UPRAVLJANJEZa više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr PROJEKTNIM CIKLUSOM

Institucije Europske unije

Programiranje fondova EU

Europa 2020 i Kohezijska politika 2014.-2020.

Kohezijska politika 2021.-2027.

Ciljevi europske integracije

čvršća unija među državama

slobodna razmjena roba i usluga,

slobodno kretanje radnika

mir, blagostanje i sloboda svih građana

3

Opća načela EU

sloboda, demokracija,ljudska prava ,temeljne slobode,vladavina prava

jedinstveni institucionalni okvir

poštovanje nacionalnog

identiteta

4

Od 2020. – 27 država članica

Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo je Europsku uniju 31. siječnja 2020. uponoć (po srednjoeuropskom vremenu), kada je na snagu stupioSporazum o povlačenju.

Odluka Vijeća (EU) 2020/135 od 30. siječnja 2020. o sklapanjuSporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije iSjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomskuenergiju.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32020D0135

5

Institucije Europske unije

Europska komisija

Vijeće EU

Europski parlament

Europsko vijeće

Sud Europske unijeOdbor regija

Gospodarski i socijalni odbor

Donošenje odluka

Savjetodavna tijela EU

- Određuje opći smjer političkog djelovanja EU

- Održava se 4 x godišnje

NAČELA KOHEZIJSKE POLITIKE

Programski pristup (programming) – višegodišnji okviri i strategije

Koncentracija (concentration) – specifični problemi

Sufinanciranje (additionality) – nacionalna sredstva!

Partnerstvo (partnership) – EK, članice, lok/reg, NGOs

Evaluacija (evaluation) – kvaliteta, učinkovitost, koherentnost

(aktivnosti i dokumentacija)

Učinkovitost (efficiency)

7

Programiranje

Izrada strateških i programskih dokumenata kao osnove za korištenje ESI fondova

Financijsko razdoblje – ili financijske perspektive (2014.-2020.)

Partnerstvo

Potrebe i razvojni prioriteti RH

Sporazum o partnerstvu – plan kako će RH nastojati ispuniti ciljeve strategije Europa 2020.

Operativni programi

Strateški dokumenti

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=celex%3A32013R1303

Najvažniji strateški dokumenti

Europa 2020

Partnerski sporazum

Regulatorni okvir fondova (EK)Zajednička uredba (1303/2013)

Operativni programi

RH – operativni programi

OP učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

OP za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Europska teritorijalna suradnja

Vrste EU fondova

IPA – Instrument za pretpristupnu pomoć

ESI fondovi

Programi Unije

Programi prekogranične suradnje

Ciljevi strukturnih fondova

Konvergencija

Regionalna konkurentnost i zapošljavanje

Europska teritorijalna suradnja

Objectives, Structural Funds and instruments 2014-2020

13

Europa 2020

Pametan rast – znanje, inovacije

Održivi rast – korištenje resursa

Uključivi rast– zapošljavanje

7 inicijativaPAMETAN RAST

ODRŽIV RAST

UKLJUČIV RASTKljučni strateški dokument za rast EU

14

Ciljevi

Europe 2020

Zapošljavanje

I&R

Klimatske promjerne i

energijaObrazovanje

Siromaštvo i socijalna

isključenost

Zapošljavanje 75 % osoba u dobi od 20 do 64 godine u radnom odnosu

Istraživanje i razvoj 3 % BDP-a EU-a uloženo u istraživanje i razvoj

Klimatske promjene i energija emisije stakleničkih plinova za 20 % niže od razina iz 1990.

povećanje udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora na 20%

povećanje energetske učinkovitosti za 20 %

Obrazovanje prijevremeno napuštanje školovanja ispod 10 %

najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim visokim obrazovanjem

Siromaštvo i socijalna isključenost smanjenje broja ljudi koji žive u siromaštvu / socijalnoj isključenosti ili su

izloženi riziku od takvog života za najmanje 20 milijuna

7 predvodničkih inicijativa

Unija inovacija

Mladi u pokretu

Digitalni program za Europu

Resursno učinkovita Europa

Industrijska politika za globalizacijsko doba

Program za nove vještine i radna mjesta

Europska platforma protiv siromaštva

16

Tematski prioriteti

17

Kohezijska politika 2014.-2020.

Najznačajnija politika EU

2014.- 2020. : 351,8 milijardi eura (32,5 %) od 1 082 milijardi eura ukupnog proračuna EU

Odraz društveno-gospodarskih razlika unutar EU i važnost kohezije

Glavni cilj: ujednačiti gospodarsko stanje i smanjiti razlike među regijama radi jačanja globalne konkurentnosti

Kohezijska politika u funkciji Europe 2020

Glavna investicijska politika za otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

Reforme 2014.-2020.: povećanje učinka financiranja iz dostupnih sredstava EU

18

VRSTE ULAGANJA

Proizvodna ulaganja (mala i srednja poduzeća) nova i/ili zadržana radna mjesta (production)

Istraživanje i razvoj dodana vrijednost proizvodnje (R&D)

Informacijsko društvo kvaliteta života, poslovna klima, administrativna učinkovitost (ICT)

Ljudski kapital zaposlenost i produktivnost

Socijalna uključenost jednake šanse (HR)

Osnovna infrastruktura povećanje životnog standarda, okolišna održivost, trans-europska energetska, telekomunikacijska i transportna mreža (basic infrastructure)

19

OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-

2020.

OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI

2014.-2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

OPERATIVNI PROGRAM ZA POMORSTVO I RIBARSTVO 2014.-

2020.

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA

OPERATIVNI PROGRAMI

OP KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020.

Cilj: Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja uinfrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštiteokoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkihdjelatnosti.

