Upload
phamkhanh
View
243
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UPRAVLJANJE informacijama i znanjem
Teorijski i aplikativni aspekti
Sadržaj
22
3
Upravljanje informacijama i znanjima
3
Podaci, informacije i znanja -
resurs organizacije
Podaci, informacije i znanja su resurs
organizacije poput resursa materijala, energije,
finansija i drugih, ali su u novoj ekonomiji
najznačajniji.
44
Šta je podatak?
"Podaci su sirove, neanalizovane
činjenice, brojke i dogaĎaji iz kojih se
mogu razviti informacije..." Stoner,
1986. s.621.
“Podaci su sirove činjenice ili opservacije,
tipično o fizičkim fenomenima ili
poslovnim transakcijama.” O’ Brien, 1999.
s.46
55
Šta je informacija?
Postoji mnoštvo teorija informacija:
probabilističko-statističke teorije (R.
Fisher; R. Hartley, C. Shannon, W.
Weaver i dr.),
matematičkih-nestatističkih teorija:
topološke (N. Rashevsky),
algoritamske (A.N. Kolmogorov) i dr.
semantičkih teorija (R. Carnap i J.
Bar-Hillel; J.Kemeny; R. A. Wells; J.
Hintikka) i druge 66
Informacija...
Informacija je definisana kao nešto što redukuje neizvesnost u odlučivanju(Shannon & Weaver, 1949).
Informacija je definisana kroz svoj sadržaj i svoj kontekst.
U poslovanju, kontekst je priroda problema koji se rešava.
Informacija je izvedena iz podataka, a značenje i smisao podataka se dokučuje nekim procedurama analizovanja i tumačenja.
77
8
PODACI Reprezentacije činjenica
INFORMACIJE Podaci plus... * Značenja* Razumevanje paterni, odnosa
ZNANJE Informacije plus... * Uverenja * Pretpostavke * Dizajn za primenu
MUDROST Znanje plus... * Primena/akcija * Adaptacija posle primene
8
9
UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA
9
Upravljanje informacijama je proces planiranja,
organizovanja, koordinisanja i kontrolisanja:
10
ispitivanja i identifikovanja korisničkih potreba za informacijama, pronalaženja i ocenjivanja izvora potrebnih informacija, sticanja informacija, organizovanja i skladištenja informacija, sintetizovanja informacija u željene informacione proizvode/usluge, odreĎivanja najpodesnije vizualizacije i prezentacije informacija, distribuiranja informacija i adekvatnog korišćenja informacija.
10
Informacije
Osnovna svrha upravljanja informacijama jeste korišćenje informacionih resursa iinformacionih moći organizacije da bi se:
obezbedilo učenje organizacije,
njeno prilagoĎavanje promenljivom okružju, ali i
njeno anticipiranje budućnosti i proaktivno dejstvovanje.
11
Informacije
Sticanje, kreiranje, skladištenje,
tumačenje i korišćenje informacija
predstavlja osnovu za rast i razvoj
inteligentne organizacije
Upravljanje informacijama može da
bude shvaćeno kao skup procesa koji
podržavaju aktivnosti organizacije koja
uči i koji su saobraženi tim
aktivnostima.12
1. Ispitivanje informacionih potreba i zahteva
2. Pronalaženje i otkrivanje izvora potrebnih informacija
3. Sticanje postojećih informacija
6. Sintetizovanje informacija u
informacione proizvode/usluge
5. OdreĎivanje podesne vizuelizacije
i prezentacije informacija
8. Distribuiranje informacija
9. Adekvatno korišćenje informacija
7. Organizovanje i skladištenje informacija
4. ProizvoĎenje novih informacija
SHEMA PROCESA UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA
13
Identifikovanje potreba za
informacijama
Početna i presudno značajna faza
upravljanja informacijama jeste
ispitivanje i doznavanje informacionih
potreba i zahteva s ciljem da se
podmire objektivne i subjektivne
potrebe za informacijama i
informacioni zahtevi korisnika.
14
Informacione potrebe
Identifikovanje informacionih potreba
ne samo što uključuje teme od
interesa za korisnika, nego i atribute
informacije koji bi trebalo da budu
obezbeĎeni da bi uvećali njenu
vrednost i korisnost.
