SVEUČILIŠTE U SPLITUPOMORSKI FAKULTET U SPLITU

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ BRODOSTROJARSKOG

SMJERA

UPRAVLJANJE POSLOVANJEM RADNE ORGANIZACIJE

SEMINARSKI RAD IZ POMORSKIH INTEGRIRANIH

INFORMACIJSKIH SUSTAVA

NASTAVNIK: STUDENT:

Prof. dr. sc. Ante Munitić

Split, lipanj 2011

Sadržaj

1. UVOD .............................................................................................................................1

2. MISIJA, CILJEVI , STRATEGIJA I POLITIKA..................................................... 2

2.1. Strategija pomorskog poduzeća i njegova organizacija

2.2 Menadžer i informacije ............................................................................... 3

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA POMORSKOG PODUZEĆA ………......... 4

3.1 Poslovna logistika……………………………………………………………. 5

3.1.1. Organizacijske strukture……………………………………………………. 6

4. POJAM, STRUKTURA I VRSTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA …………. 10

4.1. Svrha i ciljevi informacijskog sustava………………………………………. 12

LITERATURA ................................................................................................................ 16

1. UVOD

Dok su mnoge organizacijske aktivnosti i resursi dugo bili usmjereni na prikupljanje i

obradu dokumenata, prodor kompjutora umnogome je proširio mogućnosti obrade

informacija. Informacijski sustavi utemeljeni na uporabi kompjutora utjecali su na radne

organizacije svih vrsta i veličina. Neke su organizacije imale vlastite kompjutorske sustave, a

3druge su unajmljivale kompjutorsku opremu.

Organizacija brodova smatra se važnim elementom organizacijske strukture brodova, iako su

brodovi kao osnovna sredstva za rad u brodarstvu bili dugo vremena organizacijski u drugom

planu.

Današnje poslovne organizacije posluju u uvjetima velike dinamičnosti, turbulentnosti i

neizvjesnosti okoline stoga je nužno na svaku analizu primijeniti utjecaj neizvjesnosti

( eksterne okoline) te pratiti situaciju u okolini (ključne varijable). Učinkovito praćenje

situacije je jedino moguće putem kvalitetnog integriranog informacijskog sistema. Integrirani

informacijski sistemi moraju neprekidno pratiti i predviđati sve utjecajne faktore kako bi

rezultati poslovanja brodske radne organizacije bili uspješniji.

Predviđanje je vrhunac u upravljanju jer menadžer mora živjeti i raditi danas, odnosno u

budućnosti kako bi ostvario željene rezultate poslovanja poduzeća u budućnosti.

2. MISIJA, CILJEVI, STRATEGIJA I POLITIKA

Temeljne postavke svakog poduzeća su misija, ciljevi, strategija i politika.

Misija je pokretačka snaga organizacije, dok ciljevi proizlaze iz misije poduzećai

predstavljaju okosnicu poduzeća u planiranju i razvoju. Pojam planiranja vezan je za buduća

djelovanja poduzeća.

Osnovni cilj morskog brodara jest reproduciranje pomorsko prijevoznog procesa uz

optimalne kvalitativne i kvantitativne efekte. Kao prijevozna djelatnost morsko brodarstvo se

nalazi u sferi proizvodnih djelatnosti, iako kao rezultat pomorsko prijevoznog procesa nije

novi proizvod nego samo usluga, ali usluga takve vrste koja kompletira druge proizvode

ljudskog rada kao vrijednosti.

2. 1. Strategija pomorskog poduzeća i njegova organizacija

Svaka ljudska aktivnost iskazuje se u dva osnovna oblika : kao proces i kao rezultat

tog procesa. Rezultat organizacije kao procesa je određenoorganizacijsko stanje, koje se

obično naziva organizacijska struktura. Proces organizacije u brodarskim poduzećima je

uspostavljanje određene organizacijske strukture brodara, odnosno mijenjanje već

uspostavljanje. Uspostavljanje se naziva organizacijom, amijenjanje postojeće organizacijske

strukture improvizacijom. Organizacijska struktura brodara uže se pokazuje kao sustav

određenih organizacijskih jedinica ili pak kao sustav unutarnjih odnosa između samih

pomoraca i zaposlenika na kopnu.