RH na raspolaganju 6,831 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura izEuropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,510 milijardi eura izKohezijskog fonda (KF).

OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020.

Cilj: pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj kroz 4 temeljna područja: mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada, aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te potporu javnoj upravi (razvoj e-uprave i slično).

Ukupna vrijednost operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iznosi1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europskeunije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

TEMELJNA PODRUČJA OP-A ULJP

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

Socijalno uključivanje

Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Dobro upravljanje

25

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Cilj: poticanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje održivogupravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i postizanjeuravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja, uključujućistvaranje i očuvanje radnih mjesta.

Ukupno je Program ruralnog razvoja vrijedan 2.383 milijardi eura, odčega se 2.026 milijardi eura financira iz EPFRR-a, dok se preostali iznosfinancira iz proračuna Republike Hrvatske.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.- 2020. - PRIORITETI: Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama

Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo

Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima

27

28

OPERATIVNI PROGRAM ZA POMORSTVO I RIBARSTVO 2014.-2020.

Cilj: promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društvenoodgovornog ribarstva i akvakulture, uravnoteženog i uključivog teritorijalnograzvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja te poticanje razvoja i provedbeIntegrirane pomorske politike Europske unije.

Ukupno 252.643,138 eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA

Cilj: stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije.

Treći cilj kohezijska politike EU

31

Prekogranična suradnja Transnacionalna suradnja Međuregionalna suradnja

Stvaranje podloge za razvoj sustavne, koordinirane i strateški usmjerenesuradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima izsusjednih zemalja i ostalih regija EU.

Kroz zajednički pristup na administrativno-teritorijalnoj razini cilj je smanjenjenegativnog utjecaja granica i promocija društveno-gospodarske kohezija.

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA

KOORDINACIJSKO TIJELO

• Nacionalno tijelo odgovorno za programiranje, uspostavu Sustava,donošenje pravila, razvoj integriranog sustava upravljanja informacijama,praćenje provedbe na nacionalnoj razini te koordinaciju s Komisijom.

Osigurava primjenu općih načela provedbe ESI fondova Priprema strateške dokumente i prati njihovu provedbu Osniva i predsjedava Nacionalnim koordinacijskih odborom Osigurava razmjenu informacija između tijela i EK Izrađuje i nadzire provedbu strategije vrednovanja Izrađuje i nadzire provedbu komunikacijske strategije Organizira i koordinira provedbu edukativnih aktivnosti

• Nacionalno tijelo koje upravlja operativnim programom i njegovomukupnom provedbom

• Dio funkcija može delegirati (ali ostaje odgovorno): posredničkom tijelu razine 1 i/ili posredničkom tijelu razine 2

• U slučaju delegiranja funkcija, Upravljačko tijelo dodatno: nadgleda rad posredničkih tijela daje posredničkim tijelima naputke za provedbu delegiranih

funkcija

UPRAVLJAČKO TIJELO

Posredničko tijelo razine 1• programiranje, selekcija operacija, praćenje provedbe određenog

portfelja projekata

Posredničko tijelo razine 2• pruža potporu PT1 u selekciji projekata, administrativnoj i on-the spot

verifikaciji opravdanih troškova, kontrolira provedbu projekata

POSREDNIČKO TIJELO

Tijelo za reviziju je nacionalno tijelo koje je funkcionalno nezavisno od Upravljačkog tijela iTijela za ovjeravanje, odgovorno za vanjsku reviziju ispravnosti i učinkovitosti rada Sustava

Tijelo za ovjeravanje je nacionalno tijelo koje ovjerava izjavu o izdacima i zahtjeve zaplaćanja prije upućivanja istih Komisiji

Institucija u kojoj se obavljaju funkcije Tijela za ovjeravanje može biti odgovorna i zaplaćanja, ovjeravanje dodatnosti sredstava, nadzor nad nepravilnostima i pripremu dijelapravilnika o postupanju tijela u Sustavu

OSTALA TIJELA

Projekti putem projektnih aktivnosti dužni su uzeti u obzir horizontalna načela -informacije o doprinosu prijavitelji upisuju u Prijavni obrazac.

Primjena ovisi o prirodi i opsegu projekta i njegovih aktivnosti te o uvjetimaodređenog natječaja (u tom će slučaju Upute za prijavitelje odrediti uvjete ibodovanje za doprinos horizontalnim načelima).

Horizontalna načela

Više sredstava za prioritetna

područja

Novi mehanizam za zaštitu EU proračuna od financijskih rizika

povezanih s vladavinom prava

Snažan fokus na europsku

dodanu vrijednost i uspješnost

Manje birokracije za

korisnike

Fleksibilniji i agilniji

proračun s jasnijom

strukturom

Višegodišnji financijski okvir 2021-2027Prijedlog proračuna Europske Unije

Europska komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

39

Proračun usuglašen s političkim priortetima

U milijardama eura, tekuće cijene

I. JEDINSTVENO TRŽIŠTE, INOVACIJE I DIGITALNA

1. Istraživanje i inovacije

2. Europska strateška ulaganja

3. Jedinstveno tržište

4. Svemir

II. KOHEZIJA I VRIJEDNOSTI

5. Regionalni razvoj i kohezija

6. Ekonomska i monetarna unija

7. Ulaganja u ljude, socijalna kohezija i vrijednosti

III. PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

8. Poljoprivredna i pomorska politika

9. Okoliš i klimatske aktivnosti

IV. MIGRACIJE I UPRAVLJANJE GRANICAMA

10. Migracije

11. Upravljanje granicama

17. Europska javna uprava

15. Vanjske aktivnosti

16.Pretpristupna pomoć

VI. SUSJEDSTVO I SVIJET

VII. EUROPSKA JAVNA UPRAVA

V. SIGURNOST I OBRANA

12. Sigurnost

13. Obrana

14. Odgovori na krize

40

Moderne investicije

Fokus na tranziciji prema pametnom, nisko-ugljičnom gospodarstvu

Stroži uvjeti i poveznica prema Europskom semestru

Obuhvatni podaci o uspješnosti, otvoreni podaci

Moderna i dinamična kohezijska politika

Jednostavno, fleksibilno i dinamično

7 fondova, 1 regulativa (50% kraća)