15
FAZE ISPITIVANJA INFORMACIONIH ZAHTEVA
OdreĎivanje svrhe ispitivanja potreba za informacijama
Odabiranje respondenata
Razvijanje i probna primena anketnog upitnika/sheme za intervju
OdreĎivanje rasporeda anketiranja/intervjuisanja
Priprema osoba koje će biti anketirane/intervjuisane
performanse
SprovoĎenje ankete/intervjua sa poslovnim korisnicima
SreĎivanje podataka dobivenih anketiranjem/intervjuisanjem
Analiza sreĎenih podataka na zajedničkoj sesiji sa respondentima
OdreĎivanje i priprema tima ispitivača
Priprema izveštaja o nalazima ispitivanja informacionih zahteva
16
Informacioni zahtevi
Doznavanje informacionih zahteva
nije samo sebi cilj; to je samo jedna
od faza u složenom procesu
upravljanja informacijama.
Pored utvrĎivanja informacionih
zahteva korisnika, u taj proces su
uključene i faze od kojih ovde
navodimo sledeće:
17
Razvijanje anketnog upitnika/sheme za
intervju
Otpočinjanje ankete/ intervjua
Odgovornosti
Poslovni ciljevi i problemi
Kritični faktori uspešnosti
Zahtevi za analizama
18
Izrada rasporeda
anketiranja/intervjuisanja
Za obavljanje intervjua neophodno je izraditi:
a) Pregled rasporeda intervjuisanja
b) Pregled sastava grupe za intervju prema
poslovnoj funkciji
c) Pregled sastava grupe za intervju prema
organizacionim nivoima
d) Pregled sastava grupe za intervju prema
procesima
e) Pregled kompozicije intervjua osoblja IT
19
SprovoĎenje ankete/intervjua sa
poslovnim korisnicima
Intervjuisanje (anketiranje) korisnika
se obavlja shodno predvidjenom
rasporedu i saobrazno pravilima
primene tih metoda u svrhe
prikupljanja potrebnih informacija.
20
SreĎivanje i analiza dobivenih
podataka
Podaci prikupljeni ispitivanjem se
sreĎuju, tumače i sistematizuju da
bi se na zajedničkoj sesiji s
respondentima procenila valjanost
tih podataka i informacionih
zahteva.
U tu svrhu su potrebne
odgovarajuće organizacione
pripreme zajedničke sesije.21
zahtevi
Da li su svi objekti i podaci na koje se
odnose informacioni zahtevi definisani
u modelu?
Da li su identifikovane sve nepotpune,
neodreĎene, nerazrešene
specifikacije zahteva radi
razrešavanja?
22
Priprema izveštaja o nalazima
ispitivanja zahteva
O nalazima dobivenim ispitivanjem potrebaza informacijama i informacionimzahtevima potrebno je napisatijednostavan, jasan, pregledan, konzistenanizveštaj.
Tim izveštajem će identifikovaneinformacione potrebe i zahtevi bitisaopšteni svim nadležnim izainteresovanim organizacionimjedinicama, grupama, timovima ipojedincima u organizaciji.
23
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Koncepti
24
SadržajUvod i kratka hronologija razvoja upravljanja znanjem
POJMOVNI I TEORIJSKI ASPEKTI UZ
PROCESNI ASPEKTI UZ
TEHNOLOŠKI ASPEKTI UZ
ORGANIZACIONI ASPEKTI UZ
UPRAVLJAČKI ASPEKTI UZ
IMPLEMENTACIONI ASPEKTI UZ
SISTEMI UPRAVLJANJA ZNANJEM25
Teorije i definicije znanja
Izvori i način sticanja znanja
Vrste znanja
Definicije, priroda i vrste znanja
26
ZNANJE -definicije
Definicije znanja
“Znanje je informacija koja je organizovana
i analizovana da bi bila razumljiva i
primenljiva u rešavanju problema ili u
odlučivanju.”[Turban, E. Expert Systems and Applied Artificial
Intelligence, Maxmillan, 1992].
“Znanje se sastoji od istina i verovanja,
perspektiva i pojmova, rasuĎivanja i
očekivanja, metodologija i know-how.”[Wiig, K. Knowledge Management Foundation, Schema
Press, 1993].28
Definicije znanja
“Znanje je celokupni skup uviĎanja,
iskustava i procedura koja se
smatraju ispravnim i istinitim, pa stoga
upravljaju mišljenjem, ponašanjem i
komunikacijama ljudi.”[van der Spek, R., Spijkervet, A. Knowledge
management: Dealing intelligently with Knowledge
u Knowledge Management and its Integrative
Elements (Liebowitz & Wilcox, eds.) CRC Press,
1997].