Organizacija kao proces stalno se mijenja jer u procesu ukupne radne aktivnosti dolazi do

određenih promjena u nekom dijelu ukupnih elemenata tog procesa. Svaka promjena u

strukturi brodovlja se ne održava samo u tom osnovnom elementu već se mora odraziti i u

promjenama u šposadama. Promjene u posadama na jednom brodu održavaja se na drugim

brodovima i u ukupnom sustavu brodarskog poduzeća. Strategiju danas treba shvaćati kao

teoriju i praksu usmjeravanja poslovne i razvojne politike poduzeća, pa i izvanprivrednih

djelatnosti. Ona znači kreiranje i ostvarivanje takve politike koja se temelji na planiranju svih

relevantnih čimbenika utjecajnih za razvoj i mjesto vlastitog poduzeća (ustanove, organizacije

ili političke zajednice) u budućnosti. Stoga poduzeće – napose u sferi prometa i, još uže,

prijevoza tereta i putnika – strategijom stvara osnovne i dugoročne pretpostavke oslovni

uspjeh, profit i za stabilno mjesto na specifičnom

tržištu. Strategija zahtijeva da se jasno odrede ciljevi. Oni pak služe za bolje uviđanje

budućnosti i vlastitog mjesta u njoj, za izbjegavanje stihijnosti u poslovanju i što racionalnije

iskorištavanje resursa – ljudskih, materijalnih i financijskih. Ciljevima u pomorskom

poduzeću žele se akceptirati promjene uvjeta poslovanja, ali i pozitivni učinci u odnosu na

krizno stanje. Poradi toga ciljevi trebaju imati: prvo - ekonomski karakter, drugo - društveni

karakter, treće - stabilnosno-sigurnosni karakter i četvrto - ekološki karakter.

2.2. Menadžer i informacije

Poduzeće djeluje kao „otvoreni sistem“ na kojeg djeluje okolina te poduzeće djeluje

(provođenjem odgovarajućih mjera i aktivnosti ) na okolinu. Znači u tom dinamičkom

procesu postoji interaktivni odnos između poduzeća i „okoline“ sistema.

Menadžerima danas, upravo zbog tog interaktivnog odnosa, velike dinamičnosti,

nizvjesnosti i rizika, treba osigurati kvalitetan informacijski sistem kako bi se osigurala

dovoljna količina informacija. Taj protok informacija mora biti dinamičan i treba ga priližiti

realnom vremenu – znači osigurati pravovremenost, treba osigurati kvalitetu obrade,

odgovarajući kontrolni sistem i kontinuirano praćenje situacije.

U praksi se pokazalo da poduzeća koja imaju bolji informacijski sistem i bolju organizacijsku

strukturu , ostvaruju i bolji poslovni uspjeh. U našim tvrtkama informacijski sistemi su na

nižoj razini od one koja se primjenjuju u svijetu. Kako bi upravljački informacijski sistem bio

kvalitetan menadžer mora dobivati povratne informacije- znači mora postojati povratna veza (

informacijski feed-back), a ta povratna veza predstavlja zašravo kontrolu provedbe

proizvodnog procesa.

Upravaljački informacijski sistem je viši oblik sistema informiranja u poduzeću. Taj

upravljački informacijski sistem mora generalnom menadžmentu pružiti podršku kod

provođenja strateških ciljevaa poduzeća.

Informacije i podaci

Neke informacije odmah koristi u

rješavanju problema

Menadžer

- Neke informacije se pohranjuju za kasniju uporabu

- Neke informacije se kombiniraju radi

Neke informacije

odbacuje

Slika 1: Menadžer i informacije

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA POMORSKOG PODUZEĆA

Pomorskom poduzeću organizacijska struktura treba omogućiti što stabilnije

poslovanje, optimalno korištenje ukupnim raspoloživim resursima i promptno reagiranje na

sve utjecaje iz okruženja. Izgradnja takve organizacijske strukture morala bi osigurati

pomorskom poduzeću specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih) usluga, te

maksimalnu racionalizaciju i konstantno snižavanje troškova poslovanja. Stoga teoretičari i

pragmatičari s pravom ističu da je uspostavljanje ravnoteže između stabilnosti poduzeća i

njegove prilagodljivosti okruženju i turbulentnim promjenama na tržištu (napose na

prijevoznom pomorskom tržištu i tržištu brodskog prostora) – jedan od temeljnih ciljeva pri

strukturiranju svakog poduzeća u 21. stoljeću.