80 ključnih administrativnih pojednostavljenja

Brža provedba (povratak na n+2)

Responsivnost na potrebe (migracije, gospodarstvo)

Za sve regije

Uravnotežena i fer “Berlinska metoda”

75% za najsiromašnijeregije, gdje je najpotrebnije

Rješavanje potreba i ekonomske tranzicijeu Europi

41

Ciljevi politika

11 ciljeva pojednostavljeno je i konsolidirano u 5:

1. pametnija Europa, usmjeravanje na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima

2. zelenija Europa bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena

3. povezanija Europa, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama

4. socijalnija Europa, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi

5. Europa bliža građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.

2 horizontalna cilja:

Izgradnja administrativnih kapaciteta

Suradnja između regija i preko granica

42

PRILAGOĐENIJI PRISTUP REGIONALNOM RAZVOJU

Nastavlja se ulaganje u sve regije, kao i prije na osnovi tri kategorije (manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije).

Metoda dodjele sredstava i dalje se temelji na BDP-u po stanovniku - Uvode se novi kriteriji (nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvaćanje i integracija migranata) kako bi se bolje odražavalo stvarno stanje na terenu. Najudaljenije regije i dalje će ostarivati korist od posebne potpore EU-a.

Podupiru se lokalno pokrenute strategije rasta te se jača uloga tijela lokalne uprave u upravljanju fondovima. Ojačana je urbana dimenzija kohezijske politike: 6 % EFRR-a namijenjeno je održivom urbanom razvoju, a predviđen je i novi program umrežavanja i izgradnje kapaciteta za tijela gradske uprave – europska urbana inicijativa.

43

Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.

U Komunikaciji objavljenoj 2. svibnja 2018. Europska komisija je za razdoblje 2021. – 2027. predložila proračun u ukupnom iznosu od 1135 milijarde eura (u cijenama iz 2018. godine),

što predstavlja 1,114% bruto nacionalnog dohotka (BND) EU–27.

Prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira sadrži sedam poglavlja:

1. jedinstveno tržište, inovacije i digitalna pitanja

2. kohezija i vrijednosti

3. prirodni resursi i okoliš

4. migracije i upravljanje granicama

5. sigurnost i obrana

6. EU susjedstvo i svijet

7. europska javna uprava

• Republici Hrvatskoj je za razdoblje 2021. – 2027. zaprovođenje kohezijske politike dodijeljeno 9.8 milijardieura. Izraženo u stalnim cijenama to bi značilo daRepublika Hrvatska za 2021. – 2027. u odnosu natrenutno razdoblje ima manju alokaciju za 6%.

• Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika jeglavni kriterij za dodjelu sredstava kohezijske politike

44

INTERREG - promjene

Uključivanje kroz horizontalne ciljeve

Prekogranični programi: od distributera fondova do centara strateškogplaniranja

Novo: Interregionalni inovacijski instrumenti

Novo: Suradnja u području pomorstva seže od prekogranične suradnje do razine morskog bazena

Novo: Specifične komponente za najudaljenije regije (i suradnja izvan EU)

Novo: Suradnja izvan EU (uključivanje IPA/ENI-European NeighbourhoodInstrument)

Novo: Europski prekogranični mehanizam (ECBC and ECBS)

45

Interreg: uklanjanje prekograničnih prepreka i potpora sveeuropskim inovacijskim projektima

Međuregionalnu i prekograničnu suradnju olakšat će se time što će se regijama omogućiti da iskoriste dio sredstava koja su im dodijeljena za financiranje projekata drugdje u Europi zajednički s drugim regijama.

Nova generacija programa za međuregionalnu i prekograničnu suradnju („Interreg”) omogućit će državama članicama prevladavanje prekograničnih prepreka i razvoj zajedničkih usluga. Komisija predlaže: novi instrument za pogranične regije i države članice koje žele uskladiti svoje pravne okvire: Europski

prekogranični mehanizam. stvaranje međuregionalnih inovacijskih instrumenata. Regije sa srodnim pametnim

specijalizacijama dobit će dodatnu potporu za izgradnju sveeuropskih klastera u prioritetnim sektorima kao što su obrada velikih količina podataka, kružno gospodarstvo, napredna proizvodnja i kibersigurnost.

46

Novi poseban cilj određen za integrirani razvoj urbanih područja

6% EFRR za urbani razvoj, isporučuje se kroz partnerstva za lokalni razvoj pomoću različitih alata

Uvjet za lokalne razvojne strategije – lokalno vlasništvo

Europska urbana inicijativa: koherentan pristup izgradnji kapaciteta, inovativnih aktivnosti, znanju i razvoju politika i komunikacije

ODRŽIVI URBANI RAZVOJ

47

Izvori:

Europski strukturni i investicijski fondovi, službena web

stranica RH: https://strukturnifondovi.hr/

Europska komisija, 2018, Nova kohezijska politika, https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/2021_2027/

European Commission, 2018, EU Budget for the future: New legislative package for cohesion policy 2021-2027https://ec.europa.eu/slovakia/sites/slovakia/files/presentation_bratislava12062018-1.pptx

48

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)

49

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)

