće od kalendarske godi-ne

• osnovica za obračun vlas te potrošnje za osobna vozila nabavljena do 31. 12. 2009.

Podaci koji se iskazuju u točki VIII. su zapravo pomoć-ni podaci o nekim karakteris čnim poduzetničkim djelatnos ma poreznog obveznika, kao što je npr. na-bava dugotrajne imovine što može poreznim vlas ma ukaziva na neke obveze poreznog obveznika koje nisu vidljive iz redovnih mjesečnih ili tromjesečnih poreznih prijava. Iz sadržaja podataka pod točkom VIII. proizlazi da su to podaci koji bi Poreznoj upravi trebali služi kao neki podsjetnik da je porezni obve-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

59


znik u određenoj kalendarskoj godini imao pojedine isporuke dobara koja su se oporezivala na poseban način (npr. otuđenje gospodarske cjeline), odnosno da je nabavljao i prodavao gospodarska dobara kod kojih u slučaju promjene uvjeta mjerodavnih za od-bitak pretporeza, dolazi do ispravka odbitka pretpo-reza, a te podatke Porezna uprava mora pra pet odnosno 10 godina, kada se radi o nekretninama.

2.7. Razlike po konačnom obračunu

U idealnim slučajevima podaci u PDV-K bit će zbroj po-dataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Među- m, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnos da

je jekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnoj prijavi treba ispravi . Razlike koje će se po-javi u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili ma-nje prijavljene porezne obveze jekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavos u ispra-vama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije itd., kao i razlike koje će se pojavi po provedenom godišnjem popisu imovine. Ako se po isteku kalendarske godine 2014. godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanje-na ili povećanja porezne osnovice (naknadni popus ili nemogućnost naplate, prema čl. 33., st. 7. Zakona o PDV-u), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvje za smanjenje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o promjeni porezne obveze koja se temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje, odnosno mijenja.

2.8. Nastanak porezne obveze za razlike po PDV-K

Nastanak porezne obveze propisan je odredbom član-ka 30. Zakona o PDV-u. Za slučajeve iz članka 7., stavka 3. i člamla 8., stavla 3. Zakona o PDV-u, porezna ob-veza nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Prema odredbi članla 26. Pravilnika o PDV-u, manjkovi dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, smatraju se izuzi-manjem dobara u neposlovne svrhe i predmet su opo-rezivanja. U pravilu, za manjak dobara koji je utvrđen po popisu nije moguće odredi u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato to je da je nastao jekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. 12. obra-čunske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju godi-ne za koju je obavljen popis i utvrđen manjak dobara.

Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima pozna do roka za podnošenje prijave za zadnje obračunsko razdoblje 2014. godine (PDV XII./14 ili X. – XII./14), dakle do 20. 1. 2015. godine, uključit će poreznu obvezu za manjkove dobara u tu prijavu. No,

porezni obveznici u pravilu neće do tog datuma ima podatke o manjkovima dobara. Zbog toga će poreznu obvezu po manjkovima uključi u PDV-K, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do datuma propisanih za predaju konačnog obračuna. Porezni obveznici mora-ju bi svjesni da, ako zloupotrijebe ins tut konačnog obračuna tako da svjesno iskazuju manji promet u pri-javama jekom poreznog razdoblja, da se izlažu prekr-šaju po članku 131., stavku 1., točki 1. Zakona o PDV-u.

Obveza za uplatu razlike iskazane po konačnom obračunu nastaje u roku za predaju PDV-K obrasca, tj. do 28. 2. 2015. godine.

Ako je jekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvr-đeno da je jekom godine propušteno obračuna i pla PDV po određenoj isporuci, za koje je moguće utvrdi u kojem obračunskom razdoblju je nastala ta porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obra-čuna i upla i zateznu kamatu, i to za razdoblje od roka u kojem je obveza trebala bi plaćena do dana kada je obveza plaćena. Stopa zatezne kamate je u 2014. godini iznosila 12 %. Iznos obračuna h zate-znih kamata ne unosi se u obrazac PDV-K.

2.9. Kazna za nepodnošenje konačnog obračuna PDV-a

Prema odredbi čl.anka 131., stavka 1., točke 12. Zako-na o PDV-u, novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kn, kaznit će se porezni obveznik, ako ne podnese u propisanom roku ko-načni obračun PDV-a. Isto tako, kaznit će se novča-nom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kn i osoba kod poreznog obveznika, odgovorna za obavljanje h poslova, kako je to propisano odredbom članka 131., stavka 2. Zakona o PDV-u.


organizira

Petodnevnu edukaciju

„UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“Zagreb, 09. – 13. veljače 2015.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma po-vlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespo-vratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, is-poruku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira korisnike koji provo-de projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreška-ma, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodOd 1. 1. 2015. uveden je dugo najavljivani porez na dohodak od kamata na štednju, koji je defi niran član-kom 30. Zakona o porezu na dohodak, u dijelu doho-dak od kapitala. Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i kori-štenja usluga na teret dobi tekućeg razdoblja, kapi-talni dobici i udjeli u dobi ostvareni dodjelom ili op-cijskom kupnjom vlas h dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

2. Predmet oporezivanja i obvezniciKamatama koje podliježu oporezivanju smatraju se sljedeći primici:

1) primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava)

2) primici od kamata po vrijednosnim papirima3) primici od kamata po osnovi danih zajmova4) primici ostvareni na temelju podjele prihoda inve-

s cijskog fonda u obliku kamata, ako se ne opore-zuju kao udjeli u dobi na temelju podjele dobi ili prihoda inves cijskog fonda.

Navedene kamate podliježu porezu po stopi od 12 %, te pripadajućem prirezu ovisno o prebivalištu (boravi-štu) poreznog obveznika. Za samu provedbu postup-ka oporezivanja zadužene su fi nancijske ins tucije (banke, štedionice itd.), koje su dužne u ime pore-znog obveznika obračuna porez i prirez, te izvrši uplatu poreza i prireza.

Kamate koje su izuzete od oporezivanja su:

1) zatezne kamate2) naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima

jela lokalne i područne (regionalne) samouprave3) kamate na pozi vno stanje na žiroračunu, tekućem

i deviznom računu, koje su ostvarene od banaka,

štedionica i drugih fi nancijskih ins tucija, i to naj-više u visini koju ispla telji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje, ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5 % godišnje

4) primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obve-znice, neovisno o izdavatelju i vrs obveznica

5) primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad upla-ćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi do-brovoljnog mirovinskog osiguranja.

Porezni obveznici po ovoj osnovi su:

• sve fi zičke osobe RH (reziden RH)• obrtnici koji nisu u sustavu poreza na dobit• nereziden , ako ne dostave potvrdu o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja.

Obveza poreznih obveznika je da fi nancijskim ins tucija-ma, kod kojih imaju depozite (štednju) dostave podatke ukoliko su mijenjali općinu prebivališta ili boravišta.

3. Porezna osnovica i postupak oporezivanja

Porezna osnovica za obračun poreza i prireza je pripada-juća kamata od 1. 1. 2015. do dospijeća depozita. Kod obračuna dospjele kamate fi nancijske ins tucije su duž-ne izračuna porez i prirez, te u roku od 24 sata od dana dospijeća dostavi Poreznoj upravi Obrazac JOPPD i iz-vrši uplatu obračunatog poreza i prireza. Podatci koji se popunjavaju u Obrascu JOPPD su: šifra općine pore-znog obveznika, OIB poreznog obveznika, ime i prezime poreznog obveznika, oznaka stjecatelja, oznaka primitka, razdoblje obračuna, iznos primitka – oporezivi (iznos ka-mate), iznos obračunatog poreza, iznos obračunatog pri-reza, oznaka načina isplate te iznos za isplatu.

Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak po osnovi kamata na štednju uplaćivat će se na IBAN: HR1210010051700013000. U polje: model upisuje se: HR05; a u polje: poziv na broj primatelja kao po-

Oporezivanje kamata na štednju Mario Pilat *

U sklopu mini porezne reforme, u Narodnim novinama br. 143, od 3. prosinca 2014. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s primjenom od 1. 1. 2015. Uveden je dugo najavljivani porez na dohodak od kamata na štednju. U članku se iznose kratke upute i pojašnjenja o ovom novom porezu.

* Mario Pilat, mag. oec., Primorska banka d.d., Rijeka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

61


datak prvi šifra grada/općine prebivališta ili uobičaje-nog boravišta primatelja kamate s kontrolnim brojem (4 znamenke), kao podatak drugi OIB kreditne ins -tucije dodijeljen od Ministarstva fi nancija – Porezne uprave, a kao podatak treći upisuje se oznaka izvješća JOPPD, prema kojem se vrši uplata (5 znamenaka).

Za obveznike koji nemaju prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj (nereziden ) u polje: model upisuje se: HR05; a u polje: poziv na broj primatelja, kao poda-tak prvi upisuje se šifra: 0000; kao podatak drugi OIB kreditne ins tucije dodijeljen od Ministarstva fi nancija – Porezne uprave, a kao podatak treći oznaka izvješća JOPPD, prema kojem se vrši uplata (5 znamenaka).

Kod pripisa kamate koja podliježe oporezivanju, a koja proistječe iz štednje poreznih obveznika, koji na dan 1. siječnja 2015. godine nemaju dodijeljen OIB, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak po osnovi kamata na štednju uplaćivat će se na pri-vremeni račun poreza na dohodak i prireza pore-zu na dohodak, po osnovi kamata na štednju: IBAN HR1110010051700013018. U polje: model upisuju se: HR05; a u polje: poziv na broj primatelja kao po-datak prvi šifra grada/općine s kontrolnim brojem (4 znamenke) prema zadnjem poznatom prebivalištu/boravištu poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj, te kao podatak drugi OIB kreditne ins tucije dodije-ljen od Ministarstva fi nancija – Porezne uprave.

Podatak treći se ne upisuje. Za obveznike za koje banka nema podatak da je porezni obveznik imao prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj, u polje: model upisuje se: HR05; a u polje: poziv na broj pri-matelja kao podatak prvi upisuje se šifra: 0000; te kao podatak drugi OIB kreditne ins tucije dodijeljen

od Ministarstva fi nancija – Porezne uprave. Podatak treći se ne upisuje. Temeljem dogovora između fi nan-cijskih ins tucija i Porezne uprave izvršena je razmje-na podataka o šiframa općina poreznih obveznika. Time se željelo izbjeći slanje krivih podataka u Obras-cu JOPPD, te krivih uplata poreza i prireza.

4. Primjeri obračuna poreza na kamatePrimjer 1:

Pero Perić oročio je 100.000 kn na dan 30. lipnja 2014. na rok od godine dana. Pero Perić živi i radi u Zagrebu. Kamata do 31. 12. 2014. iznosi 1.500,00, i na nju se ne obračunava porez. Kamata od 1. 1. do 30. 6. 2015. iznosi 1.500,00. Obračunani porez od 12 % izno-si 180,00 te prirez (Zagreb 18 %) 32,40 kn. Ukupan porez i prirez iznose 217,40 kn. U nastavku je prikazan popunjeni Obrazac JOPPD za gospodina Perića.

Primjer 2:

Marko Marković iz Rijeke ima odobrenu pasivnu ka-matu po tekućem računu u visini godišnje kamate od 2 %. Banka na kraju mjeseca obračunava dospjelu ka-matu. Prema stanju po tekućem računu pripadajuća kamata za lipanj 2015. godine iznosi 36,50 kn. Obra-čunani je porez (12 %) u iznosu od 4,38, te prirez (Ri-jeka 12 %) u iznosu od 0,53 kn. U nastavku je prikazan popunjeni Obrazac JOPPD za gospodina Markovića.

U nastavku je prikazan primjer Obrasca JOPPD (isje-čak koji se popunjava) za gospodina Perića i Markovi-ća, koji je sastavljen 1. 7. 2015. godine, jer je oročenje gosp. Perića isteklo 30. 6. 2015., a pasivna kamata gosp. Markovića pripisana 30. 6. 2015.

OBRAZAC JOPPD - stranica A -I Z V J E Š Ć E

o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 1. 7. 2015.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 15182 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime POSLOVNA BANKA d.d.2. Adresa Ilica 1253. Adresa elektroničke pošte [email protected]. OIB 454817489465. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 2 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.)

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 1.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata 217,31

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fi nanci-ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (NN, br. od 117/93 do 26/07 – Odluka USRH, 73/08, 25/12 i 147/14; dalje u tekstu: Zakon o fi nan-ciranju), uređeni su izvori sredstava i fi nanciranje po-slova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlas h izvora, od za-jedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županij-skog proračuna. Prema Zakonu o fi nanciranju, općine ili gradovi kao jedan od vlas h izvora prihoda mogu propisiva i ubira općinske ili gradske poreze, i to:

1. prirez poreza na dohodak2. porez na potrošnju3. porez na tvrtku ili naziv 4. porez na korištenje javnih površina, te 5. porez na kuće za odmor.

Od spomenu h općinskih odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno jekom poslov-ne godine po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze, porezna obveza utvrđuje jednom godišnje donošenjem rješenja od nadležnog jela jedinica lokalne i područne (regionalna) samou-

prave ili nadležne ispostave Porezne uprave.

2. Načelna suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza

Poslove utvrđivanja te naplatu općinskih ili gradskih poreza, mogu obavlja jela jedinica lokalne samo-

uprave ili ispostave Porezne uprave. Naime, još od 1. siječnja 2002. u primjeni je načelna Suglasnost (NN, br. 79/01), koju je donio Ministar fi nancija na neodre-đeno vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava može obavlja poslove utvrđivanja, eviden ranja, nadzo-ra, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko jelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave – općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cije-los poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo poje-dinih lokalnih poreza.

Prema spomenutoj suglasnos , a zbog razrađenog sustava kontrole obračuna i naplate, većina općina i gradova svojim je odlukama prenijela u nadležnost Porezne uprave poslove utvrđivanja te naplatu po-reza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugos teljstvu, kao jednog od svojih vlas h izvora prihoda. Prema članku 43.a. Zakona o fi nanciranju, odluka općine, grada odnosno županije, kojom se propisuje nadležno jelo za utvrđivanje poreza kao i plaćanje općinskih, gradskih odnosno županijskih poreza, može se mijenja najkasnije do 15. prosin-ca tekuće godine, a primjenjivat će se od 1. siječnja iduće godine.

3. Obavljanje ugos teljske djelatnos Prema članku 2. Zakona o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. od 138/06. do 89/14.) ugos teljskom djelat-nošću smatra se pripremanje hrane i pružanje usluge prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluge smještaja te pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu (u prijevoznim sredstvi-ma, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (ca-

Novo izvješće o obračunu poreza na potrošnju od 1. siječnja 2015. Mirjana Mahović Komljenović *

O oporezivanju alkoholnih i bezalkoholnih pića poreznom na potrošnju, po stopi koju propisuje grad ili opći-na svojom odlukom, pisano je u našem časopisu br. 10/2014. U prosincu 2014. po hitnom postupku donesen je Novi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 147/14), kojim je propisan novi Obrazac PP-MI-PO za obračun i mjesečno plaćanje poreza na potrošnju. Obrazac PP-MI-PO podnosi se do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec, za obračun-ska razdoblja od 1. siječnja 2015. Izmjenama i dopunama Zakona promijenjena je i mjesna nadležnost za podnošenje prijave poreza na potrošnju, te se Obrazac PP-MI-PO prijavljuje prema sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a ne više prema mjestu u kojem se nalazi ugos teljski objekt i gdje je obavljena prodaja alkoholnih i bezalkoholnih pića. Više o navedenom, pročitajte u nastavku.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava – isposta-va Novi Zagreb, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

63


tering). Ugos teljska djelatnost obavlja se u objektu namijenjenom, uređenom i opremljenom za pružanje ugos teljskih usluga. Ako su udovoljili propisanim uvje ma, ugos teljsku djelatnost mogu obavlja tr-govačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici – fi zičke osobe, kao i javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zdrav-stvene ustanove – specijalne bolnice i lječilišta, ugo-s teljske obrazovne ustanove, učenički i studentski domovi te druge ustanove i udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i za svoje članove.

Ako se u ugos teljskim objek ma uz pružanje ugo-s teljske djelatnos obavlja i maloprodaja npr. suve-nira, cigareta i drugih duhanskih proizvoda, novina, sladoleda i druge slične trgovačke robe (čipi čips, ki-kiriki), tada ugos teljska trgovačka društva i obrtnici ugos telji moraju bi registrirani i za obavljanje trgo-vine na malo, a za što su tada obvezni vodi i poseb-ne knjige i evidencije.

Među m, prema članku 5. Zakona o ugos teljskoj djelatnos , ugos teljskom djelatnošću ne smatra se pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napi-taka, bezalkoholnih pića i jela, koje pravne i fi zič-ke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika i svojih članova u vlas m poslovnim prostorijama i prostorima, kao i pružanje usluga prehrane i smje-štaja u objek ma ustanova socijalne skrbi, zdrav-stva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“, Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova, ako te usluge pru-žaju njihovi djelatnici isključivo svojim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima.

3.1. Propisane stope PDV-a

Ugos teljska trgovačka društva te obrtnici ugos -telji dužni su obračunava i plaća PDV na promet ostvaren obavljanjem ugos teljske djelatnos u mje-sečnim ili tromjesečnim obračunskim razdobljima, pri čemu tromjesečni obračun PDV može bi sve dok je vrijednost isporuke dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnom razdoblju oporezivanja manja od 800.000,00 kn, a sukladno odredbi članka 84. Zako-na o PDV-u (NN, br. od 73/13 do 143/14). Među m, ako porezni obveznik obavlja transakcije unutar EU, tada je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, neovisno od vrijednos isporuke.

Na ostvareni promet obavljanjem ugos teljske dje-latnos , primjenjuju se dvije porezne stope:

a) Snižena stopa PDV-a od 13 %, koja se prema izmje-nama Zakona o PDV-u s primjenom od 1. siječnja 2014. primjenjuje na:

• ugos teljske usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objek ma slične namjene, uključu-jući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjes ma određenim za kampiranje, te smještaj u plovnim objek ma nau čkog turizma, te

• ugos teljske usluge pripremanja hrane i obav-ljanje usluga prehrane u ugos teljskim objek -ma te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u m objek ma.

b) Opća stopa PDV-a od 25 %, ako se ugos teljska usluga pruža u objek ma koji se sukladno posebnim propisima ne smatraju ugos teljskim objek ma.

Posebno se napominje da se snižena stopa PDV-a od 13 % može primijeni na ugos teljske usluge, ako se hrana i bezalkoholna pića i napici, vino i pivo konzu-miraju u ugos teljskim objek ma sukladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos . Među m, ako se ugos telj-ska usluga pruža u objek ma koji se sukladno poseb-nim propisima ne smatraju ugos teljskim objek ma, tada se ne radi o pripremanju i usluživanju bezalko-holnih pića i napitaka, vina i piva u ugos teljskim objek ma, već o isporuci hrane i pića koja podliježe oporezivanju po općoj stopi PDV-a od 25 %.

Prema mišljenju MF Kl: 410-19/13-01/633, Ur. br: 513-07-21-01/13-2 od 18. studenog 2013., u vezi s ugos teljskom djelatnos koju obavljaju objek jed-nostavnih usluga napominje se da se snižena stopa može primjenjiva samo u slučaju, ako s isporukom pripremljene ili nepripremljene hrane ili pića postoje i neke dodatne usluge, kao što je primjerice, posluži-vanje, postojanje pribora za jelo, pospremanje. U slu-čaju da postoji samo isporuka pripremljene ili nepri-premljene hrane ili pića bez ikakvih dodatnih usluga koja se ne konzumira u ugos teljskom objektu, tada takva isporuka podliježe oporezivanju PDV-om po stopi od 25 %.

3.2. Obveza plaćanja poreza na potrošnju

Osim plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ostva-ren promet obavljanjem ugos teljske djelatnos , oporezuje se i općinskim ili gradskim porezom na potrošnju. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su sve pravne osobe – ugos teljska trgovačka druš-tva te fi zičke osobe – ugos telji obrtnici, koji obav-ljaju ugos teljsku djelatnost pružanjem ugos teljskih usluga pripremanjem i posluživanjem pića i napitaka u ugos teljskim objek ma. Porezni obveznici poreza na potrošnju su i građani koji pružaju ugos teljske usluge u domaćinstvu, i to usluge prehrane gos ma kojima iznajmljuju sobe, apartmane i kuće za odmor prema rješenju nadležnog ureda za poslove turizma.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Među m, često se ugos teljske usluge pružaju i izvan klasičnih ugos teljskih objekata, npr. u radničkim resto-ranima, kan nama, odmarališ ma i sl. Stoga svi dijelovi pravnih osoba koji su registrirani kao radnički restorani zatvorenog pa ili kan ne, nisu obveznici plaćanja pore-za na potrošnju, jer se ne radi o ugos teljskim objek -ma, radi čega na obavljenu ugos teljsku uslugu i ostva-reni promet postoji obveza obračuna samo PDV-a.

4. Osnovica i stopa poreza na potrošnjuSukladno članku 31. Zakona o fi nanciranju, porez na potrošnju plaća se na potrošnju:

• alkoholnih pića (vinjak, rakija i žestoka pića)• prirodnih i specijalnih vina, piva, te • bezalkoholnih pića koja se prodaju u ugos teljskim

objek ma.

Prema navedenome, porez na potrošnju plaća se na promet pića, i to alkoholnoga i bezalkoholnoga, dok se na ostali promet ostvaren pripremanjem hrane i napitaka u ugos teljskim objek ma, plaća samo PDV. Općina ili grad može propisa stopu poreza na po-trošnju u visini do najviše 3 %, što je većina općina ili gradova u svojim odlukama i propisala.

Osnovica poreza na potrošnju je prodajna vrijed-nost pića koje se proda u ugos teljskim objek ma, bez uključenog poreza na dodanu vrijednost. Sto-ga su radi pravilnog obračuna poreza na potrošnju, ugos teljska trgovačka društva te obrtnici ugos telji dužni vodi :

• posebnu evidenciju o prometu alkoholnih i bezalko-holnih pića na koje se plaća porez na potrošnju, te

• posebnu evidenciju o ostalom prometu ostvare-nom obavljanjem ugos teljske djelatnos (hrana, kava, napici i dr.) na koji se ne plaća porez na po-trošnju već samo PDV.

Pri tome treba vodi računa da se pojedine grupe proizvoda koje se prodaju u ugos teljskim objek ma, oporezuju i različi m stopama PDV-a, i to:

Grupa proizvoda Stopa PDV-a Stopa poreza na potrošnju

1 2 3hrana, kava i napici (čaj, kava s mlijekom, čokolada, kakao i sl)

13 % na poreznu osnovicu – prodajna cijena u ugos teljskom objektu

nema

osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića, vino, pivo, (voćni sokovi, mineralne i gazirane vode u nekim gradovima)

13 % na poreznu osnovicu – prodajna cijena u ugos teljskom objektu

najviše do 3 % na poreznu osnovicu – prodajnu cijenu u ugos teljskom objektu

žestoka alkoholna pića 25 % do najviše 3 %

Kako je osnovica za obračun PDV-a i poreza na po-trošnju jednaka, u nastavku se daje primjer formi-ranja ukupne prodajne cijene pića u ugos teljskim objek ma za žestoka alkoholna pića, ako se na osno-vicu → cijenu pića, dodaju obje porezne stope – i to 3 % poreza na potrošnju, te 25 % PDV-a.

Cijena pića 10,00 knPorez na potrošnju 3 % (10,00 x 3 %) 0,30 knPDV 25 % (10,00 x 25 %) 2,50 knUkupna prodajna cijena pića 12,80 kn

5. Obveza izdavanja računaPri svakoj isporuci dobara ili obavljenoj usluzi, ugo-s telji su dužni kupcu odnosno korisniku usluge ispo-stavi račun, i to bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili nisu. Račun se ispostavlja u pisanom obliku u naj-manje dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kup-cu a drugi služi kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama ugos telja. Obveza izdavanja računa propi-sana je sa više zakonskih propisa. Osim Zakonom o PDV-u, sadržaj računa propisan je i Općim poreznim zakonom (NN, br. od 147/08 do 73/13), Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. od 177/04 do 143/14), Zakonom o računovodstvu (NN, br. 109/07 i 54/13), te Zakonom o fi skalizaciji u prometu gotovinom (NN, br. 133/12).

Nadalje, poduzetnici koji pružaju ugostiteljske us-luge, prilikom izdavanja računa moraju se pridrža-vati i odredbi članka 9., stavka 1., točke 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, prema kojem račun za pruženu ugostiteljsku uslugu mora sadržavati naznaku vrste, količine i cijene pruženih usluga, a ako se radi o uslugama smještaja i iznos boravišne pristojbe. Za neizdavanje računa gostu za pruženu ugostiteljsku uslugu, u kaznenim su odredbama Za-kona o ugostiteljskoj djelatnosti propisane visoke novčane kazne, i to od 5.000,00 do 100.000,00 kn za pravnu osobu te 3.000,00 do 15.000,00 kn za fizičku osobu.

5.1. Elemen računa za gotovinski promet

Svaki račun koji se za obavljenu ugos teljsku uslu-gu izdaje fi zičkim osobama kao krajnjim korisnicima (neovisno je li račun naplaćen u gotovini ili na bezgo-tovinski način), naziva se računom za gotovinski pro-met. Sadržaj računa za gotovinski promet nije poseb-no uređen Zakonom o PDV-u, već odredbama OPZ-a. Stoga su elemen računa za gotovinski promet, isječ-ci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja, propisani odredbama članka 54.a. Zakona o PDV-u, i to su:

• broj i nadnevak izdavanja• ime (naziv), adresa i porezni broj poduzetnika koji

je isporučio dobra ili obavio uslugu, te naznaku

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

65


mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, pro-davaonice i sl.)

• količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobra, te vrstu i količinu obavljenih usluga

• ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po pore-znoj stopi.

Kao obveznici fi skalizacije od 1. siječnja 2013., ugo-s teljska trgovačka društva te obrtnici ugos telji ob-vezni su na računu za gotovinski promet, iskaza svih pet dodatnih elemenata koji su propisani člankom 9., stavkom 1. Zakonom o fi skalizaciji u prometu gotovi-nom, i to:

• vrijeme izdavanja računa (sa i minuta)• oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju,• oznaku načina plaćanja – novčanice, kar ca, ček,

transakcijski račun, ostalo,• jedinstveni iden fi kator računa → JIR – kao potvr-

du da je račun ovjeren u Poreznoj upravi, te• zaš tni kod izdavatelja obveznika fi skalizacije →

ZKI – koji predstavlja alfanumerički zapis, kojim se potvrđuje veza između obveznika fi skalizacije i iz-danog računa.

Za potrebe fi skalizacije, promet gotovinom smatra se svako plaćanje isporučenih dobara ili obavlje-ne usluge novčanicama ili kovanicama, kar cama (American Express, Maestro, Visa, Mastercard te ostale kreditne i debitne kar ce), čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transak-cijski račun kod banka. Iznimno, ako obveznici fi ska-lizacije ostvareni promet naplaćuju sredstvima koja se ne smatraju gotovinom (virmanska uplata s ra-čuna na račun, te plaćanje obavljeno općom uplat-nicom na račun), tada na računu nisu dužni iskaza podatke o jedinstvenom iden fi katoru računa i za-š tnom kodu.

Potrebno je napomenu da se broj računa prema Za-konu o fi skalizaciji, sastoji se od tri dijela, i to:

a) numerički broj računa – koji mora slijedi nepreki-nu numerički redoslijed bez praznina po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, a svake kalendarske godine obvezno kreće od broja 1 do broja n

b) oznaka poslovnog prostora – koja mora bi ozna-čena na iden čan način, kako je označena i u inter-nom aktu o poslovnom prostoru, te

c) broj naplatnog uređaja.

U nastavku se prikazuje mogući izgled računa za go-tovinski promet, koji sadrži sve propisane elemente, za ugos teljsku pravnu osobu: „Sunce“ d. o. o., koja je u sustavu PDV-a.

Restoran „Sunce“ d. o. o. Datum i vrijeme: 6. 1. 2015., 01:10:15

Kružna ulica 5,SamoborOIB: 11059733965Rn br.1/01/1 naziv količina jedinična

cijena u kniznos u kn

konjak Brendy 2 25,00 50,00Fanta 2 15,00 30,00pivo Tomislav 0,33 l 1 12,00 12,00 Ukupno 92,00oznaka operatera: Eva Horvat – blagajnik 1

porez stopa (%) osnovica iznos porezaPDV 13 36,21 4,71PDV 25 39,07 9,76porez napotrošnju 3 39,07 1,17 36,21 1,08 način plaćanja: novčanice

Zaš tni kod izdavatelja računa:a123456kki250aae09ll9azbJIR: 230s9500-e65b-45b4-a258-222222222222

Na gotovinskom računu dovoljno je iskaza ukupnu naknadu za pruženu ugos teljsku uslugu, i nije po-trebno posebno iskaziva osnovicu i iznos PDV-a, kao ni iznos poreza na potrošnju. Među m, radi podno-šenja mjesečnih izvješća nadležnoj ispostavi Porezne uprave, ugos telji su obvezni za svako obračunsko razdoblje osigura podatak o iznosu PDV-a i poreza na potrošnju, radi čega mogu na računu iskaza iznos PDV-a i poreza na potrošnju, a koji se izračunava kori-steći preračunane stope.

5.2. Izračun preračunanih stopa poreza na potrošnju i PDV-a

Sukladno članku 47., stavku 4. Pravilnika o PDV-u, za izračun poreza na potrošnju i poreza na dodanu vri-jednost iz gotovinskog prometa, u čijem su iznosu sa-držana oba poreza, potrebno je isključi svaki porez zasebno, primjenom preračunanih poreznih stopa, na sljedeći način:

preračunana stopa = stopa (porez na potrošnju ili PDV) x 100zbroj obiju stopa + 100

a) stopa poreza na potrošnju 3 %, stopa PDV-a 25 % → preračunana stopa po kojoj će se iz ukupne prodajne cijene izračuna porez na potrošnju izno-si 2,343 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 19,53 %; odnosno:

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

• preračunana stopa za porez na potrošnju

= 3 x 100 = 300 = 2,343 % (3 + 25) + 100 128

• preračunana stopa za porez na dodanu vrijed-nost od 25 % =

25 x 100 = 2500 (3 + 25) + 100 128

= 19,531 %

Primjer:

• uz pretpostavku da prodajna cijena pića u ugos telj-skom objektu iznosi 12,80 kn, a u koju je uključen PDV po stopi od 25 % i porez na potrošnju po stopi od 3 %, do iznosa poreza na potrošnju i PDV-a doći će se preračunanim stopama, na sljedeći način:

prodajna cijena = 12,80knporez na potrošnju (2,343 % x 12,80 kn) = 0,30knporez na dodanu vrijednost (19,531 % x 12,80 kn) = 2,50 knporezna osnovica = 10,00 kn

b) stopa poreza na potrošnju 3 %, stopa PDV-a 13 % → preračunana stopa po kojoj će se iz ukupne prodajne cijene izračuna porez na potrošnju izno-si 2,586 %, a preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 11,206 %:

• preračunana stopa poreza na potrošnju = = 3 x 100 = 300 = 2,586 %

(3 + 13) + 100 116

• Preračunana stopa za porez na dodanu vrijednost od 13 % =

13 x 100 = 1300 (3 + 13) + 100 116

= 11,206 %

Primjer:

• uz pretpostavku da prodajna cijena pića u ugos telj-skom objektu iznosi 42,00 kn, a u koju je uključen PDV po stopi od 13 % i porez na potrošnju po stopi od 3 %, do iznosa poreza na potrošnju i PDV-a doći će se preračunanim stopama, na sljedeći način:

prodajna cijena = 42,00knporez na potrošnju (2,58 x 42,00 kn) = 1,08 knporez na dodanu vrijednost (11,206 % x 42,00 kn) = 4,70 knporezna osnovica = 36,22 kn

6. Nove zakonske odredbe Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji se primjenjivao do kraja 2014., bilo je određeno da općine i gradovi u svojim od-lukama propisuju način obračuna i plaćanje te rokove za

dostavu izvješća o obračunu poreza na potrošnju. Kako su radi toga u općinskim ili gradskim odlukama, na ra-zličite načine bili propisani načini obračuna kao i rokovi dostave izvješća, Novim Zakonom o fi nanciranju je za sve gradove i općine na jedinstven način utvrđeno:

• što se smatra obračunskim razdobljem • propisan je rok za dostavu izvješća o obračunu po-

reza na potrošnju, te• način dostave izvješća prema sjedištu za pravne

te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe.

6.1. Obračunsko razdoblje za dostavu Obrascu PP-MI-PO

Prema članku 32., stavku 3. Zakona o fi nanciranju je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno je, da je obračunsko razdoblje poreza na potrošnju od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, što se odnosi na sve ugos telje a neovisno o tome jesu li mjesečni ili tromjesečni obveznici plaćanja PDV-a, (koji svoj status mogu zadrža sve dok im je oporeziv promet na godišnjoj razini manji od 800.000,00 kn), ili uopće nisu u sustavu PDV-a radi godišnjih oporezi-vih isporuka, koje su manje od 230.000,00 kn.

Utvrđenu obvezu poreza na potrošnju, porezni obve-znik je dužan iskaza na novom Obrascu PP-MI-PO koji je sastavni dio Zakona, i to na dva načina:

• Ako su općine i gradovi svojim odlukama polove utvrđivanja poreza na potrošnju prenijeli na Pore-znu upravu, tada se novi obrazac PP-MI-PO podno-si nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedi-štu za pravne osobe te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe zbirno za sve poslovne prostore, a na način da se na obrascu pojedinačno iskazuju podaci za svaku općinu odnosno grad.

• Ako gradovi i općine nisu prenijeli poslove utvr-đivanja poreza na potrošnju na Poreznu upravu, tada se novi obrazac PP-MI-PO i dalje podnosi po-jedinačno za svaki poslovni prostor, nadležnom upravnom jelu jedinice lokalne samouprave isto prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobiča-jenom boravištu za fi zičke osobe.

Primjerice, ako ugos telj ima sjedište u Zagrebu, a u gradovima Rijeka i Osijek ima izdvojene poslovne jedinice u kojima također obavlja ugos teljsku djelat-nost, od 1. siječnja 2015. porez na potrošnju se za tog ugos telja prijavljuje samo u Zagrebu za sve poslovne prostore, a ne više pored Zagreba i u gradovima Rijeci i Osijeku, gdje se nalaze ugos teljski objek . Hoće li se Obrazac PP-MI-PO predava zbirno nadležnoj is-postavi Porezne uprave ili pojedinačno nadležnom upravnom jelu jedinice lokalne samouprave, ovisi o Odlukama gradova i općina te jesu li poslove utvrđi-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

67


vanja poreza na potrošnju prenijeli prema danoj su-glasnos u nadležnost Porezne uprave, ili nisu.

Prema tome, mjesno nadležno jelo za dostavu PP-MI-PO obrasca, više nije mjesto u kojem se nalazi po-slovni prostor, već se mjesno nadležno jelo utvrđu-je prema sjedištu za pravne osobe te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe, a neovisno o tome podnosi li se izvješće zbirno ili pojedinačno.

7. Propisani rok za dostavu Obrasca PP-MI-PO

Novi Obrazac PP-MI-PO dostavlja se mjesečno nadlež-noj ispostavi Porezne uprave ili poreznom jelu jedi-nice lokalne samouprave, do 20-tog dana u mjesecu za protekli mjesec, dok je utvrđenu obvezu porezni obveznik dužan pla do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Prema tome, rok za plaćanje po-reza na potrošnju jedinstveno je utvrđen za sve gra-dove i općine, i to do kraja mjeseca za prethodni mje-sec, te je izjednačen s propisanim rokom poreznih obveznika koji podnose mjesečne Obrasce PDV-a.

Navedeno znači da su ugos telji za ostvareni promet u siječnja 2015., obvezni podnije izvješće o obra-čunanoj obvezi poreza na potrošnju do 20. veljače 2015., s rokom plaćanja utvrđene obveze do 28. 2. 2015. Iako novi Obrazac PP-MI-PO, koji se dostavlja za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. u odnosu na stari Obrazac PP-MI-PO koji se dostavljao do kraja 2014., više ne sadrži podatke o ostvarenom prometu po vrstama bezalkoholnih i alkoholnih pića, ugos te-lji su i dalje obvezni vodi vlas te evidencije, i to:

• za ostvareni promet po vrstama alkoholnih i bezal-koholnih pića, odnosno posebno za vino, žestoka alkoholna pića, pivo te bezalkoholna pića na koji se plaća porez na potrošnju, te

• za ostali ostvareni promet u ugos teljskom objek-tu (hrana, kava, napici i sl.) na koji se ne obračuna-va i ne plaća porez na potrošnju.

7.1. Primjer na Obrascu PP-MI-PO

Damir Kralj s prebivalištem iz Samobora je vlasnik ugos teljskog obrta a ugos teljsku djelatnost obavlja u dva cafe-bara – „Orion“ sa sjedištem u Samoboru i „Pegaz“ sa sjedištem u Zagrebu. U oba ugos teljska objekta u siječnju 2015., ostvario je promet po vrstama pića i napitaka u ukupnoj svo od 30.116,00 kn, i to:

Ostvareni promet Samobor Zagrebvino 2.320,00 1.740,00žestoka alkoholna pića 1.664,00 960,00pivo 4.872,00 2.088,00bezalkoholna pića 12.760,00 3.712,00Sveukupno 21.616,00 8.500,00

Temeljem vlas te evidencije – pregleda prometa po vrstama pića, a koristeći preračunane stope, ugos -telj će izračuna svotu PDV-a i poreza na potrošnju, posebno za cafe-bar u Samoboru i posebno za cafe-bar u Zagrebu, na temelju h podataka se sastavlja Obrazac PDV i novi Obrazac PP-MI-PO.

Cafe-bar Samobor

R.b.

Ostvaren promet (ukupni

utržak – 3 % potroš-

nje, 13 % i 25 % PDV)

Svota u kn

Iznos PDV-a(preračunana

stopa)

Iznos poreza na potrošnju

(preračunana stopa)

Osnovica=

ostvareni promet

bez poreza25 %(19,531)

13 %(11,206)

25 %(2,343)

13 %(2,586)

1. vino 2.320,00 260,00 60,00 2.000,002. žestoka

alkoholna pića

1.664,00 325,00 39,00 1.300,00

3. pivo 4.872,00 546,00 126,00 4.200,004. bezal-

koholna pića

12.760,00 1.430,00 330,00 11.100,00

Sveukupno (od 1 do 4) 21.616,00 2.561,00 555,00 18.500,00

Cafe-bar Zagreb

R.b.

Ostvaren promet (ukupni

utržak – 3 % potroš-

nje, 13 % i 25 % PDV)

Iznos u kn

Iznos PDV-a (preračunana

stopa)

Iznos poreza na potrošnju

(preračunana stopa)

Osnovica = ostvareni

promet bez poreza25 %

(19,531)13 %

(11,206)25 %

(2,343)13 %

(2,586)

1. vino 1.740,00 195,00 45,00 1.500,002. žestoka

alkoholna pića

960,00 187,50 22,50 750,00

3. pivo 2.088,00 234,00 54,00 1.800,004. bezal-

koholna pića

3.712,00 416,00 96,00 3.200,00

Sveukupno (od 1 do 4) 8.500,00 1.032,50 217,50 7.250,00

Iz ostvarenog prometa a koristeći preračunane stope za PDV (19,53 % i 11,206 %) te za porez na potrošnju (2,34 % i 2,58 %), za oba ugos teljska objekta u Sa-moboru i Zagrebu utvrđena je:

a) svota PDV-a = 2.561,00 kn + 1.032,50 = 3.593,50 knb) svota poreza na potrošnju = 555,00 kn + 217,50 kn

= 772,50 kn.

Budući da je Grad Samobor svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza na potrošnju, prenio na Poreznu upravu, to je za ugos telja Damira Kralj nadležna is-

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

postava u Samoboru, gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište, i gdje se i vodi dosije o njego-vom poslovanju. Prema članku 32. Zakona o fi nanci-ranju, za ostvareni promet u siječnju 2015. kao pr-vom obračunskom razdoblju, postoji obveza dostav-ljanja zbirne prijave na novom Obrascu PP-MI-PO, na kojem će se iskaza :

• ukupna obveza poreza na potrošnju u svo od 772,50 kn, te

• pojedinačni podaci o ostvarenoj osnovici, propisa-noj stopi te svo poreza na potrošnju posebno za svaki ugos teljski objekt u kojima se obavlja djelat-nost.

8. PLAĆANJE POREZA NA POTROŠNJU Porez na potrošnju prihod je gradskih i općinskih proračuna i uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine na kojem posluje ugos teljski objekt, neovisno gdje je sjedište društva ili obrta. Tako će npr. obrtnik s prebivalištem u Za-prešiću, plaća porez na potrošnju u proračun grada Crikvenice, u kojem ima lje registriran sezonski obrt za obavljanje ugos teljskih usluga.

Uplatni računi grada/općine posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna,

obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje dru-gih javnih potreba u 2014. god. (NN, br. od 17/14 do 95/14), kojom je propisana IBAN konstrukcija tran-sakcijskih računa, te obrasci platnog prometa HUB 3 i HUB 3A, na kojima se za plaćanje poreza na potrošnju upisuje:

• jedinstveni model uplate 68 kojeg koriste i pravne i fi zičke osobe pri upla vlas h prihoda proračuna

• brojčana oznaka ili šifre vrste poreza – 1708 za po-rez na potrošnju, te OIB.

Iako ugos telj utvrđenu obvezu poreza na potroš-nju za siječanj 2015. podnosi na Obrascu PP-MI-PO do 20-og veljače 2015., utvrđenu obvezu za siječanj dužan je pla do 28. 2. 2015. Neovisno o tome što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave Obrazac PP-MI-PO podnosi zbirno za sve poslovne prostore, porezni obveznik će utvrđenu obvezu poreza na po-trošnju upla u korist žiroračun proračuna grada ili općine u kojem posluje ugos teljski objekt, i to u našem primjeru na uplatni račun Samobora u svo od 525,00 kn te na uplatni račun Zagreba u svo od 199,50 kn.

Računi proračuna po IBAN konstrukciji za uplatu po-reza na potrošnju prema gradu ili općini na kojem posluje ugos teljski objekt:

Samobor ugostitelj Damir Kralj Dobriše Cesarića 12, Samobor 88888877777

1 2015.

1 3 8 0 „ORION“ Samobor 1 18.500,00 3 555,00 2 1 3 3 „PEGAZ“ Zagreb 1 7.250,00 3 217,50

2 25.750,00 772,50

20. 2. 2015.

20. 2. 2015.

Damir Kralj

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

69


Računi za redovno poslovanje proračuna grada/općine po IBAN konstrukciji

(prilog 1. Naredbe o uplatnim računima)

obveznici uplate – pravne i fi zičke osobe

Model uplate šifra vrste konta za porez na potrošnju

Grad ZagrebHR3423600001813300007 HR68 1708 - OIBGrad SamoborHR1625000091838000004

9. ZaključakNa potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića te piva u ugos teljskim objek ma, plaća se porez na potroš-nju, čija je stopa određena odlukom grada ili općine, a ne može bi veća od 3 %. Obveznici plaćanja poreza na potrošnju su ugos teljska trgovačka društva te fi -zičke osobe – obrtnici koji obavljaju ugos teljsku dje-latnost, a osnovica poreza na potrošnju je prodajna vrijednost pića koje se proda u ugos teljskom objek-tu, bez uključenog PDV-a. Radi ispravnog utvrđivanja obveze plaćanja poreza na potrošnju, ugos telji su dužni u poreznim evidencijama osigura podatke o prometu koji podliježe plaćanju poreza na potrošnju.

Utvrđenu obvezu poreza na potrošnju za mjesečno obračunsko razdoblje, a ovisno od odluke grada ili općine, ugos telji iskazuju na novom Obrascu PP-MI-PO, koji se podnosi zbirno za sve poslovne prostore nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili pojedinačno za svaki poslovni prostor upravnom jelu jedinice lokal-ne samouprave. Porez na potrošnju uplaćuje se u ko-rist žiroračuna za redovno poslovanje proračuna gra-da ili općine u kojem posluje ugos teljski objekt i gdje je obavljena potrošnja alkoholnih pića, a neovisno o tome gdje je sjedište odnosno prebivalište poreznog obveznika.

Poslove eviden ranja, nadzora nad obračunavanjem, naplatu te ovrhu radi naplate poreza na potrošnju, obavlja nadležno jelo za utvrđivanje poreza, a to su jedinice područne (regionalne) ili lokalne samoupra-ve ili ispostave Porezne uprave, ali isključivo za one gradove i općine koje su svojom Odlukom temeljem sklopljenog ugovora, navedene poslove prenijele u nadležnost Porezne uprave.




Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o pro-računu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

Program škole:














Pretplate na TIM4PIN MAGAZIN

za 2015. u jekuwww. m4pin.hr

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodObveznik poreza na dohodak je fi zička osoba koja ostvaruje dohodak, pri čemu se godišnji obračun poreza na dohodak za 2014. utvrđuje podnošenjem godišnje porezne prijave, koja se podnosi sukladno odredbama članaka od 39. do 43. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 143/14, dalje u tekstu: Zakon), te članaka od 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13, dalje u tekstu: Pravilnik). Dohodak koji se oporezuje prema navede-nim zakonskim odredbama, prema izvoru dohotka dijeli se na: dohodak od nesamostalnog rada, samo-stalne djelatnos obrta i slobodnih zanimanja, imo-vine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, te drugi dohodak.

U godišnjoj poreznoj prijavi obveznici poreza na do-hodak iskazuju podatke o ostvarenom dohotku u ka-lendarskoj godini kao poreznom razdoblju, pri čemu se:

• osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika rezidenata (koji u RH imaju prebivalište ili uobiča-jeno boravište, ili nemaju prebivalište ili uobičaje-no boravište, a zaposleni su u državnoj službi RH i s te osnove primaju plaću) utvrđuje prema načelu

svjetskog dohotka, što znači da su reziden ob-vezni plaća porez na ukupno ostvareni dohodak prema svim izvorima dohotka u tuzemstvu i u ino-zemstvu, te

• osnovica poreza na dohodak poreznih obvezni-ka nerezidenata (koji u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište, a ostvaruju dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog Zakona), koji je ograničen i utvrđuje se prema načelu tuze-mnog dohotka, što znači da se nereziden ma opo-rezuje samo dohodak koji je prema svim izvorima ostvaren u tuzemstvu.

Iz navedenog proizlazi da reziden podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, dok nereziden podnose godišnju prijavu samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu, i to ispostavi koja je mjesno nadležna prema sjedištu ispla telja primitaka ili većeg dijela njegove imovine.

2. Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak

Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a s obzirom na obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, razlikujemo tri vrste poreznih obvez-nika, i to:

Dobrovoljno ili obvezno podnošenje godišnje porezne prijave za 2014.Mirjana Mahović Komljenović *

Porezna prijava za 2014. podnosi se odmah po isteku kalendarske godine kao poreznog razdoblja a najka-snije do 28. veljače 2015. Iako je od 1. siječnja 2015. stupio na snagu novi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, sadržaj i način popunjavanja prijave poreza na dohodak za 2014. istovjetan je kao i za 2013. Porezna prijava podnosi se na novom Obrascu DOH na kojem je promijenjen PRILOG UPO, radi korištenja novih olakšica na potpomognu m područjima i području Grada Vukovara. Ovisno o ostvare-nim dohodcima po različi m izvorima, pri čemu se plaćeni predujmovi jekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, u nastavku članak pročitajte tko je prema odredbama Zakona o porezu na dohodak obvezan a tko može radi korištenja određenih poreznih olakšica, dobrovoljno podnije poreznu prijavu i ostvari pravo na povrat više plaćenog poreza. Među m, prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave potrebno je napravi prethodnu simulaciju godišnjeg obračuna, kako se umjesto razlike za povrat ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza. U sljedećem broju bit će detaljno obrađen postupak podnošenja porezne prijave sa primjerom izračuna poreza na dohodak na propisanom obrascu DOH.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava – ispostava Novi Zagreb, Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

71


• porezne obveznike koji obvezno moraju podnije poreznu prijavu

• porezne obveznike koji nisu obvezni podnije po-reznu prijavu, ali istu dobrovoljno podnose na vla-s zahtjev radi korištenja prava na godišnje osob-ne odbitke te ravnomjerno godišnje oporezivanje kada postoji mogućnost povrata poreza, te

• porezne obveznike koji ne mogu podnije godiš-nju poreznu prijavu, ako su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak za koji se porezna prijava ne može podnije .

2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu

Prema članku 39. Zakona, te članku 85. Pravilnika, go-dišnju poreznu prijavu za 2014. obvezno podnose po-rezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili:

• dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovi-nu) kod dva ili više poslodavaca istodobno u jeku istog mjeseca poreznog razdoblja

• dohodak od samostalne djelatnos (obrta, slobod-nih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava te drugih povremenih djelatno-s ), koji se utvrđuje temeljem podataka iskazanih u propisanim poslovnim knjigama, a prema članci-ma od 19. do 24. Zakona

• dohodak od nesamostalnog rada koji je rezident ostvario izravno iz inozemstva, pri čemu preduj-movi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u manjem iznosu od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH izuzima taj dohodak od opore-zivanja. Među m, prema članku 82.a. Pravilnika (uzimanje u obzir izuzetog dohotka – izuzimanje s progresijom) dohotka rezidenta koji je prema međunarodnom ugovoru oporeziv samo u ino-zemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima bio oporeziv u tuzemstvu, ako je tako međunarodnim ugovorom određeno, uzima se u obzir pri godiš-njem obračunu poreza na dohodak i prireza, ako porezi obveznik dobrovoljno podnese godišnju poreznu prijavu, kada je u obvezi iskaza ostvare-ni dohodak iz svih izvora

• dohodak za koji je Porezna uprava zatražila od po-reznog obveznika da naknadno pla porez na do-hodak, koji je bio obvezan pla

• dohodak na koji se plaća porez na dohodak po od-bitku, ako poslodavac, ispla telj primitka ili sam porezni obveznik jekom poreznog razdoblja nije obračunao, obustavio i upla o predujam poreza na dohodak i prireza na način propisan Zakonom i Pravilnikom

• Dohodak od nesamostalnog rada koji prema po-sebnom Pomorskom zakoniku (NN, br. 181/04 – 61/11) ostvare članovi posade broda u među-narodnoj plovidbi, koji su reziden , i to neovisno podliježe li ili ne ostvareni dohodak plaćanju godiš-njeg poreza na dohodak.

Porezni obveznici koji su obvezni podnije godišnju poreznu prijavu za 2014. u poreznoj prijavi iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza podno-šenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare reziden članovi posade broda u međuna-rodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom Zakonu ne podliježe oporezivanju i dohotka od nesamostal-nog rada koji ostvari rezident izravno iz inozemstva, a kojeg RH sukladno ugovoru o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja izuzima od oporezivanja.

Među m, ako porezni obveznik za dohodak, za koji obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu, i doho-dak od nesamostalnog rada, iskaže iz nekih razloga i dohodak iz ostalih izvora, tada je u godišnjoj prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u pore-znom razdoblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se godišnja porezna prijava ne može podnije , te dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Prema članku 39., stavku 6. Zakona, obveznicima po-reza na dohodak koji su obvezni podnije godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu u propisanom roku do kraja veljače 2015. za prošlu godinu, ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepot-puni, porez na dohodak utvrdit će nadležna isposta-va Porezne uprave procjenom, a prema odredbama članka 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 – 73/13), koristeći se poslovnom dokumentacijom s ko-jom raspolaže, te podacima i činjenicama utvrđenim očevidom ili poreznim nadzorom.

1) Primjer obveznog podnošenja porezne prijave za doktora stomatologije, koji je ostvario dohodak od samostalne djelatnos , dohodak od nesamo-stalnog rada, drugi dohodak – ugovor o djelu, te dohodak od osiguranja.

Doktor stomatologije koji temeljem rješenja nadlež-nog ministarstva zdravstva obavlja samostalnu zdrav-stvenu djelatnost i utvrđuje dohodak na temelju po-dataka iz poslovnih knjiga i evidencija, jekom 2014. je uz ostvareni dohodak od obavljanja zdravstvene djelatnos prema poslovnim knjigama, ostvario i do-hodak od nesamostalnog rada – plaću za rad u nepu-nom radnom vremenu na Stomatološkom fakultetu, te primitke po osnovi ugovora o djelu na koji je obra-čunan i plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25 % i prirez. U godišnjoj poreznoj prijavi za 2014.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

koju doktor stomatologije obvezno mora podnije radi obavljanja samostalne zdravstvene djelatnos , obvezan je iskaza samo ostvareni dohodak od zdravstvene djelatnos utvrđen prema podacima iz poslovnih knjiga, te dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću koju je ostvario na Medicinskom fakultetu za nepuno radno vrijeme. Iako je ostvario i drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu, te dohodak od osiguranja, navedene dohotke nije obvezan unije u poreznu prijavu.

Među m, ako bi doktor stomatologije u poreznoj prijavi za 2014. koju obvezno mora podnije , za os-tvareni dohodak od samostane djelatnos i nesamo-stalnog rada, iskazao i dohodak ostvaren po osnovi ugovora o djelu na koji je plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25 % (što se u pravilu, poreznom obvezniku ne bi ispla lo), tada je obvezan u poreznoj prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u pore-znom razdoblju po svim izvorima, što znači i ostvaren dohodak od osiguranja na koji je prije isplate osigura-ne svote, ispla telj bio u obvezi obračuna predujam poreza na dohodak po stopi od 12 % i prirez. U tom slučaju se može dogodi da porezna prijava ima ne-ga van učinak, jer se kod iskazivanja ostvarenog do-hotka po svim izvorima i progresivnog oporezivanja te utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, može utvrdi veća razlika poreza za uplatu zbog oporezi-vanja dohotka od osiguranja, te drugog dohotka po višoj poreznoj stopi od one stope koja se primjenjiva-la pri plaćanju predujma poreza na dohodak jekom poreznog razdoblja.

2) Primjer obveznog podnošenja porezne prijave za profesora koji je ostvario dohodak od nesamo-stalnog rada, dohodak od iznajmljivanja poslov-nog prostora, te drugi dohodak na kojeg ispla -telj nije obračunao, obustavio i upla o predujam poreza na dohodak i prirez.

Profesor matema ke ostvaruje dohodak od nesa-mostalnog rada na Viskom učilištu koje mu je je-kom 2014. redovito isplaćivalo plaću, te obustavljao i uplaćivao predujam poreza na dohodak i prirez. Uz redovan rad, profesor matema ke je ostvario i dru-gi dohodak po osnovi akviziterskog rada, na kojeg je ispla telj primitka obračunao doprinose i porez na dohodak i prirez, ali obračunani porez i prirez nije upla o. Zbog ostvarenog drugog dohotka po osnovi akviziterskog rada, na koji ispla telj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i upla o predujam poreza na dohodak i prirez, porezni obve-znik je obvezan podnije poreznu prijavu, u kojoj je obvezan iskaza dohodak od nesamostalnog rada ostvaren na Viskom učilištu, te drugi dohodak za ko-jeg ispla telj nije obračunao i upla o porez.

U poreznoj prijavi koju obvezno podnosi, nije dužan iskaza i ostvareni dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja poslovnog prostora, jer se prema rje-šenju Porezne uprave na primljenu najamninu uma-njenu za 30 % paušalno prizna h izdataka, plaćeni porez po stopi od 12 % i prirez, smatra konačno pla-ćenim porezom. No, ako profesor matema ke želi, u godišnju poreznu prijavu uz nesamostalni radi i dru-gi dohodak, može uključi i dohodak ostvaren od iznajmljivanja poslovnog prostora. Među m, tada je radi uključivanja dohotka po svim izvorima, korisno napravi prethodnu simulaciju godišnjeg obračuna, ispla li se to, kako se umjesto povrata ne bi utvrdila obveza za dodatnu uplatu poreza na dohodak.

3) Primjer obveznog podnošenja porezne prijave za radnika koji je ostvario dohodak od nesamostal-nog rada za nepuno radno vrijeme, invalidsku mi-rovinu te autorsku naknadu.

Radnik je u 2014. ostvario dohodak od nesamostal-nog rada kod poslodavaca kod kojeg je zaposlen te-meljem ugovora o radu na nepuno radno vrijeme po 4 sata dnevno, i istodobno invalidsku mirovinu, koju mu zbog profesionalne nesposobnos za rad isplaću-je HZMO. Tijekom 2014. ostvario je i autorski honorar na kojeg je ispla telj obračunao i obustavio 25 % po-reza i prirez, a nakon odbitka 30 % paušalno prizna h izdataka. Budući da je ostvario dohodak od nesamo-stalnog rada – plaću i mirovinu kod dva poslodavaca istodobno – porezni obveznik je obvezan podnije godišnju poreznu prijavu. Među m, u poreznoj prija-vi je obvezan iskaza samo dohodak od nesamostal-nog rada ostvarenu kod poslodavaca prema ugovoru o radu za nepuno radno vrijeme i mirovinu, koju je ostvario od HZMO, ali ne i autorsku naknadu za koju se plaćeni predujam jekom 2014. smatra konačno plaćenim porezom.

2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu

Obveznici poreza na dohodak su fi zičke osobe koje jekom poreznog razdoblja ostvaruju dohodak pre-

ma različi m izvorima, a plaćeni se predujam jekom godine na neke od navedenih primitaka, smatra ko-načim porezom, neovisno o tome po kojoj od tri po-rezne stope je porez na dohodak i prirez obračunan i uplaćen. Stoga i postoji određena kategorija poreznih obveznika koji za ostvarene dohotke nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu.

Prema članku 40., stavku 1. Zakona, godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnije porezni obveznici, ako su u poreznom razdoblju ostvarili:

• dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovi-nu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

73


tuzemnih poslodavaca odnosno ispla telja, ali ne istodobno, u jeku istog mjeseca poreznog raz-doblja

• dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, već se na ostvareni dohodak plaća porez po rješe-nju Porezne uprave,

• dohodak od kapitala• dohodak od osiguranja te • drugi dohodak;

a sve pod uvjetom da porezni obveznici nisu obvezni podnije godišnju poreznu prijavu za dohodak za ko-jeg je propisano obvezno podnošenje porezne prijave prema članku 39. Zakona.

Među m, porezni obveznici koji nisu obvezni podni-je godišnju poreznu prijavu, mogu na vlas zahtjev istu podnije dobrovoljno, ako im je to u interesu, ali tada su u godišnjoj prijavi obvezni iskaza ukupno ostvareni dohodak u 2014. po svim izvorima dohot-ka, osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnije . No, pri dobrovolj-nom podnošenju porezne prijave, svaki bi porezni obveznik trebao napravi prethodni izračun ispla li mu se podnosi poreznu prijavu, kako po konačnom obračunu zbog progresivnog oporezivanja umjesto povrata ne bi imao utvrđenu razliku za uplatu poreza na dohodak i prireza.

1) Primjer poreznog obveznika koji je ostvario pla-ću, dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stambenog prostora te dividendu od tuzemnog ispla telja

Porezni obveznik je zaposlen u Komori arhitekata i uz plaću je jekom 2014. ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava na kojeg je jekom godine plaćao predujam poreza na dohodak po stopi od 12 % uve-ćano za prirez, a prema rješenju Porezne uprave, te dividendu od tuzemnog ispla telja koji je pri ispla- upla o predujam poreza na dohodak istodobno

s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12 % uvećano za stopu prireza, a bez priznavanja osobnog odbitka.

Budući da se dohodak od imovine za iznajmljeni stambeni prostor, ne utvrđuje kako je propisano za samostalne djelatnos prema podacima iz poslov-nih knjiga, porezni obveznik nije obvezan podnije poreznu prijavu. Među m, porezni obveznik može podnije godišnju poreznu prijavu, ako želi ostvari neku poreznu olakšicu (npr. uvećani osobni odbitak za uzdržavanog člana, neoporezivi iznos dividende u iznosu do ukupno 12.000,00 kn godišnje, a koja se olakšica još može samo iskoris za 2014.), ali tada je u godišnjoj poreznoj prijavi obvezan iskaza ukupno ostvarene dohotke u 2014.

2) Primjer umirovljenika koji je istodobno ostvario mirovinu u RH i iz inozemstva u iznosu do 3.400,00 kn

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, ino-zemne mirovine rezidenata oporezuju se na is način kao i mirovine ostvarene u tuzemstvu, osim ako me-đunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Radi ostvari-vanja mirovine od dva ispla telja istodobno, pore-zni obveznik je obvezan podnije godišnju poreznu prijavu, u kojoj će iskaza samo ostvarenu tuzemnu i inozemnu mirovinu u 2014. Ako je jekom 2014. ostvario i neke druge primitke npr. po osnovi ugovo-ra o djelu, autorskog honorara, najamnine, iste nije obvezan iskaziva u poreznoj prijavi, jer se plaćeni predujmovi poreza po toj osnovi smatraju konačnim oporezivanjem. Među m, postoje situacija kada umi-rovljenik nije u obvezi podnošenja godišnje porezne prijave iako ostvaruje dvije mirovine istodobno, ako su obje isplaćene u iznosu do 3.400,00 kn.

Umirovljenik je u 2014. istodobno primao mirovinu u RH koja mu je isplaćena od HZMO-a u iznosu od 1.000,00 kn i inozemnu mirovinu iz Austrije u iznosu od 250 eura, odnosno 1.922,25 kn (ostvarena mirovi-na u stranoj valu od 250 eura treba se preračuna u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju HNB-a, va-žećim na dan primitka mirovine, npr. 250 eura x 7,689 kn = 1.922,25 kn), a inozemna mirovina se prema članku 18. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja između RH i Austrije, oporezuje samo u državi rezidentnos , što znači u RH.

Budući da je ukupan iznos tuzemne i inozemne mi-rovine ostvaren u mjesečnom iznosu od 2.922,25 kn, a što je manje od 3.400,00 (od osnovnog osobnog odbitka na koje umirovljenik ima mjesečno pravo), umirovljenik je podnio zahtjev nadležnoj ispostavi Po-rezne uprave da koris ukupni iznos mjesečnog osob-nog odbitka kod svih ispla telja, a me i mogućnost neplaćanja predujma poreza na dohodak. Temeljem podnesenog zahtjeva, Porezna uprava mu je dostavi-la presliku porezne kar ce – Obrasca PK za obračun osobnog odbitka za mirovinu, koju dobiva iz Austrije. Stoga, iako ostvaruje mirovinu kod dva poslodavca istodobno, umirovljenik koji je podnio zahtjev Pore-znoj upravi da koris ukupan iznos mjesečnog osob-nog odbitka kod svih ispla telja, nije obvezan podni-je godišnju poreznu prijavu, jer mu godišnji iznos za obje mirovine nije veći od njegovog godišnjeg osob-nog odbitka.

Navedena mogućnost je propisana člankom 85., stav-kom 4. Pravilnika, prema kojim odredbama porezni obveznik nije obvezan podnije godišnju poreznu pri-javu za ostvarene mirovine kod dva ili više ispla te-

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

lja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju nije ostvaren ukupan godišnji primitak po toj osnovi od svih ispla telja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka na koji porezni obveznik ima pravo temeljem porezne kar ce – Obrasca PK, te da pored mirovine nisu ostvareni i drugi primici od nesamo-stalnog rada. Umirovljenicima se za 2014. priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine, najmanje u iznosu od 26.400,00 kn (12 mj x 2.200,00 kn) a najviše u iznosu od 40.800,00 kn (12 mj x 3.400,00 kn), pri čemu se osobni odbitak povećava za uzdržavane čla-nove obitelji i djecu, primjenom određenih faktora, kao i za ostale porezne obveznike, na osobni odbitak od 26.400,00 kn.

2.3. Mogući razlozi za dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave

Porezni obveznici mogu dobrovoljno podnije godiš-nju poreznu prijavu, ako utvrde da su jekom kalen-darske godine kao poreznog razdoblja prepla li po-rez na dohodak, te kada žele ostvari pravo na:

• korištenje ukupnog iznosa godišnjeg osobnog od-bitka prema članku 36. Zakona o porezu na doho-dak, ako je ostvaren samo drugi dohodak po osno-vi autorske naknade ili ugovora o djelu, za koje pri obračunu predujma poreza na dohodak, ispla telj nije mogao prizna osobne odbitke

• ravnomjerno godišnje oporezivanje, te izravnanje porezne osnovice radi neredovito isplaćenih plaća jekom godine, ako poslodavac nije sastavio kona-čan obračun kod posljednje isplate plaće u 2014.

• korištenja prava na povećane nove osobne odbitke za 2014. za porezne obveznike koji imaju prebiva-lište i borave na potpomognu m područjima i po-dručju Grada Vukovara, a prema članku 54. Zakona o porezu na dohodak, koji se mogu iskoris jedi-no podnošenjem godišnje porezne prijave

• korištenje neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobi , a koja se olakšica može iskoris još samo podnošenjem porezne prijave za 2014.

Budući da dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave radi ostvarivanja navedenih prava, zah jeva od poreznog obveznika iskazivanje ukupno ostvare-nog dohotka u 2014. iz svih izvora, te je prije pod-nošenja porezne prijave uputno provjeri i utvrdi stvarnu godišnju obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom obračunu uz primjenu progresivnog opo-rezivanja i triju poreznih stopa (12 %, 25 % i 40 %), umjesto očekivanog povrata preplaćenog poreza, ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza.

Kod dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, a prilikom izračuna godišnje obveze poreza i prireza, treba ima na umu da se pod ukupnim iskazivanjem

ostvarenog dohotka za 2014., a uvažavajući načelo blagajne, smatra isplaćeni dohodak u toj godini kao poreznom razdoblju, neovisno od toga u kojoj je go-dini primitak bio zarađen. Tako se isplaćena plaća u siječnju 2015. za 12 mjesec 2014., smatra ostvarenim dohotkom za 2015., koji dohodak će se iskaziva u poreznoj prijavi za 2015.

2.4. Dobrovoljno podnošenje porezne prijave za ostvarene primitke od dividendi

Iako se prema izmjenama Zakona o porezu na do-hodak (NN, br. 143/14) s primjenom od 1. siječanja 2015., dohotkom od kapitala smatraju svi ostvareni primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udje-la u kapitalu, podnošenjem porezne prijave za 2014. mogu se još zadnji puta primijeni odredbe članka 30., stavka 11. staroga Zakona o porezu na dohodak, koji je bio na snazi do kraja 2014, a kojim je propisano da se dohotkom od kapitala smatraju primici od di-videndi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kn godišnje.

Navedeno znači da su ispla telji bili obvezni u jeku godine na sve isplaćene primitke od dividendi ili udje-la u dobi na temelju udjela u kapitalu, upla pre-dujam poreza na dohodak istodobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12 % uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osob-nog odbitka iz članka 36. Zakona o porezu na doho-dak. Tako plaćeni predujam poreza smatra se konač-nim oporezivanjem po kojoj osnovi porezni obveznik ne treba podnije godišnju poreznu prijavu.

Prema tome, na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobi u 2014., ispla telj je bio u obvezi obra-čuna predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12 % uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od 12.000,00 kn godišnje može iskoris tek podnošenjem godišnje porezne prijave. Među- m, kako se porezna prijava ne mora podnije , već

se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskaza ukupno ostvaren dohodak u 2014., što može umje-sto očekivane razlike poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu doves i do razlike poreza i prireza za dodatnu uplatu, radi čega je po-trebno ocijeni ispla vost dobrovoljnog podnošenja takve porezne prijave.

1) Primjer dobrovoljnog podnošenja porezne prijave za 2014.

Dioničko društvo „Sirius“ je dioničaru Marku Marić s prebivalištem u Samoboru, 1. 3. 2014. donijelo odlu-ku o ispla dividende u svo od 14.000,00 kn, na koji primitak je obračunan predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u kapitalu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

75


po stopi od 12 %, što iznosi 1.680,00 kn. Budući da u odluci grada Samobora nije propisana stopa prire-za poreza na dohodak, to je dioničko društvo Mar-ku Mariću na žiroračun ispla lo svotu od 12.320,00 kn, a istodobno obavilo uplatu predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi u svo od 1.680,00 kn.

S pretpostavkom da je Marko Marić u 2014. ostva-rio samo dohodak od kapitala po osnovi dividende, njemu je u interesu dobrovoljno podnošenje godiš-nje porezne prijave na Obrascu DOH do kraja veljače 2015., jer će podnošenjem iste iskoris neoporezivi dio primitaka po osnovi dividende od 12.000,00 kn. Stoga će po konačnom obračunu njegov oporeziv dohodak iznosi samo 2.000,00 kn, te će ostvari povrat više plaćenog poreza na dohodak u svo do 1.440,00 kn. (2.000,00 kn x 12 % = 240,00 kn. Upla-ćeni predujam – 1.680,00 kn – obveza po konačnom obračunu 240,00 kn).

2.5. Pravo na korištenje godišnjeg iznosa osobnog odbitka

Mogućnost za dobrovoljno podnošenje porezne pri-jave, imaju svi porezni obveznici koji jekom 2014. nisu mogli iskoris svoje pravo na ukupan iznos go-dišnjeg osobnog odbitka. Naime, za sve radnike koji su radili kod poslodavca jekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište, odnosno uobi-čajeno boravište između gradova i općina koji su pro-pisali obvezu plaćanja prireza, a nisu iskoris li pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka zbog ne-redovi h isplata plaća, ili je plaća redovito mjesečno isplaćivana, ali s različi m poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je porezno optereće-nje jekom godine bilo neravnomjerno, poslodavac je bio obvezan sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaće u godini.

Među m, poslodavac nije mogao sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako su radnici počeli ili prestali radi jekom 2014. ili su mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište izme-đu općina i gradova, koji su propisali obvezu plaćanja prireza. U svim takvim slučajevima, pravo na godiš-nji osobni odbitak, porezni obveznici mogu ostvari jedino dobrovoljnim podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak za 2014.

2.6. Povećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu

U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može uveća osnovni osobni odbitak na ime uzdržava-nja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni

u poreznom razdoblju mogu smatra uzdržavanim članovima. Odredbom članka 36. Stavka 4. Zakona i članka 53., stavka 1. Pravilnika, propisano je da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohot-kom, ne prelaze iznos od 11.000,00 kn. (odnosno peterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini).

Prema tome, uzdržavanim članovima uže obitelji za 2014. mogu se smatra fi zičke osobe, čiji oporezivi primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu zakona ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos od 11.000,00 kn na godišnjoj razi-ni, u koji iznos se ne uzimaju u obzir ostvareni pri-mici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

Stoga ako dijete poreznog obveznika prima s pendiju ili je ostvarilo naknadu za rad preko studentservisa jekom 2014. u većem iznosu od 11.000,00 kn, za

njegovo uzdržavanje roditelj ne može koris osobni odbitak, već je obvezan podnije godišnju poreznu prijavu u kojoj neće iskaza osobni odbitak za dije-te. Ali, u tom slučaju i uzdržavani član – dijete, može podnije svoju godišnju poreznu prijavu i koris svoj osobni odbitak, ako za to ima interesa.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Posebno se is če da se prema izmijenjenoj odred-bi članka 36., stavka 4. Zakona, a s primjenom od 1. 1. 2015., uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća po-rez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Za-kona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 13.000,00 kn.

2.7. Novi osobni odbici za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara

Umjesto dosadašnjih olakšica na uvećanje osob-nog odbitka za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, za 2014. propisane su nove olakšice za korištenje uvećanog osobnog od-bitka za područja koja su prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH karakterizirana kao pot-pomognuta područja i područje Grada Vukovara. Tako je prema članku 54. Zakona, poreznim obve-znicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno bora-vište na područjima koja su prema posebnim pro-pisima razvrstana u I. skupinu potpomognutih po-dručja i područje Grada Vukovara, utvrđen osobni odbitak u iznosu od 3.200,00 kn, dok za osobe koje imaju prebivalište i žive na potpomognutom području II skupine, uvećani osobni odbitak iznosi 2.700,00 kn.

Područja Mjesečnasvota u kn

Godišnjasvota u kn

P1 – I skupina potpomognu h područja 3.200,00 38.400,00

P2 – II skupina potpomognu h područja 2.700,00 32.400,00

Područje grada Vukovara 3.200,00 38.400,00

Pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik može iskoris samo u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenom Obrascu DOH, dok se jekom poreznog razdoblja može koris osnovni

osobni odbitak kao izvan potpomognu h područ-ja, uvećan za faktore uzdržavanih članova te inva-lidnost. Od navedenih iznosa osnovnog osobnog odbitka, utvrđuju se i osobni odbici za djecu i uzdr-žavane članove uže obitelji, ako borave i imaju pre-bivalište na potpomognu m područjima i području Grada Vukovara, a prema faktorima osobnih odbita-ka određenim člankom 36. Zakona o porezu na do-hodak (npr. za prvo dijete na području prve skupine potpomogutog područja i područja Grada Vukovara, taj odbitak iznosi 1.600,00 kn = 0,50 x 3.200,00, od-nosno za prvo dijete na potpomognutom području druge skupine, odbitak iznosi 1.350,00 kn = 0,50 x 2.700,00).

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na doho-dak (NN, br. 143/14) od 1. siječnja 2015. utvrđuju se promijenjeni osobni odbitak u iznosu od 3.500,00 kn za porezne obveznike koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na područjima, koja su prema posebnim propisima razvrstana u I. skupinu potpo-mognu h područja i područje Grada Vukovara, dok za osobe koje imaju prebivalište i žive na potpomo-gnutom području II. skupine, povećani osobni odbi-tak iznosi 3.000,00 kn.

2.8. Porezni obveznici koji ne mogu podnije godišnju porezu prijavu

Godišnju poreznu prijavu za 2014., a prema članku 41. Zakona, ne mogu podnije porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili:

• drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za ob-vezno mirovinsko osiguranje na temelju generacij-ske solidarnos , ako je ispla telj drugog dohotka upla o doprinose u iznosu koji prelazi najvišu go-dišnju osnovicu utvrđenu prema odredbama Zako-na o doprinosima, te za

• dohodak koji se u 2014. oporezivao u paušalnom iznosu, a prema odredbama Pravilnika o djelat-nos ma iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma, te organiziranja kampova koje će se paušalno oporeziva , o visini paušal-nog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br 48/05 i 148/09), te Pravilnika o paušal-nom oporezivanju samostalnih djelatnos (NN, br. 143/06 do 160/13), ako su zadovoljeni propi-sani uvje za paušalno oporezivanje prema koji-ma ostvareni primici u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn, a i fi zička osoba nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Prema tome, ako su porezni obveznici dužni podnije godišnju po-reznu prijavu za 2014., ili je podnose dobrovoljno, u istoj ne mogu iskaza ostvarene dohotke koji se paušalno oporezuju, kao ni ostvarene dohotke po osnovi povrata doprinosa.

Pretplate na TIM4PIN MAGAZIN

za 2015. u jeku

www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

77


3. Tablični prikaz ostvarenih primitaka i njihova porezna statusa

Primici za koje se obvezno podnosi GPP

Primici za koje nema obveze podnošenja GPP, ali se može

podnije dobrovoljno• plaća ili mirovina isplaćena

istodobno kod dva ili više poslodavaca u jeku istog mjeseca poreznog razdoblja (npr. profesor koji radi istovremeno na dva fakulteta ili na fakultetu i bolnici, liječnik koji ima radni odnos u bolnici i u vlas tom obrtu)

• dohodak od samostalne djelatnos utvrđen na temelju poslovnih knjiga – obrt, slobodno zanimanje, poljoprivreda i šumarstvo, imovina i imovinska prava (npr. profesor koji uz radni odnos na fakultetu i u bolnici, ostvaruje dohodak po osnovi privatne prakse u vlas tom obrtu a za koju obvezno vodi poslovne knjige)

• dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, ako porez na dohodak u tuzemstvu nije plaćen prema odredbama tuzemnog Zakona

• dohodak za koji ispla telj nije obračunao, obustavio i upla o porez na dohodak i prirez

• dohodak za kojeg je Porezna uprava naknadno zatražila da podnese poreznu prijavu (npr. ako je dijete ili uzdržavani član ostvario veći primitka od 11.000,00 kn u 2014., kada se ne može koris olakšica za uzdržavanje)

• plaća ili mirovina isplaćena kod jednog tuzemnog poslodavca ili više njih ali ne istodobno u jeku istog mjeseca poreznog

razdoblja (važno je da jekom 2014. nije priznato više od 12 osobnih odbitaka)

• dohodak ostvaren od imovine i imovinskih prava koji se plaća prema rješenju Porezne uprave uz paušalno priznavanje troškova

• dohodak od kapitala za udjele u ostvarenoj dobi na koje se plaća porez i prirez

• dohodak od osiguranja, ako su premije osiguranja bile korištene kao porezna olakšica

• drugi dohodak ili primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora i vijeća, primici ostvareni temeljem ugovora o djelu, primici trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja i druge slične djelatnos , autorske naknade isplaćene prema posebnom Zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava

• dohodak kojeg ostvare pomorci u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na broj dana provedenih ploveći na brodu

• s pendije učenika i studenata za redovno školovanje koje su isplaćene u svo višoj od 1.600,00 kn mjesečno donosno iznad 4.000,00 kn mjesečno za s pendije dobivene na javnim natječajima

• primici učenika i studenata koji su ostvareni za rad preko učeničkih i studentskih udruga u svo iznad 50.000,00 kn godišnje

4. Rok za podnošenje porezne prijave i porezne stope

Porezni obveznici koji su obvezni ili žele dobrovolj-no podnije godišnju poreznu prijavu, istu podnose

mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, i to odmah po isteku kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja veljače 2015. za 2014. Kako je kraj-nji rok 28. 2. 2015. neradni dan, obveza podnošenja porezne za 2014. pomiče se na prvi radni dan, i to 2. ožujak 2015.

Na godišnji obračun poreza za 2014. primijenit će se tri stope poreza na dohodak od 12 %, 25 % i 40 %, na vi-sinu porezne osnovice od tri porezna razreda, i to u kn.

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica Godišnja porezna osnovica

12 % do 2.200,00 do 26.400,0025 % iznad 2.200,00 do

8.800,00(daljnjih 6.600,00)

od 26.400,00 do 105.600,00(na razliku od 79.200,00)

40 % iznad 8.800,00 iznad 105.600,00

5. Zaključne napomeneGodišnja porezna prijava za 2014. podnosi se na no-vom Obrascu DOH s izmijenjenim prilogom UPO, a utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza za svaku je fi zičku osobu specifi čna. Budući da se za neke vrste dohodaka, plaćeni predujmovi jekom go-dine smatraju i konačnim oporezivanjem, te je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskaza ukupan dohodak ostvaren u po-reznom razdoblju, potrebno napravi izračun ispla li se poreznom obvezniku podnije poreznu prijavu ili ne. S godišnjom poreznom prijavom za 2014., porezni obveznici više nisu obvezni prilaga preslike IP Obras-ca, potvrde ispla telja mirovine i potvrde ispla telja od imovinskih prava, kapitala, osiguranja te drugog dohotka, iako su ispla telji navedenih vrsta doho-daka i dalje u obvezi (kao i prije) navedene obrasce i potvrde dostavi poreznim obveznicima do 31. si-ječnja 2015. za potrebe podnošenja njihove porezne prijave.

Porezni obveznici ne mogu ostvari povrat poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako posloda-vac kao ispla telj dohotka od nesamostalnog rada na kontu 1880 na koji se temeljem izvješća JOPPD, uplaćuje porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada, ima eviden ran dug, zbog kojega je od Porezne uprave ispla telj blokiran. Zbog navedene blokade poslodavca onemogućena je i obrada godišnjih pore-znih prijava njegovih radnika, sve dok se porezni dug ne podmiri u cijelos . Iznimno, ako je naknadno nad m poslodavcem otvoren postupak stečaja ili sanaci-

je ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zakonu o napla dospjeloj, a nenaplaćenih poreza, carina, do-prinosa i državnih jamstava, porezni obveznik može ostvari povrat više plaćenog poreza na dohodak.

78

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodIzuzeća za javne naručitelje su u Republici Hrvatskoj propisana odredbama članka 10. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Od-luka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Ista izuzeća su utemeljena na odredbama Direk ve 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. u usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o jav-nim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe, te ugo-vora o javnim uslugama (SL L 134).

Nova Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stav-ljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ (SL L 94), u članku 1. propisuje da se Direk vom utvrđuju pravila o postupcima nabave, koju provode javni naručitelji, a u vezi s javnim ugovorima te projektnim natječaji-ma čija procijenjena vrijednost nije manja od prago-va utvrđenih u članku 4. Direk ve. Nova Direk va u članku 91. propisuje da se Direk va 2004/18/EZ stav-lja izvan snage s učinkom od 18. travnja 2016.

Do 18. travnja 2016. države članice trebaju donije zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s no-vom Direk vom. Navedena obveza će iziskiva izmje-nu Zakona o javnoj nabavi odnosno usklađivanje s Di-rek vom 2014/24/EU, uključujući i odredbe o izuzeću od primjene Direk ve. Stoga se u ovom članku iznosi pregled izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi za javne naručitelje i pregled relevantnih odredbi o izuzećima Direk ve 2014/24/EU.

2. Izuzeća od primjene Direk ve 2014/24/EU za javne naručitelje

Izuzeća od primjene Direk ve 2014/24/EU, koja se primjenjuju za javne naručitelje propisana su u odjelj-ku 3. iste Direk ve. Prvo, dolje navedeno izuzeće koje propisuje ista Direk va, je izuzeće u vezi s primje-nom Direk ve 2014/25/EU. Zakon o javnoj nabavi ne propisuje ovo izuzeće iako je i Direk va 2004/18/EZ sadržavala slično izuzeće. Zakon o javnoj nabavi raz-diobu izuzeća sadrži u odredbama članka 10., stavka 1. koje se primjenjuju na javne naručitelje suklad-no Direk vi 2004/18/EZ za javne naručitelje, dok u odredbama članka 10., stavka 2. sadrži odredbe koje se primjenjuju na sektorske naručitelje sukladno Di-rek vi 2004/17/EZ. Do takvog načina uređenja izuze-ća Zakonom o javnoj nabavi između ostaloga, došlo je i zbog toga što su jednim zakonom uređena pitanja koja imaju svoje utemeljenje u dvije direk ve.

Ista odredba o izuzeću glasi:

1) Ugovori u sektoru vodnog gospodarstva, ener-getskom i prometnom sektoru te sektoru poštan-skih usluga (čl. 7.)

Direk va 2014/24/EU ne primjenjuje se na:

• javne ugovore i projektne natječaje koje, na osno-vi Direk ve 2014/25/EU (Napomena: za sektorske naručitelje), dodjeljuju ili provode javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnos navedenih u člancima od 8. do 14. te Direk ve i koji su dodi-jeljeni za obavljanje h djelatnos , ili

• na javne ugovore izuzete iz opsega te Direk ve su-kladno njezinim člancima: 18. 23. i 34., ili

• ako ih dodjeljuje naručitelj koji pruža poštanske usluge u smislu članka 13., stavka 2. točke (b) te Di-

Javni naručitelji – izuzeća i novine koje donosi nova Direk va 2014/24/EU Zoran Vuić *

Člankom 10. Zakona o javnoj nabavi propisana su izuzeća od primjene Zakona za javne i sektorske naruči-telje. No kako zakon šturo navodi u kojim se situacijama sve izuzeća mogu primijeni , u praksi se pojavljuju brojne nedoumice, pogotovo u vrijeme planiranja nabave za sljedeću godinu kada se defi niraju predme na-bave. Autor ovim člankom obrađuje sve točke izuzeća koja se odnose na javne naručitelje usporedno s novi-nama na području izuzeća temeljem nove Direk ve 2014/24/EU koja će se implemen ra u zakonodavstvo.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

79

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

rek ve, ugovore dodijeljene za obavljanje sljedećih djelatnos : a) usluga dodane vrijednos povezanih s elektro-

ničkim sredstvima i koje se u cijelos pružaju elektroničkim sredstvima (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sred-stvima, usluge vođenja adresa i slanje preporu-čene elektroničke pošte)

b) fi nancijskih usluga obuhvaćenih CPV oznakama od 66100000-1 do 66720000-3 i člankom 21. točkom (d) Direk ve 2014/25/EU, uključujući posebno poštanske novčane naloge i poštanske žirodoznake

c) fi latelis čkih usluga; ili d) logis čkih usluga (usluge koje su kombinacija fi -

zičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštan-skih funkcija).

2) Posebna izuzeća u području elektroničkih komu-nikacija (čl. 8.)

Direk va 2014/24/EU ne primjenjuje se na javne ugo-vore i projektne natječaje kojima je glavna namjena da se javnim naručiteljima omogući pružanje ili isko-rištavanje javne komunikacijske mreže ili pružanje javnos jedne elektroničke komunikacijske usluge ili više njih. Direk va propisuje da za potrebe ovog članka javna komunikacijska mreža i elektronička komunikacijska usluga imaju isto značenje kao i u Di-rek vi 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvir-na direk va) (SL L 108, 24. 4. 2002., str. 33.).

Direk va 2002/21/EZ, u članku 2. sadrži defi nicije, pa tako i defi nicije koje je potrebno ima u vidu radi pri-mjene ovog izuzeća:

• Javna komunikacijska mreža znači elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelos ili većinom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektro-ničkih komunikacijskih usluga.

• Elektronička komunikacijska usluga znači usluga koja se uobičajeno pruža uz naknadu i sastoji se u cijelos , ili većim dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključu-jući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, ali isključujući usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektro-ničkih komunikacijskih mreža i usluga; ona ne obu-hvaća usluge informacijskog društva, u skladu s defi nicijom iz članka 1. Direk ve 98/34/EZ, koje se ne sastoje, u cijelos ili većim dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Zakon o javnoj nabavi propisuje izuzeće na sljedeći način: (11.) ugovori i natječaji čija je glavna svrha da

se javnom naručitelju omogući pružanje ili iskorišta-vanje javne elektroničke komunikacijske mreže, ili pružanje tržištu jedne ili više elektroničkih komunika-cijskih usluga. Stoga se usporedbom odredbe Direk -ve 2014/24/EU i članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o javnoj nabavi može uoči vrlo velika sličnost, od-nosno da bitni uvje za primjenu ovog izuzeća nisu promijenjeni.

3) Dodijeljeni javni ugovori i projektni natječaji or-ganizirani prema međunarodnim pravilima (čl. 9.)

1. Direk va se ne primjenjuje na javne ugovore i pro-jektne natječaje koje javni naručitelj mora dodijeli- ili proves u skladu s postupcima nabave, koji se

razlikuju od onih iz ove Direk ve, a koji su utvrđeni bilo kojim od sljedećeg: a) pravni instrument koji stvara međunarodne

pravne obaveze, poput međunarodnog spora-zuma sklopljenog u skladu s Ugovorima između države članice i jedne ili više trećih zemalja ili nji-hovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili kori-štenju projekta od strane država potpisnica

b) u okviru međunarodne organizacije.

Države članice obavješćuju o svim pravnim instru-men ma iz ovog stavka prvog podstavka točke a) Komisiju, koja može traži savjet od Savjetodavnog odbora za javnu nabavu iz članka 89.

2. Ova se Direk va ne primjenjuje na javne ugovore i projektne natječaje koje javni naručitelj dodjelju-je ili organizira u skladu s pravilima o nabavi koje određuju međunarodna organizacija ili međuna-rodna fi nancijska ins tucija, ako ta organizacija ili ins tucija u cijelos fi nancira do čne javne ugo-vore i projektne natječaje; u slučaju javnih ugovora i projektnih natječaja koje većim dijelom sufi nan-cira međunarodna organizacija ili međunarodna fi nancijska ins tucija strane se usuglašavaju o mje-rodavnim postupcima nabave.

3. Članak 17. primjenjuje se na ugovore i projektne natječaje koji uključuju obrambene i sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju prema međunarodnim pravilima. Na te ugovore i projek-tne natječaje ne primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka.

Zakon o javnoj nabavi propisuje navedena izuzeća na sljedeći način:

1. Ugovori i natječaji na koje se primjenjuju drugači-ja pravila nabave i koji se sklapaju ili provode na temelju posebnih postupaka međunarodne orga-nizacije.

2. Ugovori i natječaji na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se sklapaju ili provode suklad-

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

no međunarodnom sporazumu između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država, potpisanim u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, i koji obuhvaćaju robu ili radove namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju radova od strane država potpisnica ili usluge namijenjene zajednič-koj provedbi ili korištenju projekta od država pot-pisnica. Europsku komisiju obavještava se o svim takvim međunarodnim sporazumima.

Analizom odredbi Direk ve i Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na ovo izuzeće mogu se uoči odre-đene razlike, ali ne bi se trebalo radi o nekim bitnim razlikama, osim što nova Direk va detaljnije propi-suje ovo izuzeće. Tako se Direk va ne primjenjuje na javne ugovore i projektne natječaje, koje javni naru-čitelj mora dodijeli ili proves u skladu s postupci-ma nabave koji se razlikuju od onih iz ove Direk ve. Takvi različi postupci mogu bi utvrđeni na jedan od sljedećih načina:

• pravnim instrumentom koji stvara međunarodne pravne obaveze, poput međunarodnog sporazu-ma sklopljenog u skladu s Ugovorima između drža-ve članice i jedne ili više trećih zemalja ili njihovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge na-mijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju pro-jekta od država potpisnica, te

• u okviru međunarodne organizacije.