29
Definicije znanja
“Znanje je rezonovanje o
informacijama i podacima radi
aktivnog omogućavanja performanse,
rešavanja problema, donošenja
odluka, učenja i učenja drugih.”[Beckman, T. A Methodology for Knowledge
Management, International Associationof Science
and Technology for Development (IASTED) AI and
Soft Computing Conference, Banff, Canada,
1997].
30
Šta je znanje?
Znanje nije ni podatak ni informacija, iako je povezana i sa jednim i drugim pojmom, a razlika je ponekad na nivou obuhvatnosti.
Podatak, informacija i znanje nisu zamenljivi koncepti.
Znanje je fluidni miks iskustva, vrednosti, kontekstualne informacije i ekspertski uvid koji omogućava okvir za razvoj i ugradnju novih iskustava i informacija. Potiče i primenjuje se u svesti znalca. U organizacijama je često ugraĎeno, ne samo u dokumentima ili repozitorijumima već i u rutinama, procesima, praksi i normama.
- Thomas H. Davenport, Laurence Prusak
Working Knowledge: How organisations manage what they know
Harvard Business School Press, 1998, 2000
3131
Znanje živi u ljudima
Podaci, informacije, znanje
Izabraću sledeće kurseve
Narednog semestra …zato što
Želim da razumem …
ZNANJE
- analiziranje,
- razumevanje i
- izbalansiranost informacija
INFORMACIJE
PODACI 2920020 29127 29889
2920021 29142 29120
Informacije i KM - Kursevi:
2920020 Osnove o informacijama…
2920299 napredni kurs iz KM
… ...
3232
Znanje
Filozof:
Mentalni model,
definicije
Psiholog:
Interakcija i
Proces učenja
IT ekspert:
Podaci & upravljanje
informacijama
Ekonomist:
Izvori
3333
Zašto upravljanje znanjem (KM)? Intelektualni kapital organizacije predstavlja njenu
sposobnost da menja nepovoljne uslove. Razvoj
novih proizvoda. Kraći istraživački i razvojni period.
ObezbeĎenje kvalitetnih korisničkih servisa. Deljenje
znanja izmeĎu zaposlenih, partnera i kupaca.
Source: Orbital Software
3434
Upravljanje znanjem – to nije novi koncept
1959 – Peter F. DruckerThe knowledge worker
1966 – Michael Polyani Tacit and Explicit Knowledge
1989 - Karl Erik Sveiby The “Invisible Balance Sheet”
1991 – Skandia First corporate appointment of VP for IP
1995/6 First Business Conferences Building awareness of KM
1998 – World Bank Chooses KM as topic for annual world development report
3535
Vremenske odrednice
Godina Učesnik DogaĎaj
1980 DEC i Carnegie Mellon University Prvi komercijalni ekspertni sistem XCON,
za konfiguraciju računara
1986 Dr Karl Wiig Pomenuo KM koncept
1989 Velike konsalting firme Počeli formalno da upravljaju znanjem
1989 Price Waterhouse Ugradili KM u svoju poslovnu strategiju
1991 Harvard Business Review (Nonaka i
Takeuchi)
Objavljen članak o KM
1993 Dr Karl Wiig Objavljena knjiga posvećena KM
(Knowledge Management Foundations)
1994 Knowledge Management Network Održana prva KM konferencija
1994 Velike konsalting firme Nude KM usluge klijentima
1996+ Rane firme i pojedinci Nagli rast interesa i aktivnosti
Prema tome, šta je upravljanje znanjem?
Novi procesi specifični za upravljanje znanjem
Organizaciona struktura kojom se kreira odgovornost za KM
Aplikacije koje podržavaju procese podrškeKM
Primena tehnologije
Pouzdanost i inovacije mogu biti poboljšane usklaĎivanjem
kolektivnog umeća i iskustva
…..ova pravila su podržavaju :
37
Zahteva integrativni pristup identifikacije, upravljanja i (najznačajnije)
deljenje informacija kroz organizaciju37
Upravljanje znanjem je? (1)
UsklaĎivanjem kolektivnog umeća za povećanjemunapreĎenja i inovacija.