Budući da se organizacijska struktura oblikuje s pomoću njezinih sastavnih elemenata, važna

je spoznaja načina na koji su oni međusobno povezani.

3.1. Poslovna logistika

Menadžer

- Neke informacije se pohranjuju za kasniju uporabu

- Neke informacije se kombiniraju radi

Neke informacije prosljeđuje

drugima

Poslovna logistika, kao nova interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost, dobiva sve više

na važnosti. Da bi svoju „svestranost“ u teoriji i praksi ostvarila, logistika kao znanost i

gospodarska praksa primjenjuje zakonitosti planiranja-projektiranja, organiziranja,

upravljanja i kontrole tokova materijala, energije, ljudi, znanja i informacija u širim i užim

sustavima. Zato je toliko bliska menadžmentu i organizaciji; štoviše, neodvojiva je od njih. U

prometnoj sferi, a napose u pomorskom brodarstvu, to je još naglašenije. U suvremenome

pomorskom poduzeću logistika mora ujediniti stvaranje svrsishodne infrastrukture kojom bi

čitav sustav opskrbe bio u službi vođenja poslovne organizacije. To pak znači da osim

nabave, transporta, distribucije robe, skladištenja i vođenja zaliha ona obuhvaća još:

financijsko poslovanje, računovodstvo, kontrolu i reviziju, istraživanje i razvoj, plan i analizu,

upravljanje ljudskim potencijalima i tokom informacija. Sve to zahtijeva mnogostručnost

ciljeva, aktivnosti i znanja u općoj koordinaciji. Pomorsko poduzeće - njegov menadžment,

stručnjaci i radnici u 21. stoljeću trebaju organizirati kao fleksibilan i adaptabilan sustav

upravo na logističkim načelima, tj. elementima. Takvo poduzeće kao interne logističke

elemente mora postaviti i potom dinamički optimalizirati:

logističke strateške ciljeve, logističku transportnu (pomorsko-prijevoznu) tehnologiju,

logističku organizacijsko-menadžersku kulturu, logističke ljudske potencijale i logistički

informacijsko-komunikacijski sustav. Međutim, bez eksternih logističkih elemenata - koji

predstavljaju uže i šire okruženje – pomorsko poduzeće neće se odgovarajuće adaptirati

nestabilnim uvjetima turbulentnog okruženja. Ti eksterni elementi bili bi: ekonomski, vojno-

- sigurnosni, sociološko-kulturološki, pravno-institucijski i znanstveno-tehnološki. Oni se

danas tako mijenjaju da ih poduzeće mora konstantno pratiti. Za pomorsko je poduzeće važno

da odabere metode upravljanja logističkim sustavom u poslovnom i razvojnom smislu

unaprjeđenja poduzetničke kulture.

3.1.1. Organizacijske strukture

Menadžmentu pomorskog poduzeća je dužnost da odabere takvu organizacijsku

strukturu koja će najbolje odgovarati dinamičnom i turbulentnom okruženju 21. stoljeća.

Promatrajući s logističkoga gledišta, pomorsko se poduzeće može odlučiti za neku od šest

organizacijskih struktura: funkcijsku, multiodjelnu, proizvodnu, zemljopisnu, te strukturu

poslovnih jedinica i matričnu strukturu – kako ih je sistematizirao Wright. Koja je od njih

najprimjerenija pomorstvu?

Funkcijska je struktura prilično jednostavna za primjenu, a temelji se na funkcijama

unutar poduzeća. Manjim pomorskim poduzećima i onima srednje veličine odgovara ovakva

struktura jer ona potiče specijalizaciju po pojedinim funkcijama, olakšava planiranje i

organizaciju poslova po sektorima - profitnim centrima i omogućuje nadzor zaposlenih.

