Click here to load reader

Upustvo Za Izradu Maturskog Rada

  • View
    41

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

U ovom dokumentu je prikazano i objasnjeno upustvo za izradu maturskog rada.

Text of Upustvo Za Izradu Maturskog Rada

Upustvo za izradu pismenog dijela maturskog rada

JU MJEOVITA SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLSKA GODINA

KOLA TUZLA 2012./2013.

MATURSKI RAD

Predmet: Telekomunikacije

Tema: Plazma,lcd,led,3d tv prijemnici,mogucnosti i pravci razvoja tv prenosa

MENTOR: UENIK:

Adin Huremovi, dipl.ing.el.teh. Mirnes Bijesovic

Razred: IVt3

TUZLA, maj, 2013.god.

Sadraj

Dodatak 1. Informativni list maturskog rada

1. Uvod

Televizija (gr. tele=daleko+lat.visio = gledanje, hrv. dalekovidnica), skraeno TV, openiti je naziv za skup tehnologija koje omoguuju snimanje, emitiranje i prijem pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraenih zvukom. Rije televizija moe oznaavati osim cijelog televizijskog sistema i televizijski prijemnik (obino ga zovemo televizor ili skraeno TV), te televizijsku tvrtku, odnosno televizijski servis koji postoji i u naoj zemlji.

Prvi koji je smislio rije televizija bio je ruski znanstvenik Konstantin Perskyl, na Prvom kongresu o elektricitetu u Parizu 1900. godine. On je spajajui grku i latinskiu rije,( gr. tele=daleko + lat. visio = gledanje, slika, prikaz,) smislio termin televizija. Meutim, nije bilo dovoljno smisliti ime, kot John Logie Baird postigao je 25. listopada 1925. ono to nikom do tada nije uspijelo, prenio je prvu televizijsku sliku na udaljenost od nekoliko metara. Princip je postavljen, trebalo ga je samo nastaviti dalje usavravati, tako se uskoro tih nekoliko metara pretvorilo u nekoliko kilometara, a svi smo svjedoci kako je nastavilo dalje.

Slika 1. Najstariji ispravni televizor

1.1 Povijest televizije

Poslije otkria radija (polovica 19. stoljea - Nikola Tesla) koji je prenosio zvuk na daljinu putem radiovalova, te otkria kinematografije (prvo snimanje u povijesti to jest prvi film "Izlazak radnika iz tvornice" brae Lumiere 1895 godine , i prve javne kinoprojekcije "Dolazak vlaka" u Grand Caffe-u u Parizu) - samo je trebalo spojiti obje tehnologije, tj. snimati osim zvuka i sliku, te osim beinog prijenosa opet prikazati pred gledateljima sliku i zvuk.

Ideja mehanike televizije potie jo iz 19. stoljea, Paul Gottlieb Nipkow jo je 1884. zamislio skenirajui disk, no prvu demonstraciju izveo je John Logie Baird's 25. Septembra 1925. godine. irom SAD-a u prvoj polovici 20. stoljea razvilo se nekoliko razliitih tv standarda, dok nije 1941. dogovoren jedan zajedniki standard te je potom uvedena standardna slika od 525-linija.

U Europi je u Sovjetskom Savezu 1944. razvijen, 1946. standardiziran te 1948. je odrana prva javna demonstracija 625-linijskog sustava koji je kasnije postao europskim standardom, koji je u uporabi jo i danas, jer nasljednik (HDTV) sa 1080 linija je u Hrvatskoj bio jedno vrijeme u periodu eksperimentalnog emitiranja (u SAD-u se HDTV emitira komercijalno od 31. jula 1996.

1.2 Tehnologija televizije

Temeljni princip televizije je pretvaranje pokretne slike u elektrini signal pogodan za prijenos, te obrnuti proces kod prikaza. Za razliku od filma koji snima sliku na dvodimenzionalni medij, televizija mora svesti informaciju o pokretnoj slici na samo jednu dimenziju. To se postie razlaganjem slike na pojedinane linije koje se nalaze jedna ispod druge ("skeniranje"). U poetku razvoja to se radilo mehanikim putem (Nipkowljev disk). To je ubrzo zamijenjeno elektronskom zrakom upravljanom elektrinim ili magnetskim poljem (elektronska cijev). Danas se za snimanje koriste i poluvodiki elementi s prijenosom naboja (CCD), a za prikaz postoji i vie digitalnih tehnika (LCD, TFT, plazma).

Princip televizije sa slikom u boji zasniva se na pojavi koja je poznata iz fizike, a to je da se veina boja i njihovih nijansi moe dobiti mijeanjem svjetlosti iz tri izvora koji svaki za sebe daje dojam crvene, zelene i plave boje (takozvani Red Green Blue model ili skraeno RGB).

1.2.1 Predstavljanje boja

Boje moemo predstavljati na vie naina, a izbor zavisi od karaktera i namjene analize. Prije svega tu je skalarni nain prikazivanja boja ukoliko su poznate samo 2 boje:

A sad emo konaan model dobiti sabiranjem ova dva modela:

Za odreene aplikacije je zanimljivo predstavljanje boja u prostoru, pa se u tu svrhu koriste razliiti koordinatni sistemi. Na slijedeoj slici je pikazan metod prikazivanja boja u prostoru odnosno pomocu koordinatnog sistema, a ovaj se sistem jos naziva i RGB sistem ili model:

Slika 1.1 RGB model

RGB sistem je prikazan kao jedinina kocka kod koje se u svakom od vrhova nalazi po jedna odreena boja, dok vrh kocke koji lei u koordinatnom poetku oznaava bijelu boju (W 1:1:1), jer su u ovom sluaju sve tri boje podjednako zastuljene. Kretanje unutar ove kocke odnosno kretanje u koordinatnom sistemu daje podatak o svakoj od boja i njenu glavnu karakteristiku a to je sjajnost ili bljesak. Nedostatak ovog modela u odnosu na vizuelni model ovjeka je tekoa zamiljanja kolor nijansi u tri vrijednosti odnosno u tri razliite boje. Drugi problem je taj to geometrijska distanca jedne i ostalih boja ne odgovara razliitim osjeajima raznovrsnih boja.