Godišnji pregled održivog rasta za 2021. – Europski semestar

Smjernice državama članicama za implementaciju RRF-a

Prikupljeni podaci

Sljedeći koraci

50

Financijski okvir za RRF i Kohezijsku politiku

iz RRF dio za RH je 5,95 milijardi eura (cijene iz 2018.):

70% za 2021.-2022. = 4,32 mlrd eura 30% za 2023. = 1,63 mlrd eura

za RH je maksimalno 3,4 milijardi eura zajmova (cijene iz 2018.) (maksimalno 6,8% BND)

*točni iznos biti će poznat nakon što Komisija objavi statističke podatke i nacionalne alokacije

Kohezijska politikeTekuće cijene

EUR

Europski socijalni fond + 1,983.000.000

Europski fond za regionalni razvoj 5,356.000.000

Kohezijski fond

(bez obaveznog udijela koji se prenosi u Instrument za povezivanje

Europe (eng. CEF) 1,183.000.000

Europska teritorijalna suradnja 184.000.000

Udio iz Kohezijskog fonda koji se prebacuje u Instrument za povezivanje

Europe - CEF 364.000.000

Ukupno 9,069.000.000

51

Zakonodavni proces za donošenje konačne Uredbe za Mehanizam za oporavak i otpornost je u tijekupregovora, koji se odvijaju u okviru Radne skupina financijskih savjetnika

Usmjeren na pružanje financijske potpore javnim investicijama i reformama koje čine gospodarstvadržava članica otpornima i spremnima za budućnost

Komunikacija EK za Godišnji pregled održivog rasta za 2021., objavljena 17. rujna, navodi okvir ismjernice povezivanja Mehanizma za oporavak i otpornost s procesom Europskog semestra (ES)

Države članice bi se trebale usredotočiti na izazove i prioritete koji će generirati najtrajniji učinak teojačati potencijal rasta, otvaranja novih radnih mjesta, zdravstvenih sustava te ekonomske isocijalne otpornosti i regionalne kohezije država članica, s naglaskom na zelenu i digitalni tranziciju.

Mehanizam za oporavak i otpornost

52

Glavna područja ulaganja kroz RRF:

Pokretanje - pokrenuti pojačano financiranje čistih tehnologija otpornih na buduće promjene te ubrzati korištenje obnovljivihizvora energije i modernizaciju međusobne povezanosti

Obnova - unaprjeđenje energetske i resursne učinkovitosti javnih i privatnih zgrada doprinijet će EU klimatskim ciljevima,generirati radna mjesta i potaknuti digitalni razvoj putem pametnog življenja

Punjenje i opskrba - promicanje uloge čistih tehnologija u održivom, pristupačnom i pametnom prometu te širenju javnogprijevoza rezultirat će čišćim gradovima i regijama, ubrzavanjem industrijske tranzicije i ostvarenju klimatskih ciljeva iz Pariškogsporazuma

Povezivanje - uvođenje brze širokopojasne mreže u sve regije i kućanstva ključno je kako bi se osigurala što šira teritorijalnapokrivenost onih područja koja nemaju pristup tržištu i istovremeno očuvala strateška autonomija EU-a (milijun postaja za e -punjenje do 2025.)

Modernizacija - sigurna elektronička identifikacija i autentifikacija, digitalizacija javne uprave, pravosuđa i zdravstvenog sustavaomogućit će građanima kontrolu nad vlastitim elektroničkim identitetom i podatcima (europski digitalni identitet, e-ID, do 2025.)

Rast - digitalna tranzicija zahtijeva povećanje podatkovnih kapaciteta na području industrije i razvoj najsnažnijih,najsuvremenijih i održivih procesora (do 2025. kroz RRF bi se trebala osigurati najveća moguća 5G pokrivenost)

Prekvalifikacija i dokvalifikacija - ključno u potpori zelenoj i digitalnoj tranziciji, poticanju rasta, inovativnosti te gospodarske isocijalne otpornosti; fokus na digitalne vještine, obrazovanje i strukovno osposobljavanje (do 2025. postotak digitalno

obrazovanih trebao bi se povećati na 70%, a najmanje 4 od 5 strukovno obrazovanih trebalo bi se zaposliti)5

Godišnji pregled održivog rasta za 2021. – Europski semestar

53

Sredinom rujna EK objavila Smjernice za pripremu nacionalnih POO-ova, kako bi pomogla državama članicama u pripremi i podnošenju POO-ova na usklađen način

U Smjernicama EK jasno navodi kako predložene reforme trebaju obuhvatiti barem jedno od sljedećih područja:

unaprjeđenje funkcioniranja gospodarstva i društva;

održivost javnih financija;

generiranje radnih mjesta;

unaprjeđenje uključivog rasta i socijalne kohezije;

otpornost gospodarstva, socijalnog sustava i sektora na buduće promjene i šokove;

moderniziranje, učinkovitost i kvaliteta javne uprave.

RRF se odnosi na ulaganja u:

fiksni kapital/dugotrajna imovina (infrastruktura, zgrade, ali i nematerijalna imovina poput patenata, istraživanje i razvoj, software);

prirodni kapital (povećanje učinkovitosti resursa, obnovljivi izvori energije, smanjenje emisija, upravljanje otpadom i vodama, kontroliranje onečišćenja, pošumljavanje, ublažavanje/prilagodba klimatskim promjenama);

ljudski kapital (generiranje radnih mjesta, prekvalifikacija, dokvalifikacija, cjeloživotno učenje, ljudski resursi u javnoj upravi6).

Smjernice državama članicama za implementaciju RRF-a

54

Zelena dimenzija komponenti:

U POO-u je potrebno objasniti na koji će način doprinijeti ostvarenju klimatske neutralnosti i ciljeva za 2030. godinu i ciljuusmjeravanja 37% troškova POO-a na klimatske ciljeve.