Međutim, ona sobom ne nosi potenciranje odgovornosti na pojedinim razinama (za profit ili

gubitke) jer poslovi nisu organizirani po proizvodno-uslužnom programu (vrsti plovidbe kod

brodara) i zemljopisnim područjima (Mediteran, sjeverna Europa, Baltik, Amerika, Pacifik -

Daleki istok,...). Zato nije preporučljiva za krupnije pomorske kompanije. Uz to, niti suradnja

između funkcija nije na visokoj razini, pa ni između funkcijskih jedinica (sektora), zatim

slabo je komuniciranje, a motivacija je ograničena.

Multiodjelna organizacijska struktura pogoduje velikim pomorskim kompanijama jer

svojim višestrukim prijevoznim (proizvodno-uslužnim) linijama može formirati organizaciju

u više sektora-odjela i služba, tako da svaki sektor-odjel odgovara za više prijevoznih

područja. Time je olakšan kontinuirani rad poduzeća, bolja je suradnja sektora-odjela koji

imaju svoje menadžere, koji opet formiraju menadžerski tim kompanije – pa je informiranje i

donošenje odluka bolje. Autoritet je delegiran od vrha prema dolje, a odgovornost za uspjehe

ili pak neuspjehe lakše se može pratiti i vrjednovati na svakoj razini organizacije. No, ova

organizacijska struktura može dovesti do rivaliteta među centrima-sektorima, što negativno

utječe na upravljanje resursima čitave kompanije. Preporučuje se za srednje a osobito za veće

pomorske (prometne) tvrtke.

Proizvodna (produktna) struktura više odgovara proizvodno-industrijskim negoli

prometno-uslužnim poduzećima jer se usmjerava na pojedine kategorije proizvoda poduzeća

(proizvod A, proizvod B, proizvod C,...), koji se formiraju u proizvodne linije. Svaki

proizvodni odjel posjeduje prodaju (marketing), razvoj- -plan-analizu i financije. Kada se žele

centralizirati financije odjela na razini poduzeća i smanjivati troškovi, znade dolaziti do

protivljenja samih odjela. Samostalnost odjela šteti jedinstvu tvrtke.

Zemljopisna organizacija poduzeća izvanredno pogoduje pomorskim (posebno većim)

brodarskim kompanijama. Time je marketinški i logistički aspekt zadovoljen jer se

udovoljava korisnicima usluga, a sama organizacija poslova i zadataka je povezana u logično-

-logistički redoslijed. Na čelu kompanije je predsjednik i štab-stožer kompanije, a sektori-

odjeli, tj. profitni centri su zemljopisno organizirani (sjeverna Europa, Sredozemlje, Rusija,

Sjeverna Amerika - Gulf, Pacifik - Daleki istok).

Organizacijska struktura strateških poslovnih jedinica zahtijeva da se postojeće

proizvodne linije grupiraju u sektore-odjele, a ovi opet u profitne centre, kao svojevrsne

strateške poslovne jedinice (skraćeno SPJ, ili engl. SBU - Strategic Business Unic). Vrlo je

pogodna za iznimno velika poduzeća, korporacije i konglomerate koji u svojem sastavu imaju

i brodarske kompanije. Na čelu im je glavna uprava, a ispod nje su predsjednici pojedinih

centara - SPJ (SBU 1, SBU 2, SBU 3,...). Time je smanjena kontrola glavne uprave, te je

prenesena na SPJ-SBU, suradnja između pojedinih centara i odjela je bolja, premda je

rivalstvo pojačano, dok su analize poslovanja znatno otežane.