Navedena odredba je u bitnome jednaka odredbi članka 10., stavka 1., točke 2. Zakona o javnoj nabavi. Nadalje, Direk va se ne primjenjuje na javne ugovore i projektne natječaje koje javni naručitelj dodjeljuje ili organizira:

• u skladu s pravilima o nabavi koje određuju me-đunarodna organizacija ili međunarodna fi nancij-ska ins tucija, ako ta organizacija ili ins tucija u ci-jelos fi nancira do čne javne ugovore i projektne natječaje

• u slučaju javnih ugovora i projektnih natječaja koje većim dijelom sufi nancira međunarodna organi-zacija ili međunarodna fi nancijska ins tucija, stra-ne se usuglašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

S obzirom na to da odredba Zakona o javnoj nabavi propisuje izuzeće za ugovore i natječaje na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se skla-paju ili provode na temelju posebnih postupaka međunarodne organizacije, mogu se uoči određe-ne razlike u odnosu na Direk vu. Pogotovo u odnosu na odredbu koja određuje primjenu izuzeća i na me-đunarodnu fi nancijsku ins tuciju. Pored toga, uvjet za primjenu takvih posebnih pravila nabave i samog izuzeća je da međunarodna organizacija ili međuna-

rodna fi nancijska ins tucija u cijelos fi nancira javni ugovor ili projektni natječaj. Ako se ne radi o fi nanci-ranju u cijelos nego djelomično – većim djelom, tada se ugovorne strane usuglašavaju o mjerodavnim po-stupcima nabave. Isto bi trebalo tumači tako da je u tom slučaju moguća primjena Direk ve odnosno zakona države članice, pa tako i Republike Hrvatske.

Zaključno, u vezi s izuzećem propisanim člankom 9. Direk ve, stavak 3. istog članka propisuje da se čla-nak 17. primjenjuje na ugovore i projektne natječaje koji uključuju obrambene i sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju prema međunarodnim pravilima. Na te ugovore i projektne natječaje ne pri-mjenjuju se stavci 1. i 2. članka 9. Članak 17. Direk -ve sadrži odredbe o javnim ugovorima i projek nim natječajima koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju u skladu s međunarodnim pravilima.

Navedene odredbe su vrlo slične odredbama članka 9. Direk ve te propisuju izuzeće tako da se Direk va ne primjenjuje na javne ugovore i projektne natječaje koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte, koje javni naručitelj mora dodijeli ili proves u skladu s postupcima nabave, koji se razlikuju od onih obuhva-ćenih ovom Direk vom, a koji su utvrđeni:

a) u okviru međunarodnog sporazuma ili dogovora sklopljenog u skladu s Ugovorima između države članice i jedne ili više trećih zemalja ili njihovih dije-lova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge nami-jenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od država potpisnica. O svim sporazumima ili do-govorima obavješćuje se Komisija koja može traži savjet od Savjetodavnog odbora za javnu nabavu iz članka 89.

b) u okviru međunarodnog sporazuma ili dogovora, koji se odnosi na razmještaj postrojbi i če se pot-hvata države članice ili treće zemlje

c) u okviru međunarodne organizacije.

Direk va se ne primjenjuje na javne ugovore i pro-jektne natječaje koji uključuju obrambene ili sigurno-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

81


sne aspekte, koje javni naručitelj dodjeljuje u skladu s pravilima o nabavi koje određuju međunarodna orga-nizacija ili međunarodna fi nancijska ins tucija, ako ta organizacija ili ins tucija u cijelos fi nancira do čne javne ugovore i projektne natječaje. U slučaju javnih ugovora i projektnih natječaja koje većim dijelom su-fi nancira međunarodna organizacija ili međunarodna fi nancijska ins tucija, strane se usuglašavaju o mjero-davnim postupcima nabave.

4) Posebna izuzeća za ugovore o uslugama (čl. 10.).

Članak 10. Direk ve propisuje da se Direk va ne pri-mjenjuje na sljedeće ugovore o javnoj nabavi usluga za:

a) Stjecanje ili najam, bilo kakvim fi nancijskim sred-stvima, zemljišta, postojećih građevinskih obje-kata ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih ču

Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbe o istom izu-zeću koje su suš nski iste. Kao razlika, Zakon jedino izrijekom propisuje da se na na nabavu fi nancijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje ovaj Zakon.

b) Stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju pro-gramskog materijala namijenjenog za audiovizu-alne usluge ili radijske usluge, koje su dodijelili pružatelji audiovizualnih ili radijskih usluga, ili na koncesije za pružanje usluga radiotelevizij-skog ili programskog emi ranja koji su dodijeljeni pružateljima audiovizualnih ili radijskih usluga. Za potrebe ovog članka, audiovizualna medijska usluga i pružatelj medijske usluge imaju isto zna-čenje, kao i na temelju članka 1., stavka 1., toča-ka a) odnosno d) Direk ve 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1). Program ima značenje kao i na temelju članka 1., stavka 1. točke b) te Direk ve, ali uključuje i radijske programe te ma-terijale za radijske programe. Nadalje, za potrebe ove odredbe, programski materijal ima isto zna-čenje kao i program.

Iz odredbe je vidljivo da se ista poziva na Direk vu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvr-đenih zakonima i drugim propisima u državama člani-cama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (SL L 95). Radi usporedbe i utvrđivanje razlika u odnosu na Zakon o javnoj nabavi u nastavku se navodi izuzeće kako ga propisuje is Zakon: (8.) ugovori koje skla-paju radiotelevizijski subjek za stjecanje, razvoj, produkciju i koprodukciju programskog materija-la namijenjenog radiotelevizijskom emi ranju; (9.) ugovori za termine radiotelevizijskog emi ranja.

Iz odredbe Zakona o javnoj nabavi mogu se uoči određene razlike povezane s konkretnim izuzećem. Razlika se prije svega odnosi na proširenje izuzeća na koncesije za pružanje usluga radiotelevizijskog ili programskog emi ranja, što za navedeno izuzeće do sada nije bilo propisano.

Pojašnjenje navedenih odredbi daje uvodni dio Di-rek ve (toč. 23.) u kojoj je navedeno da, pri dodjeli javnih ugovora za određene audiovizualne i radijske usluge u okviru djelatnos pružatelja medijskih uslu-ga, trebalo bi bi moguće uze u obzir aspekte od kulturnog ili društvenog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Zbog h razloga bilo bi potrebno uves iznimku za ugovore o javnim uslugama koje dodjeljuju sami pružatelji medijskih usluga za kupnju, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje i drugih pripre-mnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa. Trebalo bi također pojasni da bi se ta iznimka treba-la jednako primjenjiva na medijske usluge emi ra-nja i usluge na zahtjev (nelinearne usluge). Među m, ta se iznimka ne bi trebala primjenjiva na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju, kopro-dukciju i emi ranje takvih programa.

c) Usluge arbitraže i mirenja

Ovo izuzeće je potpuno iden čno propisano u odno-su na izuzeće, koje sadrži Zakon o javnoj nabavi.

d) Za sljedeće pravne usluge:

1. Pravno zastupanje stranke od odvjetnika u smislu članka 1. Direk ve Vijeća 77/249/EEZ u:

• arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred instancom međunarodne arbitraže ili instan-com za mirenje, ili

• sudskom postupku pred sudovima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred među-narodnim sudovima ili ins tucijama.

2. Pravno savjetovanje koje odvjetnik pruža jekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz podtočke 1. ove točke d) ili ako postoji konkretna naznaka i ve-lika vjerojatnost da će predmet na koji se savjet od-nosi posta tema takvih postupaka, pod uvjetom da je savjet pružio odvjetnik u smislu članka 1. Di-rek ve 77/249/EEZ.

3. Usluge ovjeravanja i cer fi ciranja dokumenata koje moraju pruži javni bilježnici.

4. Pravne usluge koje pružaju skrbnici ili zakonski za-stupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud do čne države članice ili su imenovani za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom h sudova.

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

5. Druge pravne usluge koje su u državi članici pove-zane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlas .

U izuzeću se u točci 1. navodi članak 1. Direk ve Vi-jeća 77/249/EEZ od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetnič-kih usluga. U istom članku je propisano da se Direk- va primjenjuje, u granicama i pod uvje ma koji su

u njoj utvrđeni, na obavljanje odvjetničke djelatnos pružanjem usluga. Pojam odvjetnik se odnosi na bilo koju osobu koja je ovlaštena obavlja stručne djelat-nos pod jednim od naziva, koji je naveden u istom članku (npr. Belgija: Avocat-Advocaat, Njemačka: Re-chtsanwalt itd.).

Ovo izuzeće donosi bitne novine koje će bi ugrađe-ne u zakonodavne sustave iz područja javne nabave država članica, pa tako i Republike Hrvatske. Nova Direk va, nabavu određenih odvjetničkih i pravnih usluga (d 1. do 5.) izuzima od primjene Direk ve. Pri-je svega se radi o odvjetničkim uslugama zastupanja u arbitražnim postupcima i postupcima mirenja, te u sudskim postupcima kao i o uslugama pravnog savje-tovanja povezanim s pripremom za te postupke. Uz to treba istaknu javnobilježničke usluge ovjeravanja i cer fi ciranja dokumenata koje moraju pruži javni bilježnici za koje trenutno, prema odredbama Zakona o javnoj nabavi naručitelji mogu provodi postupke sukladno članku 44. Zakona o javnoj nabavi.

Uz navedeno, vidljivo je da ovo izuzeće obuhvaća i neke druge pravne usluge koje pružaju skrbnici ili za-konski zastupnici maloljetnika, za m, čije je pružate-lje imenovao sud ili su imenovani za izvođenje odre-đenih zadataka pod nadzorom h sudova, te koje su u državi članici povezane s izvršavanjem službenih ovlas (čak i povremeno).

d) Financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih fi nancijskih instrumenata u smislu Direk -ve 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, us-luge središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za fi nancijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Navedeno izuzeće upućuje na Direk vu 2004/39/EEZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržiš ma fi nancijskih instrumenata, te o izmjeni direk va Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direk ve 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavlja-nju izvan snage Direk ve Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145).

Zakon o javnoj nabavi propisuje, može se reći, go-tovo isto izuzeće uz određene razlike. Tako, izuzeće koje Zakon propisuje obuhvaća fi nancijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom

vrijednosnih papira ili drugih fi nancijskih instrumena-ta, osobito za poslove koji javnom naručitelju služe za stjecanje novca ili kapitala, kao i na usluge Hrvatske narodne banke.

Uočljiva je razlika da u odredbama Direk ve nedosta-je odredba koji javnom naručitelju služe za stjecanje novca ili kapitala, a da je novina da se izuzeće širi i na operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za fi nancijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma.

e) Zajmove, bez obzira na to jesu li povezani s izda-vanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vri-jednosnih papira ili drugih fi nancijskih instrume-nata.

Za ovo izuzeće se može konsta ra da je potpuno novo. Dakle, ni do sada važeća Direk va 2004/18/EZ, ni Zakon o javnoj nabavi ne poznaju ovo izuzeće, pa su prema važećem Zakonu o javnoj nabavi naručitelji obvezni proves postupak javne nabave. U uvodnom dijelu Direk ve (toč. 26), navedeno ja da bi trebalo konačno pojasni da bi zajmovi, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem vrijednosnih papira ili drugih fi nancijskih instrumenata ili drugih radnji s njima, tre-bali bi izuze s područja primjene Direk ve.

f) Ugovore o radu

Ugovori o radu su i do sada, Direk vom 2004/18/EZ kao i Zakonom o javnoj nabavi izuze od primjene Di-rek ve odnosno Zakona.

g) Civilna obrana, civilna zaš ta i usluge spreča-vanja opasnos koje pružaju neprofi tne orga-nizacije ili udruženja, i koje su obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga prijevo-za pacijenata kolima hitne pomoći.

Uvodni dio Direk ve (toč. 28.) obrazlaže razloge ovog izuzeća. Tako se navodi da se Direk va ne bi trebala primjenjiva na određene usluge u hitnim slučajevi-ma, ako ih pružaju neprofi tne organizacije ili udruže-nja, jer bi bilo teško zadrža posebne karakteris ke h organizacija, ako bi se pružatelji usluga trebali bi-

ra u skladu s postupcima iz Direk ve. Među m, ovo izuzeće se ne bi trebalo proširi van strogo nužnog okvira. Trebalo bi stoga izričito naves da se ne bi tre-bale isključi usluge kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata.

U tom je kontekstu nadalje nužno razjasni da CPV skupina 601: Usluge cestovnog prijevoza ne obuhva-ća usluge kola hitne pomoći koje se nalaze u CPV ra-zredu 8514. Trebalo bi dakle pojasni da bi usluge, koje su pokrivene CPV oznakom 85143000-3 koje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

83


uključuju samo usluge kola hitne pomoći za prije-voz pacijenata trebale bi podložne posebnom reži-mu utvrđenom za socijalne i druge posebne usluge (blagi režim). Stoga bi, općenito, ugovori za pružanje usluga kola hitne pomoći također bili podložni bla-gom režimu, ako bi vrijednost usluga kola hitne po-moći za prijevoz pacijenata bila veća od vrijednos ostalih usluga kola hitne pomoći.

h) Pružanje usluga javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom želje-znicom.

I za ovo izuzeće se može reći da je novo i da do sada nije bilo propisano ni Direk vom ni Zakonom o jav-noj nabavi. Izuzeće je povezano s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. li-stopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i ce-stovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315). Detaljnije obrazloženje razloga ovog izu-zeća također sadrži uvodni dio Direk ve (toč. 27.), u kojoj se navodi da bi trebalo ponovi da je člankom 5., stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (1) izričito predviđeno:

• da se direk ve 2004/17/EZ i 2004/18/EZ primje-njuju na ugovore o javnim uslugama odnosno ugo-vore o javnim uslugama autobusnog ili tramvaj-skog prijevoza putnika

• dok se Uredba (EZ) br. 1370/2007 primjenjuje na koncesije za usluge javnog autobusnog ili tram-vajskog prijevoza putnika

• ta Uredba se i dalje primjenjuje na ugovore o jav-nim uslugama, te na koncesije za usluge javnog že-ljezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom.

Kako bi se pojasnilo vezu između Direk ve i Uredbe (EZ) br. 1370/2007, trebalo bi izričito naves da se Direk va ne bi trebala primjenjiva na ugovore o javnim uslugama za pružanje usluga javnog želje-zničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika pod-zemnom željeznicom, dodjela kojih bi ugovora treba-la i dalje bi podložna odredbama toj Uredbi.

Ako se Uredbom (EZ) br. 1370/2007 prepušta nacio-nalnom zakonodavstvu da polazi od pravila utvrđe-nih tom Uredbom, države članice trebale bi moći u svom nacionalnom pravu odredi da ugovori o jav-nim uslugama za usluge javnog željezničkog prijevo-za putnika ili prijevoza putnika podzemnom želje-znicom moraju bi dodijeljeni poštovanjem postup-ka dodjele ugovora, koji je u skladu s njihovim općim pravilima o javnoj nabavi.

i) Usluge poli čkih kampanji, obuhvaćene CPV oznakama 9341400-0, 92111230-3 i 92111240-6,

ako ih je dodijelila poli čka stranka u okviru iz-borne kampanje.

U uvodnom dijelu Direk ve (toč. 29.) obrazloženo je da je prikladno ponovi da se ova Direk va primje-njuje samo na javne naručitelje iz država članica. Sto-ga poli čke stranke općenito, jer nisu javni naruči-telji, ne podliježu njenim odredbama. Ipak, moguće je da u nekim državama članicama postoje poli čke stranke, koje bi mogle bi obuhvaćene pojmom jav-nopravnog jela.

Određene usluge (kao što su produkcija propagand-nih i videofi lmova) neodvojive su od poli čkih stavo-va pružatelja usluga, kada se pružaju u okviru izborne kampanje pa se pružatelji usluga obično odabiru na način koji nije moguće uredi pravilima o nabavi. Naposljetku, statut i fi nanciranje europskih poli čkih stranaka i europskih poli čkih zaklada podliježu dru-gim pravilima od onih utvrđenih u ovoj Direk vi.

5) Ugovori o uslugama dodijeljeni na osnovi isključi-vog prava

Sukladno ovom izuzeću, Direk va se ne primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje javni naručitelj dodjeljuje drugom javnom naručitelju ili udruženju javnih naručitelja na osnovi isključivog prava koje uživaju u skladu s objavljenim zakonom, propisom ili objavljenom upravnom odredbom, koji su u skladu s UFEU-om.

Ovo izuzeće propisuje i Zakon o javnoj nabavi. Odred-ba glasi: ugovori o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isklju-čivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

6) Ugovori između subjekata u javnom sektoru

Direk va ovo izuzeće propisuje na sljedeći način:

1. Javni ugovor koji javni naručitelj dodijeli drugoj pravnoj osobi na temelju privatnog ili javnog pra-va ne spada u područje primjene ove Direk ve, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje :a) nad tom pravnom osobom javni naručitelj obav-

lja nadzor sličan onom koji provodi nad svojim poslovnim jedinicama

b) nadzirana pravna osoba provodi više od 80 % svojih ak vnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio javni naručitelj koji nad njom provodi nadzor ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima taj javni naručitelj provodi nadzor i

c) nema izravnog učešća privatnog kapitala u pravnoj osobi pod nadzorom osim sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroli-

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ranja i blokiranja, a koji se zah jeva nacionalnim zakonodavnim odredbama, u skladu u Ugovo-rima, i koji ne vrši odlučujući utjecaj na pravnu osobu pod nadzorom.

Smatra se da javni naručitelj nad pravnom osobom provodi nadzor sličan onom koji provodi nad svojim poslovnim jedinicama u smislu prvog podstavka toč-ke a), ako ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke pravne osobe nad kojom se provodi nadzor. Takav nadzor također može provodi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj ili naručitelj na is način provodi nadzor.

2. Stavak 1. se također primjenjuje, ako pravna osoba pod nadzorom koja je javni naručitelj dodijeli ugo-vor svom javnom naručitelju koji nad njim provodi nadzor ili drugoj pravnoj osobi nad kojom is javni naručitelj provodi nadzor, pod uvjetom da u prav-noj osobi kojoj se dodjeljuje ugovor nema izravnog učešća privatnog kapitala osim sudjelovanja privat-nog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blo-kiranja, a koji se zah jeva nacionalnim zakonodav-nim odredbama, u skladu u Ugovorima, i koji ne vrši odlučujući utjecaj na pravnu osobu pod nadzorom.

3. Javni naručitelj koji ne provodi kontrolu nad prav-nom osobom na temelju privatnog ili javnog prava u smislu stavka 1. ipak može dodijeli javni ugovor toj pravnoj osobi bez primjene ove Direk ve, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : a) nad tom pravnom osobom javni naručitelj pro-

vodi zajedno s drugim javnim naručiteljima nadzor sličan onom koji provodi nad svojim po-slovnim jedinicama

b) ta pravna osoba provodi više od 80 % svojih ak vnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio javni naručitelj, koji nad njom provo-di nadzor ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima taj javni naručitelj provodi nadzor, i

c) nema izravnog učešća privatnog kapitala u pravnoj osobi pod nadzorom osim sudjelova-nja privatnog kapitala koji nema značajke kon-troliranja i blokiranja, a koji se zah jeva naci-onalnim zakonodavnim odredbama, u skladu u Ugovorima, i koji ne vrši odlučujući utjecaj na pravnu osobu pod nadzorom.

Za potrebe prvog podstavka točke a) smatra se da jav-ni naručitelji provode zajedničku kontrolu nad prav-nim osobama, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje :

• jela pravne osobe pod nadzorom nadležna za odlučivanje sastavljena su od predstavnika svih sudjelujućih javnih naručitelja. Pojedinačni pred-stavnici mogu predstavlja nekoliko sudjelujućih javnih naručitelja ili sve njih

• javni naručitelji mogu zajedno ima presudan utjecaj nad strateškim ciljevima i važnim odluka-ma pravne osobe pod nadzorom; i

• pravna osoba pod nadzorom nema interese razli-čite od interesa javnih naručitelja, koji nad njom provode nadzor.

Ovo izuzeće propisuje i Zakon o javnoj nabavi. Ana-lizom odredbe Direk ve (st. 1.) vidljive su brojne bit-ne razlike i novine koje donosi Direk va u odnosu na odredbe koje sadrži Zakon o javnoj nabavi. Prije svega razvidno je da stavak 1. Direk ve koji propisuje uv-jete za izuzeće, sadrži samo tri bitna uvjeta o kojima ovisi postojanje takvog odnosa, dok Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točki 12. propisuje 6 bitnih uvjeta koji moraju bi ispunjeni kumula vno da bi se izuzeće primjenjivalo na ugovore između jed-nog ili više javnih naručitelja i pravne osobe, čiji su je-dini osnivači i/ili članovi društva. Radi se o sljedećim uvje ma:

1. ZAKON: a) u pravnoj osobi nema izravnog ili ne-izravnog udjela privatnog kapitala.

DIREKTIVA: nema izravnog učešća privatnog kapita-la u pravnoj osobi pod nadzorom osim sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blokiranja, a koji se zah jeva nacionalnim zakonodav-nim odredbama, u skladu u Ugovorima, i koji ne vrši odlučujući utjecaj na pravnu osobu pod nadzorom.

2. ZAKON: b) pravna osoba osnovana je u svrhu obav-ljanja djelatnos za potrebe vlasnika.

3. ZAKON: c) pravna osoba u prethodne tri godi-ne ostvarila je u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja djelatnos za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelat-nos pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba uči-ni vjerojatnim pos zanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama.

DIREKTIVA: nadzirana pravna osoba provodi više od 80 % svojih ak vnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio javni naručitelj, koji nad njom provo-di nadzor ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima taj javni naručitelj provodi nadzor.

Novina koju donosi Direk va (čl. 12., st. 5.) odnosi se i na način utvrđivanja postotnog udjela ak vnos (80 %) te se uzima u obzir prosjek sveukupnog pro-meta ili drugo mjerilo koje se temelji na odgovara-jućoj djelatnos poput troškova, koje su relevantna pravna osoba ili javni naručitelj imali za usluge, robu i radove za razdoblje od tri godine prije dodjele ugo-vora. Ako, zbog datuma na koji su relevantna pravna osoba ili javni naručitelj osnovani ili kada su počeli obavlja djelatnos ili zbog reorganizacije njezinih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

85


djelatnos , za promet ili drugo mjerilo koje se temelji na djelatnos , poput troškova, nisu dostupni podaci za prethodne tri godine ili više nisu važeći, dostatno je da ta pravna osoba poslovnim projekcijama pokaže da je mjerilo djelatnos vjerodostojno.

4. ZAKON: d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav nadzor obavljaju zajedno.

DIREKTIVA: nad tom pravnom osobom javni naru-čitelj obavlja nadzor sličan onom koji provodi nad svojim poslovnim jedinicama. Smatra se da javni na-ručitelj nad pravnom osobom provodi nadzor sličan onom koji provodi nad svojim poslovnim jedinica-ma, ako ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke pravne osobe nad kojom se provodi nadzor. Takav nadzor također može provodi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj ili naručitelj na is način provodi nadzor.

5. ZAKON: e) predmet ugovora odnosi se na obavlja-nje djelatnos iz podtočke b) ove točke.

6. ZAKON: f) vlasnik je obvezan osigura da pravna osoba primjenjuje propise o javnoj nabavi za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz ove točke.

Pored navedenih novina povezanih s vrstom i brojem uvjeta koji utječu na primjenu izuzeća, Direk va do-nosi novine navedene u stavku 2. Dakle, bi će ispu-njeni uvje za izuzeće od primjene Direk ve, u kojem slučaju Direk va propisuje da se primjenjuje stavak 1. pod sljedećim uvje ma:

• ako pravna osoba pod nadzorom, koja je javni na-ručitelj dodijeli ugovor svom javnom naručitelju koji nad njim provodi nadzor ili drugoj pravnoj osobi nad kojom is javni naručitelj provodi nad-zor

• pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj se dodje-ljuje ugovor nema izravnog učešća privatnog ka-pitala osim sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blokiranja, a koji se zah jeva nacionalnim zakonodavnim odredbama, u skladu u Ugovorima, i koji ne vrši odlučujući utje-caj na pravnu osobu pod nadzorom.

7. Ugovor koji je zaključen isključivo između dva ili više javnih naručitelja ne pripada pod područje primjene ove Direk ve, kada su ispunjeni svi slje-deći uvje : a) ugovor utvrđuje ili uspostavlja suradnju između

uključenih javnih naručitelja s ciljem osigurava-nja da se tražene javne usluge pružaju s ciljem ostvarivanja njihovih zajedničkih ciljeva

b) ta je suradnja uspostavljena isključivo na teme-lju potreba povezanih s javnim interesima i

c) sudjelujući javni naručitelji ostvaruju manje od 20 % ak vnos koje se odnosi suradnja.

Postotak (20 %) se utvrđuje također sukladno članku 12., stavku 5. Direk ve (kao i kod 80 %).

Za ovo izuzeće može se također konsta ra da je novo. Obrazloženje razloga za ovo izuzeće daje uvod-ni dio Direk ve (toč. 31.). U uvodnom dijelu je, izme-đu ostaloga, navedeno da se obrazlaže da postoji znatna pravna nesigurnost o pitanju mjere u kojoj bi ugovori sklopljeni među subjek ma u javnom sekto-ru trebali bi obuhvaćeni pravilima o javnoj nabavi. Relevantna sudska praksa Suda Europske unije ra-zličito se tumači u pojedinim državama članicama, te čak među pojedinim javnim naručiteljima. Stoga je potrebno pojasni u kojim slučajevima ugovori sklo-pljeni u javnom sektoru nisu podložni primjeni pravila o javnoj nabavi.

3. Usluge istraživanja i razvoja (čl. 14.)Navedeni članak Direk ve propisuje da se Direk va primjenjuje samo na ugovore o javnim uslugama za usluge istraživanja i razvoja koji su obuhvaćeni CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5, pod uvjetom da su ispu-njena oba sljedeća uvjeta:

a) korist ima isključivo javni naručitelj za svoju upora-bu u obavljanju svojih poslova i

b) javni naručitelj u potpunos je pla o pruženu uslugu.

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1. točki 7. propisuje izuzeće za usluge istraživanja i razvoja, ali s odredbom da se Zakon ipak primjenjuje samo na one usluge istraživanja i razvoja od kojih korist ima isključivo javni naručitelj za svoju uporabu u obavlja-nju svojih poslova i za koje on plaća punu naknadu. Dakle, za razliku od Zakona o javnoj nabavi koji pro-pisuje izuzeće, Direk va ne propisuje izuzeće nego primjenu Direk ve pod propisanim uvje ma. Među- m, iz odredbi Direk ve proizlazi da ipak može doći

do izuzeća od primjene Direk ve (slično kao i Zakona o javnoj nabavi), ako neki od propisanih uvjeta nije ispunjen.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

86

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2–336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodRepublika Hrvatska po pristupanju Europskoj uniji ostvaruje pravo na povrat putnih troškova za delega-te koji sudjeluju u radu Europskog vijeća i Vijeća EU, te povezanih sastanaka. Sukladno odredbama Finan-cijske uredbe koje se primjenjuju na opći proračun Europske unije, Glavni tajnik Vijeća u potpunos je odgovoran za upravljanje namjenskim sredstvima te poduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo dobro upravljanje. S obzirom na proračunska ograni-čenja, te kako bi se olakšalo planiranje proračunskih rashoda država članica i Glavnog tajništva Vijeća, po-trebno je odredi kriterije, ograničenja i prak čne upute za naknadu troškova delegata od strane Glav-nog tajništva Vijeća. Sredstvima koja se po određe-nom postotnom ključu dodjeljuju svakoj državi člani-ci, upravlja Ministarstvo fi nancija, Sektor za poslove Nacionalnog fonda, te je is izradio Uputu sukladno Odluci br. 30/2013. Glavnog tajnika Vijeća o naknadi putnih troškova delegata država članica.

2. Godišnje omotniceSvaka država članica ima pravo na naknadu putnih troškova do utvrđenih godišnjih omotnica za putne troškove delegata koje su jednake postotku prora-čunskih sredstava, a kada se radi o pristupanju nove države članice, popis i postoci dani su u nastavku.

Udio svake države članice u proračunskim izdvaja-njima

Država članica UdioBelgija 0,22 %Bugarska 4,64 %Češka 3,07 %Danska 4,53 %

Njemačka 1,95 %Estonija 6,53 %Grčka 2,55 %Španjolska 5,58 %Francuska 1,18 %Hrvatska 2,66 %Irska 2,30 %Italija 4,52 %Cipar 4,68 %Latvija 5,39 %Litva 4,90 %Luksemburg 0,32 %Mađarska 3,58 %Malta 3,07%Nizozemska 0,52 %Austrija 3,33 %Poljska 2,96 %Portugal 4,97 %Rumunjska 4,84 %Slovenija 2,66 %Slovačka 2,84 %Finska 7,61 %Švedska 5,13 %Ujedinjena Kraljevina 3,47 %

3. Postupak provedbe godišnjih omotnicaGlavno tajništvo Vijeća plaća predujam godišnje omotnice nadležnoj državnoj upravi. Predujam se plaća u dva obroka: svake godine 30. siječnja 40 % iznosa i 15. srpnja 60 % iznosa u eurima. Ako se pro-račun Europske unije ne donese u trenutku plaćanja, primjenjuje se postupak privremene dvanaes ne. U prvih četrnaest dana prosinca do čne proračunske godine, države članice dostavljaju Glavnom tajniš-tvu Vijeća procjenu rashoda omotnice. Svaka država članica u prva dva mjeseca nakon završetka do čne proračunske godine dostavlja Glavnom tajništvu Vije-ća izvješće, koje pokazuje kako se koris la omotnica

Putni troškova delegata Europskog vijeća i Vijeća EUIva Jukić Katana *

Republika Hrvatska po pristupanju Europskoj uniji ostvaruje pravo na povrat putnih troškova za delegate koji sudjeluju u radu Europskog vijeća i Vijeća EU, te povezanih sastanaka. Sredstvima koja se po određe-nom postotnom ključu dodjeljuju svakoj državi članici, upravlja Ministarstvo fi nancija. U tu svrhu donesena je Uputu sukladno Odluci br. 30/2013. Glavnog tajnika Vijeća o naknadi putnih troškova delegata država članica.

* Iva Jukić Katana, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

87

UDK 331.2–336.1 PLAĆE I NAKNADE

dodijeljena za putne troškove delegata. Isto tako, dr-žave članice moraju da na uvid popratnu dokumen-taciju za svaki prijavljeni iznos, te tada Glavno tajniš-tvo Vijeća provjerava izvješće i ovjerava korištenje namjenskih sredstava od države članice. Ako postoji neiskorišteni iznosi za koje nije dostavljena popratna dokumentacija oduzimaju se od iznosa predujma u sljedećem obroku.

4. Pravo na povrat putnih troškovaPravo na povrat putnih troškova ostvaruju ins tucije čiji su predstavnici pozvani na:

• sastanke Europskog vijeća• sastanke Vijeća EU• sve sastanke koji se održavaju u njihovim okvirima

(sastanci pripremnih jela-radne skupine i odbori Vijeća EU navedeni na službenom popisu Vijeća EU i objavljeni na njihovim internetskim stranicama)

• sastanke radnih skupina za opća pitanja (B.1) u Strasbourgu, koji se odvijaju usporedno sa zasjeda-njem Europskog parlamenta

• dvogodišnje ministarske sastanke WTO-a• samite ili sastanke na ministarskoj razini (bilateral-

ne ili mul lateralne) između EU i trećih zemalja ne-ovisno o mjestu održavanja (glavni sastanci)

• sastanke međuvladinih konferencija i njihovih jela• sastanke posebnih skupina ili jela uspostavlje-

nih na zahtjev Europskog vijeća, sastanke koji se održavaju u okvirima Ugovora i usko su povezani s radom Europskog vijeća ili Vijeća EU, a s ciljem snažnog poli čkog po caja razvoju EU-a

• ostale sastanke (u Bruxellesu ili drugdje): nefor-malne sastanke radnih skupina ili odbora Vijeća u Državi članici koja predsjeda Vijećem, sastanke od-bora viših službenika i radne skupine za pravna, ad-ministra vna i fi nancijska pitanja u okviru COST-a, sastanci u vezi s pregovaranjem i sklapanjem bila-teralnih i regionalnih sporazuma u području ribar-stva (vanjska ribarstvena poli ka).

Regionalni:

NAFO – Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlan ka

ICCAT – Međunarodna konvencija o očuvanju atlant-skih tuna

SEAFO – Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlan ka

NEAFC – Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlan ka

NASCO – Organizacija za očuvanje sjevernoatlant-skog lososa

IOTC – Komisija za tune u Indijskom oceanu

IATTC – Međuamerička komisija za tropske tune

GFCM – Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja

SWIOFC – Komisija za ribarstvo u jugozapadnom In-dijskom oceanu

SIOFA – Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu

SPRFMO – Regionalna organizacija za upravljanje ri-barstvom na južnom Pacifi ku

WCPFC – Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifi ka

Bilateralni (EZ-zemlja):

Kabo VerdeKomoriObala Bjelokos Ovčji OtociGabonGrenlandGvinejaGvineja BisauIslandKiriba MadagaskarMauritanija

MauricijusMikronezijaMarokoMozambikNorveškaPeruRuska FederacijaSve Toma i PrinsipeSenegalSejšeliSalomonovi Otoci

Putni troškovi se ne refundiraju za odbore za koje povrat putnih troškova osigurava Europska komisija (A.2 Ekonomski i fi nancijski odbor, A.3 Odbor za za-pošljavanje, A.7 Odbor za socijalnu zaš tu i A.11 Od-bor za ekonomsku poli ku).

5. Prihvatljivost putnih troškovaPrihvatljivi putni troškovi su troškovi putnih karata za zrakoplovne letove i putovanja vlakom, uključujući sve naknade, osiguranja i ostale troškove koji se ne mogu isključi iz cijene putne karte. Ako cijena prijevoza prt-

88

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2–336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ljage nije uključena u osnovnu cijenu karte, prihvatljiv je dodatni trošak samo za jedan komad prtljage. U slu-čaju dodatnih troškova zbog otkazivanja leta ili zamje-ne leta zbog izmjena u rasporedu sastanaka, ili u sluča-ju više sile, dodatni troškovi također su prihvatljivi, uz osiguranje odgovarajuće dokumentacije.

U iznimnim situacijama, prihvatljiv je i dodatni tro-šak smještaja u hotelu, maksimalno do dva noćenja u mjestu sastanka, u slučaju nemogućnos povratka zbog neodgovarajućeg rasporeda letova (npr. u slu-čaju kada sastanak završava u vrijeme nakon kojeg ne postoji let kojim se delegat može vra u istom danu). Navedeni slučajevi moraju bi potkrijepljeni dokazima o nemogućnos ranijeg povratka. Ovi do-datni troškovi ograničeni su na 140 eura za noćenje u Belgiji i 145 eura za noćenje u Luksemburgu. Sastanci izvan sjedišta oba vijeća nisu obuhvaćeni ovom mo-gućnošću i dodatne troškove snosi zemlja članica.

Troškovi posebnih letova (zračni taxi, vojni prijevoz, charter letovi, letovi službenim zrakoplovom) također mogu bi refundirani. U takvim slučajevima uz račun za ukupni trošak leta prilaže se i lista s imenima i funkcija-ma putnika. Za povrat su prihvatljivi samo putni troškovi članova delegacija izravno uključenih u rad sastanka.

6. Ostvarenje povrata putnih troškovaKako bi osigurali povrat putnih troškova, ins tucije su dužne dostavlja Ministarstvu fi nancija, Sektoru za po-slove Nacionalnog fonda Zahtjev za povrat putnih troš-kova (dalje u tekstu: Zahtjev) do 20. dana tekućeg mje-seca za prethodni mjesec. Sa Zahtjevom se dostavljaju:

• dokazi o sudjelovanju na sastancima u mjesecu na koji se odnosi Zahtjev (kopija poziva na sastanak, dnevni red, kopija putnog naloga s naznačenom ši-from sastanka)

• dokaze o provedenom putovanju – original zra-koplovne propusnice (boardingpass), karta za vlak (iznimno, u slučaju gubitka originala zrakoplovne propusnice delegat je dužan dostavi vlastoručno potpisanu izjavu da je ista izgubljena)

• original ili ovjerena kopija računa za zrakoplovnu kartu s navedenim podacima o putniku, datumom i vremenom putovanja, te brojem karte

• kopija obrasca sudjelovanja (tzv. yellow form), kopi-ja potpisne liste ili ispis registra prisutnos u slučaju elektroničke evidencije prisustvovanja sastanku

• dokaz o izvršenom plaćanju (bankovni izvod, po-tvrda o zaprimljenoj upla iz SAP-a).

U slučaju kada do datuma slanja Zahtjeva za pret-hodni mjesec nije prikupljena sva dokumentacija za pojedinog službenika, dokumentacija za isto se nakon komple ranja uključuje u Zahtjev za idući mjesec. Svi troškovi nastali do 31. prosinca tekuće godine, a pla-

ćeni početkom naredne godine mogu se uključi u Za-htjev zaključno s 15. veljače. S obzirom na to da je ob-veza zemlje članice da o nastalim troškovima izvijes Vijeće do 28. veljače za prethodnu godinu, za naknad-no dostavljene zahtjeve koji se odnose na prethodnu godinu povrat putnih troškova neće bi izvršen.

Ins tucije osiguravaju sredstva potrebna za službena putovanja delegata u svojim fi nancijskim planovima. Ministarstvo fi nancija izvršit će povrat sredstava za nastale putne troškove iz sredstava koja dodjeljuje Vijeće EU, nakon što zaprimi i provjeri dokumentaci-ju, kojom se dokazuje nastanak putnih troškova. Mi-nistarstvo fi nancija će izvrši preknjiženje (povrat na stavku rashoda) u SAP-u za korisnike, kojima je povrat odobren, te će o navedenome iste i obavijes radi usklađenja računovodstvenih evidencija. Iznimno, za ins tucije koje nisu proračunski korisnici sredstva će se upla na račun ins tucije.

6.1. Dokumen koji se dostavljaju Ministarstvu fi nancija

1) Na početku razdoblja korištenja

Početkom kalendarske godine za koju se ostvaruje povrat troškova, najkasnije do 31. siječnja, ins tucije su dužne dostavi Ministarstvu fi nancija, Sektoru za poslove Nacionalnog fonda:

• popis sastanaka prihvatljivih za povrat putnih troš-kova s datumom održavanja

• popis delegata i ostalih djelatnika koji će sudjelova- na navedenim sastancima

• okvirni izračun prihvatljivih putnih troškova.

2) Na kraju razdoblja korištenja – Izvješće o izvrše-nim povra ma putnih troškova

Sve ins tucije koje ostvare povrat putnih troškova jekom godine, dužne su do 15. veljače naredne go-

dine Ministarstvu fi nancija, Sektoru za poslove Naci-onalnog fonda dostavi kumula vnu tablicu u pisa-nom i elektroničkom obliku, s iznosima u hrvatskim kunama, koja će obuhva sve prethodno dostavlje-ne i odobrene Zahtjeve u jednoj godini.

6.2. Čuvanje dokumentacije

Sva dokumentacija povezana s nastalim putnim troš-kovima za koje je zatražen povrat, mora se čuva naj-manje pet godina od nastanka troška. U navedenom periodu predstavnici Vijeća mogu proves kontrole u jelima, koja su iskoris la mogućnost povrata troš-kova. Kako bi se osigurao jasan revizorski trag, sve in-s tucije dužne su osigura arhiviranje i čuvanje origi-nalnih dokumenata ili ovjerenih kopija, koje potvrđu-ju prihvatljivost nastalih troškova za povrat od Vijeća.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

89

UDK 332.1 EKONOMIKA

1. Općenito o procjenama Procjena općenito predstavlja proces uspostavljan-ja ravnoteže između točnos rezultata i snage ar-gumentacije1. Kako procjene ne bi bile proizvoljne, subjek vne, pogrešne i općenito nevjerodostojne, potrebno je postavi norma vni okvir i s me sman-ji moguća odstupanja, te pos ći usporedivost proc-jena. Procjene vrijednos nekretnina predstavljaju djelatnost koja je izrazito interdisciplinarna i lokalno orijen rana. Interdisciplinarnost proizlazi iz višenam-jenskih pojmova vrijednost i nekretnina, a lokalna orijen ranost proizlazi iz potrebe za detaljnim pozna-vanjem tržišta nekretnina.

Vrijednost ima svoju objek vnu i subjek vnu kom-ponentu, a djelovanje te dvije komponente usklađu-je tržište. Upravo iz odnosa objek vne i subjek vne komponente vrijednos moguće je razumje razliku između vrijednos i cijene. Vrijednost jedne nekret-nine (ili stvari općenito) je za prodavatelja i kupca uglavnom različita, ali te dvije osobe će se na slobod-nom tržištu, prilikom kupoprodaje, dogovori oko jedinstvene cijene koja predstavlja mjeru minimuma vrijednos prodavatelju, i mjeru maksimuma vrijed-nos kupcu.

Pod pojmom nekretnine prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podrazumijevamo čes ce zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zeml-jištem trajno spojeno na površini ili ispod nje. Dakle, u osnovi nekretnina je zemljišna čes ca koja može bi neizgrađena ili izgrađena. Neizgrađene zemljišne čes ce imaju nekoliko karakteris čnih obilježja koji-ma osobito pripadaju spremnost zemljišta za grad-nju, vrsta i mjera građevinskog ili drugog korištenja,

* Mr. sc. Željko Uhlir, zamjenik ministrice, Ministarstvo graditelj-stva i prostornoga uređenja, Zagreb.1 Pfünur, A. (2005) Moderni menadžment nekretnina, Zagreb, Ko-raci d. o. o.

prava i tere , iznos doprinosa, položajna obilježja i sl. Na izgrađenoj građevnoj čes ci to su dodatno: stanje građevine, njena namjena, starost građevine, način gradnje, oblikovanje, veličina, opremljenost, energetska svojstva i energetski razred, te prinos od njenog korištenja.

Koliko su procjene vrijednos nekretnina važne u su-vremenom poslovnom svijetu, govore različite potre-be za procjenama, kao npr.: porezna procjena, bilanč-na procjena, založno-kreditna procjena, procjena za potrebe osiguranja, likvidacijska procjena, transakci-jska procjena, inves cijska procjena, procjena za raz-vrgnuće suvlasničke zajednice, procjena u izvlaštenju, procjena ulaganja u tuđu imovinu itd.

Prilikom izrade procjena, moguće je korištenje različi- h metoda, a ovisno o raspoloživim podacima, mo-

guće je korištenje i nekoliko metoda u jednoj procjeni. Kod odabira metode za procjenu, bitno je poznavanje njenog karaktera, jer nije svaka metoda pogodna za svaku vrstu nekretnine. Osnovna podjela metoda je u ovisnos od namjene nekretnine i vrste podataka kojima se raspolaže. Tako metode procjena ex ante uvažavaju buduća kretanja i pogodne su prvenstveno za komercijalne nekretnine, dok se metode procjena ex post temelje na podacima iz prošlos i pogodne su uglavnom za ostale vrste nekretnina. Odabir pogrešne metode, kao i pogrešnih podataka, dovodi do pogrešnih rezultata.

Međunarodno priznate i najčešće u primjeni, metode za procjenu vrijednos nekretnina poznate su kao: poredbena metoda (engl. Compara ve Method, njem. Vergleichswertverfahren), prihodovna metoda (engl. Income Capitalisa on Method, njem. Ertragswertver-fahren), troškovna metoda (engl. Cost Method, njem. Sachwertverfahren), inves cijska metoda (engl. In-vestment Method, njem. Residualwertverfahren), metoda diskon ranog priljeva (engl. Discounted Cash Flow Method – DCF). Osim navedenih i prak čno

Sustav procjenjivanja vrijednos nekretnina – propisi i daljnji razvojŽeljko Uhlir *

Uredba i pripadni Pravilnik koji reguliraju područje procjene vrijednos nekretnina dolaze s velikim zakašn-jenjem, te je njihovo donošenje iznimno važno za uspostavljanje pravne sigurnos vlasnika i inves tora. Aktualnim se propisima nastojalo priključi najboljoj europskoj praksi vrednovanja nekretnina. Ovaj sustav i dalje će se dograđiva . Prikaz propisa s naznakama daljnjeg razvoja prezen ra autor u ovom članku.

90

EKONOMIKA UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

primjenjivih metoda, postoje i one pretežito teo-retskog karaktera (engl. Space Syntax Method, Monte Carlo Method, Hedonic Valua on Aproach, itd.), kao i metode masovne procjene vrijednos nekretnina koje služe za posebne namjene prilikom komasacija i poreznih određenja (metode bazirane na sustavima GIS-a i geomarke nga – CAMA Computer-Assisted Mass Appraisal uz korištenje regresijskih analiza kao: MRA – Mul ple Regression Analysis, Hedonic Regres-sion Analysis, itd.).

S obzirom na različitost vrsta nekretnina i svrhe proc-jena te u ovisnos od raspoloživos podataka, neri-jetko jedna metoda ne može zadovolji sve uvjete i potrebno je odabra još neku metodu koja bi služila za potporu osnovnoj metodi. Metodom za potporu moguće je izves dio nedostajućih podataka ili pot-krijepi pretpostavke korištene u osnovnoj metodi. U svakom slučaju, primjena više metoda u jednoj proc-jeni vrijednos nekretnine ne služi kako bi se rezulta međusobno uspoređivali ili kako bi rezultat procjene bila srednja vrijednost rezultata po nekoliko metoda.