S tim u vezi, koristit će se metodologija primjenjiva za fondove Kohezijske politike za potrebe izračuna koeficijenta potporeciljevima u području klimatskih promjena.

Digitalna dimenzija komponenti

Predlaže se da svaki POO doprinese s minimalno 20% izdataka digitalnoj tranziciji. Pri tome, države članice trebaju koristitipostojeće indikatore poput onih uključenih u Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).

Financiranje i troškovi

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, a ovisiti će o napretku provedbe, odnosno ispunjenju mjerila po etapama (u Planu je potrebno jasno navesti do koje faze treba doći do određenog datuma).

U postupku odobrenja POO-a, Komisija će procijeniti jesu li prezentirani troškovi:

i) razumni (iznos troška je odgovarajući),

ii) prihvatljivi (u skladu s naravi i vrstom reformi i ulaganja),

iii) razmjerni (očekivanom učinku predviđenih mjera na gospodarstvo i zapošljavanje).

Uz to, država članica mora podnijeti dokaz o nepostojanju dvostrukog financiranja.

7

Smjernice državama članicama za implementaciju RRF-a

55

Provedba Države članice trebaju odrediti nacionalno tijelo/ministarstvo koje će biti imenovano koordinatorom za cjelokupni POO

U svrhu provedbe POO-a, potrebno je predstaviti model provedbe (uloge i nadležnosti nacionalne /regionalne razine i javnih tijela, savjetodavnih tijeka, komora i sl.)

Potrebno je definirati proces donošenja odluka koji će dovesti do službenog podnošenja POO-a Komisiji

U proces konzultacije uključuju se socijalni partneri, organizacije civilnog društva i ostali relevantni dionici.

Komplementarnost financiranja Potpora iz RRF-a predstavlja dodatan izvor pomoći postojećim vrstama potpore iz drugih programa i fondova Unije te

nacionalnih fondova (u okviru Kohezijske politike, InvestEU-a, Connecting Europe Facility, LIFE i Horizon Europe).

Ne može biti dvostrukog financiranja i DČ trebale bi navesti različite doprinose za financiranje (posebno izvorefinanciranja i dotične iznose) za svaku komponentu u svojim POO-ima.

8

Smjernice državama članicama za implementaciju RRF-a

56

Središnja tijela državne uprave te u okviru njihove nadležnosti institucije, zavodi,agencije

Lokalna, područna i regionalna razina putem regionalnih koordinatora

• Podatci se odnose na aktivnosti/projekte/mjere koje mogu doprinijeti bržoj i učinkovitijojprovedbi reformskih procesa te općenito oporavkute jačanju društva u smislu spremnosti nabuduće krizne situacije

Zaprimljeno cca 6,5 tisuća projekata ukupne vrijednosti od cca 47 milijardi eura

Podaci i dalje pristižu izvan predviđenog roka za dostavu

Niska razina kvalitete podataka u smislu točnosti, diskrepancija između HRK i EUR iznosa,spremnosti projekata, (ne)postojanja dvostrukog financiranja, prihvatljivosti sektora, višestrukoiskazivanje istih projekata/ programa itd…

9

Prikupljanje i obrada podataka

57

PODSEKTOR Broj projekata% u odnosu na ukupnu

vrijednostUkupna vrijednost u EUR

Bioraznolikost 69 1,24% 197.706.379Centri za kulturu (koji nisu kulturno dobro, kulturna baštinaitd..) 228 1,95% 309.843.961Civilna zaštita 16 0,12% 18.528.173Digitalizacija javne uprave (digitalizirane usluge za građane,poduzetnike) kroz aplikacije i opremu 189 3,02% 480.171.329Digitalizacija u sektoru zdravstva 34 0,29% 46.111.916Energetska obnova javnih zgrada 289 3,13% 497.406.100Energetske obnove privatnihzgrada 14 0,50% 79.265.855Infrastruktura u sektoru pravosuđa 1 0,01% 1.537.234Infrastruktura za gospodarenje otpadom 89 2,74% 436.193.541Izgradnja klaonica, tržnica, sortirnica, hladnjače i logističkihcentara 62 1,39% 221.827.010Izgradnja, dogradnja poduzetničkih centara, inkubatora, tehnoloških centara, start up lokacija, inovacijskih inkubatora i slično 127 4,15% 659.873.076Izgradnja, dogradnja, obavljanje i opremanje obrazovnih institucija (sve razine uključujući i studentske kampuse) 585 13,22% 2.104.297.894

Izgradnja/dogradnja nogostupa i obnova cesta unutar i između naselja, izgradnja biciklističkih staza, dječja igrališta, plaže, šetnice koje nisu povezane s turističkomvalorizacijom