Matrična organizacijska struktura posjeduje dvostruki zapovjedni lanac. U njezinoj su

strukturi i funkcijski direktori i direktori profitnih centara, zaduženi za pojedinačne projekte

poduzeća. Kao takva ona je kombinacija funkcijske i proizvodne strukture poduzeća, s

dvostrukim sustavom naređivanja (direktor projekta i direktor centra-odjela). Zbog postojanja

matrice proizvoda-funkcije, zatim matrice proizvoda-regije i multidimenzijske matrice,

komplicirana je za praksu prometnih i pomorskih poduzeća (dvije vrste menadžera – resursni i

poslovni) jer se isprepleću funkcije, nadležnosti i zadaci. Zbog toga može postati

problematična, a ne samo učinkovita. Ipak, troškovno je vrlo isplativa jer se po projektima

vodi evidencija i štednja, prilagodljiva je tržištu i zaposlenima, napose stručnjacima i

menadžerima u njihovu usavršavanju. Međutim, nosi sobom stresove zaposlenih, konflikte

unutar same organizacije i porast administrativnosti.

ZAPOVJEDNIK

(Captain)

Slika 2 : Organizacija rada na brodovima za kružna putovanja

Dužnosti Zamjenika zapovjednika (Staff Captain) :

2. U zapovjednon lancu na brodu,

Savjetodavac zapovjedniku,

Nadređen posadi palube (Heada of the Deck Department),

Uobičajeno je imenovan Časnikom sigurnosne zaštite (SSO),

Odgovoran za :

► Sigurnost na brodu,

► Zaštitu okoliša i zdravlja,

► Efikasan rad medicinskog osoblja,

► Koordinacija između svih odjela na brodu ( hotel, stroj, paluba),

► Proizvodnju pitke vode,

► Priprema dolaska broda u luku…

PLOVIDBA (Tehnical

Department)HOTEL

(Hotel Department)

ZAMJENIK

ZAPOVJEDNIKA

(Staff Captain)UPRAVITELJ

STROJA

(Chief Engineer)

UPRAVITELJ

HOTELA

(Hotel/General

Manager)

ZAPOVJEDNIK

(Captain)

Slika 3 : Organizacija rada na brodovima za kružna putovanja - Stroj

4. POJAM, STRUKTURA I VRSTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

ODJEL ZA ODRŽAVANJE

(Tehnical

UPRAVITELJ STROJA

(Chief Engineer)

ELEKTROTEHNIKA (Electrotehnical

department

GLAVNI ČASNIK ODODRŽAVANJA (Staff

Engineer)

ODRŽAVANJE HOTELA (Hotel

Maintanance)

ODRŽAVANJE STROJEVA

(Engine Maintanance)

DRŽANJE STRAŽE ( Engine

watchkeeping)

1. ČASNIK STROJA (Hotel

Engineer)

2. ČASNIK STROJA (2 nd

Engineer)

POTROŠNI MATERIJAL (Inventory&

Administrator)

2. ČASNIK STROJA (2 nd

Engineer)

ADMINISTRATOR POTROŠNOG MATERIJALA

(Inventory Administrator)

POSADA ODRŽAVANJA

(Deck Filter/Plumber/A

/C Filter

Posada stroja (Mechanic /

Filters / Wipers)

ASISTENTI STROJA ( Engine

Cadets)

Posada stroja (oilers)

ČASNIK ELEKTRIČAR (Chief Electrotehnical

Officer

ČASNIK ELEKTRoničar

(Electronic engineer)

PRVI ELEKTRIČAR ( 1 st Electrican)

DRUGI ELEKTRIČAR ( 2 nd Electrian)

ASISTENTI ELEKTRIČARA

(Assistant Electricians)

Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje

informacije važno za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog

tko se želi njima koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale.

Izgradnja informacijskog sustava je opsežan i kompleksan postupak koji se može usporediti s

izgradnjom inženjerskog proizvoda. Razvoj informacijskog sustava treba planirati, detaljno

analizirati potrebe za sustavom, zatim ga oblikovati, izraditi, odnosno proizvesti, uvesti u rad,

a kasnije tijekom rada održavati. Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati kroz

projekt u kojem zajednički sudjeluju korisnici i informatičari. Skupovi metoda koji se koriste

pri izgradnji IS-a su inženjerstvo sustava, informacijsko inženjerstvo i

programsko(softversko) inženjerstvo.