Starije članice EU su odavno prepoznale važnost nor-ma vnog uređenja tako složene djelatnos kao što je procjenjivanje vrijednos nekretnina, te postoji niz propisa i standarda s tog područja. U R. Njemačkoj su od 1960. god. u Građevinskom zakonu (Bauge-setzbuch) postavljene osnove za procjenu vrijednos- nekretnina, a daljnjim uredbama i pravilnicima je

provedena detaljna razrada. Austrija ima od 1992. god. Zakon o procjenama nekretnina (Liegenscha s-bewertungsgesetz) i prateću normu (ÖNORM B1802). Zbog različi h zakonodavnih sustava, neke zemlje su pitanje procjenjivanja vrijednos nekretnina riješile prihvaćanjem nekoliko međunarodnih standarda: European Valua on Standards (EVS), Interna onal Valua on Standards (IVS), Royal Ins tu on of Char-tered Surveyors Valua on – Professional Standards (RICS-Standards), The Uniform Standards of Profes-sional Appraisal Prac ce (USPAP).

2. Razlozi donošenja propisa o procjenama vrijednos nekretnina u RH

Do sada su na području Republike Hrvatske donese-na dva propisa, koja su regulirala metode za procjene vrijednos nekretnina. Prvi je Pravilnik za procjenu nekretnina, Općine Grada Zagreba iz 1936. g odine, čiji je autor bio ing. Vlado Verner. Drugi propis koji je samo ograničeno zahva o problema ku, pod na-zivom: Uputstvo o načinu utvrđivanja građevin-ske vrijednos ekspropriranih objekata (NN, br. 52/1984), u izdanju Republičkog komiteta za građevi-narstvo, stambeno-komunalne poslove i zaš tu čov-jekove okoline iz 1984. godine.

Analizom navedenih povijesnih propisa, vidljivo je kako smo prolazili kroz različite oblike društvenih uređenja. Tako smo se 1936. godine nalazili u tržišno orijen -ranom društvenom uređenju, i to je jasno vidljivo u Pravilniku ing. Vernera u kojem se navode pojmovi kao: rentabilna vrijednost, kapitalizirani čis prihod, neto-kamatnjak nekretnina, prometna vrijednost zgra-da, građevna vrijednost i dr. Za razliku od Uputstva iz 1984. godine, u kojem se uz pomoć formula i koefi cije-nata govori samo o građevinskoj vrijednos nekretni-na i troškovima koje bi vlasnik imao u vezi s izgradnjom novog objekta u naknadi za eksproprirano.

Dakle, od 1936. godine, do današnjih dana, u RH nije donesen ni jedan propis, koji bi propisao metode procjena vrijednos nekretnina. Iako su brojni propisi spominjali procjenu i tržišnu vrijednost nekretnina, ni jedan nije odredio kako do iste doći. Reguliranje proc-jenjivanja vrijednos nekretnina je od osamostaljenja RH ostalo neriješeno i u sjeni drugih zbivanja po ho je nanosilo štetu u širokom zahvatu, od pravne nesig-urnos za inves tore i vlasnike nekretnina, do direkt-nih fi nancijskih šteta čiji razmjeri još nisu pozna .

Javnost je u zadnje vrijeme imala prilike ču za ne-koliko slučajeva koji su zbog povezanos s poli kom dospjeli u prvi plan, dok su drugi brojni slučajevi pogrešnih procjena ostali duboko u predme ma raz-nih zamjena nekretnina u JL(R)S-a, u brojnim sudskim predme ma od trgovačkih, građanskih i kaznenih, pa do raznih kupoprodajnih ugovora koji su za osnovicu imali procjenu vrijednos nekretnina. Upravo najizlo-ženiji postupci su bili u prometu nekretnina s JL/P(R)S-om i državnim jelima, u kojima su donositelji odlu-ka predstavljani kao neuke osobe, a procjenitelji kao neprikosnoveni autorite , koji donose zaključke bez postojanja propisa za njihov profesionalni rad.

Ubrzanje poslovnih procesa, konkurentnost država, poduzeća i pojedinaca obilježja su današnjeg poslov-nog svijeta. Kako bi se za opće dobro u najboljoj mjeri koris la državna i lokalna imovina (nekretnine), neizbježno je potrebno suvereno upravlja njenim por eljem. Također, za privlačenje stranih ulagan-ja, potrebno je između ostalog uspostavi pravnu sigurnost za ulagača. Jedan od faktora koji značajno utječu na poslovne odluke je normirana procjena vrijednos nekretnina, jer kako je uopće moguće up-ravlja svojim nekretninama, ako njihovu vrijednost nije moguće vjerodostojno odredi .

U prilog važnos reguliranja procjenjivanja vrijedno-s nekretnina doprinosi Parlament i Vijeće EU, koje je 28. 1. 2014. god. usvojilo Direk vu o ugovorima o kreditu (2014/17/EU Mortgage Credit Direc ve), u kojoj se očekuje od zemalja članica da osiguraju na-cionalne propise o procjenama vrijednos nekretni-na, koji bi bili usklađeni s međunarodnim propisima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

91

UDK 332.1 EKONOMIKA

Na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), a temeljem članka 196., stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/2013), Vlada RH je usvojila Uredbu o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14; dalje u tekstu: Uredba) s pripadnim Pravilnikom o metodama za procjenu vri-jednos nekretnina (NN, br. 79/14; dalje u tekstu: Pravilnik). Navedenim propisima se po prvi puta u RH uređuju osnovni pojmovi s područja procjena vrijed-nos nekretnina, kako je to određeno u standardima i propisima zemalja EU, te tako domaći procjenitelji i naručitelji procjena stječu osnovu za međunarodno priznate procjene. Prilikom izrade Uredbe korištena je najbolja praksa iz EU, uz prilagodbu lokalnim uvje -ma: Baugesetzbuch – 2011 (BauGB); Immobilienwer-termi lungsverordnung – 2010 (ImmoWertV); Euro-pean Valua on Standards – 2012 (EVS) i Interna onal Valua on Standards – 2010 (IVS).

Usvojenom Uredbom i Pravilnikom, uspostavlja se po prvi puta u RH sustav procjenjivanja vrijednos nekretnina (slika 1), čija tri temeljna stupa određuju: tko su procjenitelji, kojim metodama se procjenjuje i na temelju kojih podataka. Primjena sustava se odno-si na procjene tržišne vrijednos nekretnina.

Slika 1: Shematski prikaz sustava procjenjivanja

Uz defi niranje osnovnih pojmova, donošenjem na-vedenih propisa, postavljen je okvir za izradu proc-jena vrijednos nekretnina, kako bi one bile izrađene pažnjom dobrog stručnjaka uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze, te kako bi rezultat bio održiv na-kon provjere.

3. Opće odredbe3.1. Predmet

Ovom Uredbom uređuje se način procjene vrijed-nos nekretnina, način prikupljanja podataka i nji-hova evaluacija za sve nekretnine u RH neovisno u čijem su vlasništvu, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukčije. S obzirom na to da se do sada nisu nikada u RH propisali načini procjena vrijednos- nekretnina, a u nekoliko propisa2 se traži primjena

2 Uredba o načinu i postupku procjene vrijednos turis čkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne cijene ostalog građevin-

nekih od metoda, namjera zakonodavca je bila na jednom mjestu uredi otvorena pitanja. S druge strane, ostavljena je mogućnost zbog specifi čnih potreba, zakonski drugačije uredi pitanje procjene vrijednos nekretnina. U prvom redu ovdje se mislilo na specifi čne potrebe Zakona o porezu na promet nekretnina.

3.2. Primjena

Primjena Uredbe određuje se prilikom procjene vrijednos nekretnina, njihovih sastavnih dijelo-va, njihovih pripadaka i drugih stvarnih prava na nekretninama. Sam pojam nekretnine i prava na nekretninama je preuzet iz Zakona o vlasništvu i dru-gim stvarnim pravima. Procjena vrijednos nekret-nine prema Uredbi, je mul disciplinarni postupak tržišnog vrednovanja prema zadacima naručitelja uz primjenu odredbi Uredbe i Pravilnika, koji provode ovlašteni sudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni sudski procjenitelji, čija ovlaštenja proizlaze iz posebnih propisa kojima se uređuje rad sudova i postupci izvlaštenja.

Iz navedenog slijedi tko je ovlašten izrađiva proc-jene vrijednos nekretnina i na temelju čega, te da se Uredbom provodi samo tržišno vrednovanje nekret-nina, i ni jedno drugo. Dok se navedena mul disci-plinarnost procjenjivanja, odnosi na potrebna znanja koja mora posjedova procjenitelj, i to s područja: urbanizma, graditeljstva, prava i ekonomije. Neizb-ježno, zbog mul disciplinarnos Uredba u svojem tekstu sadrži poveznice prema različi m zakonima3. Primjena Uredbe proteže se i na procjene vrijedno-s nekretnina za koje ne postoji tržište (extra com-mercium). Navedeno znači primjenu i za nekretnine javne namjene za koje ne postoji izgrađeno tržište, ali se i takve nekretnine povremeno nađu u prometu. U takvim slučajevima vrijednost se može procijeni na temelju tržišnih modela.

3.3. Pojmovi

Kako se predmetnom Uredbom po prvi puta normira-ju načini procjenjivanja vrijednos nekretnina, i s me uređuje potpuno novo upravno područje, ono

skog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (NN, br. 12/11); Uredba o načinu, postupku i uvje ma procjene vrijednos i prodaje turis č-kog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvje ma za dobivanje koncesije na preostalom turis- čkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (NN, br.

12/11); Uredba o metodama procjene tržišne vrijednos , naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnos na nekretninama u vlasništvu RH (NN, br. 127/2013)3 Zakon o prostornom uređenju; Zakon o gradnji; Zakon o vlasniš-tvu i drugim stvarnim pravima; Zakon o izvlaštenju i naknadi

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

zahtijeva i odgovarajuću terminologiju. Prilikom sas-tavljanja pojmovnika nastojalo se uravnoteži ne-koliko zahtjeva: uvažavanje hrvatskog pravopisa, međunarodna i domaća uvriježena terminologija, te grupiranje nazivlja prema svrsi.

U nastavku je dano tumačenja nekoliko pojmova s posebnim značenjem za razumijevanje postupaka procjenjivanja:

a) Dan kakvoće je trenutak na koji se odnosi uporab-no stanje nekretnine koje je mjerodavno za procje-nu vrijednos nekretnine.

b) Dan vrednovanja je trenutak na koji se odnosi pro-cjena vrijednos nekretnine.

c) Kamatne stope na nekretnine obuhvaćaju opće vrijednosne odnose na tržištu nekretnina, a utvr-đuju se na temelju prikladnih kupoprodajnih cijena i njima odgovarajućih čis h prihoda koji se mogu ostvari od najma ili zakupa nekretnine za istovr-sno izgrađene i korištene nekretnine uzimajući u obzir predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja zgrade prema osnovama prihodovne metode.

d) Kategorije zemljišta utvrđuju se prema spremno-s katastarske čes ce za gradnju na temelju pro-stornih planova i na temelju tehničkih, stvarnih i gospodarskih obilježja, uzimajući u obzir uvjete za-š te okoliša i ostale utjecajne čimbenike.

e) Tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla bi razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog pro-davatelja, u transakciji po tržišnim uvje ma nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile.

f) Uporabno svojstvo nekretnine je stanje (kakvoća) nekretnine koje je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja odnosno prije isključi-vanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospo-darskog korištenja i stvaranja dobi (načelo pret-hodnog učinka).

Prva dva navedena pojma (pod a i b) odnose se na posebne slučajeve procjena u postupcima izvlašten-ja. U procjenama za potrebe izvlaštenja uvedeno je načelo prethodnog učinka, kojim se na dan vredno-vanja određuje vrijednost nekretnine prema svojstvi-ma koje je ista imala na dan kakvoće. Odnosno, za po-trebe izvlaštenja na trasi neke linijske infrastrukturne građevine, koja je ucrtana u prostornim planovima, ne vrednuje se prema sadašnjem stanju u prostornim planovima, već prema onom koje je prethodilo povo-du izvlaštenja. Za uobičajene slučajeve procjena vri-jednos nekretnina, dan vrednovanja i dan kakvoće se poklapaju. Ako bi se za dan kakvoće promatralo neko buduće stanje nekretnine, takva procjena tada

ima špekulantski karakter i dopuštena je samo u slučaju izričitog naloga od naručitelja procjene.

Pojam kamatne stope na nekretnine, proizlazi iz ger-manskog pristupa procjenama vrijednos nekretnina, koji podrazumijeva kapitalizaciju s tržišnom kamat-nom stopom (prinosom) na nekretnine dobivenom analizom tržišta nekretnina (engl. market extrac on method). Za razliku od germanskog, anglosaksons-ki pristup podrazumijeva kapitalizaciju s prinosom koji uključuje sve rizike (engl. all risk yield) ili neto početnim prinosom (engl. net ini al yield). Nakon us-poredbe navedena dva pristupa, germanski rezul ra procjenom tržišne vrijednos nekretnine, dok anglo-saksonski ima za rezultat procjenu inves cijske vri-jednos nekretnine. Među m, korektnim odabirom parametara za kapitalizaciju, u prvom redu izvedenih iz tržišta nekretnina, inves cijska vrijednost nekret-nine može se izjednači s tržišnom vrijednos .

S obzirom na to da u RH do sada nije postojalo orga-nizirano praćenje tržišta nekretnina na način koji bi omogućio izvođenje niza potrebnih parametara za iz-radu procjena tržišne vrijednos nekretnina, u Pravil-niku su dane orijentacijske vrijednos takvih parame-tara, pa i orijentacijske kamatne stope na nekretnine. U primjeni sustava procjenjivanja vrijednos nekret-nina predviđena je analiza tržišta nekretnina na go-dišnjoj razini, uz izvođenje svih potrebnih parametara i pokazatelja trendova, te ažuriranje početnih orijent-acijskih vrijednos .

Pravilnikom se razrađuju če ri kategorije zemljiš-ta, ovisno prema spremnos katastarske čes ce za gradnju. Za prvu kategoriju zemljišta se pretpostavlja najkraći vremenski rok u kojem je moguće započe s gradnjom, a s me i najbrža realizacija inves cije. Tako prva kategorija zemljišta obuhvaća katastarske čes ce na kojima su ispunjeni uvje za izdavanje građevinske dozvole prema Zakonu o gradnji. Što je manje uvjeta ispunjeno, m se zemljište nalazi u večoj kategoriji, i potrebno je proves više postupa-ka i vremena do izdavanja građevinske dozvole. Raz-like između kategorija zemljišta imaju direktnu vezu s vrijednos zemljišta i po koefi cijena ma u prilogu Pravilnika su vidljiva umanjenja.

Defi nicija tržišne vrijednos preuzeta je iz pravne stečevine EU, konkretno iz Direk ve o visini kapitala banaka (2006/48/EC Basel II regula va), koja je iden- čna s defi nicijom iz međunarodnih standarda vred-

novanja IVS i EVS. Defi nicija jasno navodi hipotetske stranke odnosno voljnog kupca i voljnog prodavatel-ja, i s me naglašava uvjet postojanja dvije stranke, za m tržišne cijene postulira kao temelj na kojemu bi voljne stranke razmatrale vrijednost nekretnine i na temelju takvog razmatranja razmijenile nekretninu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

93

UDK 332.1 EKONOMIKA

za novac na točno određeni dan. Defi nicija uvodi ele-ment: prikladnog oglašavanja, koji svoje uporište ima u drugom dokumentu pravne stečevine odnosno u Priopćenju Europske komisije 97/C 209/03 (engl. State Aid Communica on) o elemen ma državne potpore u postupcima prodaje javnog zemljišta i zgrada.

Nedopuštene prikrivene državne potpore u postupci-ma prodaje nekretnina u javnome vlasništvu najjed-nostavnije se izbjegavaju dovoljno dugim oglašavan-jem koje će osigura da čim veći krug potencijalnih kupaca dobije informaciju o oglašenoj nekretnini. Defi nicija konačno završava opisom načina na koji voljne stranke postupaju na tržištu, a to je upućeno, razborito i bez prisile.

Sukladno Međunarodnim i Europskim standardima procjenjivanja ova Uredba pozicionira svoj smjer na tržišnu vrijednost (engl. Market Value) kao osnovi-cu za procjene (engl. Basis of Value). Ovo je strateš-ka odredba Uredbe, jer se me poručuje da druge osnovice za procjenjivanje poput hipotekarne, fer, porezne ili vrijednos za osiguranje, nisu predmet Uredbe. Time se izbjegava nepotrebna kolizija s dru-gim osnovicama za procjenjivanje koje svoj legi m-itet dobivaju u okviru svrhe za koju se koriste, a koja svrha nije tržišna vrijednost. Potrebno je naglasi da su druge osnovice za procjenu vrijednos nekretnina defi nirane u drugim propisima.

Tako se npr. hipotekarna vrijednost nekretnine može pronaći u Odluci o klasifi kaciji plasmana i izvanbi-lančnih obveza kreditnih ins tucija (HNB od 25. 3. 2014.), u članku 37., stavku 7., koji navodi da se kao vrijednost instrumenta osiguranja u obliku nekretnina uzima tržišna cijena. Ako za pojedinu vrstu nekretnina nema ak vnog tržišta, odnosno ako nije poznata tržiš-na cijena, uzima se posljednja procjena tržišne vrijed-nos nekretnine koju je izradio neovisni procjenitelj. Pri toj procjeni procjenitelj je dužan uze u obzir sve troškove povezane s prodajom. Za poslovne nekret-nine kao alterna vni način određivanja vrijednos nekretnine može se uze i kupoprodajni ugovor koji ne smije bi stariji od godinu dana. Iz navedenog je vidljivo kako je za hipotekarnu vrijednost nekretnine potrebno poznava tržišnu vrijednost nekretnine.

Pojmom: uporabnog svojstva nekretnine, Uredba se povezuje sa Zakonom o izvlaštenju i naknadi, te se opisuje načelo prethodnog učinka. Iz iskustva starijih članica EU, primjenom načela prethodnog učinka, efi kasno se rješava problema ka procjene vrijednos zemljišta za potrebe izvlaštenja. Dosadašnji prijepori oko tumačenja je li neko poljoprivredno zemljište donošenjem prostornog plana s ucrtanim koridorom za linijsku infrastrukturu preko tog zemljišta, posta-lo građevinsko, sada su postali irelevantni po pitanju

procjene vrijednos , jer se promatra uporabno svo-jstvo nekretnine na dan vrednovanja i posebno na dan kakvoće.

Temeljem pojašnjenja navedenih šest pojmova, od ukupno 46 koji se nalaze u pojmovniku Uredbe, raz-vidna je mul disciplinarnost i složenost procjenjivan-ja, te neopravdan dosadašnji izostanak propisa iz tog područja.

4. Opći načini procjene vrijednos nekretnina

4.1. Osnovne odredbe

Osnovica za vrednovanje nekretnina prema Ured-bi je tržišna vrijednost nekretnine koja se utvrđuje prema propisanim metodama za procjenu vrijedno-s nekretnina. Cijela Uredba i Pravilnik se odnose na tržišne vrijednos i svi elemen vrednovanja se izvode iz tržišnih odnosa. Iznimno od navedenog, u troškovnoj metodi osnovica za procjenu vrijednos nekretnina nije tržišna vrijednost nekretnine, ali se primjenom koefi cijenata prilagodbe troškovna vri-jednost može preračuna na tržišnu vrijednost. U troškovnoj metodi analizira se uloženi rad i materijal u izgradnji nove građevine, što nema dodirne točke s tržišnom vrijednos , ako se ne upotrijebe nužne prilagodbe na temelju tržišnih pokazatelja.

Od procjenitelja se traži da podatke koje koris pri-likom izrade procjene vrijednos nekretnine, osim osobnih podataka prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaš ta osobnih podataka, trebaju bi javno dostupni uz precizno navođenje njihova izvora ili se izvor podataka treba priloži procjembenom elabo-ratu. Niz zahtjeva koji su postavljeni u smislu trans-parentnos podataka i potreba za detaljnom elab-oracijom odluka, postavljeno je kako bi se pos gla procjena vrijednos nekretnine, koja bi bila izrađena pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze kako bi rezultat bio održiv nakon provjere.

4.2 Metode za procjenu vrijednos nekretnina

Za izradu procjene vrijednos nekretnina na temelju Uredbe, koriste se sljedeće propisane metode:

a) poredbena metodab) prihodovna metoda i c) troškovna metoda.

Metoda se odabire prema vrs procjenjivane nekret-nine uzimajući u obzir postojeće običaje u uobičajen-om poslovnom prometu opisane Uredbom i druge okolnos pojedinog slučaja, osobito u odnosu na raspoložive podatke. Odabir metode detaljno se obra-zlaže u procjembenom elaboratu. Tržišna vrijednost

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

se utvrđuje iz rezultata korištene metode ili metoda s poš vanjem značaja kojeg daje korištena metoda ili metode. Ako se koris više propisanih metoda, jedna je osnovna, a ostale metode služe za potporu i prov-jeru rezultata. U slučaju posebnih značajnih obilježja procjenjivane nekretnine za koja ne postoje prikladni podaci koji omogućuju jednoznačnu procjenu vrijed-nos nekretnine prema metodama koje propisuje ova Uredba, za potporu i provjeru rezultata primijen-jene metode iz ove Uredbe dozvoljeno je korištenje drugih metoda i postupaka, čija je osnovica za proc-jenu nekretnina tržišna vrijednost.

Metoda se odabire prema vrs procjenjivane nekret-nine, jer nije svaka metoda prikladna svakoj nekretnini. Ne može se odabra prihodovna metoda za procjenu vrijednos nekretnine koja prvenstveno nije namijen-jena stvaranju prihoda i obrnuto. U nastavku slijedi da je izračun vrijednos nekretnina kao prosjeka rezulta-ta po nekoliko metoda ili ponderiranjem rezultata pro- van ovoj Uredbi, te se takav izračun neće uze u ob-

zir. Dosadašnja pogrešna, ali vrlo česta praksa domaćih procjenitelja je bilo ponderiranje i izračun prosjeka rezultata dobivenih po nekoliko metoda, pa je čak i u nekim važećim propisima moguće pronaći odredbe koje traže opisane pogrešne postupke.

Prema Pravilniku, kod izgrađenih katastarskih čes -ca za odabir metode i odabir podataka mjerodavno je buduće korištenje nekretnine. Buduće korištenje nekretnine se odabire prema korištenju koje se uo-bičajeno ostvaruje, ako je pravno dopus vo i gos-podarski opravdano. Analizirano buduće korišten-je nekretnine ne smije ima uporište u rizičnim (špekula vnim) očekivanjima, već se mora temelji na prostornim planovima te drugim pravnim i stvar-nim okolnos ma (primjerice potražnja za gradnjom, inves cijski projek jedinice lokalne samouprave, programi gradnje jedinice lokalne samouprave, sk-lopljeni ugovori o fi nanciraju izgradnje komunalne in-frastrukture s jedinicom lokalne samouprave, struk-tura naselja i dr.), u pro vnom se takvi procjembeni elabora neće uze u obzir.

4.2.1. Poredbena metoda

Poredbena metoda (njem. Vergleichswertverfahren, engl. Direct Comparison Approach / Compara ve Method), predstavlja jednostavnu i pouzdanu meto-du procjene koja je uz dovoljan broj poredbenih podataka, redovito prvi izbor u procjeni vrijednos nekretnina. Neovisno o navedenom, Uredba jedna-ko tre ra sve tri metode i ne daje prednost nekoj od njih. Poredbena metoda je u prvome redu primjer-ena za utvrđivanje tržišne vrijednos neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koris se i za procjenu vrijed-

nos samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obitel-jskih kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najman-je tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina.

Za izvođenje poredbenih cijena koriste se realizirane kupoprodajne cijene onih nekretnina koje sa procjen-jivanom nekretninom pokazuju dovoljno podudarna obilježja. Naglasak je stavljen na realizirane kupo-prodajne cijene, za razliku od dosadašnje prakse u RH kada se u procjenama uglavnom služilo s ponuđenim cijenama nekretnina, koje nerijetko nisu bile realne, već projekcija želja prodavatelja. Korištene poredbene cijene, približne vrijednos zemljišta i poredbeni poka-zatelji izgrađenih katastarskih čes ca (faktori zgrade i faktori prihoda) svojim obilježjima katastarske čes ce dokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjen-jivanje katastarske čes ce, ako razlike u vrijednos ko-rištenih dodataka i odbitaka za interkvalita vno izjed-načenje ne prelazi 40 % vrijednos .

Upravo niska razina prometovanja nekretninama, posebice u nekim dijelovima RH predstavlja poseban izazov za procjenitelje zbog nedostatka osnovnih po-dataka. Stoga je Pravilnikom otvorena mogućnost za izvođenje poredbenih cijena po kupoprodajnim ci-jenama iz drugih poredbenih područja koje s procjen-jivanom nekretninom pokazuju dovoljno podudarna obilježja. Neki od pokazatelja za ocjenu podudarnos poredbenog područja jesu: u prvom redu indeks raz-vijenos , za m demografski i gospodarski trendovi, i druge karakteris ke prostornog uređenja.

4.2.2. Prihodovna metoda

Prihodovna metoda (njem. Ertragswertverfahren, engl. Income Approach / Direct Capitalisa on Meth-od), uz poredbenu metodu predstavlja: čistu tržišnu metodu, za procjene vrijednos nekretnina, jer u svojoj osnovici koris tržišne parametre. Prihodov-na vrijednost utvrđuje se na temelju prihoda koji se pos žu na tržištu. Kada je riječ o prihodu važno je is-taknu da se Uredba odnosi na prihod od djelatno-s zakupa i/ili najma nekretnine koju može ostvari vlasnik nekretnine. Prihodovna vrijednost nekretnine danas, predstavlja zbroj sadašnjih vrijednos budućih prihoda od nekretnine ( jekom predvidivog ostatka održivog vijeka korištenja građevine4), koja se dobiva primjenom postupka diskon ranja.

4 Za određivanje ostatka održivog vijeka korištenja, u Pravilniku se koris postupkom faktora korištenja (FK) kojim se objedinjuje odr-živi vijek korištenja, uporabno stanje i položajne karakteris ke gra-đevine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

95

UDK 332.1 EKONOMIKA

Prihodovna vrijednost može se utvrdi na temelju:

a) opće prihodovne metode (tzv. dvotračna priho-dovna metoda)

b) pojednostavljene prihodovne metode (tzv. jedno-tračna prihodovna metoda) i

c) prihodovne metode na temelju periodički različi h prihoda.

Prema Pravilniku, u pojednostavljenoj prihodovnoj metodi prihodovna vrijednost utvrđuje se iz kap-italiziranog čistog prihoda i utvrđene vrijednos zemljišta. U pojednostavljenoj prihodovnoj metodi diskon rana vrijednost zemljišta može se zanemari- kod predvidivog ostatka održivog vijeka korištenja

građevina dužeg od 50 godina, pa se izraz za jedno-tračnu prihodovnu metodu svodi na:

PV = PG × M; M = (qn – 1) / qn(q – 1); q = 1 + (p/100)

PV = prihodovna vrijednost nekretnine; PG = čis pri-hod građevine; M = mul plikator;

n = predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja građevine; p = kamatna stopa nekretnine

Mul plikator (M) se očitava iz tablica u Pravilni-ku i ovisi o predvidivom ostatku održivog vijeka ko-rištenja građevine (n) i kamatne stope nekretnine (p). Kamatna stopa na nekretnine (stopa kapitalizaci-je) je konstantna, različita za različite vrste građevi-na, i određena je Pravilnikom. Kamatnom stopom na nekretnine se povezuje čis prihod nekretnine s tržišnom vrijednošću nekretnine, i predviđeno je kamatne stope ažurira na temelju godišnje analize tržišta nekretnina. Prihodovna metoda je u prvome redu primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se nalaze na-jamne nekretnine, gospodarske i druge nekretnine svrha kojih je stvaranje prihoda.

4.2.3. Troškovna metoda

Troškovna metoda (njem. Sachwertverfahren, engl. Cost Approach / Depreciated Replacement Cost), u svojoj osnovici nije tržišna metoda procjene vrijed-nos nekretnina, ali se primjenom koefi cijenata prila-godbe svodi na tržišnu. U troškovnoj metodi, odvoje-no se procjenjuje vrijednost zemljišta (poredbenom metodom) od vrijednos građevine. Troškovna vri-jednost građevina (bez vanjskih uređaja) proizlazi iz troškova gradnje uzimajući u obzir umanjenje vrijed-nos zbog staros građevina. Umanjenje zbog staro-s građevine prema Uredbi se provodi linearno, za razliku od dosadašnje prakse u kojoj se primjenjivala formula po Rossu ili Verneru.

Umanjenje vrijednos zbog staros građevina ut-vrđuje se uzimanjem u obzir odnosa između ostatka

održivog vijeka korištenja građevine i ukupnog vijeka održivog korištenja građevine Pri tome je važno istak-nu da se ukupni vijek održivog korištenja građevine (prema tablicama iz Pravilnika) ne odnosi na konstruk-ciju, već na broj godina, jekom kojih se pretpostavlja da će bi moguće gospodarski opravdano korištenje građevine sukladno njezinoj namjeni uz primjereno i redovito održavanje.

Pod troškovima gradnje, podrazumijevaju se svi normalni troškovi5 i uzgredni troškovi6, koji su nužni kako bi se izgradila neka građevina. Prilikom izraču-na troškova, potrebno je naves njihov izvor ili is priloži procjembenom elaboratu. Kako bi se s po-moću troškova gradnje došlo do tržišne vrijednos- nekretnine, potrebno je upotrijebi koefi cijente

prilagodbe koji se izvode iz odnosa prikladnih kupo-prodajnih cijena s odgovarajućim troškovnim vrijed-nos ma.

Troškovna metoda je u prvome redu primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se nalaze zgrade javne namjene i drugi objek svrha kojih nije stvaranje priho-da, a posebno kod samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća koje prema svojim obil-ježjima nisu usporedive. Nadalje, troškovna metoda može se koris kao potpora za procjenu vrijednos nekretnina kod novih građevina, koje su usmjerene na stvaranje prihoda radi utvrđivanja pokrivenos- troškova gradnje budućim prihodima od najma

ili zakupa nekretnine. Osim navedenog, troškovna metoda je primjerena i kod procjene vrijednos šteta i nedostataka na građevinama, te naknadnih ulaganja u građevine.

5. Posebni načini procjene vrijednos nekretnina

Osim propisanih metoda koje se koriste samostalno ili u kombinacijama, Uredbom se propisuju i poseb-ni načini procjena vrijednos nekretnina za sljedeće slučajeve:

a) Procjena vrijednos prava građenja.b) Procjena vrijednos prava služnos .c) Procjena vrijednos pravom stanovanja odnosno

pravom plodouživanja opterećene nekretnine.d) Procjena vrijednos naknade za prekoračenje

međe građenjem.

5 Normalni troškovi gradnje su troškovi koji bi na tržištu nastali za građenje novih građevina.6 Uzgredni troškovi nastaju: planiranjem, izradom tehničke i projek-tne dokumentacije, provođenjem stručnog nadzora nad građenjem, ishođenjem dozvola i podmirenjem doprinosa, te troškovima koji su nužni za fi nanciranje izgradnje.

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

e) Procjena vrijednos ulaganja trećih koja podižu vri-jednost nekretnine.

f) Procjena vrijednos površina javne namjene.g) Procjene vrijednos naknade u postupcima izvla-

štenja.h) Procjene vrijednos nekretnina u ovršnim postup-

cima.

U navedenim posebnim načinima procjena, po prvi puta se propisuju postupci kojima se vrednuju poseb-na i ograničena stvarna prava na nekretninama, postupci procjena vrijednos nekretnina za koje ne postoji tržište, te procjene vrijednos naknade u postupcima izvlaštenja. Propisani postupci se sas-toje iz primjene propisanih metoda uz uvažavanje specifi čnos zahtjeva za procjenom, te uz odredbe Pravilnika predstavljaju vodič kroz posebne načine procjena. Za svaki od navedenih postupaka osnovica je tržište i tržišni modeli.

Zbog ograničenog prostora, u nastavku će se opisa samo novine koje su Uredbom uvedene za procjene vrijednos naknade u postupcima izvlaštenja. U pr-vom redu, Uredba je u potpunos usklađena s novim Zakonom o izvlaštenju i naknadi (NN 74/2014), te se u procjenama naknade koris načelo prethodnog učinka7.

Dosadašnja praksa Europskog suda za ljudska pra-va (ESLJP) jasno je odredila granice oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva, koje je moguće jedino uz kumula vno ispunjenje dvaju ključnih uvjeta, a to su postojanje javnog interesa te isplata naknade razmjerne zahvatu, u pravilu tržišne vrijednos . Do sada u RH materija utvrđivanja tržišne vrijednos nije postojala te je praksa bila neujednačena. Ovom Uredbom uspostavljaju se mjerila i kriteriji koji omo-gućavaju postupanje jela vlas sukladno praksi ESL-JP, što je svakako bitan moment za stvaranje pravne ujednačenos i pravne sigurnos .

Jedna od velikih novina ove Uredbe koja je dosad bila neregulirana, a naročito neujednačena praksa koja se odnosi na tre ranje tzv. preostalog dijela nekretnine, koji ostaje nakon provedbe zahvata u prostoru. Ured-ba tu propisuje obvezu procjenitelju da pored nak-nade za gubitak prava na zemljištu mora razmotri i naknadu za posljedične gubitke na imovini, odnosno umanjenja naknade za posljedične dobitke. Kao posl-jedica gubici su detaljno obrazloženi u presudi: Bistro-vić pro v Hrvatske, gdje je ESLJP utvrdio da naciona-lne vlas nisu utvrdile sve mjerodavne čimbenike za utvrđivanje naknade za izvlaštenu imovinu podnos-itelja zahtjeva, i me što nisu dodijelile obeštećenje za smanjenu vrijednost njihove preostale nekretnine,

7 Objašnjeno u poglavlju 3.3 Pojmovi.

pa nacionalne vlas nisu pos gle poštenu ravnotežu između uključenih interesa, te da nisu uložile napore da osiguraju odgovarajuću zaš tu vlasničkih prava podnositelja zahtjeva u kontekstu postupka za iz-vlaštenje, koji je uključivao krajnje miješanje države u ova prava.

6. Pribavljanje i evaluacija podataka za procjene vrijednos nekretnina

Procjena vrijednos nekretnina provodi se na te-melju podataka o kupoprodajnim cijenama i ugov-orenim cijenama zakupa i/ili najma. Prilikom izrade procjene vrijednos nekretnina pored navedenih podataka potrebno je naves i dan kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čes ce, naziv katastarske općine i površinu katastarske čes ce, te prostorno-planske i druge karakteris ke predmetne nekretnine. U svrhu provedbe Uredbe, osnovni po-daci o realiziranom prometu nekretnina mogu se uz opravdani interes pribavlja iz:

1) baze podataka o kupoprodajnim cijenama (primje-rice registar pomoćnih podataka i sl.), koje vode je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnovane sukladno općim ak ma predstavničkih jela

2) evidencija o posredovanju u prometu nekretnina prema posebnome zakonu, kojim se uređuje pod-ručje posredovanja u prometu nekretnina

3) isprava o kupoprodaji nekretnina koje su uložene u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela.

Za one JL/P(R)S koje su oformile bazu podataka o kupoprodajnim cijenama, Uredba propisuje obvezu mjesno nadležnih javnih bilježnika da ovjerene is-prave o prometu nekretnina dostavlja po istom prin-cipu kao i u Poreznu upravu. Na takav način pos g-nut je kon nuitet u popuni baza podataka i kvalitetna podloga za izradu procjena vrijednos nekretnina. Potrebno je naglasi kako podaci o realiziranom pro-metu nekretnina, koji se mogu izluči iz dostavljenih isprava javnih bilježnika predstavljaju samo jedan dio od skupa podataka koje je potrebno prikupi o sva-koj nekretnini, a da bi baza podataka ispunila svoju svrhu. Uglavnom podaci u ugovorima ne sadrže in-formacije iz prostornih planova, kao što su namjena prostora u kojem se nalazi nekretnina, koefi cijen is-koris vos i izgrađenos , moguća katnost građevina, i dr. S takvim podacima za svaku nekretninu, potreb-no je dopuni bazu uz dodatni napor službenika, koji su zaduženi za održavanje baze podataka.

Navedeni osnovni podaci ne mogu bi stariji od četiri godine. Naravno, procjenitelj na temelju svojeg iskustva mora ocijeni kada tržište nekretnina pos že veće oscilacije i tada prilagodi vremenski raspon za

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

97

UDK 332.1 EKONOMIKA

dohvat osnovnih podataka. U slučaju nedostatka po-dataka na području nekretnine za koju se izrađuje procjena vrijednos , moguće je uz dodatnu analizu i interkvalita vno izjednačenje upotrijebi druge po-datke, koji su dostupni na usporedivim područjima.

Propisano rješenje pribavljanja osnovnih podataka, predviđeno je za prijelazni period dok se ne uspostavi sustav praćenja tržišta nekretnina i organizirano pri-kupljanje osnovnih podataka. Iako većina zemlja u EU ima upravo iden čan način pribavljanja osnovnih podataka, u nastavku se priprema uz suradnju s Mini-starstvom fi nancija, Poreznom upravom, proves na-dgradnja sustava i uspostava informacijskog sustava tržišta nekretnina – eNekretnine.

7. Opis procjembenog elaborata Procjembeni elaborat u sebi sadrži i sažima sve ele-mente Uredbe i jamči transparentnost rada procjenitel-ja. Prema uzoru na Europske standarde vrednovanja (EVS), preuzeta je defi nicija procjembenog elaborata tako da je procjembeni elaborat dokument kojim se procjena vrijednos nekretnina jasno i transparentno prezen ra u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišl-jenje ovlaštenog sudskog vještaka za procjenu nekret-nina ili procjenu ovlaštenog sudskog procjenitelja. U defi niciji procjembenog elaborata, bilo je potrebno opisa proizvod dvaju ovlaštenih osoba prema Zakonu o sudovima i Zakonu o izvlaštenju i naknadi.

Elemen , te oblik i sadržaj procjembenog elaborata propisani su Pravilnikom. U cilju povećane transpar-entnos , propisan je format navođenja korištenih iz-vora prilikom izrade procjene. A s obzirom na prirodu procjena i tehničku korektnost, propisano je i iska-zivanje procijenjenih vrijednos zaokruživanjem na:

a) vrijednos do 100.000,00 kn na cijele sto ceb) vrijednos od 100.000,00 kn do 1.000.000,00 kn

na cijele sućicec) vrijednos veće od 1.000.000,00 kn na cijele deset

sućice.

8. Daljnji razvoj U ovom trenutku MGIPU je dovršilo nacrt prijedloga Zakona o procjenama vrijednos nekretnina (dalje u tekstu: Zakon), koji se nalazi u javnoj raspravi do 2. siječnja 2015. godine. Donošenje Zakona je nužno kako bi sustav procjenjivanja bio kompletan. Uredba je predstavljala prijelazni period u kojem se stručna javnost navikavala na promjene i približavanje međun-arodnoj praksi procjenjivanja. Među m, zbog postavki pravnog sustava u RH, Uredbom se nisu mogli ostvari svi preduvje za komple ranje sustava procjenjivanja.

Zakonom se predviđa uredi sljedeće dodatne ele-mente u sustav procjena vrijednos nekretnina:

a) U suradnji s Ministarstvom fi nancija, Poreznom upravom, provest će se nadgradnja sustava i us-postava informacijskog sustava tržišta nekretnina – eNekretnine. eNekretnine sadrže zbirku kupo-prodajnih cijena i plan približnih vrijednos . Pri čemu je plan približnih vrijednos kartografski pri-kaz cjenovnih blokova na području županije ili veli-koga grada odnosno Grada Zagreba. Dok cjenovni blokovi predstavljaju grupe katastarskih ili građev-nih čes ca koje prema lokalnim uvje ma na tržištu nekretnina pos žu sličnu cijenu. Izvatke s podaci-ma nužnim za procjene, ovlaštene osobe bi mogle zatraži od upravnih jela.

b) Formiranje procjeniteljskih povjerenstava koji bi temeljem analize tržišta nekretnina predlagali ažu-riranje i izvođenje parametara za procjene, kao i formiranje visokog procjeniteljskog povjerenstva. Procjeniteljska povjerenstva bi se formirala za po-dručje županije ili velikoga grada odnosno Grada Zagreba, te bi im stručnu i administra vno tehnič-ku pomoć pružala upravna jela. Visoko procje-niteljsko povjerenstvo bi se formiralo pri MGIPU i imalo bi ulogu usklađivanja rada između povje-renstava, te bi po potrebi bilo zaduženo za izradu druge procjene na zahtjev jela državne uprave i lokalne (regionalne) samouprave, sudova i drugih pravosudnih jela.

c) Potrebna je i edukacija procjenitelja kako bi is bili međunarodno prizna , a njihove procjene bile ujednačene. S obzirom da je procjenjivanje mul -disciplinarni postupak, procjenitelj mora bi struč-no osposobljen, što uključuje:

• razumijevanje načela ekonomske teorije, primije-njenu ekonomiju nekretnina te poslovanje i fi nan-cije

• opće znanje o oglašavanju nekretnina, energetskoj učinkovitos , zaš okoliša i resursa, gradnji i kon-strukcijama, te prostornom planiranju

• detaljno poznavanje pravnih propisa o nekretnina-ma, propise koji uređuju gradnju i prostorno uređe-nje, javne poli ke, profesionalne prakse vrednova-nja, propisana načela i metode procjene vrijednos nekretnina, te principe tržišta nekretnina.

Plan približnih vrijednos s cjenovnim blokovima bi se trebao jednom godišnje ažurira i javno objavlji-va . Cjenovni blokovi unutar plana, sadrže približne vrijednos zemljišta (nekretnina) koje su poredbene vrijednos po četvornom metru u odnosu na glav-na obilježja koja utječu na vrijednost nekretnine. Približne vrijednos se odnose na mjesno specifi čne katastarske čes ce (uzor čes ce) odnosno na one katastarske čes ce pretežite namjene s točno odre-đenom iskoris vos (Slika 2).

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Na prikazanom isječku iz plana približnih vrijednos vidljivi su cjenovni blokovi i mogući podaci orijentaci-jskih vrijednos zemljišta:

a) boldane vrijednos predstavljaju cijene zemljišta po četvornom metru (€/m2)

b) MK označava centar grada, a MI označava mješovi-tu namjenu

c) rimskim brojevima je predstavljena katnost karak-teris čnih zgrada u bloku

d) arapskim brojevima je predstavljena površina ka-rakteris čne čes ce (uzor čes ce)

e) malim arapskim brojevima je numeriran svaki cje-novni blok.

9. ZaključnoNedvojbeno, opisana Uredba i pripadni Pravilnik dolaze s velikim zakašnjenjem. Pravi trenutak za donošenje propisa u vezi s procjenom vrijednos nekretnina, bio je u godinama kada se u zakonskoj regula vi spomenu-la tržišna cijena, dakle devedese h godina. Prijetnja za zastoj privatnih i/ili državnih inves cija, postala je sva-kodnevna. Pogrešna samouka praksa, te nedostatak podataka o realiziranom prometu nekretnina i me izostanak stvarne slike o tržištu nekretnina, doveli su neodrživog stanja koje je rezul ralo žurnim donošen-

jem ovih propisa. S obzirom na prekid u društvenom razvoju, koji je trajao pedesetak godi-na, pojavom propisa s područja procjena vrijednos nekretnina, nastojalo se priključi najboljoj europskoj praksi vrednovanja nekretnina. Pozi vna iskustva koje su starije članice EU prik-upljale duži vremenski period, ova Uredba i pripadni Pravilnik donose uz nužne prilagodbe pravnom sustavu RH.

Uredba po prvi puta propisuje sve osnovne elemente profesio-nalnog vrednovanja nekretnina, propisane su metode procjen-jivanja i postupci u posebnim procjenama. Uredba i Pravilnik uspostavljaju sustav procjen-jivanja i postupovni okvir, kako bi

procjene bile održive i nakon provjere. Između ostalog, nakon dugo vremena određeni su koefi cijen za po-trebe obračuna korisnih površina te za izračun odnosa vrijednos površina pojedinih samostalnih uporabnih jedinica u zgradama, a što je neophodno ne samo za procjene, već i u postupcima etažiranja zgrada. Nadal-je, propisan je jedinstveni postupak određivanja pred-vidivog ostatka održivog vijeka korištenja građevina, dani su podaci o održivom vijeku korištenja građevi-na i građevinskih elemenata, podaci o utjecaju buke i zagađenja zraka na smanjenje vrijednos nekretnina, koefi cijen utjecaja služnos puta i vodova, orijentaci-jske vrijednos kamatnih stopa na nekretnine i dr., a sve na temelju najbolje europske prakse.

U nastavku se priprema nadgradnja sustava proc-jenjivanja nekretnina, i to uz zakonsku snagu u dije-lu organiziranog prikupljanja i izdavanja podataka o realiziranom prometu nekretnina, te analize tržišta nekretnina temeljem, koje bi se provodilo ažuriran-je i izvođenje parametara za procjene, kao i kreiranje cjenovnih blokova na razini županija i velikih gradova. Cjenovni blokovi su predviđeni za javno objavljivanje po geoinforma čkim Web aplikacijama eNekretnine, koja bi objedinila podatke o prostoru, katastru i prib-ližnim cijenama nekretnina.