-The Delphi Group
Upravljanje znanjem nastoji da omogući organizaciji da zaštiti i razvije svoje izvore znanja.
Applied Knowledge Resource Institute
Knowledge Management je disciplina menadžmenta, fokusirana na unapreĎenje proizvodnje znanja, integracije i njegovo korišćenje u organizaciji.
Mark W. McElroy, Macroinnovation Associates. LLC
Knowledge Management Consortium Int'l
Ciklus kreiranja,integracije i diseminacije. Gerhard Fischer, Jonathan Ostwaid, Univ.of Colorado
3838
Macroinnovation Ass. KM Framework
3939
IZVORI I NAČIN STICANJA ZNANJA
Iz kojih izvora potiče znanje?
Empirizam
Racionalizam
Kritički racionalizam
Konstruktivizam
40
Koncepcija situiranosti znanja
Česta greška u mnogim tekstovima o veštačkoj inteligenciji i upravljanju znanjem jeste poistovećivanje znanja s modelima, simboličkim reprezentacijama znanja.
Znanje se ne može neokrnjeno istrgnuti, otuĎiti od osobe.
Sierhius i Clancey smatraju da se znanje ne može otuĎiti ni od situacije.
41
Upravljanje znanjem
«Situiranost», smeštenost znanja menja
način na koji mislimo o tome kako je znanje
kreirano (učenje) i primenjeno (akcija) i
upravljano.
Upravljanje znanjem u tom svetlu menja
svoje značenje od upravljanja znanjem ka
upravljanju situacijom u kojoj se znanje
«dešava», a tada kolaboracija i
participacija postaju ključni termini
upravljanja.
42
Upravljanje znanjem
U središte treba da budu postavljeni
ljudi.
Znanje je uključeno u praksu ljudi.
Nema prakse bez akcije.
Ne možemo istrgnuti znanje;
možemo samo da napravimo
reprezentaciju znanja osobe koja je
uključila svoje znanje u praksu.
43
Upravljanje znanjem
Deskripcije - simboličke
reprezentacije znanja mogu da se
uskladište u model, ali samo znanje je
situirano.
Poistovećivanje reprezentacije znanja
sa samim znanjem je neopravdano!
44
Upravljanje znanjem
• Termin "upravljati znanjem" javlja se 1986.
u kontekstu veštačke inteligencije, odnosno
kako tehnologija može da poboljša proces
učenja (DEC – Debra Amidon i Karl Wiig).
• Dalje su krenuli u proučavanje uloge znanja
u poslovanju i prvi put koriste termin
"upravljanje znanjem" za proces kreiranja,
prenošenja, učenja i korišćenja znanja.
Vrste znanja
Znati da (know that)
Znati kako (know how)
Implicitno znanje
Eksplicitno znanje
46
Tipovi znanja Tacit – neizrecivo znanje
know-how
Mentalni modeli, verovanja, percepcije
Nije lako vidljivo ili lako za izražavanje
“znamo više nego što možemo iskazati"
Eksplicitno znanje
Formalno i sistematično
Izražava se rečima ili brojevima(M. Polanyi 1966:
The Tacit Dimension)
implicitno, emerging, intuitivno,
potencijalno, ... znanje 4747
Tacit znanje
TACIT znanje ima dve dimenzije:
1. Tehnička – obuhvata neformalne, teško
iskazive sposobnosti i veštine – “know-how”
2. Kognitivna – sastoji se od šema, mentalnih
modela, koristi i percepcija koje želimo da
zadržimo – ona reflektuje našu sliku
realnosti (šta jeste) i našu viziju budućnosti
(šta će biti).
• Ovi implicitni modeli oblikuju način na koji
mi doživljavamo svet oko sebe!
Definicije upravljanja znanjem
Hijerarhijsko i organičko upravljanje znanjem
Pristupi upravljanju znanjem
Druga generacija upravljanja znanjem
Definicije i priroda upravljanja znanjem
49
Definicije upravljanja znanjem
DovoĎenje neiskazivih znanja na površinu, njihovo konsolidovanje u oblike koji su mnogo dostupniji i promovisanje njihovog kontinuiranog kreiranja. (Birkett 1995).
Procesi zahvatanja, distribuiranja iefektivnog korišćenja znanja. (Davenport 1994).