2964,00% 636.713.554

Izgradnja/dogradnja/obnova nerazvrstanihcesta 280 10,41% 1.656.595.234Jačanje kapaciteta za provedbu regionalne/lokalne/komunalne djelatnosti (izgradnja, opremanje, edukacija, uključujući izrada projekata/ projektnezalihe) 100 1,35% 214.755.165Korištenje obnovljivih izvora energije (sunce-fotonaponska polja, biomasa, geotermalna energija, dizalicetopline) 85 1,75% 278.449.915Obnova DVD domova i nabava opreme za DVD društvo 61 0,35% 55.730.932Obnova ostale komunalne infrastrukture 146 1,65% 262.312.047Obnova trgova, groblja, spomenika 117 1,25% 198.278.762Opremanja te izgradnje/dogradnje zdravstvenih ustanova (domovi zdravlja, fizikalna medicina, laboratorij, i sl.) 185 9,64% 1.534.178.602Poljoprivreda 77 1,78% 282.695.979Potpore za poduzetnike u smislu sufinanciranja nabavljene opreme, jačanja likvidnostiitd. 55 3,28% 522.539.469Potpore za prekvalifikaciju i samozapošljavanje 30 0,16% 25.183.010Prometna infrastruktura koja nije TEN-T i nije lokalna nerazvrstana cesta 52 7,60% 1.208.631.403Prometna infrastruktura koja se ne odnosi na ceste, željeznice (npr. autobusni kolodvori, lukeitd..) 109 5,71% 909.276.996Prometna infrastrukturaTEN-T 3 3,01% 478.833.333Razvoj turističkih sadržaja koji nisu povezani s kulturnom ili prirodnombaštinom 98 2,84% 451.257.653Revitalizacija i revalorizacija kulturne baštine u turističkesvrhe 157 5,11% 813.814.090Sheme potpora za nezaposlene, ljude u riziku od siromaštva, itd. 34 0,09% 14.303.980Socijalna pitanja 184 2,30% 365.530.798Sportsko/rekreacijska infrastruktura 199 2,17% 344.924.018Urbana mobilnost 13 2,65% 420.926.190Vodnokomunalna infrastruktura 70 1,00% 10159.156.296Zdravstveni sektor (koji se ne odnosi na infrastrukturu) 37 0,16% 25.384.627

Grand Total 4091 100,00% 15.912.234.523

Prikupljanje i obrada podataka

58

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030)NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

- NRS 2030-

GDJE SMO TRENUTNO I KOJI SU NAM RAZVOJNI POTENCIJALI?

GDJE ŽELIMO BITI DO 2030. GODINE (VIZIJA, RAZVOJNI SMJEROVI I STRATEŠKI

CILJEVI)? KAKO ĆEMO TO OSTVARITI (RAZVOJNI SCENARIJI)?

KAKO ĆEMO TO PROVODITI (PROVEDBENI MEHANIZMI I „FLAGSHIP”

PROJEKTI)? KAKO ĆEMO TO FINANCIRATI?

KAKO ĆEMO UPRAVLJATI PROCESOM?

59

Institucionalni okvir

ZAINTERESIRANA JAVNOST

Koordinacijsko tijelo

Poslovni sektor /Gospodarska udruženja

Znanstveno-istraživačka zajednica

Civilno društvo

Izvršna radna skupina

Socijalni partneri

UPRAVLJAČKI ODBOR Razvojni forumi župana

Tim Svjetske banke(podrška kroz RAS NRS 2030)

MRS za izradu NRS 2030

MRS za i izradu analitičkih

podloga za NRS 2030

Međuresorne radne skupine (MRS)

RS za Teritorijalni razvoj

Leadershipgrupe (poslovni sektor)

Tematske i horizontalne radne skupine

RS Zdravlje i kvalitetaživota

RS Energija i održivi okoliš

RS Promet i mobilnost

RS Sigurnost

RS Hrana i bio-ekonomija

RS Digitalnodruštvo

RS Turizam i kreativnodruštvo

RS Makroekonomske politike, pravosuđe i dobro

upravljanje

RS Teritorijalni razvoj

RS Obrazovanje, znanost i razvoj ljudskihpotencijala

RS Demografija i socijalne politike

RS Konkurentnost i industrijski razvoj te

razvoj poduzetništva iobrta

60

Definirana tematska područja i horizontalne politike

ZDRAVLJE I KVALITETA

ŽIVOTA

ENERGIJA IODRŽIVI OKOLIŠ

PROMET I MOBILNOST

SIGURNOSTHRANA I BIO-EKONOMIJA

DIGITALNO DRUŠTVOTURIZAM I KREATIVNO

DRUŠTVO

Horizontalne politike: Makroekonomske politike, pravosuđe i dobro upravljanje, Teritorijalni razvoj, Demografija i socijalne politike,Obrazovanje, znanost i razvoj ljudskih potencijala, Konkurentnost, industrijski razvoji razvoj poduzetništva i obrta

61

Ključni elementi Nacionalne razvojne strategije RepublikeHrvatske do 2030. godine

NRS 2030

Vizija i razvojni smjerovi

Strateški ciljevi ipokazateljiuspješnosti Provedbeni mehanizmi i

strateški projekti

62

Definiranje vizije irazvojnih smjerova

Definiranjestrateških ciljeva i

ključnih pokazatelja učinka

Definiranje provedbenih

instrumenata istrateških projekata

Definiranje izvorafinanciranja

Rujan 2018. Prosinac 2018. Travanj 2019. Svibanj 2019.

Proces izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine

63

REKAPITULACIJA STRATEŠKOG OKVIRA ZA NRS 2030

4 razvojna smjera

12 strateških ciljeva

41 prioritet

64

65

KONKURENTNO, INOVATIVNO I DIGITALNO

GOSPODARSTVO

Konkurentna i inovativna Hrvatska odnosi se na razvoj konkurentnog, tehnološki naprednog i

izvozno orijentiranog gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama i poticanje zapošljavanja

u sektorima visoke dodane vrijednosti kroz pametne i ciljane intervencijske politike koje podržavaju stvaranje poticajnog poslovnog

okruženja i razvoj poduzetništva, znanstvenu izvrsnost, kreativnost i komercijalizaciju

rezultata istraživačko razvojnih aktivnosti, brendiranje, digitalizaciju i primjenu novih tehnologija, proizvodne investicije i razvoj

pametnih vještina te pridonose učinkovitom gospodarenju resursima, uvođenju strukturnih

promjena u industriju i uslužne djelatnosti, jačanju veza između znanstvene zajednice i

poslovnog sektora i jačanju pozicije hrvatskog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.