Slika 2: Isječak iz plana približnih vrijednos s prikazom približnih vrijednos zemljišta

Izvor: internetske stranice grada Wi ena


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

99

UDK 336.2 EKONOMIKA

1. UvodTest subjekta u tržišnom gospodarstvu načelo je koje dosad nije bilo obrađeno ni detaljno opisano u nijed-nom propisu Europske komisije s područja državnih potpora. Među m, uskoro bi trebalo bi usvojeno i objavljeno Priopćenje EK o Pojmu državne potpore1 u kojem Europska komisija po prvi puta objašnjava ovo načelo, i metode za njegovo utvrđivanje. Navedeno Priopćenje izuzetno je bitno jer daje državama člani-cama smjernice za prvi korak u postupcima ocjene državnih potpora, predstavljaju li državna sredstva dodijeljena poduzetnicima pod određenim uvje ma uopće državnu potporu.

U slučajevima kada javno jelo dodjeljuje određena sredstva poduzetnicima sukladno uobičajenim tržiš-nim uvje ma, navedene transakcije ne predstavljaju državnu potporu. Navedeno načelo razvijeno je iz prakse Sudova Unije u postupcima državnih potpora, i možemo ga podijeli na tri načela/testa:

1) načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu – koje se primjenjuje u slučajevima dokapitalizacije podu-zetnika od strane države (intervencije u kapital)

2) test privatnog vjerovnika – koje se primjenjuje u slučajevima kredi ranja poduzetnika ili reprogra-ma dugova, obročnih otplata i sličnih vjerovničkih odnosa, te

* Marko Maček, dipl. oec. i ovl. int. rev., Zagreb.(Stavovi iznije u ovom tekstu predstavljaju isključivo osobne sta-vove autora, a nužno ne moraju predstavlja službeno stajalište ins tucije u kojoj je autor zaposlen.)1 Engl. No on of Aid, h p://ec.europa.eu/compe on/state_aid/modernisa on/index_en.html .

3) test privatnog prodavatelja – koji se primjenjuje u slučajevima prodaje imovine, priva zacije podu-zetnika u državnom vlasništvu i slično.

Navedena načela ili testovi zapravo su varijacije jed-nakog koncepta čiji je primarni cilj utvrdi ponašaju li se davatelji državnih potpora na is način kao i pri-vatni gospodarski subjek u uobičajenima tržišnim uvje ma, odnosno potrebno je utvrdi je li predmet-nom transakcijom poduzetniku dodijeljena selek vna prednost i na taj način narušena tržišna utakmica ili se transakcija može okarakterizira tržišnom, kako bi ju proveo i tržišni subjekt.

2. Opća načelaKao što je navedeno, svrha testa subjekta u tržiš-nom gospodarstvu je procijeni je li država dodijelila prednost poduzetniku ne djelujući poput subjekta u tržišnom gospodarstvu u odnosu na određenu tran-sakciju. Prilikom provedbe ovog testa, analiziraju se isključivo koris i obveze države kao gospodarskog subjekta, a nikako kao jela javne vlas . Zašto je to bitno? Ako je glavni mo v državne intervencije so-cijalnog ili regionalnog karaktera, ponašanje države možda je opravdano sa stajališta javne poli ke, ali u isto vrijeme ne bi se moglo smatra tržišnim postu-panjem, jer se tržišni subjek kod ulaganja obično ne vode takvim razlozima. Dakle, test subjekta u tržiš-nom gospodarstvu ne može se dokaza argumen -ma socijalne ili regionalne poli ke.

Primjenjivost testa mora se obavezno provjeri ex ante u odnosu na samu transakciju, sukladno svim dostupnim podacima u vrijeme donošenja odluke o intervenciji. Svaki tržišni igrač bi prije ulaganja proveo ex ante (prethodnu) procjenu strategije i fi nancijskih

Dokapitalizacija – državna potpora ili ulaganje po načelu privatnog poduzetnikaMarko Maček *

U ovom članku autor obrađuje test subjekta u tržišnom gospodarstvu. Navedeno načelo, iako nije propisa-no nijednim aktom Europske komisije, primjenjuje se u području državnih potpora ne bi li se utvrdilo je li se davatelj potpore prilikom transfera državnih sredstava poduzetnicima ponaša kao subjekt tržišnog gospo-darstva, odnosno privatni ulagatelj. U članku se stoga opisuju metode utvrđivanja je li ispunjen test subjekta u tržišnom gospodarstvu, te daju određeni hipotetski primjeri.

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

parametara projekta, konkretno uvidom u poslovni plan. Drugim riječima, davatelj sredstava mora doka-za da je odluku za izvršavanje transakcije donio na temelju gospodarskih procjena usporedivih s onima koje bi, u sličnim okolnos ma, razuman privatni su-bjekt (usporediv s javnim jelom) izvršio radi utvr-đivanja profi tabilnos transakcije ili gospodarskih prednos .

3. Primjena testa subjekta u tržišnom gospodarstvu u konkretnim slučajevima

Prije svega, potrebno je razluči dvije situacije u ko-jima se primjenjuje test subjekta u tržišnom gospo-darstvu:

1) situacije u kojima je usklađenost transakcije s tržiš-nim uvje ma moguće utvrdi empirijski s pomoću posebnih podataka o tržištu i

2) situacije u kojima, zbog nedostatka takvih poda-taka, usklađenost transakcije s tržišnim uvje ma mora bi procijenjena na temelju ostalih dostup-nih metoda.

U tekstu se dalje prikazuju različite metode utvrđiva-nja ponašanja države kao tržišnog subjekta prilikom ulaganja sredstava u poduzetnike i daju primjeri ta-kvih testova. Utvrđivanje usklađenos transakcije države s tržišnim uvje ma primjenom tržišnih po-dataka. Prije svega, test subjekta u tržišnom gospo-darstvu moguće je utvrdi u slučajevima kada su u navedene transakcije uključeni i tržišni subjek . Nai-me, sudjelovanje tržišnih subjekata u takvim transak-cijama najbolji je pokazatelj da tržište vjeruje u pred-metno ulaganje, odnosno da država nastoji proves određeno ulaganje po tržišnim načelima, kako bi to učinio i privatni subjekt.

Najčešće, riječ je o sljedećim metodama:

1) ako transakciju pari passu izvršavaju javni subjek i privatni subjek ili

2) ako se transakcija odnosi na prodaju i kupovinu imovine, robe ili usluga koja se provodi otvorenim, transparentnim, nediskriminirajućim i bezuvjetnim natječajnim postupkom (NN, br. 8/12 )2.

Transakcije pari passu

Transakcija koju provode javna jela i privatni subjek- koji su u usporedivoj situaciji (transakcija pari pas-

su) u jednakim uvje ma i u istom trenutku (i stoga uz jednaku razinu rizika i nagrada), obično je u skladu

2 Ovaj članak bavi se isključivo ulaganjima države u trgovačka druš-tva (dokapitalizacije, pretvaranje dugova u temeljni kapital i sl.), te stoga postupci prodaje i kupovine po javnim natječajima nisu detalj-nije obrađeni u daljnjem tekstu.

s tržišnim uvje ma. Nasuprot tomu, ako javna jela i privatni subjek u usporedivoj situaciji sudjeluju u istoj transakciji u isto vrijeme, ali pod drukčijim uvje- ma, to ukazuje da intervencija javnog jela nije u

skladu s tržišnim uvje ma.

Sukladno stavovima Europske komisije iz Priopćenja o pojmu potpore riječ je o sljedećim kriterijima:

• je li o intervenciji javnih jela i privatnih subjekata odlučeno i je li ista izvršena u isto vrijeme (odno-sno, intervencije su istovremene) ili je li između h intervencija proteklo vrijeme te je došlo do pro-mjene gospodarskih okolnos

• jesu li uvje transakcije jednaki za javne subjekte i sve uključene privatne subjekte, uzimajući u obzir i mogućnost povećanja ili smanjenja razine rizika s vremenom

• ima li intervencija privatnih subjekata stvarnu gos-podarsku važnost ili je samo simbolična ili margi-nalna, i

• je li početni položaj javnih subjekata i uključe-nih privatnih subjekata usporediv u odnosu na transakciju, uzimajući u obzir, na primjer, njihovu prethodnu izloženost vis-à-vis predmetnog podu-zetnika, moguće sinergije koje je moguće pos ći, raspon unutar kojeg različi ulagači snose slične troškove povezane s transakcijom, ili sve ostale okolnos specifi čne za pravnog ili javnog subjekta koje bi mogle naruši usporedbu. Naravno, jela javne vlas ne bi trebala utjeca na odluku privat-nog subjekta.

Primjer 1:

Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja je 13. listopa-da 2011. utvrdila3 da pretvaranje potraživanja Agen-cije za upravljanje državnom imovinom (prije HFP) u iznosu od 15 milijuna kuna u temeljni kapital Sunča-nog Hvara d. d., otpis neplaćenih kamata u iznosu od 3,9 milijuna kuna, te kratkoročni zajam u iznosu od 19,9 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 9,5 % ne sadrže državnu potporu. Naime, u konkretnom sluča-ju, osim HFP-a, svoje potraživanje prema Sunčanom Hvaru d. d. u temeljni kapital i otpis kamata izvršio je istovremeno Orco Property Group, koji je privatni poduzetnik i koji se ne može smatra davateljem pot-pore. Utvrđeno je da je u konkretnom slučaju ispunjen jedan od najvažnijih uvjeta načela tržišnog ulagatelja, test „uzajamne obveze” pri čemu ulaganje državnih sredstava mora bi provedeno u isto vrijeme i pod jednakim uvje ma, kao i značajno ulaganje tržišnog ulagatelja/privatnog vlasnika sukladno njegovoj fi -

3 Vidi: h p://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_8_ 186.html .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

101

UDK 336.2 EKONOMIKA

nancijskoj snazi i položaju. Slijedom navedenoga, u slučaju kada se država ponaša kao privatni ulagatelj, poduzetnik ne stječe prednost na tržištu. Budući da su pretvaranje potraživanja po zajmovima i otpis kama-ta izvršili Orco Property Group i HFP, čiji je pravni sli-jednik AUDIO, pod jednakim uvje ma, te da su nakon izvršenog pretvaranja potraživanja u temeljni kapital vlasnički udjeli u temeljenom kapitalu Sunčanog Hva-ra d. d. ostali nepromijenjeni, poduzetniku Sunčani Hvar d. d. nije dana prednost na tržištu. U odnosu na kredit u iznosu od 19,9 milijuna kuna, sklopljenog iz-među HFP-a i Sunčanog Hvara d. d., po kamatnoj sto-pi od 9,5 %, utvrđeno je da is ne sadrži potporu, jer je sklopljen po kamatnoj stopi koja je u vrijeme ugo-varanja kredita bila viša od referentne (tržišne) stope koja je iznosila 4,1 %.

Među m, praksa pokazuje da u većini slučajeva u kojima država dokapitalizira poduzetnike u svom vla-sništvu ili pretvara svoja potraživanja u udjel u temelj-nom kapitalu h poduzetnika, nije prisutna privatna strana, koja je zainteresirana za isto ulaganje, te će jedino mjera koju provodi država bi ocjenjivana te-stom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Iako su takvi slučajevi složeniji, te je teže dokaza ponašanje dr-žave kao privatnog vjerovnika/ulagača, postoje mo-gućnos , odnosno metode za provođenje ovog testa.

Ako nije moguće primijeni transakcije po načelu pari passu ili javnom i bezuvjetnom natječaju, isto se može ocijeni :

a) uspoređivanjem ili b) ostalim metodama procjene.

Uspoređivanje (Benchmarking)

Da bi se utvrdilo je li transakcija u skladu s tržišnim uvje ma, moguće je napravi procjenu u smislu uvje-ta pod kojima su usporedivi privatni subjek , u uspo-redivim situacijama (uspoređivanje), izvršili transak-cije. Pri tome, kod uspoređivanja sa sličnim tržišnim transakcijama, potrebno je vodi računa o pu pred-metnog subjekta (npr. holding, opera vno društvo, špekula vni fond ili dugoročni ulagač koji traži osi-guranje dobi u dužem razdoblju), vrs predmetne transakcije (npr. sudjelovanje u kapitalu ili transakcija duga) i predmetnom tržištu (npr. fi nancijska tržišta, visoke tehnologije, tržišta javnih usluga ili tržišta in-frastrukture).

Također, trenutak u kojem se provodi transakcija je iznimno važan u slučaju značajnog razvoja događaja u gospodarstvu. Ako je moguće, potrebno je tržišne uvjete usporedi s posebnim značajkama državne transakcije (primjerice, situacija poduzetnika korisni-ka i relevantnog tržišta). Uspoređivanjem se često ne utvrđuje jedna precizna referentna vrijednost, nego

se njime utvrđuje niz mogućih vrijednos procjenju-jući skup usporedivih transakcija. Ako je cilj procjene razmotri je li intervencija države u skladu s tržišnim uvje ma ili nije, obično je prikladno razmotri mjere središnje tendencije poput prosjeka ili srednje vrijed-nos skupa usporedivih transakcija. U određenim slu-čajevima, ako je u odnosu na mjeru središnje tenden-cije prisutna znatna varijacija, moglo bi bi prikladno usmjeri pozornost na srednju vrijednost, a ne na prosjek.

Ostale metode procjene

U svim ostalim slučajevima, kada se ne primjenjuje ni jedan od prethodno navedenih metoda procjene, usklađenost transakcije s tržišnim uvje ma može se utvrdi na temelju općeprihvaćene, uobičajene me-tode procjene. Takva procjena mora se temelji na dostupnim objek vnim i realnim podacima, sukladno gospodarskoj situaciji u trenutku donošenja odluke o transakciji, te uze u obzir razinu rizika i buduća oče-kivanja. Uobičajeno bi takva procjena trebala uklju-čiva i analizu osjetljivos , odnosno procjenjivanje različi h poslovnih scenarija, osobito nepredviđenog slučaja i uspoređivanje rezultata s alterna vnim me-todama procjene.

Standardna prihvaćena metoda za utvrđivanje (go-dišnjeg) povrata ulaganja izračun je interne stope rentabilnos (IRR) transakcije. Također je moguće koris i metodu neto sadašnje vrijednos (NPV), koja proizvodi rezultate jednake internoj stopi renta-bilnos u većini slučajeva. Naravno, povrat ulaganja mora bi usporediv s uobičajenim očekivanim tržiš-

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

nim stopama povrata, kako bi se utvrdila usklađenost ulaganja s tržišnim uvje ma. Očekivani povrat zapra-vo predstavlja prosječan očekivani povrat na pred-metnom tržištu, a koji uzima u obzir posebno rizik ulaganja, s obzirom na fi nancijski položaj poduzetnika i posebne značajke sektora, regije ili države. Sasvim je sigurno da privatni ulagač neće nastavi s ulaganjem, ako ne može očekiva uobičajeni povrat. Pravilo je, što rizičnije ulaganje, to će ulagači očekiva veću sto-pu povrata, odnosno veći trošak kapitala.

U praksi, kada ulagač želi ostvari dobit ulaganjem u poduzetnike, on u razumnom roku očekuje povrat uložene glavnice, ali i određenu dobit (dakle, kamate i dividende). U takvim slučajevima najprimjerenije me-tode za procjenu profi tabilnos ulaganja su upravo interna stopa rentabilnos ili neto sadašnja vrijed-nost. Pri tome, s obzirom na to da ove metode če-sto ne rezul raju jednakim vrijednos ma, uputno je izračuna prosječne vrijednos temeljem dobivenih rezultata ili uze srednju vrijednost usporedivih tran-sakcija. Privatni ulagači obično i procjenjuju svoja ula-ganja temeljem više dostupnih metoda, kako bi bili što sigurniji u konačnu procjenu. Naime, ako različite metode procjene dovedu do iste vrijednos , na taj način će se osigura jačina argumenta, da je pred-metno ulaganje provedeno sukladno tržišnim uvje -ma kako bi to učinio i privatni ulagač.

Primjer 2:

Poduzetnik XY u većinskom vlasništvu države obra o se državi s prijedlogom za dokapitalizacijom. Poduzet-nik planira novi projekt, odnosno širenje na nova trži-šta, te mu je potreban svježi kapital. Poduzetnik ured-no podmiruje svoje obveze prema državi, među m dugoročna zaduženost prema vanjskim kreditorima je takva da mu onemogućuje inves ranje u daljnji rast i prije da u budućnos neće moći podmiriva svoje kreditne obveze, te će zapas u ozbiljne teškoće. Po-duzetnik je inače prisutan na visokom profi tabilnom tržištu, ima tržišnu nišu, te ostvaruje dobre rezultate.

U tu svrhu poduzetnik je dostavio državi opis projek-ta, odnosno poslovni plan te sve poslovne i fi nancijske projekcije. Na temelju izrađenih projekcija, može se zaključi da je novi projekt profi tabilan i da bi trebao osigura povrat na ulaganje veći od troška kapitala. Prilikom izrade fi nancijskog modela i plana primi-jenjene su metode poput neto sadašnje vrijednos i interne stope rentabilnos , koje pokazuju ispla vost projekta. Sukladno realnim fi nancijskim projekcijama i poslovnom planu, država odlučuje dokapitalizira poduzetnika, jer će joj predmetno ulaganje donosi povrat kakav bi bio prihvatljiv i privatnom poduzetni-ku, koji bi uložio u iden čan ili sličan projekt.

Protučinjenični scenarij u slučaju postojeće izloženos predmetnom poduzetniku

U slučajevima kada je javno jelo već izloženo podu-zetniku u komercijalnom smislu (primjerice, ako je vlasnik kapitala ili je osigurao zajmove ili jamstva), navedenu činjenicu treba uze u obzir u analizi je li transakcija u skladu s tržišnim uvje ma. Među m, takva izloženost ne smije bi rezultat već dodijeljene državne potpore ili transakcije koja nije sukladna tr-žišnim uvje ma.

Mogu li javna jela u takvim slučajevima dokaza- ponašanje privatnog ulagača i na koji način? Prije

svega, potrebno je analizira alterna vne scenarije i analizira je li bi privatni ulagač učinio isto u takvom slučaju. Klasičan primjer su poduzetnici u teškoćama kojima prije stečaj ili likvidacija. U tom slučaju, ako javno jelo provodi dokapitalizaciju (pretvara svoja potraživanja u temeljni kapital) ili otpisuje dio dugo-va s namjerom naplate ostatka potraživanja u nekom razdoblju, očekivani povrat takvog ulaganja treba us-poredi s očekivanim povratom u alterna vnom sce-nariju poput stečaja trgovačkog društva. Konkretno, ako bi stečajem javno jelo ostvarilo manju dobit ili veće gubitke nego djelomičnim otpisom ili dokapita-lizacijom, svaki razborit tržišni ulagač odlučio bi se na opciju dokapitalizacije ili djelomičnog otpisa.

Primjer 3:

Poduzetniku XY prije stečaj. Država je najveći vje-rovnik navedenog poduzetnika, te postoji realna opa-snost da država neće napla svoja potraživanja u stečajnom postupku, odnosno napla t će vrlo malo. Država se odlučuje pretvori svoja potraživanja (ili veći dio njih) u temeljni kapital poduzetnika XY, kako ih ne bi izgubila, i na taj način omogući mu preživ-ljavanje. Naime, tržišni položaj poduzetnika i komer-cijalni poslovi osiguravaju mu budućnost i stabilne prihode u nekom srednjoročnom razdoblju, te je me i vjerojatnost da će država osigura naplatu svojih potraživanja veća od naplate u stečaju. Također, osim naplate svojih redovnih potraživanja, država može u budućnos razmotri prodaju svoje vlasničkog udjela u poduzetniku XY, kada se pojavi zainteresirani inve-s tor, te tako osigura i povrat svojeg početnog ula-ganja, ili barem dijela ulaganja. Osim što poduzetnik me čis bilancu i smanjuje svoje dugoročne ili krat-

koročne obveze, povećava iznos temeljnog kapitala, te bitno popravlja fi nancijski položaj, a što mu omo-gućuje i bolji status kod kreditora prilikom ugovaranja budućih poslova. U ovom slučaju država je donijela odluku o ulaganju temeljem izračuna i projekcija koje su pokazale da će država ostvari veću ekonomsku korist od ulaganja u poduzetnika nego naplatom u

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

103

UDK 336.2 EKONOMIKA

stečaju, te se ponašala kao svaki privatni subjekt koji bi učinio isto u da m okolnos ma.

U predmetu C40/2008 PZL Hydral4, Europska komisija utvrdila je da podmirenje dugova navedenog poduzet-nika od javnih kreditora pod uvjetom prodaje imovine poduzetnika ne sadrži državnu potporu, jer je ispunjen test subjekta tržišnog gospodarstva. Naime, nakon što je ispitala alterna vni scenarij, stečajni postupak, Ko-misija je zaključila da: „svaki javni vjerovnik u boljem položaju u slučaju prodaje imovine poduzetnika, to jest ostvaruje veći povrat svojih potraživanja, nego u sluča-ju stečaja koji bi vodio u likvidaciju.“ Također, povezani poduzetnik PZL Wroclaw, kojem su odobreni zajmovi od javnog vlasnika, ušao je u teškoće zbog kojih je ot-plata zajmova postala nesigurna, pa je javni kreditor odlučio pretvori svoja potraživanja u temeljni kapi-tal, s ciljem priva zacije poduzetnika i povrata dijela ulaganja. Uzevši u obzir cijenu pos gnutu prodajom poduzetnika, Komisija je zaključila da kreditor: „ne bi mogao razumno očekiva veći povrat svojeg ulaganja odnosno naplate potraživanja u stečajnom postupku.“

4. ZaključakIako postoji nekoliko metoda za procjenu je li se država prilikom dokapitalizacije poduzetnika ili pre-tvaranja svojih potraživanja u temeljni kapital po-našala kao privatni subjekt i pri tome se vodila, prije svega, mo vom da u razumnom roku ostvari povrat svojeg ulaganja i dodatnu korist u obliku kamata ili dobi , praksa pokazuje da se navedene metode rijetko mogu primijeni , jer je država u većini slu-čajeva vođena mo vom spašavanja poduzetnika u ozbiljnim teškoćama. U m slučajevima, vidljivo je da je riječ o potpori za restrukturiranje, koja sa so-bom donosi ozbiljne zahtjeve poput rješavanja teš-koća, rezanja poslovanja, vlas tog doprinosa i kom-

4 Vidi: h p://ec.europa.eu/compe on/state_aid/cases/227401/ 227401_1131709_95_4.pdf .

penzacijskih mjera, no potpore za restrukturiranje i njihova kompleksnost bit će možda predmet nekog drugog članka.

Bitno je naglasi da čak i pravila o državnim potpo-rama, često smatrana rigidnim, nude mogućnost dr-žavi i ostalim davateljima državnih potpora da ulažu u svoje poduzetnike po tržišnim načelima. Iako je test subjekta u tržišnom gospodarstvu načelo koje ne nudi univerzalne pokazatelje i mjere koje treba ostvari i proves , kako bi test bio bez ikakve prav-ne i ekonomske dvojbe ispunjen, (Europska komi-sija ocjenjuje takve predmete – case by case), mo-guće ga je dokaza , ako je kvalitetno pripremljen, poduprijet brojevima i ako ga se primjenjuje u re-alnim slučajevima, na potentnim poduzetnicima i u trenutku dok: voda još nije došla do grla.

Također, činjenica je da istovremeno, privatni vlasni-ci i vjerovnici nisu spremni žrtvova dio svojih sred-stava u ovakvim transakcijama, već se uvijek očeku-je od države da spasi poduzetnike i dokapitalizira ih kako bi privatni vlasnici i vjerovnici i dalje u buduć-nos naplaćivali svoja potraživanja i sudjelovali u dobi . Upravo zbog fi skalne odgovornos i racional-nog upravljanja sredstvima, potrebno je promijeni rakurs, te bi država u budućnos trebala zah jeva od privatnih vlasnika i vjerovnika jednako snošenje tereta te sudjelovanje u ovakvim transakcijama.

Stoga je uputno da se država, s obzirom na ograni-čena proračunska sredstva i razdoblje ekonomske krize, strateški odredi prilikom svojih ulaganja u poduzetnike i zagovara ulaganja po tržišnim nače-lima, kojima će u budućnos i ostvari određenu ekonomsku korist odnosno povrat ulaganja napla-tom kamata i dobi , ili prodajom vlasničkih udjela po tržišnim cijenama. Na kraju krajeva, svi oni po-duzetnici koje država mora spašava u više navrata sredstvima poreznih obveznika, najviše narušavaju tržišno natjecanje i ne zaslužuju opstanak na tržištu, koji sami nisu u mogućnos osigura .

Primjena kolek vnih ugovora u državnim i javnim službamaSpecifi čna pitanja i službeni stavovi

Knjiga s objedinjenim pouzdanim stručnim mišljenjima i zakonskom regula vom u primjeni kom-pleksnog područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

Urednica: Maja Butorac (Vesna Orlandini)

Autori: Vesna Šiklić Odak, Maja Butorac

Cijena knjige: 300 kn (uključen PDV)

Detaljnije o knjizi na stranici broj Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.M. B

utor

ac, V

. Šik

lić O

dak

• PR

IMJE

NA

KO

LEKT

IVN

IH U

GO

VORA

U D

RŽAV

NIM

I JA

VN

IM S

LUŽB

AM

A

104

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. Primjena metode ABC u Velikoj BritanijiU ovom primjeru prikazuje se provedba metode ABC u zdravstvenoj organizaciji Velike Britanije kako bi se pružile informacije o troškovima upravljanja i odluči-vanja, te pružio uvid u proces donošenja i stupanja na snagu troškovnih inovacija u zdravstvu. Zdravstvena organizacija o kojoj je riječ je Služba za transfuziju koja je dio Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije. Britanska Služba za transfuziju krvi je organizirana u če ri regionalnih centara za prikupljanje i raspodjelu krvi, čija uloga je veoma bitna u zdravstvenom su-stavu i njihovo upravljanje je veoma složeno. Služba za transfuziju se oslanja na dobrotvorne darivatelje koji daruju krv do tri puta godišnje. Iako je glavni in-put (krv) besplatan, troškovi centara za transfuziju su značajni zbog različi h faza u lancu opskrbe: priku-pljanje, obrada, tes ranje, dostava (na dnevnoj bazi) i bolnička usluga.

Od 1980. godine povećali su se troškovi spomenu h faza zbog otkrića HIV-a i Creutzfeldt-Jakobove bole-s . Navedene boles dovele su do promjene odnosa između donatora, transfuzijskih centara i pacijena-ta, a ujedno su se povećali troškovi zbog potrebe za većim mjerama sigurnos . Troškovi su se dodatno povećali, jer je 1998. godine nastupila zabrana kori-štenja plazme u Velikoj Britaniji, pa su centri za priku-pljanje i raspodjelu krvi morali kupi sirovi materijal

koji je prije bio besplatan. Iz navedenih razloga, fo-kus menadžmeta je bio na smanjenju i boljoj kontroli troškova. Nekoliko autora pojedinih studija sagledali su taj problem usredotočujući se na troškove odre-đenih procesa ili utvrđujući troškove nastale u tran-sfuzijskim sustavima. Ovo istraživanje se odnosi na ta dva stajališta, uključujući zdravstvenu organizaciju koja provodi inova vnu metodu rasporeda troškova u cijeloj organizaciji1.

Organizacija Službe za transfuziju je složena jer obav-lja širok spektar ak vnos povezanih s obradom krvi, a one su grupirane u če ri glavne podjedinice: lanac opskrbe krvlju, obrada proteina, bolničko postavlja-nje dijagnoza i bolničke usluge2. Služba za transfuziju ima i dva proizvodna pogona, koja su ovdje imenova-na: PL1 i PL2. Proizvodni pogon PL1 odgovoran je za opskrbu bolnica s plazmama, a proizvodni pogon PL2 ima ulogu razvoja i proizvodnje proizvoda za upotre-bu. Provedeno istraživanje je uključivalo cijelu organi-zaciju (a ne samo podjedinice), sve faze stvaranja me-tode ABC, uslugu transfuzije i upravljanje studijom.

Analizirale su se različite razine i jedinice unutar Služ-be za transfuziju: organizacija kao cjelina, če ri po-djedinice u kojima je razvijen sustav i određene oso-

1 Arnaboldi, M. i Lapsley,I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 62.2 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 64.

Primjeri uporabe metode ABC u zdravstvu Ivana Dražić Lu lsky * Dorotea Bešenić **

U ovom članku autori nastavljaju temu iz članka: „Iskustvo u primjeni ABC metode u nekim europskim ze-mljama“ iz časopisa br. 11/2014., te opisuju studije slučaja primjene metode ABC u Velikoj Britaniji i u Italiji. Iz studija slučaja je vidljivo da uporaba metode ABC obrade troškova omogućuje točniji izračun troškova, kao i poboljšan uvid u kalkulaciju troškova, njihov uzrok i ponašanje zaposlenih. Također, pomoću metode ABC promiče se efi kasnije korištenje bolničkih resursa, pravednija naplata pacijen ma za određene tretma-ne, poboljšanje odnosa između upravnih jela (Ministarstvo zdravlja) i zdravstvenih osiguravatelja s jedne strane, i bolnica s druge strane, is canje područja koja ne pridonose dodatnoj vrijednos , povećanje kon-trole menadžmenta nad radom zaposlenih u bolnici, preciznija analiza profi tabilnos tretmana određenog pacijenta, po canje konstantne evaluacije planiranog i ostvarenog (jer su povezani s ak vnos ma unutar bolničkog sustava).

* Izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, Ekonomski fakultet, Zagreb.** Dorotea Bešenić, mag. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

105

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

be unutar organizacije. Podaci su prikupljeni pomoću če ri izvora:

• javna dokumentacija koja uključuje godišnja izvje-šća, dokumente i internetske izvore

• intervju• posjet organizaciji• pristup informacijskom sustavu organizacije.

Intervjui su provedeni s glavnim predstavnicima Služ-be za transfuziju, koji su bili uključeni u provedbu metode ABC, i imali su različite pozicije unutar orga-nizacije uključujući vrhovne, opera vne i poslovne menadžere, voditelje laboratorija i bolničare, te rav-natelje bolnica. Navedeni predstavnici su imali različi-te uloge u razvoju metode ABC: u sklopu projektnog ma, kao korisnici ili vanjski suradnici. Posjet organi-

zaciji omogućio je dodatne izvore podataka za prou-čavanje: izravno promatranje materijala, laboratorija, područja isporuke i skladištenja, pristup programima i arhivi. Postupak primjene metode ABC se provodi u če ri glavne faze3:

• pokretanje i usvajanje• projek ranje sustava• provedba• korištenje informacija.

1) Pokretanje i usvajanje

Početna ideja o provedbi metode ABC u Službi za transfuziju pojavila se 1993. godine od vrhovnog me-nadžmenta, kako bi se razumjela struktura troškova u centru za transfuziju. Posebnost u ovom pokušaju je ne odobravanje središnje vlas da se provede meto-da ABC. Ovaj prvi slučaj nije realiziran, jer je posveće-nost projektu bila ograničena na nekoliko ljudi unu-tar organizacije i vrhovni menadžment nije osigurao potrebna fi nancijska i ljudska sredstva za uspješnu provedbu. Naime, 1996. godine ponovno se pokreče začeta ideja o provedbi metode ABC, koja je uključi-vala vrhovni menadžment što je dovelo do defi nira-nja opsega strategije i iden fi ciranja projektnog ma.

Opseg je bio defi niran odabirom podjedinica u koji-ma se implemen ra nova računovodstvena tehnika, ali vidjevši iskustva drugih organizacija u javnom sek-toru Služba za transfuziju suzila je opseg i fokusirala se na jedno određeno područje, proizvodni pogon 2 (PL2). Složenost poslova i nedostatak kompetencija unutar osoblja zah jevalo je zapošljavanje vanjskog suradnika. Uvođenje metode je zaustavljeno, jer je 1997. godine bila potrebna reorganizacija sustava, te su resursi usmjereni drugdje.

3 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 66.

Treći i posljednji pokušaj je započeo 2000. godine kada je menadžement uvidio potrebu za donošenjem preciznijeg sustava obračuna troškova. Između 1997. i 2000. godine dogodilo se mnogo promjena u okruže-nju, koje su zah jevale bolje razumijevanje troškova: sve veća uloga vlade u kontroli rashoda, kon nuirano smanjenje sredstava i prilika za razvoj marke nških ak vnos organizacija. Osoblje unutar organizacije uvidjelo je mogućnost da Služba za transfuziju posta-ne manje ovisna o javnim izvorima sredstava Nacio-nalne zdravstvene zaš te, i to povećanjem prihoda prodajom svojih proizvoda izvan Velike Britanije.

2) Projek ranje sustava

Koraci u provedbi metode ABC su iden fi ciranje ak v-nos , defi niranje resursa i troškova svake ak vnos , iden fi kacija nositelja troškova i konačan odabir ak v-nos i nositelja koji će predstavlja opera vni sustav, te su navedeni koraci provedeni u drugom i trećem pokušaju 1996. i 2000. godine4. Godine 1996. meto-da ABC se primjenjuje samo na proizvodni pogon (PL2) unutar organizacije i provedena je od vanjskog surad-nika. Iskustvo suradnika olakšalo je defi niranje ak v-nos i nositelja. Veliki utjecaj na uspješnu provedbu ovog sustava ima i osoblje unutar organizacije. Naime, ograničena uključenost osoblja u projek ranju smanju-je obujam njihovog posla, ali ujedno smanjuje njihovu uključenost i razumijevanje metode ABC i poteškoća povezanih s provođenjem. Veća uključenost osoblja u provedbi ima dvostruku ulogu: upoznavanje osoblja sa sustavom, koji će oni koris i njihova predanost može smanji otpornost jekom provedbe.

Treći pokušaj projek ranja započeo je 2000. godine pod potporom odjela za upravljanje kojemu je ova inicija va bila prioritet. Prethodno iskustvo Službe za transfuziju ukazalo je na potrebu direktnog uključiva-nja osoblja. Među m, njihov nedostatak znanja zah -jevao je da vrhovni menadžment zaposli računovođu sa iskustvom u primjeni metode ABC, koji je ujedno postao i voditelj projekta. Složenost organizacije, specifi čnost proizvodnih procesa i usluga zah jevalo je če ri različita ma, koji su upravljali projektom u podjedinicama Službe za transfuziju: lanac opskrbe, dva proizvodna pogona i bolničke usluga. Podjedinica bolnička usluga bila je najveća i uključivala je liječni-ke, laboratorijske tehničare i fi nancijske savjetnike.

Njihovo različito viđenje projekta uvjetovalo je izba-civanje ove podjedinice što je produljilo vrijeme pro-jekta. Složenost procesa unutar Službe za transfuziju bio je još jedan veliki problem u projek ranju metode

4 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 68.

106


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ABC. Autori pojedinih istraživačkih radova upozori-li su da je primjenjivanje ABC metodologije složeno, jer iden fi kacija ak vnos i nositelja nije jednostav-na. Karakteris ke Službe za transfuziju predstavljaju složeni kontekst u kojem se nalaze če ri podjedinice sa značajnim razlikama. Uspostava če ri radna ma pomogla je u rješavanju ovog problema. Svi movi su bili predani u iden fi ciranju ak vnos i nositelja. Proizvodni pogon (PL2) nije zah jevao puno posla, jer se me mogao osloni na podatke dobivane jekom prijašnjih pokušaja, na znanje vođe ma projekta ABC i na jasne smjerove projekta. Proizvodni pogon (PL1) bio je složen zbog proizvodnih procesa koji nisu bili razumljivi radnom mu. Vidljivo je da su sposobno-s radnih mova važne, jer složenost sustava ABC zahtjeva znanje na različi m razinama u organizaciji.

3) Provedba

Koraci na koje se ova faza može podijeli značajno se razlikuju, ako se studija ABC provodi kao ad hoc vjež-ba ili se provodi da postane ru nski sustav. Ti koraci ujedno ovise o količini podataka potrebnih za odr-žavanje sustava ABC, što je rezul ralo da se mnoge organizacije odlučuju pro v upotrebe metode ABC kao ru ne, ali ga koriste kao ad hoc vježbe. Doista, ad hoc vježbe su vrlo korisne, kako bi se dobilo bolje razumijevanje nositelja troškova i iden fi ciranje ko-ris i nedostataka dodane vrijednos . Slučaj koji je ovdje predstavljen temelji se na želji da se prevede metoda ABC kao ru nski sustav. Spomenu koraci su: prikupljanje podataka, unos podataka i izračuna, te revizija računovodstvenog sustava5.

Želja za izgradnjom ru nskog sustava zah jevala je da vrhovni menadžment Službe za transfuziju na samom početku kupi informacijsku podršku za sustav ABC. Informacijska podrška bila je ugrađena i prilagođena sustavu od če ri voditelja ma, kako bi se stvorile trajne ovlas unutar organizacije i zadržalo vlasništvo nad cijelim procesom provedbe. Vođe mova suočile su se sa mnogim problemima u prijenosu podataka (cijena, distribucija), što so ver nije mogao prevazići, te se ova situacija pogoršavala zbog neodgovarajuće obuke. Obuka za so ver je omogućena dva mjeseca nakon nabave informacijskog sustava. Provedba mo-dela u proizvodnom pogonu (PL2) bila je jednostav-nija, jer se m sastojao od osoba s potrebnim vješ -nama za rad s informacijskim sustavom i koji su po-znavali metodu ABC. Problemi u provedbi povezani su s teškoćama u organiziranju svih podataka, koje je trebalo unijet u so ver: troškovi ak vnos i nositelji.

5 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 70

Voditelj ma u proizvodnom pogonu (PL2) upio je riješi taj problem izradom Excel datoteke u koju je unio informacije o svim troškovima koji uključuju ak vnos ; osnovu za raspodjelu troškova i procjenu korištenih sredstava. Taj međukorak je organizirao informacije na odgovarajući način prije samog kori-štenja so vera. Usvajanje so vera sa spomenu m problemom i nedostatak vizije da dijelovi čine cjelinu, bili su vodeći problemi za provedbu u proizvodnom pogonu (PL1); m je defi nirao ak vnos i nositelje, ali su naišli na probleme u raspodjeli troškova na ak v-nos . Nakon toga, unos podataka i defi nicija so vera završena je u svim podjedinicama, ali su se pojavila dva problema:

1) nisu sve podjedinice imale so ver za mjerenje rad-nog vremena i

2) postojali su problemi u interakciji s postojećim in-formacijskim sustavom.

U trenutku odabira informacijskog sustava oba pita-nja su uzeta u obzir, ali je stvarna provedba uključivala određene komplikacije. Vrhovni menadžment usvojio je djelomični ručni prijenos podataka, s namjerom da se informacijski sustav koris , kako bi povezao sustav ABC s računovodstvenim sustavom, bazom podata-ka radnog vremena osoblja i bazom podataka o pro-izvodnji, koji je omogućio mnogo podataka korištenih kao nositelji6.

4) Korištenje informacija

Zadnja faza ove studije analizira stvarno korištenje informacija dobivenih sustavima ABC. Če ri glavna područja u kojima se informacije ABC mogu koris su: vrednovanje zaliha, donošenje odluka, mjerenje rezultata i mo vacije. Menadžeri smatraju da su po-daci bitni za procjenu troškova proizvoda i usluga, koji se prodaju izvan Nacionalne zdravstvene službe, a koji su prije bili besplatni. Menadžeri su osigurali dokaze o korištenju metode ABC, ukazujući na popis proizvoda i klijenata koji nisu ispla vi. Na temelju h dokaza, sljedeći korak u proizvodnom pogonu (PL2) bio je donošenje odluka; prva odluka bila je u vezi s pregovaranjem o višim cijenama gdje je to bilo mogu-će, a druga odluka je bila u vezi s gašenjem proizvod-nje nekih proizvodnih linija7.

Odluka da se zaustavi proizvodnja zah jeva pažljivu procjenu i uključenost Nacionalne zdravstvene služ-be, koja je željela vidje ekonomsku ispla vost, ako

6 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 71.7 Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Health-care: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Manage-ment. 10 (1), str. 72.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

107

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

se proizvod Službe za tansfuziju kupuje u inozemstvu. Važno je spomenu da menadžeri proizvodnog po-gona (PL2) dobivaju informacije puno prije ostalih podjedinica, pa u kraćem roku rješavaju i nastale pro-bleme. Tablica 1 u nastavku prikazuje sažetak važnijih rezultata primjene metode ABC u Velikoj Britaniji.

Tablica 1. Sažetak važnijih rezultata primjene metode ABC u Velikoj Britaniji

FaktoriFaze

Pokretanje i usvajanje

Projek ranje sustava Provedba Korištenje

podatakaStrategija vrhovnog

menadžmenta, resursi

Potrebna za opsežnu

vježbu

VoditeljKohezijska

(povezujuća) snaga

Nadzor i upravljanje

zaposlenicima

Nadzor i upravljanje zaposleni-

cima

Mala vlast u podjedinicama

Vanjski suradnici

Smanjuje nadogradnju kompetencija

Veličina ma

Povećava sukobe

Potrebna gdje postupak uključuje bolničare

Heterogenost ma

Povećava sukobe i vrijeme razvoja

Potrebna gdje postupak uključuje bolničare

KompetencijePoboljšava

okvir metode ABC

Poboljšava kvalitetu izvješća

Glavni nositelj

UsavršavanjePomaže u

interpretaciji podataka

Interakcija s postojećim sustavom

Omogućuje ru nsku

provedbu

Omogućuje korištenje podataka

Izvor: Prilagođeno prema: Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Healthcare: a UK Case Study, Research in Health-care Financial Management. 10 (1), str. 73.

2. Studija slučaja moguće primjene metode ABC u laparoskopskoj kirurgiji u Italiji

Učinkovitost i kontrola troškova nisu imale prioritet-nu važnost do uvođenja dijagnos čko-terapijskog postupka (dalje u tekstu: DTP), razvoja kvazi-tržišnog mehanizma u javnom sektoru i inovacija u tehnologi-

ji, te zahtjeva pacijenata za informiranošću. Do uvođe-nja DTP-a 1995. godine, zdravstvena usluga se bavila kontrolom troškova, gdje je glavni cilj bio utvrđivanje naknade troškova. Retrospek vna metoda o broju dana hospitalizacije je prethodno korištena metoda za određivanje ukupne naknade, ali nije bila učinkovita. DTS je sustav koji raspoređuje operacije u kategorije. Vlada na temelju fi ksne cijene određuje naknadu bol-nici, bez obzira na stvarne troškove i stvarnu potroš-nju resursa. Uvođenjem ove metode povećao se rizik upravljanja troškovima u bolnicama, pa su zdravstveni sustavi počeli traži naprednije pristupe za utvrđiva-nje proračuna bolnica. Uz navedeni postupak, u Velikoj Britaniji i Finskoj pojavio se i kvazi-tržišni mehanizam u zdravstvu, koji je predodredio opera vne modele i fi nancijsko izvještavanje privatnom sektoru kako bi se povećala učinkovitost usluga8.

U ovoj studiji slučaja nastoji se odgovori na potre-be upravitelja zdravstvenih usluga koristeći dostupne informacije o organizaciji bez velikih promjena u in-formacijskim sustavima. U ovom slučaju potrebno je da menadžeri procijene koliki je utjecaj nove tehnolo-gije na troškove. Riječ je o laparoskopskoj tehnologiji (omogućuje da se izvede operacija s malim rezovima pomoću određenih instrumenata). S obzirom na sve veću potrebu za ovom tehnologijom, bolnički me-nadžeri trebaju osigura detaljne informacije kako bi procijenili da li da se uvede ili ne spomenuta tehnolo-gija u bolnici. Postoje brojne prednos ove neinvaziv-ne tehnike koje uključuju djelotvornost, bolju kvalite-tu života pacijenta, nekoliko dana hospitalizacije, ali postoji pitanje ekonomske učinkovitos .

Provedeno je nekoliko studija o troškovima laparo-skopske operacije, a sve od njih su zaključile da, čak i ako se ta tehnika čini skuplja od drugih, može se doći do smanjenja troškova, jer je ona učinkovi ja (zbog niske stope ponovnog liječenja te zah jeva mi-nimalnu postopera vnu hospitalizaciju). Na temelju utvrđenih činjenica povezanih s laparoskopskom teh-nikom, u ovoj studiji primijenio se model ABC. Pita-nja u vezi s sustavom ABC u zdravstvu proučavaju se godinama, kao što su njezine potencijalne primjene i rezulta u organizacijskom okruženju koje osigura-vaju transparentniji proces njege bolesnika i jasnije troškove bolničkom i administra vnom osoblju.

Informacije dobivene temeljem metode ABC poma-žu u9:

8 Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a new surgery technique in hospital, Business Process Management, 15 (6), str. 8969 Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a new surgery technique in hospital, Business Process Management, 15 (6), str. 898

108


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

• točnoj procjeni potrošnje resursa• raspodjeli sredstava između organizacijskih jedinica• razumijevanje detaljne analize varijance, i • stvaranju profi la iskorištenos kapaciteta (uspo-

redba dostupno v.s. korišteno).