Strateško planiranje tijesno je povezano sa strateškim upravljanjem i funkcioniranjem

informacijskih sustava. Polazi od analize mogućnosti prijevoznoga poduzeća u okruženju i

realizacije tih mogućnosti na tržištu, na temelju ostvarivanja planiranih i postavljenih ciljeva.

Pri tome su od presudnoga značenja razvojne mogućnosti lučkoga, brodarskoga (pomorskoga)

ili nekoga drugog prijevoznoga poduzeća na međunarodnom tržištu transporta tereta. U

prijevoznom poduzeću prije svega je važno postojanje informacijske podrške upravljanju i

donošenju poslovnih odluka. To je bilo prijeko potrebno i prije, dok je u 21. stoljeću to

zapravo neminovnost, preduvjet opstanku i razvitku na izrazito specifičnome, osjetljivom i

turbulentnome međunarodnom tržištu, kakvo je tržište prijevoza tereta.

Potrebni su projekti organizacije strateškoga menadžmenta i projektnog upravljanja

prijevoznim poduzećem. Ta vrsta projekata postiže se zapravo s pomoću šest projekata koji

imaju veliku važnost za poduzeće:

• Projekt organizacije strateškog razvoja poduzeća.

• Projekt uvođenja projektnog upravljanja poduzećem.

• Projekt izgradnje poslovno-informacijskog sustava zastrateško upravljanje.

• Projekt nastupa poduzeća na međunarodna i nova tržišta.

• Projekt prelaska poduzeća na inovacijsko poslovanje u proizvodnji specifičnih transportnih

(brodarskih, lučkih, željezničkih…) usluga.

• Projekt permanentnog obrazovanja menadžera svihrazina i zaposlenih u poduzeću za

potrebe vlastite tvrtke, kao i vlasničkih struktura.

Realizacija nabrojanih projekata neminovnost je za opstanak i razvitak svakoga prijevoznog i

pomorskog poduzeća na specifičnom tržištu prijevoza u 21. stoljeću. Informacijski i

komunikacijski sustav trebaju omogućiti učinkovit pristup svim relevantnim podacima, koji

opet moraju biti kompleksni, dakle i sveobuhvatni.

Međutim, ako je u nekome transportnom ili pomorskom poduzeću ovisnost o informacijskom

sustavu niska, tad informacijski sustavi imaju samo ulogu ili funkciju podrške, potpore. No,

ako je ta ovisnost visoka, tad informacijski sustav ima velik utjecaj na konkretno poduzeće, pa

zato navedeni podsustavi imaju, zapravo strateško značenje. U svakom pogledu, mogući

doprinos informacijskog sustava (IS) egzistenciji i razvitku poduzeća treba biti različite

prirode, i to:

1) transakcijske prirode,2) zemljopisne prirode, 3)analitičke prirode, 4) tehnološko-

informacijske prirode,5) automatizacijske prirode, 6) ekspertne prirode, 7)

komparacijsko-ekvencijske prirode i 8) dokumentacijske prirode. Tek tada ovaj podsustav bit

će potpun.

Da bi informacijski sustav u lučkome,pomorskom i drugim prijevoznim poduzećima mogao

besprijekorno funkcionirati, interakcijska veza između poslovnog sustava i informacijskog

podsustava morala bi biti potpuno usklađena, razvijena i funkcionalna. Odgovarajuću

informacijsku strategiju treba graditi na definiranoj poslovnoj strategiji. Informacijskom

strategijom definiraju se strateške odluke u obliku izvršnih aktivnosti zadataka, koji se mogu

realizirati uz pomoć informacijskih tehnologija u transportnom, to jest prometnom poduzeću

kao poduzeću širega dijapazona djelovanja i nastupa na inozemna tržišta.

Napose valja naglasiti da u prijevoznome, dakle pomorskom i prometnom poduzeću trebaju

postojati tri razine informacijskoga sustava, i to :

• za operativu razinu upravljanja IS obavlja obradu podataka,

• za taktičku razinu upravljanja IS osigurava nužne informacije za kontrolu pojedinačnih

operacija, te potporu odlučivanju po funkcijama u samom poduzeću (za transport, za

financije, za marketing, za razvoj…),

• za stratešku razinu IS osigurava informacije za podršku odlučivanju.