Prioriteti Razvoj globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije

Razvoj poduzetništva i obrta

Strateški ciljevi NRS 2030

66

Razvoj znanosti i tehnologije

Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma

Razvoj kreativne i kulturne industrije

Definiranje provedbenihmehanizama, strateških

projekata i strukturnih reformi (III. faza)

Definiranje izvora financiranja

(IV. faza)

67

POVEZNICA S NOVOM FINANCIJSKOM PERSPEKTIVOM EU

Sažetak PN-eva

Analitička podloga zaPartnerski sporazum

Strateški i provedbeniokvir

NRS 2030

Partnerski sporazum

Broj i vrsta operativnih programa

Financijska alokacija iz EU fondova po područjima

ulaganja

Indikativna lista strukturnih reformi

Program potpore strukturnim reformama

68

Sustav strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj

69

Reforma strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Postojeće stanje/nedostaci:postojanje više od 160 strateških dokumenata na nacionalnoj razini i preko

1600 na lokalnoj i regionalnoj razini

nepostojanje cjelovitog zakonodavnog okvira u području strateškog planiranjai upravljanja razvojem

veliki broj nepovezanih i preklapajućih ciljeva u aktima strateškog planiranja

nepostojanje jedinstvene metodologije za strateško planiranje

slaba povezanost strateškog i proračunskog planiranja

nepostojanje pravila za praćenje i izvještavanje o napretku te nejasnaodgovornost između različitih upravljačkih razina nadležnih za strateškoplaniranje

nepostojanje unaprijed određenih prioriteta razvoja što dodatno otežavasložen i dugotrajan proces pregovora s Europskom komisijom oko utvrđivanjapodručja za ulaganja

70

Reforma strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Buduće stanje/Ciljevi reforme:prihvaćanje odgovornosti za strateško planiranje i uvođenje

koordinacije

uspostava integriranog sustava praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinaka

određivanje nacionalnih prioriteta i dugoročnih razvojnih smjerova

definiranje jasnog hijerarhijskog sustava dokumenata strateškog planiranja

povezanost strateškog i financijskog planiranja

71

Zakonodavni okvirZakon o strateškom

planiranju i upravljanju razvojem RH

U izradi

Uredba o smjernicama za izradu akata

strateškog planiranja

Donesena 04.10.2018.

Upute za korištenje

Informacijskog sustava za

strateško planiranje i

upravljanje razvojem

Donesene 03.1.2019.

Pravilnik o rokovima i

postupcima praćenja i

izvještavanja o provedbi

akata strateškog

planiranja od nacionalnog

značaja i značaja za

jedinice lokalne i

područne (regionalne)

samouprave

Donesen 18.1.2019.

Pravilnik o provedbi

postupka vrednovanjaa

Nacionalnarazvojna strategija

Uredba o načinu ustrojavanja,

sadržaju i vođenju središnjeg

elektroničkog registra razvojnih

projekata

Donesena 04.5.2018.

Prosinac

2017.

Donesen 10.7.19.

72

Zakonodavni okvir

Zakon o sustavu

strateškog

planiranja i

upravljanja

razvojem RH

Uredba o

smjernicama za

izradu akata

strateškog

planiranja od

nacionalnog

značaja i od

značaja za JLP(R)S

Priručnik o

strateškom

planiranju

73

Zakonodavni okvir

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja

razvojem RH:

Zakonom se uređuje sustav strateškog planiranja Republike

Hrvatske i upravljanje javnim politikama, odnosno priprema, izrada, provedba, izvještavanje, praćenje provedbe i učinaka te

vrednovanje dokumenata strateškog planiranja

Zakon je uveo sljedeće novine:

okvir za standardizaciju postupaka strateškog planiranja

jasnu hijerarhiju između akata strateškog planiranja

poveznicu strateškog i proračunskog planiranja

jačanje institucionalnih kapaciteta za provedbu strateškog planiranja i sustavno praćenje provedbe akata

74

Zakonodavni okvir

Zakonodavni okvir čine sljedeći zakonski i podzakonski akti:

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja

Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća

Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata

Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pravilnik o provedbi postupka vrednovanja

Priručnik o strateškom planiranju (čije se usvajanje očekuje)

Smjernice za izradu strategija razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje

Upute za korištenje informacijskog sustava za strateško planiranje 75

Logički okvir za strateško planiranje

VRSTE AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Nacionalna razvojna strategija

Dugoročne strategije

Srednjoročni planovi

Kratkoročni programi

Posebni ciljevi

Strateški ciljevi

Razvojni smjerovi

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

ELEMENTI STRATEŠKOG PLANIRANJA

Mjere (aktivnosti, projekti)

Pokazatelji učinka

Pokazatelji ishoda

Pokazatelji rezultata

76

Sustav akata strateškog planiranja

Akti strateškog planiranja prema roku važenja su:

Prema sadržajnom obuhvatu dijele se na akte:

od nacionalnog značajaod značaja za jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave

povezane s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a

povezane s korištenjem fondova EU-a

dugoročni

srednjoročni

kratkoročni

77

Sustav akata strateškog planiranja

2. Srednjoročni akti strateškog planiranja - planovi:donose se za razdoblje od 5 do 10 godinaproizlaze iz strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije i/ili drugih

dugoročnih strategija usvojenih na nacionalnoj razini

sadrže posebne ciljeve koji su izravno povezani s proračunom

predstavljaju okvir za utvrđivanje sadržaja kratkoročnih akata strateškog planiranja – programa

U srednjoročne akte strateškog planiranja ubrajamo:nacionalne planove

planove razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Posebnu kategoriju akata strateškog planiranja čine:• strategije razvoja urbanih područja