Kreiranje, sticanje i transfer znanja imodifikovanje organizacionog ponašanja tako da odraĎava nova znanja i uviĎanja.(Garvin 1994).
50
Upravljanje znanjem
Upravljanje znanjem je dobijanje pravih
informacija za prave ljude u pravo vreme i
pomaganje ljudima da kreiraju znanje, dele
ga i dejstvuju na osnovu informacija na
način koji će merljivo unaprediti
performansu NASA i njenih partnera.
Za NAS to znači dostavljanje sistema i
servisa koji će pomoći našim zaposlenima i
partnerima da dobiju informacije koje su
ima potrebne za donošenje boljih odluka.
51
Upravljanje znanjem
Ako prihvatimo da je upravljanje
znanjem zbirka procesa koji upravljaju
kreiranje, rasprostranjivanje i
korišćenje znanja, onda smo snažno
pokrenuti da prihvatimo da je
upravljanje znanjem mnogo više nego
“stvar tehnologije” i da njegovi
elementi postoje u svakom od naših
poslova.
52
On the Management of Knowledge - Position
Statement by Karl M. Wiig, February 6, 1996
Upravljanje znanjem u organizacijama
mora da bude razmatrano u tri
perspektive s različitim horizontima i
svrhama:
1. Poslovna perspektiva –
usredištena na zašto, gde i u kom
obimu organizacija mora da investira
u znanje ili da eksploatiše znanje;
53
Upravljanje znanjem
2. Upravljačka perspektiva – usredištena na
odreĎivanje, organizovanje, usmeravanje,
olakšavanje i monitorisanje praksi i
aktivnosti povezanih sa znanjem,
zahtevanih za postizanje željenih
strategija i ciljeva.
3. Operativna perspektiva – usredištena na
primenu ekspertize za obavljanje
eksplicitniog rada i zadataka povezanih
sa znanjem.
54
Ronald Maier:
Upravljanje znanjem je funkcija
menažmenta odgovorna za regularno
odabiranje, implementaciju i
evaluaciju ka cilju usmerenih
strategija znanja čija je svrha
unapreĎivanje načina na koji
oprganizacija upoptrebljava interno i
eksterno znanje za poboljšavanje
performanse organizacije.
55
Univerzitet Texas:
Sistematični proces nalaženja, odabiranja,
organizovanja, pročišćavanja i
prezentovanja informacija na način koji
unapreĎuje shvatanja zaposlenih u
odreĎenoj oblasti ineresovanja.
Upravlajnje znanjem pomaže organizaciji
da stiče uviĎanja i razumevanja na osnovu
sopstvenog iskustva.
56
Univerzitet Kentucky
Znanje je vitalni resurs organizacije. ...
Tipovi znanja kojima se koriste donosioci
odluka uključuju informacije, procedure, i
heuristike, izmeĎu ostalog...
Različite tehnike zasnovane na
računarima, za upravljanje znanjem (npr.
predstavljanje i obrada znanja) bile su i
sada su razvijene da dopune uroĎene
veštine upravljanja znanjem.
57
UZ
Kao oblast proučavanja, upravljanje
znanjem je usredsreĎeno na
invenciju, unapreĎivanje, integraciju,
upotrebu, administraciju, evaluaciju i
doprinos ovakvih tehnika.
58
Ciljevi upravljanja znanjem
Nalazi jednog empirijskog istraživanja (R.
Maier, 2001.) kazuju da korisnici ovako
shvataju ciljeve upravljanja znanjem :
Postizanje transparentnosti znanja
UnapreĎivanje dokumentacije znanja
Promena kulture organizacije
UnapreĎivanje komunikacija i kooperacije
Preobražavanje implicitnog u eksplicitno
znanje (eksternalizacija)
59
PoreĎenje pristupa upravljanju znanjem
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Usmereno ka
tehnolologiji
Usmereno ka
ljudima
Sintetičko
Pristup Usmerenost ka
tehnolologiji
Usmerenost ka
ljudima
Holistički; ka
ljudima i
tehnologiji
Perspektiva Inženjerstvo,
kognitivna
Kultivisanje,
zajednica
Socio-tehnički
sistemi,
Inženjerstvo
Definicija znanja Dokumentovano
znanje,
odvojivo od čoveka
Znanje isljučivo u
glavama ljudi
Dokumentovano
znanje je po-
vezano sa zna-
njem u glava-
ma ljudi i usa-
Ďeno u soci-
jalne mreže.