Ako prijevozno poduzeće ne posjeduje te tri razine informacijskoga sustava, mora ih što prije

izgraditi i osposobiti za redovito funkcioniranje. Izgradnja informacijskoga sustava može se

izvesti odjednom, ili pak postupno po fazama, poradi unaprjeđenja poslovanja. Time

prijevozno (pomorsko) poduzeće postaje neusporedivo funkcionalnije i uspješnije, te mu se

povećavaju konkurentske sposobnosti. Međutim, prijelaz na strateško programiranje i

planiranje nije lak i jednostavan, niti jeftin – no svakako daje pozitivne i dalekosežne

rezultate.

Informacijski sustav u prijevoznom poduzeću mora biti integriran iz ova tri važna podsustava:

1) sustava obrade podataka (integrira podatke važne za transport),

2) sustava obrade informacija (povezuje podatke svih prijevoznih podsustava),

3) sustava komuniciranja - komunikacijski sustav (povezuje na trajnoj osnovi sustave obrade

podataka i sustave obrade informacija u jedinstven, cjelovi tsustav).

4.1. Svrha i ciljevi informacijskog sustava

Pomorskom poduzeću organizacijska struktura treba omogućiti što stabilnije

poslovanje, optimalno korištenje ukupnim raspoloživim resursima i promptno reagiranje na

sve utjecaje iz okruženja. Izgradnja takve organizacijske strukture morala bi osigurati

pomorskom poduzeću specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih) usluga, te

maksimalnu racionalizaciju i konstantno snižavanje troškova poslovanja. Stoga teoretičari i

pragmatičari s pravom ističu da je uspostavljanje ravnoteže između stabilnosti poduzeća i

njegove prilagodljivosti okruženju i turbulentnim promjenama na tržištu (napose na

prijevoznom pomorskom tržištu i tržištu brodskog prostora) – jedan od temeljnih ciljeva pri

strukturiranju svakog poduzeća u 21. stoljeću.

Postavlja se pitanje što dobivaju prijevozna i pomorska poduzeća uključivanjem u svjetske

računalne mreže. Kao sveobuhvatan odgovor mogle bi se navesti mnoge mogućnosti,

performanse i koristi ili povlastice za promet kao složeni sustav višega reda. To su:

Booking, pravovremeno rezerviranje svih prijevoznih usluga.

Permanentno računalno (kompjutorsko) praćenje i kontrola lučkoga, pomorskog,

željezničkog i multimodalnog (kombiniranog) transporta.

Koordinacija svih sudionika u multimodalnim i logističkim lancima.

Optimalno planiranje i programiranje odvijanja lučkoga, pomorskog, željezničkog i

međunarodnoga multimodalnog transporta.

Koordinirano planiranje prihoda i rashoda u svim granama transporta u MMT.

Optimalizacija prijevoznih, špediterskih, skladišnih, financijskih, trgovinskih,

distribucijskih, manipulacijskih i drugih logističkih usluga.

Predviđanje velikih opterećenja u lučkom pomorskom, željezničkom i multimodalnom

transportu, te eliminiranje tzv. uskih grla u prometnom sustavu.

Koordinirano i sinkronizirano upravljanje svim procesima u multimodalnom

transportu, koji je neraskidivo povezan s procesom reprodukcije.

Uspješna uporaba strateškoga i operativnog menadžmenta u lučkome,

pomorskom,željezničkom i multimodalnom transportu, podržavanoga informacijskim

i komunikacijskim sustavima, logistikom i marketingom.

Danas u svjetskome informacijskom prostoru postoji golem broj računala povezanih na

računalne mreže. Procjenjuje se da ih je 4 - 6 milijuna, a svakim danom ih je sve više. Među

najpoznatije ubrajaju se Internet i druge mreže koje funkcioniraju prema modelu

„klientserver“. Ovdje se samo daje klasifikacija svih mrežnih servisa, sistematiziranih u šest

najvažnijih skupina, što je od posebnoga značenja za transport i cjelokupnu sferu prometa.