78

Sustav akata strateškog planiranja

Kratkoročni akti strateškog planiranja - programi:donose se za razdoblje od 1 do 5 godinavrijede tijekom trajanja mandata izvršne vlastiizravno su povezani s proračunompobliže definiraju provedbu prioriteta iz Programa Vlade i/ili

srednjoročnih akata strateškog planiranjaU kratkoročne akte strateškog planiranja ubrajamo:Program Vlade, Program konvergencije i Nacionalni program

reformi donosi ih Vlada Republike HrvatskeProvedbeni programi središnjih tijela državne uprave

donose ih čelnici tijela za mandatno razdobljeProvedbeni programi JLP(R)S donose ih izvršna tijela

79

Izrada akata strateškog planiranja jedinice lokalne samouprave

80

Revizija postojećih akata strateškog planiranja

Sve akte strateškog planiranja donesene prije stupanja na snagu Zakona o SP, koji imaju razdoblje provedbe nakon 31. prosinca 2020, JLS mora uskladiti s Uredbom o SP i Zakonom o SP-u ili ih staviti izvan snage do 31. prosinca 2020.

Lokalni koordinatori u suradnji s regionalnim koordinatorima provode postupak usklađivanja postojećih akata strateškog planiranja za akte od značaja za JLS.

PRVI KORAK!!

81

Institucionalni okvir

Institucionalni okvir izrade planova razvoja jedinica lokalnesamouprave:obzirom da važećim zakonskim i podzakonskim propisima nije izričito

propisana obveza osnivanja tijela uključenih u postupak izradeplanova razvoja, osim u slučaju izrade zajedničkih planova razvojadvije ili više JLS, usvajanje akata o njihovu osnivanju u isključivoj jenadležnosti izvršnih tijela jedinica lokalne samouprave

u cilju cjelovitog ostvarenja načela partnerske suradnje i učinkoviteprovedbe postupka izrade planova razvoja, preporuča se osnivanje nekogod prethodno spomenutih tijela (Partnerskog vijeća, Radne skupine ilidrugog tijela) ili povjeravanje poslova koordinacije postupka izrade akatastrateškog planiranja lokalnom koordinatoru, temeljem ovlasti izvršnog tijelajedinice lokalne samouprave

82

Obilježja provedbenih programa JLS

Osnovne činjenice o provedbenim programima jedinica lokalne samouprave su:provedbeni programi jedinica lokalne samouprave su kratkoročni akti strateškog

planiranja koji opisuju i osiguravaju postizanje ciljeva iz srednjoročnog aktastrateškog planiranja te čine poveznicu s proračunom jedinice lokalnesamouprave

provedbeni programi jedinica lokalne samouprave donose se za vrijeme trajanjamandata izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i vrijede tijekom navedenogmandata (4 godine)

izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti provedbeni programnajkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost i u slučajevima kada planrazvoja nije izrađen i donesen (u tom slučaju program može nositi naziv Mandatniprogram ili sličan naziv)

provedbeni programi jedinica lokalne samouprave mogu se prema potrebirevidirati na godišnjoj razini

83

Ključni utjecaji na četverogodišnje provedbene programe

Lokalni/regionalni Planovi razvoja

Provedbeni programi JL( R)S

Godišnji proračun JL( R)S

84

Definicije ključnih sastavnih elemenata strateškog planiranja – potrebnih za izradu Programa

1. Vizija razvoja – sažet, jednostavan, precizan i razumljiv jezik, ambicioznost i uvjerljivost, usklađenost s nacionalnim vrijednostima i načelima.

2. Razvojni smjer – okvir razvoja kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana u hijerarhijski višem aktu (Nacionalna razvojna strategija, Planovi razvoja županija).

3. Strateški cilj – dugoročni cilj kojim se izravno podupire ostvarenje razvojnog smjera (SMART).

4. Posebni cilj – srednjoročni cilj definiran u nacionalnim planovima i planovima razvoja – poveznica je između Nacionalne strategije i Plana razvoja županije te Programa i proračuna JLS-a.

5. Mjera – skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata kojim se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno i strateški cilj.

6. Aktivnost – niz specifičnih i međusobno povezanih radnji u okviru projekta kojim a se izravno ostvaruje mjera, a neizravno i posebni cilj.

85

Razvojni projekt

Projekt čiji je nositelj javno tijelo (JLS) i kojim se pridonosi postizanjurazvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru akata strateškogplaniranja od nacionalnog značaja, od značaja za JLP(R )S te akatapovezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU i korištenjem fondovaEU

Razvojni projekt MORA demonstrirati strateško razmišljanje i MORA bitipovezan s aktima strateškog planiranja (EU akti strateškog planiranja, NRS2030, sektorske i multisektorske strategije, nacionalni/regionalni/lokalniplanovi, provedbeni programi). Povezanost će biti vidljiva kroz SPUR.

Razvojni projekt mora biti provediv, mora imati osiguran izvor financiranja imora biti održiv.

86

Razlika Programa i Projekta

Program – okvir za planiranje aktivnosti unutar određenog sektora ilipodručja. Aktivnosti u okviru Programa traju dulje vrijeme i mogu seprilagođavati. Također, aktivnosti unutar Programa sadrže skup uvjetaza provedbu i upravljanje, financiranje i kontrolu projekata (koji seprovode unutar programa).

Projekt – ima definiran početak i kraj provedbe, definirane ciljeve,jasno utvrđene dionike, jasno određene strukture koordinacije,upravljanja i financiranja projekta, jasno određene aktivnosti irezultate tih aktivnosti, odgovarajuću razinu financijske i ekonomskeanalize koja ukazuje na to da će koristi projekta biti veće od troškova.

87