Neki autori tvrde da metoda ABC omogućuje da ra-čunovođe bolje razumiju način pružanja usluga, gdje i zašto trošak nastaje, naglašava potencijalne nepred-viđene troškove i podržava inicija vu za unaprjeđe-nje kvalitete. Također, tvrde da ako su nositelji troš-kova dobro defi nirani može se utvrdi složenost pro-blema; da u stvari troškovi variraju ovisno o prirodi pacijenta, o vrs ispi vanja, kombinaciji osoblja i da odgovarajući nositelji troškova mogu omogući učin-kovito korištenje resursa. Iden fi kacija jedinstvenog troškovnog procesa i njegovo vrednovanje s percipi-ranom vrijednošću pojedinačnih koraka koje osoblje radi, omogućuju utvrđivanje gdje su troškovi previso-ki u usporedbi s prepoznatom vrijednošću procesa i što treba mijenja . Pokusi s metodom ABC u bolnič-koj strukturi uvode prekretnicu u cijeloj organizaciji, ali u isto vrijeme potreban je prikladan informacijski sustav i jaka predanost svih djelatnika.

Studija slučaja u ovom primjeru odnosi se na pokušaj oblikovanja bolničke strukture kao cjeline (s proble-mom dostupnos informacija i otpora od zaposleni-ka) koja se temelji na dva aspekta: hibridna priroda modela ABC u odnosu na tradicionalne troškovne centre i raspoređena hijerarhija ak vnos . Ova dva aspekta omogućuju razvoj modela koji opisuje stvarni jek rada organizacije i privilegiju korištenja raspolo-

živih informacija bez potrebe za velikim promjenama u informacijskim sustavima i bez povećanja radnog vremena zaposlenika10.

Istraživanje, u ovom primjeru, razvijeno je u suradnji unutar šireg projekta kojeg je razvio EndoCAS Cen-tar Sveučilišta u Pisi, čija je uloga bila da sudjeluje u Computer Assisded Surgery za aplikaciju endoskopske kirurgije. Pažnja je usredotočena na opera vno lije-čenje kolecis sa11, najčešća laparoskopska opera-cija koja se provodi u kirurgiji. Ova vrsta liječničkog zahvata omogućila je da se iskoris velika količina podataka koja je već bila prikupljena u bolnici i zbog značajnih rezultata velikog broja liječenja ovakvih bolničkih slučajeva. Podaci su prikupljeni pomoću in-tervjua i izravnog promatranja, kako bi se iden fi ci-rale ak vnos i potrošnja resursa. Model je razvijen jekom razdoblja istraživanja od šest mjeseci. Iden-

10 Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Pro-cess view and cost management of a new surgery technique in hos-pital, Business Process Management, 15 (6), str. 899.11 Kolecis s označava upalu žučnog mjehura.

fi kacija ak vnos i nositelja troškova zah jevala je oko tri dana promatranja u operacijskoj sobi i petna-est intervjua od bolničkog i administra vnog osoblja. Svakom ispitaniku je objašnjena struktura modela i cilj analize, naglašavajući da se njihov rad ne kontro-lira ni ne procjenjuje, te važnost njihovih informacija.

Koraci koji su poduze u istraživanju su12:

1) utvrđivanje hijerarhije i opisa ak vnos 2) obračun troškova ak vnos 3) individualizaciju troškovnih objekta i odnosa izme-

đu troškovnih objekata i ak vnos 4) obračun troškova po troškovnim objek ma.

1) Utvrđivanje hijerarhije i opisa ak vnos

Razine ak vnos iden fi cirane su s obzirom na pra-ćenje troškova i troškovne objekte. Što je veća hije-rarhijska razina, niža je preciznost procjene, kada se troškovi na ovoj razini dodjeljuju troškovnim objek -ma. Ak vnos su podijeljene u pet razina, sukladno utvrđivanjem troškova:

1. pacijent2. boravak u bolnici3. operacijski zahvat4. bolnički odjel i5. opća podrška/potpora.

U fazi odabira ak vnos važno je uze u obzir da ak- vnos moraju bi relevantne i značajne gdje je to

moguće, prema jedinstvenom nositelju ak vnos .

2) Obračun troškova ak vnos

Matrica: resursi – ak vnos , bila je alat za upravljanje troškovima i rezultat je organizacijske analize, poka-zujući ak vnos i povezane odjele:

• Utvrđivanje ak vnos korištenjem nositelje troš-kova – matrica resursi ak vnos , u specifi kaciji nositelja troškova, omogućuje prijenos ukupnih troškova odjela unutar ak vnos . U ovoj fazi, važ-na je procjena ljudi u odnosu na postotak uloženog truda za svaku ak vnost koja se razmatra.

• Direktan trošak ak vnos – primjer je resurs glav-nog ureda. Cijena svih ak vnos (trošak osoblja po satu, trošak materijala, prosječna amor zacija po-strojenja i instrumenata) povezanih s operacijom izravno određuje troškove jedne operacije.

• Opći troškovi podrške (upravljanje ljudskim re-sursima, potrošni materijal i upravljanje nabavom, upravljanje proračunom i izvještavanjem).

12 Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Proce-ss view and cost management of a new surgery technique in hospi-tal, Business Process Management, 15 (6), str. 900.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

109

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

3) Individualizacija troškovnih objekata i odnosa između troškovnih objekata i ak vnos

Iden fi kacija troškovnih objekata povezana je s obra-zloženjem hijerarhije ak vnos . Svaka hijerarhija sastoji se od posredne skupine ak vnos za izračun troškova pacijenta unutar objekta. U tom smislu, defi nirano je više troškovnih objekata zah jevajući usporedbu troškova boravka u bolnici, pacijenata i operacije. Nakon što su ak vnos utvrđene i procije-njene, otkrivena su dva problema:

• utvrdi koji troškovni objekt koris koje ak vnos i

• odabir najprikladnije metode za određivanje troš-kovnog objekta.

Tablica 2 pokazuje komponente troškova i povezane troškovne objekte, koji se povezuju s pacijen ma, njegu u bolnici, te sam operacijski zahvat.

Tablica 2. Troškovni objek i troškovi

Troškovni objekt Povezane ak vnos Metodologija

Pacijent

RegistracijaTrošak ak vnos pripisuje se pomoću nositelja troškova ak vnos

Prijem u bolnicuTrošak ak vnos pripisuje se pomoću nositelja troškova ak vnos

Prijem na odjelTrošak ak vnos pripisuje se pomoću nositelja troškova ak vnos

Dnevna hospitalizacija

za kri čne pacijente

Obrok (2 dana) Izravno praćenje troškova

Trošak njege (2 dana)Trošak ak vnos pripisuje se pomoću nositelja troškova ak vnos

Njega nakon operacije (2 dana)

Trošak ak vnos pripisuje se pomoću nositelja troškova ak vnos

Usluga praonice rublja (2 dana) Izravno praćenje troškova

Operacijki zahvat

Upotreba operacijske sale

Trošak ak vnos izravno je povezan s operacijom

Priprema anastezije, nadzor i pomoć


Priprema operacijskog područja


Priprema operacijskog zahvata


Prijenos pacijenta Trošak ak vnos izravno je povezan s operacijom

Priprema opera vnih instrumenata


Mjesto pacijenta Trošak ak vnos izravno je povezan s operacijom

Priprema pacijenta (za operacijski zahvat)


Operacijki zahvat

Prijenos pacijenta u operacijsku salu


Priprema operacijske sale


Programiranje operacije


Sterilizacija prije operacije Izravno praćenje troškova

Laboratorijska ispi vanja i posijet lječnika

Izravno praćenje troškova

Pranje rublja za operaciju Izravno praćenje troškova

Izvor: Prilagođeno prema: Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a new surgery technique in hospital, Business Process Management, 15 (6), str. 908.

4) Obračun troškova po troškovnim objek ma

U sustavu ABC iden fi kacija nositelja troškova teme-lji se na utvrđivanju odnosa između troškovnih obje-kata i ak vnos . Postoje nositelj intenziteta, nositelj trajanja i nositelj transakcije. U ovom primjeru nosite-lji transakcije u modelu ABC koris li su se alokacijom troškova ak vnos povezanih s prometom (broj na-rudžbi). Nositelj trajanja korišten je za alokaciju troš-kova svih ak vnos povezanih s korištenjem opera-cijske sale (prosječno vrijeme potrebno za obavljanje operacije). Nositelj intenziteta koris o se za ak vno-s koje se odnose na pomoć pacijentu, koja je zah je-vala stručnost osobe koja pruža pomoć, jer se pomoć mijenjala s težinom i ozbiljnošću boles pacijenta. Je-dinični trošak ak vnos dobiven je dijeljenjem uku-pnih troškova ak vnos s ukupnim iznosom nositelja ak vnos . Troškovni objekt dobiven je množenjem jediničnog troška ak vnos s iznosom nositelja ak v-nos specifi čnog objekta.

Istraživanje je pokazalo da razumijevanje što djelat-nici obavljaju unutar različi h organizacijskih struktu-ra u bolnici služi za podržavanje odluke o raspodjeli resursa unutar organizacije. Utvrđivanjem troškovnih objekata i nositelja ak vnos , model pruža infor-macije o odrednicama troškova, informacije korisne za orijen ranje menadžmenta prema inicija vama upravljanja troškovima i unapređenje kvalitete. Iz-gradnja odgovarajuće konfi guracije troškova pruža niz informacija o troškovima, koje mogu bi korisne za različite ciljeve na različi m razinama odlučivanja. Postoji skup elemenata koji utječu na pos zanje učin-kovi h pozi vnih rezultata u upravljanju troškovima, a to su kvaliteta modela, upotreba i utjecaj informaci-ja i organizacijska otpornost na novi računovodstveni sustav troškova.

Postoji i problem bolničkog osoblja koji ne cijene vri-jednost podataka dobivenih primjenom modela ABC,

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

jer nisu dovoljno informirani o njemu. S druge strane, liječnici vide svoj posao u bolnici kao iskustvo i pro-fesionalan rad, pa teško prihvaćaju da se njihov rad mjeri s fi nancijskim brojkama i vremenom. Primjene ovog modela u drugim bolnicama omogućila bi pri-kupljanje usporedivih informacija i sustavno vred-novanje, koje po če poboljšanje rada u analizi i pri-mjenjivanju najbolje prakse (BIMS, 2005., 2008.). Ova studija slučaja pokazuje važnost razumijevanja samog procesa zdravstvene skrbi i njegovih podprocesa, te kako se inpu pretvaraju u bolničke usluge radi oda-bira najprikladnijeg načina za poboljšanje upravljanja u zdravstvenim sustavima.

3. ZaključakKao i kod svih poslovnih subjekata, zdravstveni susta-vi suočeni su s rastom troškova i problemom njihove pravilne alokacije. Mnoge razvijene zemlje kako bi riješile navedeni problem primjenjuju metodu ABC. U Velikoj Britaniji studija slučaja provedbe metode ABC u zdravstvenom sustavu analizirala je njezin uči-nak, koji proizlazi iz tri pokušaja jekom 1993., 1996. i 2000. godine. Postojalo je niz faktora koji su utjeca-li na njezinu provedbu kao što je podrška vrhovnog menadžmenta, resursi, prisutnost voditelja projekta, konkurentno okruženje, obuka i interakcija s posto-jećim sustavom. Podrška vrhovnog menadžmenta bila je ključna za započinjanje projekta, ali je jekom prvog pokušaja izostala da bi sljedeća dva pokušaja bila po cana od strane samog menadžment,a koji su uvidjeli potrebu za promjenom sustava.

Nadalje, složenost samog posla i nedostatak struč-nih kompetencija unutar sustava zah jevalo je zapo-šljavanje vanjskog konzultanta i organiziranje če ri radna ma za svaku podjedinicu u zdravstvenom su-stavu. Uz sve navedeno, veliku važnost imalo je i bol-ničko osoblje, kojeg je trebalo upozna sa sustavom, kako bi se smanjio njihov otpor prema promjenama. Ovi faktori naglašavaju složenost zdravstvene orga-nizacije kao podloge za računovodstvene inovacije. Moguća primjena metode ABC u Italiji obuhvaćala je postupak laparoskopske operacije, koja se koris u liječenju brojnih zdravstvenih slučajeva. Ovdje su se također pojavili određeni problemi u razumijevanju novog sustava u organizaciji, ograničenos informa-cijskog sustava, nedostatka sredstava i potrebnog vremena za uvođenje.

LITERATURA1. Arnaboldi, M. i Lapsley, I. (2005) Acitvity Based Co-

s ng In Healthcare: a UK Case Study, Research in He-althcare Financial Management. 10 (1); str. 61–75.

2. Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a

new surgery technique in hospital, Business Process Management, 15 (6); str. 895–919.

3. Doyle, G., Duff y, L., McCahey, M. (2004) An Em-pirical Study of Adop on/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland, University Col-lege Dublin.

4. Horngren C. et. al. (2009) Cost accoun ng: a mana-gerial emphasis. Upper Saddle River : Pearson Pren- ce Hall.

5. Kaplan, R. S., Atkinson A. (1989) Advanced Manage-ment Accoun ng. New Yersey: Pren ce Hall Inter-na onal.

6. Kuchta, D., Zbek, S. (2011) Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons, Ins tute of Organiza- on and Management, Wroclaw University of Tech-

nology, Poland; str. 300–311.7. Lawson R. A., (2005) The Use Of Acitvity Based

Cos ng In Healthcare Industry 1994. VS. 2004, Re-search in Healthcare Financial Management. 10 (1), str. 77–94.

8. Lukovnjak, I. (2014.) Hrvatska ljekarnička komora (Zakon o sanaciji javnih ustanova) [online]. Dostup-no na: h p://www.hljk.hr/LinkClick.aspx?fi le ck-et=rfVVd9dKULw%3D&tabid=37 [30. 6. 2014].

9. Ministarstvo zdravlja: Zakonodavstvo (Nacionalni plan – javna rasprava) Dostupno na: h p://www.zdravlje.hr/zakonodavstvo/nacionalni_plan_jav-na_rasprava [30. 6. 2014.].

10. Narodne novine (2012) Zakon o sanaciji javnih usta-nova. Zagreb: Narodne novine d.d. 136/12.

11. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based fund-ing in fi ve European countries, Cambridge Universi-ty Press, UK; str. 73–111.

12. Poslovni dnevnik: Tijekom sanacija bolnica neće bi ukidanja odjela ni djelatnos [online]. Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/tijekom-sanaci-je-bolnica-nece-bi -ukidanja-odjela-ni -djelatnos- -228802 [30. 6. 2014].

13. Ross T. K. (2004) Analyzing Health Care Opera ons Using ABC, Journal of Health Care Finance. 30 (3); str 1–20.

14. Sabor: Prijedlog i konačni izgled Zakona o sanaciji javnih ustanova [online]. Dostupno na: h p://www.sabor.hr/Default.aspx?art=51153 [30. 6. 2014].

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

111

UDK 336.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodPlaniranje, izrada, donošenje i izvršavanje proraču-na uređuje se odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Osim navedenoga, Zakonom o proračunu uređuje se upravljanje imovinom i dugovi-ma, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te zaduživanje i jamstvo jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo, proračunski nad-zor i druga pitanja u vezi s upravljanjem javnim fi nan-cijama. Odredbe Zakona o proračunu na odgovara-jući se način odnose i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U slučaju kada predstavničko jelo u zakonom odre-đenom roku ne donese proračun, odnosno u slučaju kada ne donese ni odluku o privremenom fi nan-ciranju, Vlada Republike Hrvatske će, na prijedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu i u skladu s odredbama članka 84. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (NNm br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), raspus predstavničko jelo. Istovremeno s raspuštanjem predstavničkog jela Vlada Republike Hrvatske će razriješi općin-

skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njima (čl. 85.a istoga Zakona).

U slučaju kada Vlada Republike Hrvatske raspus predstavničko jelo i kada razriješi općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima, Vlada Re-

publike Hrvatske će imenova povjerenika/cu Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadlež-nos predstavničkog i izvršnog jela i raspisa prije-vremene izbore sukladno posebnom Zakonu (čl. 85.b istoga Zakona).

Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučajevima kada nije donesen pro-račun i u slučajevima kada nije donesena ni odluka predstavničkog jela o privremenom fi nanciranju propisano je također Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

2. Financiranje JLP(R)S za vrijeme povjerenika/ce

U slučaju kada jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave ne donese ni proračun, ni odluku o privremenom fi nanciranju za konkretno 2015. go-dinu, Vlada Republike Hrvatske će, u skladu s odred-bama članka 86. Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi, imenova povjerenika/cu Vlade Republike Hrvatske koji/a će, temeljem svoje odluke o privremenom fi nanciranju, izvršava rashode do 31. ožujka 2015., a sve u skladu s odredbama nave-denoga Zakona. Povjerenik/ca Vlade Republike Hr-vatske će u navedenom razdoblju izvršava rashode temeljem svoje odluke o privremenom fi nanciranju, prateći dinamiku ostvarenja prihoda te jedinice u 2015. godini.

Sukladno članku 86., stavku 2. navedenoga Zakona povjerenik/ca je dužan/a osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave do uspostave nje-zinih jela. Važno je pritom istaknu da povjerenik ne može donosi ili mijenja proračun jedinice lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i

Posljedice nedonošenja proračuna i odluke o privremenom fi nanciranjuNevenka Brkić *

Autorica u tekstu razjašnjava dvojbe u primjeni Zakona o proračunu i Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi ponajprije u dijelu načina fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u slučajevima kada predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne donese ni proračun, ni odluku o privremenom fi nanciranju.

* Nevenka Brkić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

112

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ne može raspolaga njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije započe h poslova (čl. 88., st. 2. na-vedenoga Zakona).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 144/12) propisano je da u slučajevima kada nije donesen pro-račun, ni odluka o privremenom fi nanciranju, odlu-ku o privremenom fi nanciranju donosi povjerenik Vlade Republike Hrvatske u skladu s posebnim za-konom, a fi nanciranje se u tom slučaju vrši sukladno stavku 3. članka 88. Zakona, odnosno temeljem pro-računa prethodne godine. Odredbama članka 42. Zakona o proračunu propisano je da se, privremeno, na osnovi odluke o privremenom fi nanciranju, na-stavlja fi nanciranje poslova, funkcija i programa jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika proračuna u visini koja je neop-hodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim temeljem zakona.

Osim navedenoga, odredbama članka 42. Zakona o proračunu i odredbama članka 70. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da se privremeno fi nanciranje obavlja najduže za razdoblje od tri mjeseca, ako se godišnji proračun za narednu proračunsku godinu ne donese prije po-četka godine za koju se proračun donosi. Odlukom o privremenom fi nanciranju treba utvrdi da se privre-meno fi nanciranje obavlja razmjerno rashodima izvr-šenima u istom razdoblju prethodne godine, a najvi-še do 1/4 ukupno izvršenih rashoda bez izdataka.

Iznimka od navedenoga su uplaćene i prenesene, a manje planirane ili neplanirane pomoći, donacije, pri-hodi za posebne namjene, te namjenski primici od za-duživanja koji se mogu izvršava iznad ograničenja

od 1/4 ukupno izvršenih rashoda bez izdata-ka, sa suglasnošću čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 42., st. 4. Zakona o proračunu). U razdoblju pri-vremenog fi nanciranja fi nanciraju se is pro-grami, a korisnici ne smiju povećava broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine, te u tom razdoblju ne smiju preuzima nove obveze.

Prvo pitanje koje čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, između ostalih, često upućuju Ministarstvu fi nancija je: Mogu li se za vrijeme privremenog fi nan-ciranja sklapa dodatni ugovori koji su nuž-ni za izvršenje ranije potpisanih ugovora?

Takvi ugovori mogu se sklopi i izvršava samo, ako se radi o programima/projek ma

planiranima u proračunu prethodne godine i projekci-jama za naredne dvije godine. Za izvršenje takvih ugo-vora potrebna je odluka povjerenika Vlade Republike Hrvatske1, i to samo, ako se radi o ugovorima nužnima za dovršenje ranije započe h poslova, o čemu, suklad-no članku 88. Zakona, odlučuje povjerenik Vlade Re-publike Hrvatske. Rashodi koji su posljedica izvršenja spomenu h ugovora moraju bi razmjerni rashodima izvršenima u istom razdoblju prethodne godine, a naj-više do 1/4 ukupno izvršenih rashoda bez izdataka, osim ako se ne radi o iznimkama navedenima u članku 42., stavku 4. Zakona o proračunu, kada se rashodi mogu izvršava iznad ograničenja od 1/4 ukupno izvr-šenih rashoda bez izdataka.

3. Financiranje JLP(R)S do imenovanja povjerenika

Iz svega navedenoga razvidno je da nije problem funkcioniranja/fi nanciranja jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave u uvje ma kada pred-stavničko jelo ili povjerenik/ca Vlade Republike Hrvatske donese odluku o privremenom fi nancira-nju. Problem funkcioniranja/fi nanciranja jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave nastaje u razdoblju od 1. siječnja tekuće godine pa do imeno-vanja povjerenika/ce Vlade Republike Hrvatske.

Člankom 70., stavkom 5. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisano je sljedeće: ako se prije početka naredne godine ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom fi nanciranju,

1 Ako je odluku o privremenom fi nanciranju donijelo predstav-ničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općinsko vijeće, gradsko vijeće, odnosno županijska skupš na), odluku o provedbi/izvršenju spomenu h ugovora donosi čelnik te jedinice.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

113


fi nanciranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom. Me-đu m, problem je u tome što izvršavanje redovnih i nužnih izdataka u slučaju kada nije donesen pro-račun, ni odluka o privremenom fi nanciranju, od-nosno u razdoblju do imenovanja povjerenika/ce Vlade Republike Hrvatske nije propisano ni jednim posebnim zakonom.

Drugo pitanje koje čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, između ostalih, često upu-ćuju Ministarstvu fi nancija je: Što spada u redovne i nužne izdatke?

Budući da navedena problema ka nije jasno propisa-na važećim zakonskim propisima nameće se sljedeći zaključak. Ako predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne donese pro-račun prije početka proračunske godine za sljedeću proračunsku godinu s projekcijama za naredne dvi-je godine, fi nanciranje se nastavlja, privremeno, temeljem proračuna prethodne godine, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi i Zakona o proračunu. Iz navedeno-ga proizlazi da se u slučaju ne donošenja proračuna privremeno fi nanciranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svakom slučaju, nastavlja temeljem proračuna prethodne godine.

Slučajevi u kojima je proračun prethodne godine te-melj za privremeno fi nanciranje jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave su sljedeći:

• kod izrade odluke o privremenom fi nanciranju, koju donesi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• kod izrade odluke o privremenom fi nanciranju, koju donesi povjerenik Vlade Republike Hrvatske

• u razdoblju od raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je iza-bran zajedno s njima do imenovanja/dolaska po-vjerenika/ce Vlade Republike Hrvatske i

• u razdoblju od prestanka ovlas povjerenika/ce Vlade Republike Hrvatske do kons tuiranja novo-izabranoga predstavničkog jela.

Povjerenik/ca Vlade Republike Hrvatske odgovo-ran/a je za obavljanje poslova iz djelokruga predstav-ničkog jela do dana kons tuiranja novoizabranoga predstavničkog jela. Danom kons tuiranja pred-stavničkog jela prestaju ovlas povjerenika/ce Vla-de Republike Hrvatske, a prvim radnim danom, koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, prestaje ovlast povjerenika/ce za obavljanje poslova iz nadležnos izvršnog jela.


organizira

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izo-brazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fi ka-ta stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Pot-vrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos su-dionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom pos-tupku posjeduje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne na-bave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi pre-ma „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NA-BAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 6/12 i 125/14).

Datum održavanja: 2. - 7. veljače 2015. (6 dana/s počet-kom u 8:30 sa )

Broj polaznika: maksimalno 35

Nastavni materijal:

• materijal s prezentacijama predavača

• materijal s propisima koji se mogu koris i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Detaljan program i raspored izobrazbe možete pronaći na internetskoj stranici www. m4pin.hr.


Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

Zagreb, 2. - 7. veljače (6 dana), s početkom u 8:30 sati

Izobrazbu u području javne nabave

114


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodU situaciji kada smo suočeni s padom prihoda prora-čuna i upitnom realizacijom planiranih obveza bitna je naplata svakog prihoda. Među m, unatoč kvalitet-nijem zakonskom okviru, određeni (u nekim slučaje-vima i vrlo veliki) broj dužnika odnosno obveznika nije u stanju podmiri dospjele obveze. Zbog toga se u posljednjih nekoliko godina pokušava domisli kako omogući podmirivanje dospjelih obveza na način koji će bi prihvatljiv dužnicima, te kako odgodi na-platu za određeno razdoblje, ali u određenim sluča-jevima i kako otpisa ili djelomično otpisa dug. Pro-pisi kojima je uređeno pitanje odgode naplate duga, obročnog plaćanja ili otpisa potraživanja, u svojoj su primjeni povezani s vrstom prihoda odnosno davanja koji se duguju. Po toj osnovi prihodi se mogu podijeli- na javna davanja i ostale prihode.

Pored Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), jela javne vlas u svom postupanju glede odgode

plaćanja duga i otpisa potraživanja primjenjuju Opći porezni zakon (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13; dalje u tekstu: OPZ) kada se radi o dugovima/potraživanjima koja se smatraju javnim davanjima. Javna davanja (u smislu toga Zakona) su porezi i druga javna davanja pri čemu su:

• Porezi: novčana davanja i prihod proračuna koji se koris za podmirivanje proračunom utvrđenih jav-nih izdataka.

• Druga javna davanja: carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za prekrša-je i sva davanja, čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela.

• Porezno jelo: jelo državne uprave, jelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili jelo jedini-ce lokalne samouprave u čijem su djelokrugu po-slovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza.

2. Primjena Općeg poreznog zakonaUzimajući u obzir vrste prihoda koje ubiru, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S, JLS) bi u najvećoj mjeri trebale primjenjiva upravo odredbe OPZ-a kada se radi o postupcima odgode na-plate duga, obročne otplate, odgode ovrhe ili otpisa duga. Naime, slobodno se može reći da većinu pri-hoda JLS-a čine upravo porezi i druga javna davanja (dalje u tekstu: porezi), i to primjerice lokalni porezi, komunalna davanja (doprinos i naknada), spomenič-ka renta, koncesijska odobrenja, novčane kazne za prekršaje, troškovi ovrhe, pristojbe i dr.

Potkraj 2012. donesene su izmjene i dopune OPZ-a koje su u mnogome izmijenila dotadašnja postupanja u dijelu odgode plaćanja dospjelih obveza. Naime, do navedenih izmjena, OPZ je sadržavao niz odredbi ko-jima su bili regulirani postupci koji se odnose na od-godu naplate poreznog duga, obustavu i odgodu ovr-

Primjena Općeg poreznog zakona u postupku odgode plaćanja, otpisa i drugih raspolaganja potraživanjima JLP(R)S Danijel Jerman *

Dana 4. studenoga 2014. godine, u organizaciji TIM4PIN-a održana je interak vna radionica o napla po-traživanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s posebnim osvrtom na obročnu otplatu i otpis javnih davanja te na obročnu otplatu i otpis nejavnih davanja. Kako je radionica bila iznimno uspješna, autor, koji je ujedno bio i predavač na radionici, u tekstu daje cjelovit osvrt na primjenu Općeg poreznog zakona u postupku odgode plaćanja, otpisa i drugih raspolaganja dospijelim potraživanjima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

* Danijel Jerman, dipl. iur., Pročelnik Upravnog odjela za fi nancije i društvene djelatnos Grada Opa je.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

115


he te otpis poreznog duga što sada više nije slučaj. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (NN, br. 136/12) brisana odredba (čl. 118.) kojoj je bila regulirana mogućnost odgode naplate poreznog duga iz poreznog dužničkog odno-sa. Iz obrazloženja prijedloga Zakona, koji je upućen Hrvatskom Saboru kao razlog brisanja ovih odredbi istaknuto je da će se obveze iz porezno-dužničkog odnosa regulira prema sklopljenoj predstečajnoj nagodbi, koja dozvoljava odgodu naplate poreznog duga kao i otplatu u obrocima, a kako bi se izbjeglo paralelno vođenje postupaka.

Pored toga brisana je i odredba (čl. 136.) kojoj je bila propisana mogućnost odgode ovrhe radi toga što je mogućnost odgode ovrhe propisana i odredbama Ovršnog zakona (NN, br. 112/12), koje bi se od sada trebale isključivo primjenjiva . Među m, nakon ova-kvih izmjena postavlja se pitanje što je s dužnicima koji nemaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, odnosno s dužnicima (uglavnom građani), koji uopće nisu obveznici Zakona o fi nancijskom po-slovanju i predstečajnoj nagodbi. Iz postojeće prakse JLS-a najveći broj zahtjeva za odgodom plaćanja od-nosi se na građane koji duguju poreze i druga javna davanja prema JLS-u i koji su se do sada rješavali pre-ma odredbama OPZ-a, kao i tvrtke čiji dugovi prema JLS-u u pravilu nisu značajnijeg iznosa, a uvjetovani su sezonskim oscilacijama u poslovanju.

Stoga su u međuvremenu bili doneseni posebni pro-pisi kojima je pokrivena nastala praznina te omogu-ćeno dužnicima, koji ne podliježu odredbama Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, da pod propisanim uvje ma podmire dugovanja u obrocima ili jednokratno uz povoljnije kamate ili uz njihov otpis prema: Zakonu o napla poreznog duga fi zičkih osoba (NN, br. 55/13) i Zakonu o napla pore-znog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (NN, br. 94/13). Među m, budući da su izmjene iz prosinca 2012. sadržavale i odredbe koje su bila nepotpune, neprecizne ili nisu cjelovito rješavale pojedina pitanja, u mjesecu lipnju 2013. donesene su nove izmjene i dopune OPZ-a odnosno Zakon o izmjenama i dopu-nama Općeg poreznog Zakona (NN, br. 73/13), kojima je, između ostalog, izmijenjen ili dopunjen dio odred-bi koje se odnose na raspolaganja potraživanjima, a novim odredbama propisan način vođenja evidencija spornih potraživanja (čl. 120., 135., 137.a i 137.b).

3. Odgoda naplate poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa

Porezno-dužnički odnos, kako ga defi nira OPZ, je dio porezno-pravnog odnosa (prava i obveze u poreznom postupku) u kojem sudionici – porezno jelo, pore-

zni obveznik i porezni jamac ostvaruju svoja prava i obveze. Prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa (pravo na naplatu poreza ili pravo na povrat poreza) nastaju od dana dospjelos tražbine po osnovi pore-za (po izvršnos akta na kojemu se obveza temelji, istekom zakonskih rokova plaćanja, itd.), odnosno od dana kada je porezno jelo primilo uplatu preplaće-nog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove.

Prije posljednjih Izmjena propisani postupak odgode naplate pokretao se isključivo prema zahtjevu dužni-ka. Zahtjev je trebao bi obrazložen tako da dokazuje činjenice postojanja neprimjerenog opterećenja ili nastupa veće gospodarske štete po dužnika u slu-čaju naplate duga. S obzirom na to da su oba uvjeta uopćena, jelo koje je nadležno odlučiva o zahtjevu moralo je iznesene činjenice ocijeni prema svakom konkretnom slučaju primjenjujući u mnogome slo-bodnu ocjenu.

O zahtjevu je dakle odlučivao čelnik poreznog jela, odnosno, u slučaju JLS-a, pročelnik odjela nadležnog za naplatu pojedinog javnog davanja tako da je donosio rješenje kojim prihvaća ili odbacuje zahtjev, a odgoda naplate duga mogla je bi jednokratna ili u obrocima i mogla je traja najduže 10 mjeseci (10 mjeseci od podnesenog zahtjeva ili 10 obroka). Porezno jelo mo-glo je od dužnika traži sredstva osiguranja naplate duga (neopoziva garancija banke ili druge fi nancijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa, koju odredi porezno jelo, zalog vrijednosnih papira i tražbina-primjerice udio u kapitalu, založno pravo na nekretninama, pokretninama i pravu građenja, jam-stvo druge osobe koja je vlasnik imovine čija vrijednost odgovara visini poreznog duga).

Nakon stupanja na snagu navedenih izmjena više nije moguće odlučiva po podnesenim zahtjevima pri-mjenjujući odredbe Općeg poreznog zakona. Kako bi se premos la trenutna pravna praznina, postaje svrsishodno da JLS vlas m odlukama propišu način i uvjete za odgodu plaćanja ili obročnu otplatu svojih potraživanja na ime poreza i drugih javnih davanja. Pri sastavljanju takve odluke najjednostavnije se po-služi tekstom odredbi OPZ-a, koje su bile do nedav-no na snazi kao i odredbama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis po-traživanja s me da se postupanje prilagodi potreba-ma svake JLS (ovlaštenje za donošenje odluke, rokovi odgode, uvje , sredstva osiguranja i sl.).

3.1. Odgoda naplate poreznog duga u slučaju pokretanja upravnog spora

OPZ je kao poseban oblik odgode naplate predviđao odgodu u slučaju kada je pro v drugostupanjskog

116


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

rješenja pokrenut upravni spor (čl. 119.). Navedena mogućnost mogla se primjenjiva u iznimnim situ-acijama odnosno tek, ako i kada je pokrenut upravni spor pro v izvršnog akta kojim je utvrđena obveza plaćanja i u slučaju da su ispunjena dva uvjeta:

• ako bi izvršenje rješenja tužitelju nanijelo teško naknadivu štetu

• ako odgoda nije pro vna javnom interesu.

Izmjenama i dopunama OPZ-a iz 2013. godine, kao i u prethodnom slučaju, brisane su odredbe kojima je regulirana mogućnost odgode naplate poreznog duga iz poreznog dužničkog odnosa u slučaju pokre-tanja upravnog spora.

3.2. Odgoda ovrhe

Ovršni je postupak dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno jelo provodi postupak prisilne napla-te poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostoj-nih isprava. Kao i u slučaju odgode naplate poreznog duga i odgoda ovrhe pokreće se na zahtjev stranke – ovršenika. I u ovom dijelu OPZ je doživio značajnu promjenu, jer je cijela odredba (čl. 136.) kojom je bilo regulirana mogućnost odgode ovrhe brisana. Podsjetnika radi, do ovih Izmjena Zakona ovrha se mogla odgodi iz tri razloga:

• ako je pro v ovršne isprave podnesena žalba• ako je podnesen zahtjev za povrat u prijašnje stanje

u postupku u kojem je donesena ovršna isprava• ako je ovršenik pro v rješenja o ovrsi podnio žalbu

O zahtjevu također rješenjem odlučivao je čelnik po-reznog jela odnosno u slučaju JLS-a pročelnik odje-la nadležnog za naplatu pojedinog javnog davanja, a odgoda ovrhe mogla je traja najduže šest mjeseci. Kao dodatni uvjet za odgodu ovrhe nadležno jelo moglo je i u ovom slučaju od podnositelja zahtjeva traži sredstva osiguranja naplate duga što je ovisilo o njegovoj slobodnoj ocjeni, a nakon isteka roka za odgodu ovrha se nastavljala. Za vrijeme trajanja od-gode ovrhe obračunavale su se zatezne kamate. Kako je Izmjenama OPZ-a brisana ova odredba, nadalje će se kod postupanja primjenjiva odredbe Ovršnog zakona (čl. 65.), što je bila i namjera predlagatelja Zakona.

3.3. Obustava ovrhe1

Obustava ovrhe je radnja u ovršnom postupku koja se može pokrenu na prijedlog ovršenika, ali i po službenoj dužnos . U pravilu će se obustava ovrhe pokrenu po službenoj dužnos , jer iz zakonskog određenja proizlazi da je odredba o obustavi ovrhe

1 Članak 135 OPZ-a.

impera vnog karaktera i ovisi o nastupu činjenica za koje saznanje nužno ima porezno jelo. Dakle, ovrha će se sukladno odredbama OPZ-a obustavi :

• ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovrše-nog postupka preinačena, ukinuta ili poništena

• ako prestanu prava i obveze iz porezno-dužnič-kog odnosa (uplata, otpis, zastara – prema čl. 24 OPZ-a)

• ako se otpiše porezni dug• ako se otvori postupak predstečajne nagodbe

(novo) – Izmjene i dopune OPZ-a (NN, br. 136/12)• ako se otvori stečajni postupak• ako se odgodi izvršenje rješenja (najnovije) – Iz-

mjene i dopune OPZ-a (NN, br. 73/13).

U većini slučajeva propisanih Zakonom ovrha se može obustavi i po službenoj dužnos i prema pri-jedlogu stranke. Naime, u slučaju da je ovršnu ispra-vu donijelo isto jelo koje je pokrenulo ovrhu, (pri-mjerice rješenje o ovrsi za dospjeli iznos poreza na tvrtku donosi odjel za fi nancije koji je donio i rješenje o utvrđivanju porezne obveze), podrazumijeva se da će isto čim zaprimi drugostupanjsko rješenje kojim se mijenja ili stavlja izvan snage ovršna isprava (pore-zno rješenje) po službenoj dužnos obustavi ovrhu. S druge strane, ako se radi o ovršnom postupku koji se temelji na ovršnoj ispravi drugog jela, moguće je da će stranka najčešće podnije zahtjev za obustavu ovrhe po zaprimanju drugostupanjskog rješenja ko-jim se mijenja ili stavlja izvan snage ovršna isprava ili ako drugo jelo donesene odluku o odgodi izvršenja ovršne isprave.

U slučajevima kada je isto jelo nadležno za utvr-đivanje i naplatu javnog davanja ono bi trebalo po službenoj dužnos obustavi ovrhu kada primjerice rješenjem utvrdi nastup zastare prava na naplatu po-traživanja, koje je predmet ovrhe ili kada rješenjem odgodi naplatu poreza koji su predmet ovrhe ili ot-piše porezni dug koji je predmet ovrhe. Radi ekono-mičnos postupka preporuča se da se is m aktom, kojim se rješavaju prava iz porezno-dužničkog od-nosa ujedno i obustavi ovrha, naravno ako je aktom riješeno u korist stranke (odobrena obročna otplata, utvrđena zastara, otpisan dug). Što se če obustave ovrhe u slučaju otvaranja stečajnog postupka isto je moguće proves po službenoj dužnos ili na prijed-log stranke. Naime, ova se odredba Zakona temelji na Stečajnom zakonu prema odredbama kojim se prekidaju postupci ovrhe i osiguranja, koji su u je-ku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Dakle, u slučaju da se nad dužnikom kod kojeg je u jeku ovr-ha otvori stečajni postupak, nadležno jelo će iznos duga prijavi u stečajni postupak, te ujedno obusta-vi provedbu ovrhe.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

117


Do posljednjih izmjena OPZ je predviđao mogućnost obustave ovrhe u slučaju kada se odgodila naplata poreza ili se odobrilo plaćanje u obrocima. Navede-na mogućnost brisana je zato što odgoda plaćanja i obročna otplata također više nisu predviđene OPZ-om. Kao novi razlog za obustavom ovrhe Izmjenama i dopunama OPZ-a predviđeno je otvaranje postupka predstečajne nagodbe prema Zakonu o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

4. Otpis dospjelog poreznog duga2

Kvaliteta rada i učinkovitos poreznih jela očitu-je se i u broju dužnika, kao i visini potraživanja koja se otpisuju uslijed nenapla vos . Svaki bi vjerovnik trebao teži da napla svoja potraživanja u cijelos , odnosno da provede sve zakonske radnje koje mu stoje na raspolaganju. Nažalost svjedoci smo da je to veliki izazov za brojne JLS-e, pri čemu dio problema leži na unutarnjoj organizaciji samog JLS-a, ali znača-jan dio na nedorečenim propisima, neraspolaganju svim relevantnim podacima i nepovezanos svih -jela javne vlas . Među m, prema odredbama OPZ-a mogućnost za otpis potraživanja objek vni su razlozi koji su nastupili na strani dužnika i ne podrazumijeva-ju u pravilu propuste u postupcima naplate od strane poreznog jela.

Ako se porezni dug ne može napla ni u postup-ku ovrhe, otpisuje se kao nanapla v:

• ako je ovršenik umro, a nije ostavio pokretnina i nekretnina iz kojih se može napla dug

• ako postoji pravomoćno rješenje o zaključenju ste-čajnog postupka nad pravnom osobom, a ne po-stoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva

• ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi kojim je utvrđeno da se dug otpisuje (čl. 13. Zakona o izmjenama i dopuna-ma Općeg poreznog zakona)

• ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra, a ne postoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva (čl. 13. Zakona o izmje-nama i dopunama Općeg poreznog zakona)

• ako bi izvršenje naplate dovelo u pitanje osnovne životne potrebe ovršenika i članova njegova kućan-stva

• protekom roka od če ri godine od nastupanja ap-solutnog roka zastare prava na naplatu poreznog duga (čl. 120., st. 4. i 5. OPZ-a).

Sukladno navedenom otpis poreznog duga može bi po službenoj dužnos (smrt dužnika fi zičke osobe, stečaj pravne osobe, rezultat predstečajne nagod-be, brisanje iz sudskog registra, nastup zastare) ili na

2 Članak 137 OPZ-a.

osnovi zahtjeva stranke (ugrožene osnovne životne potrebe dužnika).

4.1. Otpis po službenoj dužnos

U slučaju smr ovršenika, iza kojeg su ostala nepod-mirena dugovanja na ime javnih davanja, potrebno je provjeri je li is u postupku nasljeđivanja ostavio po-kretnine ili nekretnine iz kojih se može napla dug. U slučaju da se utvrdi da je rješenjem o nasljeđivanju iza preminulog ovršenika nasljednicima pripala imovina iz koje se dug može napla , tada je potrebno pokrenu postupak naplate duga od nasljednika jer je člankom 22., stavkom. 2. OPZ-a propisano da su nasljednici duž-ni pla obveze iz porezno-dužničkog odnosa do visi-ne naslijeđene imovine, osim novčanih kazni izrečenih ostavitelju. U slučaju da je dužnik preminuo bez imovi-ne ili njezina vrijednost ne pokriva dugove ostavitelja dug se otpisuje po službenoj dužnos .

Ako nakon okončanja stečajnog postupka, u kojem JLS nije uspjela napla svoja potraživanja, ostanu dugovanja, a ne postoji osiguranje duga po osno-vi jamstva druge osobe, dug se također otpisuje po službenoj dužnos . Među m, u ovom slučaju postoji mogućnost da se tražbina JLS ponovno eviden ra i potražuje od odgovorne osobe u pravnoj osobi nad kojoj je stečaj otvoren i zaključen (čl. 26. OPZ-a).

Izmjenama i dopunama OPZ-a kao nove mogućnos otpisa duga predviđeni su postupak predstečajne nagodbe, brisanje pravne osobe iz sudskog registra te nastup zastare. Naime sukladno Zakonu o fi nan-cijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u kojem postupku postoji mogućnost donošenja rješenja o ot-pisu dugovanja. U slučaju kada se dakle u postupku predstečajne nagodbe donese rješenje o otpisu kojim su obuhvaćeni dugovi na ime javnih davanja tada se, po pravomoćnos rješenja, oni otpisuju i od pore-znog jela.

Druga novina je mogućnost otpisa duga, ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra, a ne postoji osiguranje duga po osnovi poreznog jamstva. I u ovom slučaju postoji mogućnost, da se tražbina JLS-a ponovno eviden ra i potražuje od od-govorne osobe u pravnoj osobi koja je brisana i sud-skog registra. Ovom odredbom zakonodavac je ispra-vio nedostatak koji je postojao u ranijim odredbama i omogućio da se takva potraživanja, koja su optereći-vala bilance JLS-a, također mogu otpisa .

Konačno, Zakonom je sada predviđena mogućnost otpisa duga na ime poreza u slučaju kada je nastupila zastara prava na naplatu, i to protekom če ri godine od nastupa apsolutnog roka zastare. Odluku o ta-kvom otpisu donosi čelnik poreznog jela (pročelnik) i ona obvezno sadrži oznaku poreznog duga, kao i raz-

118


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

doblje na koje se is odnosi. Ako dužnik svojevoljno upla (otpisani) zastarjeli iznos duga, is iznos se po-novno eviden ra.

4.1.1. Otpis po zahtjevu stranke

Dug se može otpisa u cijelos ili djelomično prema zahtjevu stranke, i to u slučaju, ako bi izvršenje na-plate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne život-ne potrebe ovršenima i članova njegova kućanstva. Iz ovakvog zakonskog određenja proizlazi da se dug fakulta vno može otpisa isključivo dužniku fi zičkoj osobi. Iako i u ovom slučaju Zakonom nije defi nirano koje su to osnovne životne potrebe ovršenima i čla-nova njegova kućanstva zasigurno je da bi se trebalo radi o iznimnim i rijetkim slučajevima. Dakle, kod za-htjeva za otpisom nadležno jelo će zahtjev rješava prema slobodnoj ocjeni dokaza pri čemu mora utvr-di sve činjenice relevantne za donošenje konačne odluke.

Pri razmatranju zahtjeva treba uze u obzir odred-be članka 147. OPZ-a koja propisuje što ne može bi predmetom ovrhe odnosno izuzete iz ovrhe (odje-ća, cipele, rublje, posuđe, pokućstvo, televizor, alat, oruđe i strojevi potrebni za obavljanje registrirane djelatnos , stoka, poljoprivredni strojevi i drugo po-trebno za rad poljoprivrednik, itd.) radi zaš te osnov-nih životnih potreba ovršenika i članova njegova ku-ćanstva. U svakom slučaju kod svakog zahtjeva treba traži dokaz posjeduje li ovršenik ili članovi njegova kućanstva u vlasništvu nekretninu ili osobno motor-no vozilo, da li posjeduje rješenje nadležnog ureda socijalne skrbi, a po potrebi izvrši očevid na mjestu stanovanja ovršenika. U slučaju da se radi o dužniku koji nema prebivalište na području nadležne JLS mo-guće je od jela druge JLS ili drugog državne uprave jela zatraži pružanje pravne pomoći prema članci-

ma 97. – 101. OPZ-a, u obavljanju određenih radnji ili prikupljanju dokaza. I ovaj postupak preporuča se također regulira internim aktom JLS.