Zbog ovih nesavrenosti je koncipiran CMY model( cian, magenta, yellow) odnosno CMYK model (CMY + black8crna boja)) koji je takoe ilustrovan jednom kockom. U ovom modelu su zamjenjene pozicije crne i bijele boje u odnosu na njihove pozicije u RGB modelu.

Ovaj model su mnogo koristi a najvie u raznim vrstama printera, jer i pored svojih nesavrenosti RGB model zauzima prvo mjesto u industrijama televizora, igrakih konzola i slino.

Slika 1.2 CMYK model

Pomenute, odnosno navedeni sisteme to jest modele boja je mogue konvertovati prema slijedeoj matrici:Pored pomenutih kolor modela, ili prostornih modela koristi se jos i YCbCr model koji je prikazan na slijedeoj slici:Slika 1.3. YcbCr modelVidimo da ova tri signala formiraju prostorni koordinatni sistem pri emu cilindar u sreditu kocke oznaava nijanse od crne do bijele boje, a brojevi 1023 oznaavaju broj mogunosti nijansi po svakoj od osa.

1.2.2. Klasifikacija linearnih izoblienja kod tv signala

Glavni faktori koji uzrokuju degradaciju kvaliteta analognog kompozitnog video signala su izoblienja (linearna i nelinearna) i umovi.Ako privremeno zanemarimo nelinearna izoblienja, onda moemo ponaanje studijske opreme u smislu linearnih izoblienja tretirati u dva domena:

Frekventni domen to znai posmatranje amplitudnih odziva (spektri) i grupnog kanjenja u frekventnom domenu

Vremenski domen - pri emu poredimo valne oblike na izlazu pod testom sa odgovarajuim valnim oblicima

Na slijedeoj slici je prikazana uobiajena podjela linearnih izoblienja:

Slika 1.4. Linearna izoblienja

Za mjerenje definisanih tipova linearnih izoblienja koriste se odreeni standardni test signali.Svaki od test signala ima specificirani frekventni spektar podeen za ispitivani frekventni domen. Mjerenje frekventnih odziva se vri upotrebom takozvanih multiburst signala iji je valni oblik prikazan na slici iznad.

1.2.3 Nelinearna izobienja

Slika 1.5 Nelinearna izoblienja

Prenosna karakteristika realnog video signala nije u potpunosti linearna, to znai unoenje nelinearnih izoblienja. Nelinearna izoblienja zavise od:

Srednjeg nivoa slike APL (Average Picture Level)

Trenutne vrijednosti luminantnog signala

Amplitude krominanse

U zavisnosti od vrste ureaja i naina obrade luminanse i krominanse, nelinearnosti moguuticati na luminansu i/ili krominansu individualno, a mogu uzrokovati i interakciju meunjima.Podjela nelinearnih izoblienja je data ematski na slici 1.5.

1.2.4 umovi

umove definiemo kao neeljene parazitne signale koji se superponiraju odnosno suprotstavljaju korisnom signalu. Primjer jedne kategorizacije umova je dat na slijedeoj slici:

Slika 1.6. Kategorizacija umova

Sa slike moemo zakljuiti da postoje 2 vrste osnovnih umova u zavisnosti od mehanizma njihovog generisanja i to :

nekoherentni umovi(sluajni) - su generisani od strane elemenata sklopova i rezultat su kombinovanog efekta termikih umova i umova otki efekta

koherentni - koji se generie izvan ureaja i on ne posjeduje karakteristike sluajnog uma.

1.3 Analogna televizija

Analogna televizija je jo uvijek prevladavajua tehnika emitiranja u veini drava svijeta.

U uptrebi je nekoliko videostandarda za format slike i nain kodiranja boje:

PAL - prenosi se 25 slika (50 poluslika) u sekundi koje imaju po 625 linija

SECAM - 25 slika (50 poluslika) s 625 linija

NTSC - 30 slika (60 poluslika) s 525 linija

Noviji ureaji za prijem podravaju sva tri standarda i imaju izbornike za dabir pravoga odvojene po kanalima. Ako se koristi televizija krivog standarda, koji ne podrava prijemnik, i dalje e se vidjeti slika, ali e doi do pomaka boja (to obino daje crnobijelu ili titravu sliku).

Elektronikim putem je to mogue jednostavno ispraviti pomakom faze (spajanjem kondenzatora izmeu vodia) (PAL i SECAM), koji su slini. NTSC moe pri krivom koritenju izazvati efekt "suene slike" s "odrezanim stranicama" (widescreen nain).

1.4 Digitalna televizija

Tehnologija koja dolazi, emitirana bilo putem satelita, zemaljskih odailjaa ili kabelom. Postie se vea rezolucija slike od analogne TV (525/625 linija analogna - 1080 linija navie HDTV). Osim toga, ovo omoguuje i mnoge napredne usluge.

Kvaliteta slike i zvuka je openito bolj

Search related