60
PoreĎenje pristupa upravljanju znanjem
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Usmereno ka
tehnolologiji
Usmereno ka
ljudima
Sintetičko
Strategija
upravljanja
znanjem
Kodifikacija Personalizacija Objedinjavanje
Ciljevi a. UnapreĎenje
dokumentovan
osti znanja
b. Akvizicija
eksternog
znanja i
retencija
znanja
c. Pretvaranje
implicitnog u
eksplicitno
znanje
a. UnapreĎenje
komunikacija
b. Obučavanje
novog osoblja
c. UnapreĎenje
deljenja znanja
d. UnapreĎenje
ličog razvoja
a. UnapreĎenje
pristupa
postojećim
neizrecivim i
eksplicitnim
znanjima
b. Transparent-
nost znanja
c. UnapreĎenje
inovativnosti
d. Promena kulture
61
PoreĎenje pristupa upravljanju znanjemUPRAVLJANJE ZNANJEM
Usmereno ka
tehnolologiji
Usmereno ka
ljudima
Sintetičko
Uloge - Autor
- Administrator
znanja
- Administrator
baze znanja
- Broker znanja
- Ekspert
- Mentor
- Voditelj mreže
- Menadžer
zajednice
- Moderator
- Partner u znanju
- Objedinitelj
- Koordinator za UZ
- Specijalista za
dato područje
Zadaci - Skladištenje
znanja
- Rafinisanje
znanja
- Brisanje/arhivira-
nje znanja
- Uspostavljanje i
razvoj zajednica
- Dokumentovanje
umeća i ekspertiza
- Organizovanje
deljenja znanja
- Razvoj mapa
znanja koje
povezuju elemente
znanja i ljude
- Razvoj profila
- Razvoj portala
znanja
- Personalizovanje
baze znanja
Kultura Tehnokratska Socio-kulturna Socio-tehnička,
diskurzivna 62
Upravljanje znanjem
Do 2000. godine, naglasak na IT oblasti:
• Prva faza - početak 1992. - fokusiranje na produktivnost, kreiranje baza podataka (Lotus Notes itd.)
• Druga faza – orijentacija na klijente –skladišta podataka (data warehouse).
• Treća faza – od1999.- interaktivne web stranice, elektronsko poslovanje (dot com)
• Sledeća faza – ključ za otkrivanje vrednosti znanja su ljudi.
“Druga generacija” upravljanja znanjem
Do nedavno je pristup upravljanju znanjem
bio pretežno usmeren ka tehnologiji.
Da bi se naglasila razlika izmeĎu novog,
savremenog upravljanja znanjem i
preĎašnjeg tehnocentričnog upravljanja
znanjem, neki autori, meĎu kojima se ističe
McElroy, upotrebljavaju naziv »druga
generacija upravljanja znanjem«.
64
UZ
»Prva generacija upravljanja
znanjem«, koja je prevashodno bila
usmerena na tehnologiju (data
warehousing, groupware, upravljanje
dokumentima, data mining i dr.).
Druga generacija znatno više
uključuje ljude, procese i socijalne
inicijative.
65
UZ
Zastupnici »prve generacije
upravljanja znanjem«, polaze od
pretpostavke da vredno znanje već
postoji.
Zastupnici »druge generacije
upravljanja znanjem« podrazumevaju
da je znanje nešto što se proizvodi u
ljudskim socijalnim sistemima.
66
UZ
Firestone i McElroy prirodu upravljanja
znanjem shvataju kao skup procesa, kao
troslojni okvir poslovnih procesa i
proishoda.
Oni razlikuju:
operativne poslovne procese,
procese znanja i
procese upravljanja procesima znanja,
predstavljene na sledećoj slici:
67
Upravljanje znanjem
Optimalno, KM je procesni
model koji uključuje
kolektiranje i upravljanje
kvalitetom informacija.
Provera kvaliteta predstavlja
deo KM.
Informaciona harmonizacija.
Za bolju performantnost i
iskorišćenje sistema KM.
68
Upravljanje znanjem
KM se bavi fizičkom
organizacijom informacija
ObezbeĎuje nevidljivi interfejs
izmeĎu informacija (znanja) i
korisnika.
o KM zahteva definisana pravila kao
što su “ko pristupa kojim
informacijama i kako se upravlja
znanjem”
69