4.1.2. Otpis neznatnog poreznog duga

Odredba o otpisu poreznog duga neznatne vrijed-nos (čl. 137.b OPZ-a) predstavlja novinu propisanu Izmjenama i dopunama OPZ-a iz lipnja 2013. godine (NN, br. 73/13). Istom se propisuje da se dospjeli po-rezni dug na dan 31. 12. tekuće godine, koji ne prelazi iznos od 10 kuna, otpisuje po službenoj dužnos do 15. veljače iduće godine. Svrha ove odredbe je da se dio potraživanja, radi ekonomičnos postupka, briše iz evidencija potraživanja. Među m, smatramo da bi, u cilju ujednačavanja propisa, bilo zasigurno svrsis-hodnije ovu odredbu uskladi s istovjetnom odred-bom Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za

odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (NN, br. 52/13 i 94/14), gdje je iznos duga koji se otpisuje određen u visini do 50,00 kuna.

5. Raspolaganje poreznim dugom iz porezno dužničkog odnosa3

Odredbama OPZ-a propisana je mogućnost posebnog raspolaganja s potraživanjima na ime poreza i drugih javnih davanja. Tako Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) na prijedlog ministra fi nancija može donije odluku o prodaji ili otpisu poreznog duga iz porezno dužničkog odnosa. Navedena odredba, sa stajališta JLS-a, nejasna je u smislu na koje se pore-zne dugove ona odnosi, da li na porezne dugove za koje evidenciju vodi porezna ili carinska uprava ili i na porezne dugove prema JLS-u. Osim toga nije uopće defi nirano u kojim bi se slučajevima i pod kojim okol-nos ma takva odluka mogla donije , što bi se trebalo svakako preciznije defi nira .

I u ovom dijelu OPZ je posljednjim Izmjenama iz 2013. godine doživio određene promjene, a sve u vezi s primjenom Zakona o fi nancijskom poslovanju i pred-stečajnoj nagodbi. Naime Izmjenama i dopunama OPZ-a iz prosinca 2012. bila je propisana mogućnost raspolaganja pravima iz porezno-dužničkog odnosa u postupcima predstečajne nagodbe i stečajnim po-stupcima. Pa je tako pravima čija vrijednost prelazi iznos 10.000.000 kuna ovlašten raspolaga mini-star fi nancija, a pravima čija vrijednost ne prelazi 10.000.000 kuna i pravima u skraćenom postupku predstečajne nagodbe čelnik poreznog jela.

Posebnom odredbom bilo je propisano da će uvje-te, način i postupak odlučivanja o pravima poreznog jela iz porezno dužničkog odnosa u stečajnom po-

stupku, postupku predstečajne nagodbe i skraćenom postupku predstečajne nagodbe propisa Uredbom Vlada prema članku 14. Izmjena i dopuna OPZ-a. Me-đu m, iz odredbi donesene Uredbe o uvje ma, na-činu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u postupku predstečajne nagodbe (NN, br. 3/13), koje govore o jelu kojem se podno-si zahtjev (Porezna uprava) tako i iz sadržaja obrasca ZSS-a, kao sastavnog dijela Uredbe (Zahtjev dužnika prema vjerovniku Ministarstvu fi nancija, Poreznoj i/ili Carinskoj upravi za sklapanje sporazuma o pri-hvaćanju plana fi nancijskog restrukturiranja u skra-ćenom postupku predstečajne nagodbe), proizlazi da se pod pojmom poreznih dugova podrazumijevaju

3 Članak 120. OPZ-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

119


isključivo dugovi prema Ministarstvu fi nancija, Po-reznoj i/ili Carinskoj upravi (slično kao i kod Zakona o reprogramu poreznog duga uzrokovanog gospodar-skom krizom), pa se postavljaju određena pitanja.

Uzimajući u obzir navedeno nameće se pitanje odno-se li se odredbe Zakona i Uredbe na porezne (i dru-ga javna davanja) dugove prema jedinicama lokalne samouprave koje same obavljaju poslove utvrđiva-nja i naplate lokalnih poreza i drugih javnih davanja? Ako se odredbe Uredbe odnose i na dugove prema jedinicama lokalne samouprave koje same obavljaju poslove utvrđivanja i naplate lokalnih poreza i drugih javnih davanja, postavlja se pitanje provedbe postup-ka razmatranja zahtjeva i odlučivanja po zahtjevu jer se, sukladno navedenom, zahtjevi podnose Poreznoj ispostavi koja nije nadležna za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza (za JLS koje samostalno ubiru poreze), a posebno drugih javnih davanja iz nadležnos JLS? U tom se slučaju postavlja i pitanje ustavnos i za-konitos samih odredbi Zakona, jer Ministar fi nancija pa čak ni Vlada ne može raspolaga potraživanjima JLS-a.

Kao odgovor na ova pitanja uslijedile se Izmjene i dopune OPZ-a iz lipnja 2013. godine kojima je odred-ba dopunjena tako da pravima iz porezno dužničkog odnosa mogu raspolaga i sva druga nadležna jela određena Zakonom ili drugim propisima utemeljenim na zakonu, dakle i jela JLP(R)S-a. Budući da isto nije regulirano Zakonom, nadležnost, uvjete i način ras-polaganja pravima na razini JLP(R)S-a bit će nužno regulira internim Odlukama po uzoru na Uredbu Vlade.

5.1. Vođenje sporno napla vih dugovanja u poreznim evidencijama4

Kao i u slučaju otpisa neznatnog poreznog duga i ova odredba predstavlja novinu propisanu Izmjena-ma i dopunama OPZ-a iz lipnja 2013. godine (NN, br. 73/13). Njome je predviđeno ustrojavanje posebne evidencije za sporna potraživanja na ime poreza i dru-gih javnih davanja, ali s m da isto nema utjecaja na daljnje vođenje postupaka naplate sukladno zakonu.

Pod sporno napla vim poreznim dugom smatra se:

1) ako se dug ne može napla čak ni u postupku ovr-he, a još nije nastupila apsolutna zastara prava na naplatu

2) ako porezni obveznik – fi zička osoba koja se pre-selila na nepoznato mjesto, ili je od strane suda proglašena nestalom, ili joj je oduzeta poslovna sposobnost, nije ostavila ili nema imovinu iz koje

4 Članak 137.a OPZ-a

se porezni dug može napla , a još nije nastupila apsolutna zastara prava na naplatu

3) ako nije plaćen u roku od pet godina nakon isteka kalendarske godine u kojoj je porezna obveza utvr-đena

4) ako je porezni dužnik pokrenuo postupak predste-čajne nagodbe

5) ako je nad poreznim dužnikom pokrenut stečajni postupak

6) od dana smr poreznog obveznika do pravomoć-nos rješenja o nasljeđivanju.

Smisao ove odredbe, dakle nije u tome da se sporni dug ne napla , već isključivo u cilju sređivanja evi-dencija i posebnom praćenju potraživanja čije napla-ta izvjesnija.

6. Posebni propisi Kako smo već u uvodu istaknuli, osim Izmjena OPZ-a, jekom 2013. godine doneseni su propisi u vezi s na-

platom potraživanja na ime poreza i drugih javnih davanja, čiji je osnovni cilj bio omogući dužnicima podmirenje duga kako bi is ma bio povoljniji, odno-sno koji će im olakša podmirenje obveza. Radi se o dva zakona:

1) Zakon o napla poreznog duga fi zičkih osoba (NN, br. 55/13) i

2) Zakon o napla poreznog duga uzrokovanog gos-podarskom krizom (NN, br. 94/13).

I jedan i drugi propis imali su ograničeno trajanje, od-nosno rok do kada se zahtjevi mogu podnije . Ovim propisima privremeno je popunjena pravna praznina brisanjem odredbi OPZ-a, koje su regulirale moguć-nost odgode plaćanja dospjelih obveza, a cilj je bio smanjenje nelikvidnos u zemlji kao i broja subjekata pod ovrhom.

6.1. Zakon o napla poreznog duga fi zičkih osoba

Ovaj se Zakon odnosio na javna davanja (porezi, do-prinosi i druga javna davanja) izuzev koncesija (na koje se primjenjuje Uredba prema čl. 137.a OPZ-a, odnosno Zakon o proračunu) i doprinosa za MIO za starost na temelju indiv. kapit. štednje, a obuhvaćao je porezni dug koji čine glavnica i kamate na dan podnošenja zahtjeva. Osim toga is uključuje i du-gove čije je plaćanje ranije odgođeno prema propi-sima, koji su tada bili na snazi (npr. čl. 118. OPZ-a). Zakon se primjenjivao isključivo na fi zičke osobe koje ne sudjeluju u prometu roba i usluga na tržištu, i to na građane, na osobe koje su prestale obavlja registriranu djelatnost do dana stupanja na snagu Za-kona (obrtnici i slobodna zanimanja), kao i na osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva ili su obvezno osigurane osobe koje obavljaju poljopri-

120


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

vrednu djelatnost kao jedino zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana.

Zakonom su bilo predviđene dvije mogućnos načina podmirenja duga:

a) Reprogram glavnice uz otpis kamata i posebnu kamatnu stopu na reprogramiranu glavnicu od 4,5 %

b) Jednokratna uplata glavnice uz otpis kamata

U oba ova slučaja pisani zahtjev potrebno je bilo pod-nije najkasnije u roku 90 dana od stupanja Zakona na snagu od 9. svibnja 2013., odnosno do 7. kolovoza 2013.godine. O zahtjevu odlučuje nadležno porezno -jelo (kod JLS nadležni odjel) rješenjem, a otpis duga po osnovi kamata se provodi po izvršnos rješenja, i to:

• kod reprograma: dostavom rješenja stranci (čl. 133., st. 2. ZUP-a)

• kod jednokratne uplate: uplatom glavnice (čl. 7., st. 4. Zakona)

Svi pokrenu postupci ovrhe pljenidbom novčanih sredstava na računima ovršenika su se obustavili po službenoj dužnos nakon izvršnos rješenja, s me da je moguće i prije izvršnos rješenja, za vrijeme raz-matranja zahtjeva i uz poseban zahtjev, posebni rje-šenjem odgodi ovrhu koja je u jeku. Iz ove odredbe je razvidno da se obustavljaju samo postupci ovrhe na računima dužnika, a ne i postupci ovrhe primjerice na nekretninama i pokretninama što bi moglo doves do poteškoća u primjeni.

U pogledu reprograma duga potrebno je istaknu da broj obroka ovisi o iznosu duga (maksimalno 60) kao i da za vrijeme trajanja reprograma zastara ne teče. Što se če mogućnos jednokratne uplate uz otpis kama-ta, dug je bilo potrebno podmiri u roku od 30 dana, odnosno izuzetno s pisanim obrazloženjem traženja plaćanja u produženom roku. U slučaju da se stranke ne pridržavaju rokova plaćanja utvrđenim rješenjem, donesena rješenja se ukidaju i dug zajedno s otpisanim kamatama ponovno eviden ra u evidencijama.

Preporuka bi bila, s obzirom na posebne kamate i nužnost zasebno praćenja reprogramiranih obveza, da se obveze (reprogramirane ili jednokratno plaća-nje) po rješenjima knjiže na posebne evidencije (ta-rife). Također je nužno (u slučaju da još nisu riješeni svi zahtjevi) kod donošenja rješenja vodi računa o vrstama prihoda. Naime, ako dužnik ima dugovanja po više osnova u rješenju treba naves iznos obroka za svaku osnovu plaćanja kao i pripadajuće uplatne račune na koji će se is uplaćiva (Naredbom o nači-nu uplaćivanja prihoda proračuna i sl., nije predviđen poseban uplatni račun za prihode JLP(R)S po repro-gramu).

6.2. Zakon o napla poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom

I ovaj se Zakon također odnosio na javna davanja (po-rezi, doprinosi i druga javna davanja) izuzev koncesija i doprinosa za MIO za starost na temelju indiv. kapit. štednje, a obuhvaća porezni dug koji čine glavnica i kamate na dan 31. siječnja 2013.godine. Osim toga is uključuje i dugove čije je plaćanje ranije odgođe-no prema propisima koji su bili na snazi (npr. čl. 118. OPZ-a). Zakon se primjenjivao isključivo na poduzet-nike ili na dug nastao iz poduzetničke djelatnos s me da se pod poduzetnicama smatraju:

a) svaka fi zička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnos koja gos-podarsku djelatnost (razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris ) obav-lja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris

b) koji nisu podnijeli prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe i kojima do sada nije odo-bravan reprogram sukladno zakonima o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodar-skom krizom ili je is ukinut.

Zakon se nije odnosio na fi nancijske ins tucije, uklju-čujući kreditne ins tucije, kreditne unije, inves cijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, ins tucije za platni promet i ins tucije za elektronički novac. Pored toga da bi se zahtjev mo-gao odobri morali su bi ispunjeni i dodatni uvje :

• poduzetnik mora bi uredan porezni obveznik na-kon 31. siječnja 2013. godine s me da će se sma-tra urednim poreznim obveznikom nakon 31. si-ječnja 2013., ako su njegove uplate od 1. veljače 2013. do dana podnošenja Zahtjeva jednake zadu-ženju obveza u istom razdoblju ili je do podnošenja Zahtjeva u cijelos podmirio ovo zaduženje

• poduzetnik u 2011. i 2012. godini nije vršio isplatu dividende, udjela u dobi ili predujma dobi , a u isto je vrijeme imao porezni dug ili

• ako je blokiran od strane drugih vjerovnika.

Zakonom je bila predviđena mogućnost podmirenja poreznog duga do 36 mjesečnih obroka uz primje-nu osnovne referentne kamatne stope uvećane za maržu za rizik pojedinog poduzetnika, prema pravi-lima o državnim potporama sadržanim u Priopćenju Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih stopa5. Prilikom određivanja marže za rizik uzima se kategorija rangiranja naziva Loš / Financijske

5 Priopćenje SL C 14, 19. 1. 2008.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

121


teškoće (CCC i ispod), a razina kreditnog osiguranja, ovisno o ponuđenom instrumentu osiguranja, može bi visoka (400 baznih bodova), normalna (650 ba-znih bodova) ili niska (1000 baznih bodova) i dodaje se na osnovnu referentnu kamatnu stopu6.

U vezi s ovom odredbom dužnik je sa zahtjevom, a radi ostvarivanja prava na povoljniju kamatnu stopu na reprogramiranu glavnicu poreznog duga, bio ob-vezan priloži jedan od slijedećih instrumenata osi-guranja plaćanja:

• neopozivu garancija banke• založno pravo na nekretnini• bjanko zadužnicu potpisana od solventnog jamca

platca• jamstvo druge osobe, čija imovina odgovara visini

poreznog dug.

Važno je istaknu da je zahtjev bilo dozvoljeno pod-nije najkasnije u roku 60 dana od stupanja Zakona na snagu 23. 7. 2013., odnosno do 23. rujna 2013. godine. O zahtjevu je odlučivalo odlučuje nadležno porezno jelo (kod JLS nadležni odjel) rješenjem. Svi pokrenu postupci ovrhe bez obzira na vrstu ovrhe (za razliku o Zakona o napla poreznog duga fi zičkih osoba) se obustavljaju od strane onog jela koje je ovrhu i pokrenulo. Kao i kod Zakona o napla pore-znog duga fi zičkih osoba, za vrijeme trajanja repro-grama zastara ne teče. U slučaju da se stranke ne pridržavaju rokova plaćanja utvrđenim rješenjem, donesena rješenja se ukidaju i dug zajedno s otpisa-nim kamatama ponovno eviden ra u evidencijama. Preporuka bi, i kod ovog Zakona bila, da se reprogra-mirane obveze knjiže na posebne evidencije (tarife).

7. ZaključnoSvi pokazatelji govore da nega vni ekonomski tren-dovi u zemlji neće tako skoro preokrenu , te je stoga više nego očito da će i nadalje bi veliki broj dužnika koje nisu u mogućnos podmiriva dospjele obveze. S druge strane prioritetan zadatak nadležnih državnih jela kao i jela JLP(R)S-a je naplata prihoda, odno-

sno briga o redovitom punjenju proračuna. Unatoč tome što postoje zakonodavni okviri s propisanim procedurama nažalost moramo istaknu činjenicu da postoje i značajne razlike u reguliranju pitanja utvr-đivanja i naplate prihoda proračuna te raspolaganju. Jedinstvena primjena odnosno usklađivanje svih pro-pisa doprinijelo bi boljem snalaženju, kako osoba koje provode propis tako i osoba na koje se propis odnosi.

Do stupanja na snagu Izmjena i dopuna OPZ-a imali

6 Trenutno 2,49 % (izračunava je Opća uprava za tržišno natjecanje EK temeljem jednogodišnjih stopa na trištu novca – IBOR).

smo situaciju da su postajala dva propisa koja su re-gulirala odgodu plaćanja i otpis potraživanja države i JLS, ali koja nisu bila usuglašena. Tako su primjerice Općem poreznom zakonu nedostajale odredbe ko-jima bi se detaljnije regulirali kriteriji za odgodu na-plate ili otpis duga, te je u mnogome bila u primjeni slobodna ocjena jela koje rješava zahtjev. S druge strane kriteriji za obročnu otplatu duga iz Uredbe Vla-de RH, prema Zakonu o proračunu prestrogo su odre-đeni, tako da je moguće da se u tom slučaju ne ispune ciljevi koji su se željeli pos ći njenim donošenjem.

Nažalost, sada imamo na snazi suprotnu situaciju pre-ma kojoj više nije moguća odgoda naplate duga na ime poreza i drugih javnih davanja, a da je istovre-meno moguća odgoda naplate ostalih dugova prema državi i JLS-u uključivo i koncesije (koje se smatraju javnim davanjima) neovisno o primjeni Zakona o fi -nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Po-red toga pojedinim se propisima, koji su imali za svr-hu poboljšanja mogućnos plaćanja duga za dužnike često nije pos gao očekivani učinak dok je dio propi-sa u mnogim odredbama nejasan ili od stranaka traži ispunjavanje (pre)strogo postavljenih uvjeta.

Iz svega navedenoga razvidno je da se propisi donose (pre)često tako da se problema ka, koja se uređu-je, ne sagleda u cijelos tako da umjesto pozi vnog učinka koji se želi pos ći, doneseni propisi nose i ne-ga vne efekte. Teško je ote se dojmu da su takvi učinci najčešće na štetu JLS-a, odnosno da parcijalna primjena Zakona, dovodi do nejednakos jela koje obavljaju utvrđivanje i naplatu javnih davanja. Osnov-ni razlog takvom stanju je da se propisi donose bez kvalitetne javne rasprave ili je ona jednostavno pre-kratka, kao i da se nažalost direktno ne konzul raju JLP(R)S direktno ili preko njihovih zajedničkih organi-zacija (Udruga gradova i Udruga Općina u RH).

Pored toga i na JLP(R)S-u leži odgovornost da kvali-tetnije ustroje svoju unutarnju organizaciju s ciljem učinkovi jeg upravljanja javnim fi nancijama. Naravno da je svaka JLS specifi čna za sebe, te da će njeni čel-nici mora pažljivo procijeni koji bi model unutarnje organizacije bio učinkovi ji, kako sa stajališ ta boljeg punjenja proračuna, tako i stajališta ekonomičnos postupka i smanjenja rashoda.

Svoje upite šaljite na:

[email protected]

122

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK ??? T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

1. UvodNovi Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i ra-čunskom planu objavljen je 2. siječnja 2015. godi-ne u Narodnim novinama br. 1/2015., i već je stupio na snagu1. U listopadu 2014. godine donesen je novi Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu ne-profi tnih organizacija (NN, br. 121/14 – dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godi-ne. Zakon sveobuhvatno uređuje sustav fi nancijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad fi nancij-skim poslovanjem i računovodstvom neprofi tnih or-ganizacija. Zakon je predvidio i donošenje triju pravil-nika: 1. Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija; 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija; 3. Pravilnika o neprofi tnom računo-vodstvu i računskom planu, a Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i proračunskog nadzora (NN, br. 125/13) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važi Uredba o računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14 – dalje u tekstu: Uredba), koja je uređivala područja: knjigo-vodstvenih isprava, poslovnih knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlas h izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog pla-na, fi nancijsko izvještavanje i druga područja, koja se odnose na računovodstvo neprofi tnih organizacija.

* Hajdica Filipčić, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Prema prijelaznim i završnim odredbama stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Kako je Zakonom propisano najvećim dijelom ono što je do sada bilo defi nirano Uredbom, a odnosi se na knjigovodstvene isprave, poslovne knjiga, organizaci-ju knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlas h izvora, prihoda i rashoda, nije bilo potrebe da se isto ponav-lja samim Pravilnikom. Pravilnik zato defi nira isključi-vo raspored, sadržaj i primjenu računa u računskom planu, način vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjena novčanog računovodstvenog načela, mini-malni sadržaj poslovnih knjiga jednostavnog knjigo-vodstva, te stope amor zacije. Više o sadržaju Pravil-nika daje se u nastavku teksta.

2. Na koga se odnosi novi PravilnikOdredbe ovoga Pravilnika odnose se na neprofi tne or-ganizacije defi nirane člankom 2. Zakona i utvrđene Re-gistrom neprofi tnih organizacija. To znači da su obvezni-ci primjene ovoga Pravilnika domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi , za koje iz posebnih pro-pisa proizlazi da su neprofi tnog karaktera.

Ovaj Pravilnik primjenjuju i poli čke stranke, jer iz Za-kona proizlazi da poli čke stranke primjenjuju odred-be Zakona, dakle i podzakonskih akata, koji se odnose na vođenje poslovnih knjiga. Među m, pravilnik ne primjenjuju vjerske zajednice te ustanove kojima su osnivači fi zičke osobe i druge pravne osobe koje su, sukladno propisima koji uređuju poreze, obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju uku-pnu djelatnost.

3. Sadržaj i primjena računskog planaKako Uredba, kojom je između ostaloga, propisan i računski plan prestaje važi 1. siječnja 2015. godine,

Novi Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planuHajdica Filipčić *

Ivana Jakir-Bajo **

Autorice u članku daju pregled sadržaja novog Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu, koji je stupio na snagu početkom 2015. godine, a prvi je u nizu podzakonskih akata koji će bi doneseni te-meljem novoga Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

123

UDK ??? POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

bilo je potrebno osigura kon nuitet u vođenju knjigo-vodstvenih evidencija. Stoga je u prosincu 2014. godi-ne izrađen, a na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija i objavljen novi Pravilnik o neprofi tnom raču-novodstvu i računskom planu (dalje u tekstu: Pravil-nik). Pravilnik nije bilo moguće ranije objavi u Narod-nim novinama, jer je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine. Ono što je najvažnije naglasi je da se računski plan objavljen s Pravilnikom nije mijenjao u odnosu na računski plan koji se primjenjivao u 2014. godini. Način njegove primjene također je zadržan u odnosu na dosadašnju praksu. Isto se odnosi i na nače-la priznavanja prihoda i rashoda.

Računskim planom za neprofi tne organizacije utvr-đene su brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po kojima je neprofi tna organizacija obvezna knjigovod-stveno iskaziva imovinu, obveze i izvore vlasništva, te prihode i rashode. Računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine i odjeljke. Računski plan sadrži 7 razreda, i to: 0 – Nefi nancijska imovina, 1 – Finan-cijska imovina, 2 – Obveze, 3 – Prihodi, 4 – Rashodi, 5 – Vlas izvori i 6 – Izvanbilančni zapisi. Odjeljci iz računskog plana mogu se raščlanjiva , prema potre-bama, na anali čke i podanali čke račune.

Prihodi i rashodi u sustavima dvojnog knjigovodstva priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Primjena ovoga računovodstve-nog načela nastavak je dosadašnjeg postupanja koje je utvrđeno Uredbom. Računovodstveno načelo na-stanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu. Zakon, kao i Uredba, defi nira recipročne i nerecipročne prihode uzimajući u obzir specifi čnos fi nanciranja neprofi tnih organi-zacija: članarinama, donacijama, pomoćima i sl. Re-cipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih do-bara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeri ne-ovisno o napla , dok se nerecipročni prihodi (donaci-je, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja fi nancijskih izvješća za isto razdoblje.

Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih progra-ma (projekata i ak vnos ) priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugo-vorenih programa (projekata i ak vnos ), donacije povezane s nefi nancijskom imovinom koja se amor -zira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz pri-znavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustav-noj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefi nancij-ske imovine u razdoblju korištenja. Način priznavanja

rashoda također se ne mijenja u odnosu na dosadaš-nje postupanje.

Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imovine u trenutku stvar-nog utroška, odnosno prodaje. Troškovi nabave dugo-trajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka uporabe. Dakle, rashod u vezi

s nabavom dugotrajne nefi nancijske imovine iskazuje se prema sustavnom trošenju vrijednos nabavljene imovine.

4. Jednostavno računovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela

Prema načinu knjiženja poslovnih promjena, nače-lima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode, dva su temeljna sustava knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigo-vodstvo. Osnovno obilježje dvojnoga knjigovodstva je da se svaku poslovnu promjenu obvezno eviden ra usporedo na dva različita računa iz računskog plana, a na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode. Dvoj-no knjigovodstvo omogućuje automatsku kontrolu, jer je iznos proknjižen na dugovnoj strani računa jed-nak iznosu proknjiženom na potražnoj strani.

Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslov-nim knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca, te primici i izdaci prema novčanom načelu. Dakle, primici i izdaci pri-znaju se s primjenom novčanog računovodstvenog načela (načelo blagajne), što znači da se primici i izdaci kronološki iskazuju u poslovnim knjigama te-meljem primljenih uplata i obavljenih isplata, uklju-čujući i obračunska plaćanja. Primici i izdaci su prilje-vi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvješća podignu-ta je od 1. siječnja 2014. godine Izmjenama i dopuna-ma Uredbe sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Zakonom je predviđeno zadržavanje ove granice za određivanje obveznika dvojnog knjigovodstva. Me-đu m fi nancijsko izvještavanje postaje obvezno za sve neprofi tne organizacije, neovisno o vrs računo-vodstva koje vode, ali u različitom opsegu.

Neprofi tna organizacija kojoj je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno ma-nja od 230.000,00 kuna i godišnji prihod uzastopno u svakoj od prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna godišnje, te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovod-stva i primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. U godišnji prihod (iz navedenog kriterija)

124

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK ??? T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi preneseni višak iz prethodne godine.

Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i pri-mjeni novčanog računovodstvenog načela donosi zakonski zastupnik neprofi tne organizacije u roku predviđenom za podnošenje godišnjih fi nancijskih iz-vješća za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofi tna organizacija zadovoljava propisane uvjete, odnosno do opoziva. O ovoj Odluci i promjeni u nači-nu vođenja računovodstva izvještava se Ministarstvo fi nancija tako da se dostavi Obrazac: RNO-P kojim se provode promjene u Registru neprofi tnih organiza-cija. Do sada je taj obrazac bio sastavni dio Uredbe, a od 2015. godine novog Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija, koji je u izradi.

Ako se neprofi tna organizacija koja zadovoljava uvje-te za vođenje jednostavnog knjigovodstva odluči za primjenju dvojnog knjigovodstva, obvezna je primje-njiva odredbe ovoga Zakona isključivo u dijelu sa-stavljanja i predaje fi nancijskih izvješća. To primjerice znači da nije obvezna izrađiva godišnji program rada i fi nancijski plan za njegovu provedbu ili provodi sa-moprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcionira-nja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola suklad-no odrebama ovoga Zakona, a što moraju sve nepro-fi tne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva.

Neprofi tna organizacija koja zadovoljava kriterije za vođenje jednostavnog knjigovodstva dužna je vodi- najmanje: 1. knjigu blagajne, 2. knjigu primitaka

i izdataka, 3. knjigu ulaznih računa, 3. knjigu izlaznih računa i 5. popis dugotrajne nefi nancijske imovine primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog ra-čunovodstvenog načela. Do sada su obveznici primjene jednostavnog knjigovodstva vodili isključivo knjigu bla-gajne i knjigu primitaka i izdataka. Osim gore navedenih i pobrojanih poslovnih knjiga, neprofi tna organizacija može vodi druge knjige i pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. Člankom 54. Pravilnika propisan je sadržaj obveznih poslovnih knjiga. Poslovne knjige uz minimalan propisan sadržaj, koji se daje u nastavku, uključuju i opće podatke o neprofi tnoj organizacija: naziv, adresa, OIB, RNO broj i šifru djelat-nos . U knjigu blagajne unose se kronološkim redom podaci o gotovinskim uplatama i isplatama.

Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. datum, 3. broj i oznaku knjigovodstvene isprave, 4. opis poslovne promjene i 5. iznos gotovin-ske novčane transakcije.

Knjiga primitaka i izdataka sadrži najmanje sljedeće podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primi-

cima i izdacima uključujući i obračunska plaćanja: 1. redni broj, 2. datum /razdoblje primitka/izdatka, 3. broj i naziv knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak, 4. opis poslovne promjene, 5. iznos primitka i 6. iznos izdatka. Primici i izdaci su priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata. U Pravilniku su naglašene neke vrste primitaka zbog njihove specifi č-nos , kao primjerice sredstva primljena iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, primljeni predujmovi, kredi i zajmovi. Sve su to primici koji se eviden raju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku primitka, odnosno na-plate. Od specifi čne vrsta izdataka u Pravilniku su još posebice naglašeni dani predujmovi, jamčevni polozi te dani zajmovi, koji se eviden raju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku plaćanja.

Knjiga ulaznih računa sadrži najmanje sljedeće po-datke: 1. redni broj, 2. podaci o primljenom računu: broj i datum, 3. podaci o dobavljaču: naziv, sjedište i OIB i 4. ukupni iznos računa (s PDV-om).

Knjiga izlaznih računa sadrži najmanje sljedeće po-datke: 1. redni broj, 2. podaci o izdanom računu: broj i datum, 3. podaci o kupcu: naziv, sjedište i OIB i 4. podaci o ukupnom iznosu računa (s PDV-om).

Popis dugotrajne nefi nancijske imovine sadrži naj-manje sljedeće podatke o dugotrajnoj imovini: 1. red-ni broj, 2. vrsta dugotrajne imovine s osnovnim iden- fi kacijskim obilježjem (naziv, marka i sl.), 3. datum i

broj dokumenta po kojem je imovina nabavljena, 4. nabavna vrijednost i 5. datum i opis otuđenja (pro-daja, donacija, uništenja). Što se sve smatra dugotraj-nom imovinom utvđeno je člankom 55. Pravilnika. Dugotrajna nefi nancijska imovina obuhvaća: neproi-zvedenu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imo-vinu (zemljišta, paten , licence i ostalo), proizvedenu dugotrajnu imovinu (građevinske objekte, postroje-nja i opremu, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i ostale izložbene predmete, višegodišnje nasa-de i osnovno stado, ulaganja u računalne programe i ostalo), plemenite metale i ostale pohranjene vrijed-nos i sitni inventar.

Na kraju poslovne godine zaključuju se sve poslovne knjige osim popisa dugotrajne nefi nancijske imovine. Člankom 57. Pravilnika propisuje se i način utvrđi-vanja fi nancijskog rezultata u sustavu jednostavnog knjigovodstva. Financijski rezultat utvrđuje se kao ra-zlika ukupnih primitaka u odnosu na ukupne izdatke po svima osnovama po kojima su ostvareni u izvje-štajnom razdoblju. Izvještajno razdoblje za obveznike koji vode jednostavno knjigovodstvo bit će poslovna godina. Financijski rezultat poslovne godine iskazuje se kao višak ili manjak primitaka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

125

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. UvodFinancijska izvješća koji neprofi tne organizacije tre-baju sastavi i preda do 2. ožujka 2015. godine za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine su: Bilanca na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke. Izgled i sadržaj Bilance koja se predaje za 2014. go-dinu nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Obrazac: BIL-NPF jednak je Obrascu: BIL-NPF kojeg su neprofi tne organizacije predavale na kraju 2013. godine. Među m, Obrazac: PR-RAS-NPF razlikuje od onoga za prethodnu godinu, ali su ga neprofi tne or-ganizacije već sastavljale i predavale na polugodištu 2014. godine.

Ministarstvo fi nancija će objavi Uputu za izradu i predaju fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organiza-cija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godinu sredinom siječnja 2015. godine. Uputom će se podsje neprofi tne organizacije na rokove i obras-ce predaje fi nancijskih izvješća za 2014. godine, ali i ukaza na specifi čnos u primjeni novoga Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14 – dalje u tekstu: Zakon). Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine i sve-obuhvatno uređuje sustav fi nancijskog poslovanja, ra-čunovodstva te nadzora nad fi nancijskim poslovanjem i računovodstvom neprofi tnih organizacija.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestala je važi Uredba o računovodstvu neprofi tnih organizaci-ja (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14 – dalje u tekstu: Uredba). Među m, način sastavljanja godišnjih fi nancijskih izvješća za 2014. godinu reguliran je prije-

laznim i završnim odredbama Zakona prema kojima će se ova fi nancijska izvješća izrađiva u skladu s Ured-bom o računovodstvu neprofi tnih organizacija, a prvo fi nancijsko izvješće, propisano ovim Zakonom, sastav-lja se za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015. godi-ne, počevši od prvog tromjesečja 2015. godine.

2. Obveznici sastavljanja i rokovi predaje godišnjih fi nancijskih izvješća za 2014. godinu

Sukladno članku 2., stavku 1. Uredbe obveznici izrade i predaje fi nancijskih izvješća za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine jesu:

• udruge i njihovi savezi • zaklade • fondacije • ustanove • poli čke stranke • komore • sindikate • vjerske i druge zajednice• sve druge pravne osobe,

kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjeca-nje dobi /profi ta, za koje iz posebnih propisa proizla-zi, da su neprofi tne organizacije i koje su upisane u Registru neprofi tnih organizacija.

Podsje mo da se godišnja fi nancijska izvješća za 2014. godinu sastavljaju sukladno odredbama Uredbe, što znači da su i obveznici sastavljanja defi nirani odred-bama Uredbe, a ne novoga Zakona. Iako se odredbe Zakona u najvećem dijelu odnose na one neprofi tne organizacije koje su obveznici primjene Uredbe, Za-konom je prepoznat specifi čni položaj poli čkih stra-

Godišnja fi nancijska izvješća neprofi tnih organizacija za 2014. godinuIvana Jakir-Bajo *

U iščekivanju Upute Ministarstva fi nancija za izradu i predaju fi nancijskih izvješća neprofi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, autorica podsjeća neprofi tne organizacije na rok i obvezu sastavljanja i predaje godišnjih fi nancijskih izvješća za 2014. godinu, te način utvrđivanja rezultata za 2014. godinu ukazujući i na novine u zakonodavnom okviru neprofi tnog sustava od početka siječnja 2015. godine.


126

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

naka i vjerskih zajednica. Poli čke stranke temeljem odredbi ovoga Zakona vode poslovne knjige i upisu-ju se u Registar neprofi tnih organizacija. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor poli čkih stranaka uređen je Zakonom o fi nanciranju poli čkih ak vno-s i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13).

Vjerske zajednice primjenjuju Zakon u dijelu sastav-ljanja i dostave izvješća o potrošnji proračunskih sredstava. Vjerske zajednice mogu bi subjek kon-trola na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava, kao i fi nancijskog nadzora sredstava iz javnih izvora. Vjerske zajednice nisu obvezne upisa se u Registar neprofi tnih organizacija, vodi poslovne knjige i sa-stavlja fi nancijska izvješća sukladno odredbama ovoga Zakona. Među m, kako se godišnja fi nancijska izvješća za 2014. godinu sastavljaju sukladno odred-bama Uredbe, a ne novog Zakona, svi gore navedeni obveznici su za 2014. godinu, sastavljanja Bilance na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaja o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješki.

Podsje mo da sindika , poli čke stranke i druge neprofi tne organizacije s organizacijskim dijelovi-ma (podružnicama), koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj) podnose jedno fi nancijsko izvje-šće na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaće-no jednim fi nancijskim izvješćem, stoga organiza-cijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnos ne podnose polugodišnje fi nancijsko izvješće FINA-i. Neprofi tna organizacija čija je imovina u prethod-ne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kn, a godišnji prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kn, te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, nije u ob-vezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene raču-novodstvenog načela nastanka događaja, te predaje fi nancijskih izvješća za 2014. godinu.

I neprofi tne organizacije osnovane u 2014. godini dužne su vodi dvojno knjigovodstvo i sastavlja te predava fi nancijska izvješća sljedeće tri godine neo-visno o visini prihoda i imovine, dakle obvezne su sa-stavi i godišnja fi nancijska izvješća za 2014. godinu. Detaljne upute o tome tko je obveznik sastavljanja i predaje fi nancijskih izvješća nalaze se na internet-skim stranicama Ministarstva fi nancija (h p://www.mfi n.hr/hr/ins tucionalni-okvir). Financijska izvješća koje gore spomenute neprofi tne organizacije trebaju sastavi i preda za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine su:

• Bilanca na Obrascu: BIL–NPF• Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-

RAS-NPF i • Bilješke.

Financijska izvješćase predaju:

• Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke, te

• FINA-i (za potrebe Ministarstva fi nancija i Držav-nog zavoda za sta s ku): Bilancu na Obrascu: BIL i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. FINA-i se ne predaju Bilješke.

Rok za predaju godišnjih fi nancijskih izvješća za ne-profi tne organizacije je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, odnosno 2. ožujka 2015. godine. U vezi s rokom predaje godišnjih fi nancijskih izvješća za 2014. godinu, važno je istaknu da su neprofi tne organiza-cije dužne poš va utvrđeni rok uzimajući u obzir i či-njenicu da FINA nakon tog datuma neće više zaprima- fi nancijska izvješća. Uredbom je propisana predaja

godišnjih fi nancijskih izvješća FINA-i u elektroničkom i papirnatom obliku. Obrasci za elektroničku predaju godišnjih fi nancijskih izvješća objavljeni su na inter-netskim stranicama Ministarstva fi nancija i FINA-e. Obrasci u elektroničkom obliku imaju ugrađene ma-tema čke i logičke kontrole, koje se ak viraju u sluča-ju pogreške kod popunjavanja obrasca.

Zaglavlje fi nancijskih izvješća popunjava se samo na jednom mjestu, i to na Referentnoj stranici, koja se izlistava i predaje FINA-I s potpisom zakonskog pred-stavnika i pečatom, s elektroničkom verzijom obra-zaca. Ako neprofi tne organizacije iznimno FINA-i pre-daju fi nancijsko izvješće samo u papirnatom obliku, koriste obrasce Narodnih novina. Za razliku od obra-zaca koji se popunjavaju u elektroničkom obliku, kod popunjavanja obrazaca Narodnih novina pogreške se uočavaju naknadno, odnosno po pozivu djelatnika FINA-e. Sukladno članku 66. Uredbe, neprofi tne or-ganizacije čuvaju fi nancijska izvješća sastavljena za poslovnu godinu trajno i u izvorniku.

3. Javna objava godišnjih fi nancijskih izvješća

Načelo javnos i transparentnos ključni je instru-ment u borbi pro v nepravilnos i prijevara u fi -nancijskom poslovanju svih neprofi tnih organizacija. Uvođenje ovoga načela u novom Zakonu očituje se između ostaloga i u obvezi javne objave fi nancijskih izvješća svih neprofi tnih organizacija u Registru ne-profi tnih organizacija. Već je 2008. godine, odnosno jekom prve godine primjene Uredbe uočena potre-

ba za većom i ažurnijom kontrolom dostave fi nan-cijskih izvješća neprofi tnih organizacija Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za reviziju. Za to je bilo potrebno osigura cjelovite podatke o obveznicima primjene neprofi tnog računovodstva, te se razmišlja-lo i o povezivanju postojećih ma čnih registara (Re-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

127


gistra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovač-kom sudu i ostalih ma čnih registara).

Uz informa čku i cjenovnu zahtjevnost takvoga pro-jekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar ne-profi tnih organizacija (dalje u tekstu: Registar), stajao je u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje fi nancijskih podataka neprofi t-nih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustro-javanje i obveza upisa neprofi tnih organizacija u sam Registar propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva fi nancija. Prilikom upisa, Ministarstvo fi nancija dodje-ljuje RNO broj bez kojega nije moguća predaja fi nan-cijskih izvješća, ako je neprofi tna organizacija obve-znik predaje izvješća prema kriterijima iz Uredbe.

Zakonom je dodatno naglašena obveza upisa nepro-fi tnih organizacija u Registar tako da one koje nisu upisane u Registar ne mogu ostvariva sredstva iz državnog proračuna, kao ni proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Prema odredbama Zakona, Ministarstvo fi nancija i nadalje nastavlja vodi Registar, ali s proširenom funkcional-nošću. Godišnja fi nancijska izvješća neprofi tnih orga-nizacija za 2014. godinu bit će javno dostupna u Regi-stru. Od početka 2015. godine već će u Registru bi javno dostupna godišnja fi nancijska izvješća za 2013. godinu, uz određene iznimke. Javna objava godišnjih fi nancijskih izvješća ne odnosi se na sindikate i udru-ge poslodavaca.

Sindika navode kako konvencije Međunarodne or-ganizacije rada jamče slobodu udruživanja i pravo sindikata da samostalno oblikuju svoja pravila djelo-vanja, što uključuje i fi nancijsku neovisnost, te pravo da se njihova fi nancijska izvješća javno ne objavljuju. Na udruge poslodavaca primjenjuju se ista načela. To ne znači da su sindika i udruge poslodavaca izuze od obveze sastavljanja i predaje fi nancijskih izvješća. Oni su i nadalje obvezni sastavlja fi nancijska izvješća i dostavlja ih Ministarstvu fi nancija, odnosno Finan-cijskoj agenciji, ali se ta izvješća javno ne objavljuju.

4. Utvrđivanje rezultata za 2014. godinuNa kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslo-vanja na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvara-njem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3 Prihoda i 4 Rashoda. Prije sastavljanja te-meljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda valja prethodno provjeri jesu li pravilno iskazani ras-hodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Utvrđivanje rezultata u neprofi tnom računovodstvu obavlja se u nekoliko faza:

1) utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obra-čunskog razdoblja

2) usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda)

3) prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na vi-šak/manjak.

Primjer:

Neprofi tna organizacija je u poslovnoj godini ostva-rila:

Rashodi (skupina 41 – 46) 500.000,00 kn

Prihodi (skupina 31 – 36) 300.000,00 kn

4.1. Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za 2014. godinu

Na kraj poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. U nastavku daje se primjer zatvaranja računa razreda 3 i 4.

3 Prihodi 3911 Raspored prihoda

S0 300.000 300.000 (1)

S0 izravnanje 300.000 (2) 300.000

(1) 300.000 300.000 300.000 300.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

(2) 500.000 300.000 (2)

S0 200.000

4 Rashodi 4911 Raspored rashoda

S0 500.000 (1) 500.000

500.000 S0 izravnanje 500.000 (2)

500.000 500.000 (1) 500.000 500.000

4.2. Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda)

Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun raspore-da rashoda u skupini 49 i zadužuju račun 5211 – Obra-čun prihoda i rashoda.


128


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Za ukupan iznos prihoda zadužuje se račun rasporeda prihoda u skupini 39 i odobrava račun 5211 – Obra-čun prihoda i rashoda.

R.b. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

• ukupni rashodi 500.000 4911 41 – 46

• obračun rashoda 500.000 5211 4911• ukupni prihodi 300.000 31 – 36 3911• obračun prihoda 300.000 39111 5211 - manjak 200.000 5211

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda pre-nose se (preko računa rasporeda rashoda – 4911 i rasporeda prihoda – 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tekućoj godini. Neprofi tna organizacija u primjeru ostvarila je u poslovnoj godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugovni saldo na odjelj-ku 5211.

4.3. Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak

Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka 5211 na račune podsku-pine 522 Višak/manjak prihoda. Ako je potražna stra-na na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i rashoda i odobrava odgovaraju-ći račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221. Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od potražne za utvrđenu ra-zliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52, odnosno račun 5222.

R.b. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Prijenos obračuna prihoda i

rashoda- prijenos manjka prihoda poslovanja 200.000 5222 5211

Preneseni višak prihoda iz 2013. godine mogao se, ako mu nije određena namjena, koris za pokriće rashoda tekuće 2014. godine. Rashodi 2014. godine knjiže se uobičajeno – primjenom načela nastanka poslovnog događaja, a preneseni višak prihoda nije potrebno ponovo iskaziva u prihodima tekuće go-dine. Dakle, višak 2013. godine ne iskazuje se po-novo u prihodima tekuće – 2014. godine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se s viškom prihoda prethodnih razdoblja, kao što je utvrđeno člankom

63. Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija: Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka.

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knji-ži na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod za-ključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće go-dine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalazi i preneseni saldo viška iz prethodnih godina ko-jim će se pokri troškovi tekućeg razdoblja.