Posebno treba istaknuti da integralni informacijski sustav (IIS) s motrišta funkcija u bilo

kojemu prijevoznom, ili prometnom poduzeću, treba posjedovati ove podsustave, koji su

zapravo funkcionalne cjeline unutar konkretnog poduzeća:

• kadrovski podsustav ili podsustav ljudskih potencijala,

• financijski podsustav,

• računovodstveni podsustav,

• plansko-analitički podsustav,

• razvojni podsustav,

• marketinški podsustav (nikako komercijalni ili prodajni podsustav),

• upravljački (kibernetski, menadžerski) podsustav,

• logistički podsustav (podsustav potpore ili podrške).

Uz strateško, kao i operativno upravljanje u sferi transporta te, šire promatrano, prometa,

potrebno je izgraditi informacijski sustav u svakomu većem, pa i srednjem prijevoznom i

pomorskom poduzeću. Uz to, potrebno je uključivanje nacionalnih prijevoznih (brodarskih,

lučkih, željezničkih, cestovnih, zrakoplovnih i špediterskih) tvrtka i kompanija u svjetsku

informacijsku mrežu. To je zapravo imperativ suvremenoga poslovanja.

U suvremenim uvjetima poslovanja, informacija cini temelj uspješnog poslovanja.

Pravovremene i kvalitetne informacije omogucuju menadžerima da donose valjane odluke. U

zadnjih trideset godina informacija je postala ravnopravni organizacijski resurs uz pet

tradicionalnih: ljude, strojeve, novac, materijale i menedžment. Važnost informacije i dalje

raste, njezin znacaj postaje sve veci u neizvjesnim uvjetima poslovne okoline.

Upravo pravovaljanim prikupljanjem i upravljanjem informacijama i podacima,

menadžeri stvaraju osnovu za donošenje pravovaljanih odluka, a samim time osiguravaju si

opstanak u turbolentnoj okolini. Stoga suvremene organizacije izražavaju potrebu ucinkovitog

poslovnog informacijskog sustava koji ce omogucavati prikupljanje, cuvanje, obradu i pristup

informacijama kada je to potrebno, ali svakako takav informacijski sustav cinit ce potporu pri

donošenju poslovnih odluka i rješavanju poslovnih problema.

LITERATURA :

- Prof.dr.sc. Ante Munitić, dipl.ing ; pančo Ristov, dipl. ing. ; mr.sc. Anita Gudelj

Bolanča, dipl.ing. ; Dr.sc. Mila Nadrljanski, dipl.ing. – Primjena elektroničkih

računala, pomorski fakultet u Splitu, Split, 2007

- dr. sc. Mladen Vukčević: NEDJELJIVOST LOGISTIKE I INFORMACIJSKIH

TEHNOLOGIJA U SUVREMENOM PROMETU I POMORSTVU “Naše more”

56(5-6)/2009

- Dr. sc. Dušan Perović ; dr. sc. Mladen Vukčević; mr. sc. Dragan Milošević :

POSLOVNA LOGISTIKA I ORGANIZACIJA SUVREMENOG POMORSKOG

PODUZEĆA "Naše more" 52(3-4)/2005

- mr. sc. Vedran Bakarić, dipl. ing, Tomislav Šijak, dipl. ing. , Anton Turk, dipl. ing.

Brodarski institut : SUVREMENA REALIZACIJA BRODSKIH SUSTAVA

NADZORA I UPRAVLJANJA

- Doc. Dr. sc. Dragan Mitrović : Menadžment u brodarstvu i lukama , Sveučilište u

Splitu, Pomorski fakultetu Splitu, 2007

- Višnja Ljubetić UPRAVLJANJE ZNANJEM PRIMJENOM ALATA

POSLOVNE INTELIGENCIJE - Magistarski rad, 2005

Internet:

- Tehnologija putničkog prijevoza - www.skriptica.com/index.php?

option=com_docman...gid...

- Informacijski sustavi imenadžersko odlucivanje-web.efzg.hr/.../ TO

%20Informacijski%20sustavi%20i%20poslovno%20odlučivanje%202.p...