5. Više o Bilanci i načinu popunjavanja Obrasca: BIL-NPF

Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vla-s h izvora na određeni datum. Dakle, u bilanci s jedne strane pra mo imovinu (AOP 001), a s druge strane obveze i vlas te izvore (AOP 145). Osnovno obilježje Bilance je bilančna ravnoteža prema kojoj ukupna imovina mora bi jednaka, odnosno urav-notežena s ukupnim obvezama i vlas m izvorima. Imovina je resurs koje neprofi tna organizacija kon-trolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koris u obavljanju djelatnos . Pra- se po vrs , trajnos i funkciji u obavljanju djelat-

nos , a u neprofi tnom sustavu temeljno se klasifi ci-ra na: nefi nancijsku imovinu – razred 0 i fi nancijsku imovinu – razred 1.

Obveze su neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih događaja, za čiju namiru se očekuje odljev resursa. Vlas izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovod-stvenom načelu nastanka događaja, a tuđa imovina pra se u izvanbilančnoj evidenciji.

Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF sljedećeg izgleda:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana• stupac 2 – naziv računa • stupac 3 – AOP oznaka • stupac 4 – stanje 1. siječnja godine za koju se sa-

stavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslova-nja u toku godine

• stupac 5 – stanje 31. prosinca godine za koju se sa-stavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslo-vanja

• stupac 6 – indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. go-dine popunjavaju se svi stupci Obrasca: BIL-NPF. U bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikova . Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema eviden ranih iznosa upisuje se cr ca.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

129


Kontrole Obrasca: BIL-NPF

U elektroničke obrasce ugrađen je sustav kontrola. Ri-ječ je prvenstveno o matema čkim kontrolama, pri-mjerice: zbroj svih podAOP oznaka mora da zbrojnu AOP oznaku i sl. Matema čke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama, koje proizlaze iz načina evi-dencija. Ključna kontrola Obrasca: BIL-NPF koja uka-zuje na ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glavnoj knjizi, a koje su podloga unosu podataka u Bilancu jest:

AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlas izvori

Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je ista-knu da u Obrascu: BIL-NPF neprofi tna organizacija ne može istovremeno iskaza višak prihoda na AOP 199 i manjak prihoda na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi i manjkovi koji su rezultat prebijanja rezultata poslovanja tekuće godine s pre-nesenim rezultatom (viškom ili manjkom) iz prethod-nih godina.

Isječak iz Obrasca: BIL-NPF

5 Vlas izvori (AOP 196+199-200) 195 0 0 -51 Vlas izvori (AOP 197+198) 196 0 0 -511 Vlas izvori 197 -512 Revalorizacija rezerva 198 -5221 Višak prihoda 199 -5222 Manjak prihoda 200 -

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) 134 0 0 -MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) 135 0 0 -

5221 Višak prihoda - preneseni 136 -5222 Manjak prihoda - preneseni 137 -

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134-135+136-137)

138 0 0 -

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136)

139 0 0 -

Jedna od važnih kontrola ispravnos fi nancijskih iz-vješća, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PR-RAS-NPF, koja ukazuje i na njihovu povezanost, tako-đer je u dijelu iskazivanja rezultat poslovanja. Ako je neprofi tna organizacija iskazala višak prihoda na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezultat svog po-slovanja na dan 31. prosinca 2014. godine, tada is taj rezultat mora bi iskazan na AOP 138 Obrasca: PR-RAS-NPF. Odnosno u slučaju poslovanja s manjkom, AOP 200 Obrasca: BIL-NPF mora odgovara manjku prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju iskazanog na AOP 139 Obrasca: PR-RAS-NPF.

Dakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF su:

AOP 199 Obrasca: BIL-NPF = AOP 138 Obrasca: PR-RAS-NPF

AOP 200 Obrasca: BIL-NPF = AOP 139 Obrasca: PR-RAS-NPF

Sljedeće kontrola ispravnos obrazaca povezana je s iskazivanjem stanja novčanih sredstava. Stanje iska-zano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Obrasca: BIL-NPF treba odgovara AOP 143 Stanju novčanih sredstava na kraju razdoblja Obrasca: PR-RAS-NPF.

6. Više o Izvještaju o prihodima i rashodima te načinu popunjavanja Obrasca: PR-RAS-NPF

Izvještaj o prihodima i rashodima predstavlja sustav-ni pregled prihoda i rashoda, te fi nancijskog rezultata neprofi tne organizacije za obračunsko razdoblje. Sa-stavlja se na Obrascu: PR-RAS-NPF. U zaglavlju Obras-ca: PR-RAS-NPF kao obvezan podatak popunjava se OIB i RNO broj dodijeljen od Ministarstva fi nancija prilikom upisa neprofi tne organizacije u Registar neprofi tnih organizacija. RNO broj može se pronaći na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/registar-npf.

U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana• stupac 2 – naziv računa• stupac 3 – AOP oznaka• stupac 4 – ostvareno prethodne godine• stupac 5 – ostvareno tekuće godine• stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u od-

nosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem pro-pisane ekonomske klasifi kacije – Računskog plana neprofi tnih organizacija. Treći stupac je oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka – AOP oznaka. U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodima i rashodima, te rezulta ma jekom istog razdoblja – prethodne 2013. godine. U stupac 5. upi-suju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim prihodi-ma i nastalim rashodima jekom razdoblja 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine. U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvarene u 2014. godini u odno-su na ostvareno za 2013. godinu – upisuje se cijeli broj bez decimala. Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF uključujući stupac 4. Ostvareno u istom razdoblju prethodne godine i stupac 5. Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

130


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

Podaci o prenesenim viškovima/manjkovima

U Izvještaju o prihodima i rashodima se uz podatke o viškovima/manjkovima ostvarenim u izvještajnom razdoblju upisuju i podaci o prenesenom rezultatu – viškovima/manjkovima iz prethodne godine:

• 5221 Višak prihoda preneseni – AOP 136 i • 5222 Manjak prihoda preneseni – AOP 137.

Iznosi upisani na izdvojenim pozicijama Obrasca: PR-RAS-NPF trebaju odgovara stanjima na računima viškova/manjkova utvrđenim u Bilanci na dan 31. 12. 2013. godine odnosno početnim stanjima glavne knji-ge na dan 1. siječnja 2014. godine. Među m, važno je naglasi da je moguće odstupanje između visine pre-nesenih viškova i manjkova u Obrascu: PR-RAS-NPF i iskazanih početnih stanja na računu 522 Višak/ma-njak prihoda. U praksi se može dogodi da neprofi tna organizacije eviden ra kao prihod nešto što nije njen prihod ili eviden ra is prihod dva puta. Isto se može dogodi i na rashodovnoj strani. Ako se pogreška u eviden ranju dogodila u prethodnoj godini, u tekućoj godini se ne mogu stornira prihodi ili rashodi iz pret-hodne godine, već se ispravlja iskazani rezultat.

7. BilješkeBilješke s fi nancijskim izvješćima su detaljnija razrada i dopuna podataka iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima. Bilješke mogu bi opisne, brojčane ili kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s po-zivom na AOP oznaku izvješća na koju se odnose. Ob-vezne Bilješke s Bilancom su:

• pregled ostalih ugovornih odnosa i sl., koji uz ispu-njenje određenih uvjeta, mogu posta obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u jeku i sl.)

• pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i krat-koročnih kredita i zajmova, te posebno robnih kre-dita i fi nancijskih najmova (leasing).


PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

E-NABAVA30. siječnja - ZAGREB

(hotel Palace, trg. J.J.Strossmayera 10)9. veljače - PULA

(Županijska komora Pula, Carrarina 5)

Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. godine (NN, br. 54/13; dalje u tekstu: Strategija) kojom se regulira postupno uvođenje e-javne na-bave za naručitelje donesena je 2. svibnja 2013. Strategijom su postavljeni temelji za upotrebu elektroničkih sredstava kao standardnih načina komunikacije i razmjene informacija u po-stupcima javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što će se osigu-ra kroz specijaliziranu jedinstvenu (centraliziranu) pla ormu koja će naručiteljima bi na raspolaganju prilikom provedbe postupaka javne nabave elektroničkim putem. Uz već posto-jeće korištenje Elektroničkog oglasnika javne nabave (eOJN), prema Strategiji, svi su naručitelji dužni od 1. 1. 2015. gospo-darskim subjek ma omogući i e-dostavu ponuda za nabave velike vrijednost.Državni ured za središnju javnu nabavu je navedenom Strategi-jom postavljen kao predvodnik u primjeni naprednijih eleme-nata e-javne nabave kao naručitelj čiji stručni kapacite omo-gućavaju provedbu pilot projekta e-dostave ponuda. Kao prvi naručitelj koji je imao obvezu provodi e-nabavu, predavačice su kroz programe usavršavanja stručne da savjete o provedbi kao i konkretna rješenja mogućih problema i nedoumica iz prve ruke. Program usavršavanja namijenjen je i naručiteljima i ponu-diteljima. Predavanje će bi koncipirano na način da će se korak po korak prezen ra priprema postupka nabave, prikaz e-javnog otvaranja ponuda te generiranje obrazaca iz EOJN-a. Također, na predavanju će se obradi dostava elektroničkih ponuda od strane ponuditelja te njihove obveze vezane uz elektronički potpis. Uz prezen ranje obveza vezanih uz e-na-bavu, predavanje će bi potkrijepljeno i praksom DKOM-a – najčešćim greškama naručitelja kod izrade dokumentacije za nadmetanje te ponuditelja u izradi ponuda.Za osobe koje posjeduju cer fi kat pohađanjem Programa usa-vršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave sukladno Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 125/2014)). Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja koji-ma ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.Predavači su stručnjaci iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu, koji su prvi imali i priliku provodi e-nabavu čime posjeduju prak čno iskustvo.

www. m4pin.hr

e-pošta:


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

131


1. Dugotrajna nefi nancijska imovinaDugotrajnu nefi nancijsku imovinu čine stvari i prava čiji je vijek uporabe duži od jedne godine. S obzirom na pojavni oblik dugotrajne nefi nancijske imovine (stvari i prava) ona se dijeli na dvije osnovne skupine, i to: materijalnu i nematerijalnu. Materijalna imovi-na dalje se klasifi cira kao: neproizvedena i proizvede-na. Takva podjela imovine predviđena je i Uredbom o računovodstvu te sadržana u računskom planu. Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (na-bavnoj vrijednos ) odnosno, po procijenjenoj vrijed-nos , ako troškovi stjecanja nisu pozna . Dugotrajna nefi nancijska materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,001 kuna može se otpisa jednokratno, stavljanjem u upotrebu, uz kon nuiranu obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

Razvrstavanje ove imovine male vrijednos moguće je i u kategoriju tzv. sitnog inventara, što bitno ne mijenja računovodstveni postupak. Trošak nabave (nabavnu vrijednost) čini: kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze (PDV kod neprofi tnih organizacija koje nisu obveznici PDV-a, porez na pro-met nekretnina), troškove prijevoza, sve druge troš-kove koji se mogu izravno poveza s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak namjera-vane uporabe.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveu čilišta u Rijeci.1 Primjena od 1. 1. 2014.

2. Obračun amor zacije i ispravak vrijednos

Do stupanja na snagu Uredbe o računovodstvu ne-profi tnih organizacija početkom 2008. godine, trošak nabave dugotrajne imovine uglavnom se priznavao jednokratno u cijelos kao rashod razdoblja u koje-mu je izvršena nabava. U m se okolnos ma trošenje imovine obračunski iskazivalo kao ispravak vrijedno-s dugotrajne imovine na teret izvora vlasništva, s obzirom na to da je rashod u cijelos tere o obra-čunsko razdoblje nabave. I danas je znatan broj ne-profi tnih organizacija (koje posluju duže od sedam godina, tj. prije 2008. g.) dužan obračunava ispravak vrijednos za tzv. staru imovinu na opisani način, ali i obračunava amor zacije za imovinu nabavljenu na-kon stupanja na snagu Uredbe.

2.1. Ispravak vrijednos stare dugotrajne imovine

Za imovinu, nabavljenu zaključno s 31. 12. 2007. i iskazanu u bilanci na dan početka primjene Ured-be o računovodstvu neprofi tnih organizacija, trošak nabave u cijelos je iskazan kao rashod u visini nje-ne nabavne vrijednos (raniji konto 472). Aktualna Uredba o računovodstvu propisuje da se za obraču-na ispravak vrijednos (amor zaciju) ove imovine i nega vne učinke revalorizacije, nepokrivene re-valorizacijskom rezervom i dalje izravno terete (is-pravljaju) vlas izvori. Uvidom u propisane stope ispravka vrijednos može se zaključi da će se ovaj postupak provodi još samo za građevinske objekte, te neke oblike opreme i prijevoznih sredstava, čiji ko-

Obračun amor zacije za 2014. godinu u neprofi tnim organizacijamaDavor Vašiček *

U računovodstvenom sustavu neprofi tnih organizacija od 2008. godine uveden je obračun amor zacije kao posljedica primjene načela kapitalizacije troškova stjecanja dugotrajne nefi nancijske imovine. Ovaj se po-stupak primjenjuje samo na imovinu stečenu nakon 1. 1. 2008., što znači da je rezultat obračuna „trošenja” dugotrajne imovine (propisanim stopama) još uvijek potrebno računovodstveno priznava na različite nači-ne. Utvrđeno smanjenje vrijednos imovine priznaje se kao trošak amor zacije samo za imovinu nabavljenu nakon 1. 1. 2008. godine, dok se za imovinu iz ranijih razdoblja obračuna ispravak vrijednos iskazuje na teret izvora vlasništva. U članku se podsjeća na ovaj ustaljeni računovodstveni postupak.

132


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

risni vijek upotrebe je procijenjen na razdoblje duže od sedam godina.

Primjer:

Obračunan je ispravak vrijednos građevinskih obje-kata opreme (nabavljenih u 2006. godini, stopa otpi-sa 5 %, vijek 20 god. ) za 2014. godinu u iznosu od 3.125,00 kn. Stanje u poslovnim knjigama na dan 1. 1. 2014. iznosi za:

• nabavna vrijednost ........................... 175.000,00 kn• ispravak vrijednos .......................... 52.500,00 kn

Knjiženje:

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 50. OPREMA – stanje 1.

siječnja 2014. (saldo)175.000

52.5000221

0291

1. Ispravak vrijednos za 2014. godinu 8.750 5111 0291

Kako je riječ o imovini koja je nabavljena u ranijim godinama i za koju je u trenutku nabave u cijelos iskazan rashod u visini njene nabavne vrijednos , obračunana amor zacija izravno tere (ispravlja) vlas te izvore (ne eviden ra se naravno ponovno kao trošak amor zacije). Obračun ispravka vrijed-nos i za ovu imovinu provodi se linearnom me-todom primjenom stopa amor zacije propisanih Uredbom.

2.2. Amor zacija nove dugotrajne imovine

Za imovinu nabavljenu nakon 1. siječnja 2008. godine provodi se smanjenje vrijednos razmjerno trošenju imovine u korisnom vijeku trajanja, i to odobrenjem računa ispravka vrijednos i zaduženjem troška amor- zacije. Amor zacija se također izračunava linearnom

metodom prema stopama propisanim Uredbom.

Primjer:

U prosincu 2013. kupljena su računala nabavne vri-jednos 20.000,00 kn i odmah su stavljena u upora-bu. Obračun amor zacije započeo je od 1. 1. 2014. godine, i po stopi od 25 % iznosi 5.000,00 kn.

Knjiženje:


Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Račun dobavljača za

računala 20.000 0221 24242. Amor zacija za

2014. godinu 5.000 4311 0291

3. Amor zacija imovine nabavljene donacijama

Prihodi od donacija priznaju se po primitku novčanih sredstava ili nefi nancijske imovine od pravnih i fi zič-kih osoba. Donacije se u trenutku primanja priznaju u prihode i knjiže u korist računa skupine 35 sukladno vrs donatora, i to:

• iz proračuna• od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija • od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba• od građana i kućanstava.

Izmjenama i dopunama Uredbe u siječnju 2009. go-dine, uz ostalo, uvedene su posebne odredbe u vezi s priznavanjem donacija povezanih s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i ak vnos ) i ne-fi nancijskom imovinom koja se amor zira, tako da se prihodi od donacija mogu prizna sučeljavanjem s rashodima provođenja ugovorenih programa, odno-sno troškovima amor zacije. Dakle, kao i namjenske donacije, donacije povezane s nefi nancijskom imo-vinom koja se amor zira mogu se prizna u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode iz-vještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjer-no troškovima uporabe nefi nancijske imovine u razdoblju korištenja. Trošak uporabe nefi nancijske imovine u pravilu se sastoji upravo od obračunate amor zacije i troškova održavanja te imovine, sto-ga za iznos toga troška treba ukinu vremensko raz-graničenje prihoda, odnosno prenije dio odgođe-nih prihoda iskazanih u trenutku primitka donacije.

Primjer:

1) Zagreb d. o. o doniralo je udruzi računalo vrijedno 10.000 kn.

2) Grad je donirao udruzi uredski namještaj u vrijed-nos od 50.000 kn.

3) Obračunana je amor zacija za 2014. godinu u izno-su: računalo 2.500,00 kn i namještaj 6.250,00 kn.

Knjiženje:

Rb. Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Primljeno računalo 10.000 02211 29222. Primljen namještaj 50.000 02212 29223. Obračun amor zacije:

• računalo• namještaj

2.5006.250

43114311

029029

3a. Priznavanje prihoda 2.500 2922 3531Priznavanje prihoda 6.250 2922 3512

Valja napomenu da se donacije nefi nancijske imo-vine ponekad pojavljuju i u obliku imovine, koja se

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

133


zbog svojih svojstava ne amor zira. Radi se primjerice o zemlji-štu, arhivskoj građi, umjetninama, povije-sno-kulturnoj baš ni i sl. U takvim slučaje-vima, za procijenjenu vrijednost primatelj treba iskaza prihod od donacija u raz-doblju primanja. To će utjeca na fi nancijski rezultat izvještajnog razdoblja uvećavajući iskazani višak prihoda (ili umanjujući iskaza-ni manjak prihoda). U postupku raspodjele rezultata primatelj ovakvih donacija treba pripada-juću vrijednost rasporedi u svoje trajne izvora vla-sništva, kako u bilanci ne bi kon nuirano prikazivao viškove iz prethodnih razdoblja, koji ne proizlaze iz poslovanja ni mogu služi fi nanciranju poslovanja u budućim razdobljima.

4. Amor zacija kao porezno prizna rashod

Sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14) i Pravilniku o porez na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12) , izvje-stan broj neprofi tnih organizacija temeljem rješenja porezne uprave postao je obveznikom obračunavanja i plaćanja poreza na dobit. Načelno neprofi tne orga-nizacije nisu obveznici poreza na dobit, no, skrećemo pažnju na izmjene članka 2. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 143/14). Prema njima državne ustanove, usta-nove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavo-di, vjerske zajednice, poli čke stranke, sindika , ko-more, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatro-gasna društva, zajednice tehničke kulture, turis čke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, koje u skladu s posebnim propisi-ma obavljaju određenu gospodarsku djelatnost, čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu, dužne su u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnos upisa se u Registar poreznih obveznika, koji vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnos .

Dakle, ako se ne upišu u navedeni Registar, Pore-zna uprava će na vlas tu inicija vu ili na prijedlog

drugih poreznih obve-znika ili druge zainte-resirane osobe, rješe-njem utvrdi da su te osobe obveznici pore-za na dobit za tu dje-latnost. Pritom, se u procjeni gospodarske djelatnos utvrđuje obavlja li se gospodar-stvena djelatnost sa-mostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstve-no procjenjivih koris . Kako neprofi tna orga-nizacija u svojim ak -ma o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobi

nego samo prihoda radi fi nanciranja svoje djelatno-s , ako prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i podu-zetnici koji su osnovani radi stjecanja dobi .

Već prethodnih godina veći broj neprofi tnih organiza-cija poreznim je rješenjem uključen u sustav oporezi-vanja dobi po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospodarstvenom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarstveno procjenjivih koris . U okolnos ma statusa obveznika poreza na dobit (najčešće za dio svojih djelatnos ), neprofi tna organizacija dužna je u svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit i same porezne obveze primjenjiva poduzetnička računo-vodstvena načela. To znači da je u okviru svojega inte-gralnog računovodstva ili kao izdvojeno knjigovodstvo dužna pra i iskaziva prihode od oporezive djelatno-s , ali i s njima izravno povezane (sučeljene) porezno priznate izravne i neizravne rashode. Tako će utvrdi polaznu veličinu u postupku utvrđivanja osnovice i ob-veze poreza na dobit u PD obrascu.

Neizravni rashodi priznat će se kao rashodi oporezive djelatnos prema određenim ključevima utvrđenima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom ne postoje jedinstve-ni kriteriji za sve djelatnos ni organizacije. Prizna-vanje ovih rashoda temelji se u argumen ranoj pro-cjeni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora.

Kada je riječ o amor zaciji kao porezno priznatom rashodu, smatramo nedvojbenim da porezni obve-znik ima pravo prizna i ovaj trošak (u cijelos kao

134


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

izravni ili alikvotni dio kao neizravni) sukladno odred-bama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primjeni maksimal-no porezno dopus ve stope amor zacije, odnosno da je dužan usporedi odstupaju li primijenjene sto-pe amor zacije (ispravka vrijednos ) od maksimalno porezno dopuštenih. Prema članku 12. Zakona o po-rezu na dobit godišnje amor zacijske stope utvrđuju se prema amor zacijskom vijeku za svrhe oporeziva-nja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT (20 godina) – 5%; 2. za osnovno stado, osobne automo-bile (5 godina) – 20 %; 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine) – 25%; 4. za računala, raču-nalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine) – 50 %; 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina) – 10 %. Navedene godišnje amor zacijske stope mogu se podvostruči .

Stanovitu dvojbu u praksi izaziva obračun ispravka vri-jednos (amor zacije) dugotrajne imovine nabav ljene u razdoblju prije 2008. godine. Kako smo prethodno u ovom članku prikazali, ovo trošenje dugotrajne imovi-ne ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amor za-cije, nego kao ispravak vrijednos (umanjanje) vlas h izvora. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao rezultat pri-mjene Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organiza-cija ne smatramo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovi amor zacije. Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za po-rezne potrebe primjenjiva poduzetnička računovod-stvena načela, što podrazumijeva i iskazivanje utroše-nih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja prihoda i rashoda.

Drugim riječima, iskazani ispravak vrijednos također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobi , poglavito ako se radi o dobi od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvaži u postupku utvrđivanja. Neprofi tna or-ganizacija, kao obveznik poreza na dobit, naime ima pravo i obvezu š svoj kapital – vlas te izvore na is način kao i poduzetnici.

PRILOG:1. Stope amor zacije/ispravka vrijednost prema

Uredbi

Red. br. Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4I GRAĐEVINSKI OBJEKTI

1. stambeni i poslovni objek od betona, metala, kamena i opeke 80 1.25 od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični građevinski objek 25 4

3. ostali građevinski objek 20 5II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25 uredski namještaj 8 12.5 ostala uredska oprema 5 202. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 503. Oprema za održavanje i zaš tu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205. Instrumen , uređaji i strojevi 8 12.5 precizni i op čki instrumen 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: - mehanički 8 12.5 - elektronički 5 206. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12.5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12.5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu 8 12.5

brodovi veći od 1000 brt 20 54. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10IV KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA

paten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

www. m4pin.hr

e-pošta:


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

135

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN,

br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u dodatku

uz broj 9/14.III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide

rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.3 Sukladno čl. 9., st. 4. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.4 Sukladno čl. 10., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Sukladno čl. 10., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak.⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

136

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na do-hodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofi tne or-ganizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza i noćenja) ako obavljaju poslove za po-trebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 6. Pravilni-ka o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovi-ca) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za dr-žavne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograniče-nje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. prosinca 2016.; odnosno Kolek v-nim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. ko-lovoza 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpi-sivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Do-datka II Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek- vnim ugovorima (10. prosinca 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ogra-

ničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevni-ce (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugo-voreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

137

TIM4PIN INFO

odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obra-zovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU (u trenutku izda-vanja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku dje-latnost. Od 1. travnja 2014., u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja 2014.

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek v-ni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primje-njuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-čuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi repre-zenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi skla-panja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sindi-ka ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelat-nost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnov-noškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2015. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u

zemlji 150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn**

Regres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla

Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 500,00 kn*** 500,00 kn****

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne po-stoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako defi nira TKU.

** TKU (čl. 65., st.3.) te tumačenje Komisije za TKU (br. 58/65 od 24. svibnja 2013.) defi niraju da se puni iznos terenskog dodatka ispla-

ćuje kako je utvrđeno za državna jela. Pravo na terenski dodatak uređeno je u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike (čl. 56., st. 4.), kojim se defi nira visina terenskog dodatka u iznosu od najmanje 170,00 kn. Ali, za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora, temeljem Dodatka II Kolek vnog ugovora, ostvaruje se pravo na terenski dodatak u iznosu od od 150,00 kuna i to u 2014. godini, 2015. i do 8. mjeseca 2016.*** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.**** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim služba-ma koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2015. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugo-voreno pravo

Državni službenici i namje-štenici

Službenici i namještenici

u javnim službama – potpisnici Dodatka II

TKU-a*

Službenici i namještenici

u javnim službama – nepotpisnici Dodatka II TKU-a**

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica

500,00 500,00 1.800,00 u cijelos oporezivo

10 1,25 osnovice

625,00 625,00 2.250,00 1.500,00

15 1,5 osnovice

750,00 750,00 2.700,00 2.000,00

20 1,75 osnovice

875,00 875,00 3.150,00 2.500,00

25 2 osnovice

1.000,00 1.000,00 3.600,00 3.000,00

30 2,5 osnovice

1.250,00 1.250,00 4.500,00 3.500,00

35 3 osnovice

1.500,00 1.500,00 5.400,00 4.000,00

40 4 osnovice

2.000,00 2.000,00 7.200,00 5.000,00

45 5 osnovica

2.500,00 2.500,00 9.000,00 5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i defi ci-tom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora. ** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II, kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14) uskra lo se pravo na uvećanje plaće po os-novi ostvarenih godina radnog staža, u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 2014., koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te

138

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

službenike i namještenike u javnim službama ugovo-reno u visini od 4, 8 i 10 %. Uredbom navedenog Za-kona (NN, br. 157/14) produljila se navedena uskrata i to do 31. ožujka 2015. godine.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je

osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilni-ka o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) pro-pisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2015. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2015.. do 31. prosinca 2015. godine iznosi 3.029,55 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-prinosa na obvezna osiguranja za 2015. godinu; NN, br. 153/14).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.658,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.896,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20 %• I. Stup 15 %• II. Stup 5 %

3.1.2. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos za po canje

zapošljavanja osoba s invaliditetom* 1,7 %

* Prema odredbama novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13-152/14).

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 143/14) od 1. siječnja 2015. (za osnovice staža osiguranja koji se odnosi na raz-doblja nakon 31. prosinca 2014.) za sve poslodavce propisana je stopa od 1,7 % za obračun doprinosa za zapošljavanje. Također, zbog navedenih izmjena u obrascu JOPPD za razdoblja od 1. siječnja 2015. godi-ne u polje 7.2. stranice B Obrasca JOPPD moguće je upisa samo 0.

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i poseb-nog doprinosa za zapošljavanje osoba s invalidi-tetom nakon 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2015. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetomkoji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

139

TIM4PIN INFO

koji zapošljavanju 20 i više rad-nika, a nisu imali obvezu zapo-šljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13-152/14)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)1

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom2

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom, koje

je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne

plaće za razdoblje za koje se obveza

odnosi

1 Kako se doprinosi obračunavaju prema propisima koji su vrijedili u razdoblju za koje se odnose (uz iznimku razdoblja osiguranja prije 1. siječnja 2003.) kod obračuna osnovica od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2014., ukoliko su poslodavci bili obveznici posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kod obračuna doprinosa i nadalje su dužni obračunava doprinos za zapošljava-nje po stopi od 1,6 % te posebni doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom po stopi od 0,1 % ili 0,2 %.2 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za

radnike u I. stupu

Stope doprinosa za

radnike u II. stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:• države članice Europske unije• države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2015 godini 2.780,05Stopa 20 %Iznos doprinosa 556,01

3.1.4. Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,30 92,65 89,70Dnevna obveza u kn 19,86 18,53 17,94

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdrastveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

140

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 – 143/14):

a) poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona)

b) poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja do-prinosa na osnovicu ako 1. siječnja 2015. i nada-lje sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pore-zu na dohodak (NN, br. 143/14) defi nirani su novi iznosi osnovnih osobnih odbitaka i porezni razredi, koji su u primjeni od 1. siječnja 2015. godine, a pri-mjenjivat će se na obračun plaće za prosinac 2014. godine koja se isplaćuje u siječnju 2015. godine. U tablici 12. prikazani su novi iznosi osobnog od-bitka prema faktorima, a u tablici 14. novi porezni razredi.

Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka do 31. prosinca 2014.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) 1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine, najviše 3.400

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.200II. skupina 2.700područje

Grada Vukovara

3.200

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 36. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvat-ske koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. (NN, br. 147/14) stječe:

• jedinica područne (regionalne) samouprave razvr-stana u skupinu I. iz članka 34., stavka 1. Zakona

• jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 35., stavka 1. Zakona.

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prema stupnju ra-zvijenos (NN, br. 158/13). Prema članku 52., stavku 3. Zakona, Odluka ostaje na snazi pet godina od dana stupanja na snagu Zakona (tablica u kojoj su prikaza-ne jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku uz časopis br. 9/2014).

Tablica 12. Pregled osobnih odbitaka od 1. siječnja 2015.

Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.300

Prvo dijete 0,50 1.300Drugo dijete 0,70 1.820Treće dijete 1,00 2.600Četvrto dijete 1,40 3.640Peto dijete 1,90 4.940Šesto dijete 2,50 6.500Sedmo dijete 3,20 8.320

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

141

TIM4PIN INFO

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 780

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.600

Osobni odbitak umirovljenika

- Visina mirovine, najviše 3.800

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.500II. skupina 3.000

područje Grada Vukovara

3.500

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2015. godinu.

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi)Tablica 13. Pregled stopa poreza na dohodak do 31. pro-

sinca 2014.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40 % Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. siječnja 2015.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200)

132.000 kn (razlika od 26.400 do 158.400)

40% Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje.

Na temelju članka 36., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo pri-mici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

• socijalnih potpora• doplatka za djecu• primitaka za opremu novorođenog djeteta• obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste do-hotka

Porez i

prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za

Ukupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % 10 %³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -


142

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵15 % 0,5 % -

15,50 % na osno-

vicu⁵-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2.

² Obračunani porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.5.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn.

Tablica 16. Stope prireza i uplatni računi za gradove i opći-ne, koji su promijenili stopu prireza od 1. siječ-nja 2013. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije pro-mjene

Nova stopa

prirezaPrimjena od Objava

u NN, br.

Šifra grada /

općine za JOPPD

ZADAR HR1110010051752012002 10 % 12 % 1.2.2015. 35/12-157/14 05027

SVETI FILIP I JAKOV HR4510010051742812007 - 10 % 1.1.2015. 156/14 04286

ĐURĐENOVAC HR0610010051710612007 8 % 10 % 1.1.2015. 86/10-156/14 01066

ĐURMANEC HR3910010051710812009 - 10 % 1.1.2015. 153/14 01082

DUGA RESA HR2510010051709912004 5 % 10 % 1.1.2015. 119/01-153/14 00990

PRESEKA HR7110010051735612005 3 % 5 % 1.1.2015. 80/02-153/14 03565

KONJŠČINA HR0510010051720012004 5 % 10 % 1.1.2015. 109/01-153/14 02003

GRAD BIOGRAD NA MORU HR6510010051702212006 - 12 % 1.1.2015. 153/14 00221

KANFANAR HR4410010051717512000 2 % 5 % 1.1.2015. 138/06-152/14 01759

PULA HR7210010051735912008 7,5 % 12 % 1.1.2015. 34/94-151/14 03590

OGULIN HR6410010051729712009 - 10 % 1.1.2015. 147/14 02976

DONJI KUKURUZARI HR8910010051708312001 - 6 % 1.1.2015. 146/14 00833

OKUČANI HR2210010051729912003 - 10 % 1.1.2015. 140/14 02992

DONJA STUBICA HR8710010051707912009 - 10 % 1.1.2015. 139/14 00795

VRHOVINE HR4010010051751212006 - 5% 1.1.2015. 139/14 05126DUBROVAČKO PRIMORJE HR2510010051759812005 8 % 10 % 1.1.2015. 129/14 05983

BABINA GREDA HR3110010051700312000 - 5% 1.1.2015. 124/14. 00035

KLIS HR7210010051719212003 - 10 % 1.12.2014. 139/14-144/14 01929

KLOŠTAR PODRAVSKI HR7810010051709412006 - 5% 8.7.2014. 79/14. 01945

LASINJA HR 2010010051722512006 - 10 % 1.5.2014. 53/14. 02259PAKRAC HR8310010051731812008 - 10 % 1.4.2014. 37/14. 03182

PERUŠIĆ HR5310010051732312001 - 8 % 1.2.2014. 5/14. 03239DARUVAR HR6110010051706712005 - 10 % 18.1.2014. 3/14. 00671PAZIN HR7910010051732112004 5 % 9 % 1.2.2014. 2/14. 03212BENKOVAC HR3110010051701712001 - 5 % 1.1.2014. 1/14. 00175ANTUNOVAC HR8410010051700212009 5 % 10 % 1.1.2014. 149/13. 00027HRVATSKA KOSTANICA HR7210010051715012000 4 % 6 % 1.1.2014. 147/13. 01503

ILOK HR4110010051715412004 5 % 10 % 1.1.2014. 136/13. 01546SVETI LOVREČ HR6810010051743112002 1 % 5 % 1.1.2014. 136/13. 04316ŠKABRNJA HR5710010051744512007 - 10 % 1.1.2014. 155/13. 04456SVETI ILIJA HR3810010051743812009 - 10 % 1.10.2013. 113/13. 04383VLADISAVCI HR0710010051759712002 - 10 % 1.1.2013. 118/13. 05797SVETA NEDJELJA (Labin) HR5210010051743212006 3 % 6 % 1.9.2013. 107/13. 04324

LUKAČ HR6010010051724512008 - 8 % 1.8.2013. 84/13. 02453SLAVONSKI BROD HR4910010051739612002 8 % 12 % 1.8.2013. 96/13. 03964ŽMINJ HR6910010051753112005 10 % 5 % 8.1.2013. 9/13. 05312DUBROVNIK HR7310010051709812006 15 % 10 % 1.1.2013. 147/12. 00981

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/poreza Broj i naziv uplatnog računa/ IBAN konstrukcija računa Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu


HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160Državni proračun RH


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160Državni proračun RH


Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osi-guranje na temelju individu-alne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR7610010051700035001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

143

TIM4PIN INFO

Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sa-stoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza – OIB ispla telja doprinosa/poreza – oznaka izvješća JOPPD-a.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14-150/14).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa teme-ljem radnog odnosa (NN, br. 49/12-31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-XOIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD-a na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe, i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2015. godinu

Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja će bi isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. u visini od 3.029,55 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Tablica 20. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za

puno radno

vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55

Objavljeno u NN, br. 58/11 60/12 51/13 156/13 151/14

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovo-rom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz ob-vezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 21. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog

144

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

R. b.

Privremena nesposobnost

za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili

više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mje-seci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o ob-veznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

145

TIM4PIN INFO

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna-va, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake ispla-te primitka.

• Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili op-ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporu-ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici:

Tablica 22. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju do-prinosi za obvezna osiguranja

Drugi dohodak1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava2. naknada za isporučeno umjetničko djelo3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom

studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko

posrednika pri zapošljavanjuučenika i redovi h studenata

5. s pendija učeniku odnosno studentu6. sportska s pendija7. potpora obitelji za slučaj smr radnika8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog

branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu

10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

11. naknada sportskom sucu i delegatu12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi

članu obitelji bivšeg radnika14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom

građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu

15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose, i5

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6a) autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravimab) primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave

c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se pri-jave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslov-nih knjiga i evidencija.

Tablica 23. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza

doprinosa**Paušalni

izdaci – neDoprinos za

MIO – neStopa poreza

25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio

– 25 %Paušalni izdaci

– 30 %Stopa poreza –

25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

146

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 24. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 95/14-150/14)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi

• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni

na poseban račun kod banke• naknada troškova za službeno putovanje i nakna-

da troškova prijevoza na posao i s posla do pro-pisanih iznosa do kojh se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada

• naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda

• potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-pisima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), kao poseban propis na kojeg upu-ćuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izu-zeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

* izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

147

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes Tablica 25. Stope zateznih kamata od 11.9.1996. do 29. 6.

2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN,

br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13,)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 26. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za

isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013. i

poslijeod 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30.

6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno 12,40 % 12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog pravsa (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 % 12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 %

Ugovorni odnosi s fi nancijskim, kredit-nim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

15 % 15 % 15 %

Tablica 27. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI./2012. – I./2013. 7.983 5.566 I./2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII./2012. – II./2013. 7.910 5.488 II./2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I./2013. – III./2013. 7.941 5.498 III./2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II./2013. – IV./2013. 7.912 5.480 IV./2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III./2013. – V./2013. 7.980 5.525 V./2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV./2013. – VI./2013. 7.951 5.515 VI./2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V./2013. – VII./2013. 7.962 5.523 VII./2013. 7.922 5.404 2008. 7.544 5.178VI./2013. – VII./2013. 7.918 5.501 VIII./2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII./2013. – IX./2013. 7.884 5.482 IX./2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII./2013. – X./2013. 7.882 5.482 X./2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX./2013. – XI./2013. 7.909 5.522 XI./2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X./2013. – XII./2013. 7.979 5.565 XII./2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI./2013. – I./2014. 8.009 5.581 I./2014. 8.007 5.553XII./2013. – II./2014. 7.909 5.490 II./2014. 7.809 5.427I./2014. – III./2014. 7.922 5.494 III./2014. 7.949 5.502II./2014. – IV./2014. 7.893 5.475 IV./2014. 7.919 5.497III./2014. – V./2014. 7.932 5.499 V./2014. 7.927 5.497IV./2014. – VI./2014. 7.957 5.518 VI./2014. 8.024 5.558V./2014. – VII./2014. 7.973 5.529 VII./2014. 7.967 5.530VI/2014. – VIII./2014. 7.976 5.535 VIII./2014. 7.938 5.516

IX./2014. 7.820 5.442 X/2014. 7.976 5.532


organizira seminare na temu

Financijski izvještaji, novine u fi nancijskom poslovanju

i računovodstvu, porezne novine i godišnje prijave za proračun i neprofi tne organizacije

AKTUALNOSTI U SUSTAVU PRORAČUNA 2015.Zagreb, hotel Palace,

23. siječnja 2015., od 10.00 do 14.00 h

AKTUALNOSTI U POSLOVANJU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA U 2015. Zagreb, hotel Palace, 30. siječnja 2015. god.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve Centra TIM4PIN: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Detaljan program pročitajte na stranici broj 2 Magazina

148

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

/201

5.

8. Ostale informacijeTablica 28. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

R. br.

Prestanak ugovora o radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremninu

određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom o radu, internim

ak ma poslodavca

te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosaNajviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6

Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili pro-fesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 29. Pregled radnih sa po mjesecima u 2015. godini

siječanj 176 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 176 rujan 176travanj 176 listopad 176svibanj 168 studeni 168lipanj 176 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2015. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 30. Blagdani i neradni dani u siječnju 2015.

1. siječnja (četvrtak) Nova godina6. siječnja (utorak) Sveta tri kralja

Tablica 31. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u si-ječnju 2015.

Datum u prosincu

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u prosincu

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u prosincu

Oznaka JOPPD

obrasca 1. 15001 12. 15012 23. 15023 2. 15002 13. 15013 24. 15024 3. 15003 14. 15014 25. 15025 4. 15004 15. 15015 26. 15026 5. 15005 16. 15016 27. 15027 6. 15006 17. 15017 28. 15028 7. 15007 18. 15018 29. 15029 8. 15008 19. 15019 30. 15030 9. 15009 20. 15020 31 1503110. 15010 21. 1502111. 15011 22. 15022

Tablica 32. Rokovi za podnošenje obrazaca u siječnju 2015. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S

Obrasci U siječnju

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka

dohotka iz inozemstva• do 31. siječnja 2015. za primitke

u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike

do 20. siječnja 2015., za prosinac 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. siječnja 2015., za prosinac 2014.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. siječnja 2015.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. siječnja 2015.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 1/2015.

149

TIM4PIN INFO

Tablica 33. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br:

Stupanje na snagu

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu

141/14 2.12.2014.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu

141/14 2.12.2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

140/14 6.12.2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

127/14 6.11.2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

125/14 4.11.2014.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave

125/14 21.10.2014.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu

124/14 24.10.2014.*

Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske

124/14

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

121/14 1.1.2015.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u je-lima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

114/14 4.10.2014.

Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja 2014.

110/14 25. 9. 2014.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža

110/14 25. 9. 2014.

Zakon o radu 93/14 6. 8. 2014.Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

93/14 1.9.2014. (iz-nimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. godini

95/14 -

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

97/14 14.8.2014.

Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

87/14 22.7.2014.

Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

94/14 1.8.2014.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

94/14 2.8.2014.

* Računovodstveno eviden ranje za 2014. godinu obavit će se pre-ma odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 - ispr.)




Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o pro-računu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

Program škole:














SveuËilišna tiskara d.o.o.

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... •

45 godinaduga tradicija izradeknjiga, monografi ja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323e-mail: [email protected] • [email protected]://www.sveucilisnatiskara.hr g

rafi č

ka p

ripre

ma • digitaln

i tisak •

co

mp

ute

r to plate • offset tisak • dorada

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA

na pitanja i slu beni stavovi

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinami nog za-konskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stru no podru je. Uslijed brojnih i es h zakonskih izmjena te objave slu benih tuma enja povjerenstava za tuma enje kolek vnih ugovora, doga aju se zna ajne izmjene u primjeni materijalnih prava cima i na-mještenicima u dr avnim i javnim . Vaši u estali upi i pri-sutne dileme s podru ja primjene kolek vnih ugovora i op enito rad-nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stru nog iz-danja, u kojem objedinjujemo pouzdana stru na stajališta, bena mi-šljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog podru ja.

urdo P ja kojima izdanje posve uje posebnu pa nju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , pla e i dodaci na pla u, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odla-ska u mirovinu, pravo na pomo , slu beno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni ivot, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, b i nica, otpremnina, zaš ta slu beni-ka i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, na-knada troškova prijevoza je i nadalje podru je s brojnim nejasno ama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi

posve ujemo posebnu pa nju. Osim op eg i šireg pristupa materijalnim pravima u dr avnom i javnom sektoru, izda-nje obra uje i najva nija pitanja spe ne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu pra nu vrijednost ovom izdanju daj

Cijena izdanja:

Naziv ins tucije: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237a

10 000 Zagrebtel.: 01/5531-755

faks i tel.: 01/5531-335mob: 099/3037-677, (-678)

prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr

www. m4pin.hr

Adresa:Poštanski broj i mjesto:Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narud benica broj ________

Datum:Ukupno

1.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM

SLU BAMA - spec na pitanja islu beni stavovi

300,00 kn(uklju en PDV)

NAPOMENE: Za naru enih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %.Prilikom pla anja, u “poziv na broj”

pisa : OIB pravne osobe – 60, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DR AVNIM I JAVNIM SLU BAMA

Knjigu mo ete naru i slanjem popunjene narud benice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

300,00 kn

RB Opis Kom.

OsO tvkkonspodrtumasse znmješsutnnnoprddanjššljen

rdo Pradni dodska unaknjubilka i n

S obknadi pog

posve ujemo posebnu pa nju. Osim op eg i šireg

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

Izašla iz tiska!

U PRODAJI!projekata!

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

TIM4PIN

44

RB

IBAN

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

sije

čanj • 2

015.

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2 BROJ 1 2015

• Novos u neprofi tnom računovodstvu

• Inventurna razlike

www.spi.hr

Informatičko rješenje u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku je

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama je propisano da su osnovne i srednje škole javne ustanove koje obavljaju djelat-nost odgoja i obrazovanja koja se obavlja kao javna služba.

Ukoliko školska ustanova u sklopu djelatnosti odgoja i obrazovanja, koje na temelju zakona obav-lja na osnovi javnih ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili skrbnika učenika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati po odredbama Zakona o općem up-ravnom postupku.

Budući da škole imaju javne ovlasti sukladno tome dužne su postupati po Uredbi o uredskom poslovanju, a time i upisivati dokumentaciju u urudžbeni zapisnik i upisnik predmeta upravnog postupka.

Kako bi Vam olakšali vođenje uredskog poslovan-ja i upravljanje dokumentima nudimo Vam rješenje

SPI/Uredsko poslovanje kroz koje se urudžbiranjem dokumenata automatski puni urudžbeni zapisnik, upisnik predmeta upravnog postupka i interna dostavna knjiga.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslo-vanja:

UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

Documents

UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE€¦ · UREDSKO POSLOVANJE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected]