Embed Size (px)
Citation preview
Učiti kako učiti (geografiju)
Zrinka Ristić DedićInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu
ISTRAŽIVANJE O RAZVIJENOSTI KOMPETENCIJE “UČITI KAKO UČITI” KOD ZAGREBAČKIH OSNOVNOŠKOLACA
KURIKULUM MEĐUPREDMETNE TEME “UČITI KAKO UČITI”
ISTRAŽIVAČKO UČENJE
O ČEMU JE RIJEČ?
ISTRAŽIVANJE O KOMPETENCIJI “UČITI KAKO UČITI”sve zagrebačke javne osnovne škole
4716 učenika 4. i 8. razreda
proljeće 2014.
DOŽIVLJAVAJU LI UČENICI OBRAZOVANJE KAO VRIJEDNOST?
Pročitaj slijedeće tvrdnje i razmisli koliko se slažeš sa sljedećim:
Uopće se ne slažem
Uglavnom se ne
slažem
Uglavnom se slažem
U potpunosti se slažem
OBRAZOVANJE JE:
…preduvjet kvalitetnog života. 3,1 7,2 49,0 40,7
…preduvjet dobrih prihoda. 2,6 9,9 51,4 36,1
…preduvjet napredovanja pojedinca u društvu.
4,0 15,6 49,6 30,8
…preduvjet bijega od siromaštva. 7,9 16,9 45,2 30,1
OBRAZOVANJE KAO VRIJEDNOST
RODITELJSKE ASPIRACIJE
UČE LI?
Samo 27,7% učenika 8. razreda izjavljuje da uči svaki dan
Male razlike u redovitosti učenja kod učenika različitog
obrazovnog postignuća
62% uči samo prije testa i usmenog ispitivanja
38,4% često ili gotovo uvijek prepisuju domaću zadaću
29,5% se u radnom danu priprema za školu manje od 30 minuta
KOJI SE PREDMET NAJVIŠE UČI?
Povijest (24,6%)
Biologija (14,3%)
Kemija (13,6%)
Matematika (12,4%)
Geografija (11,9%)
Hrvatski (5,6%)
Fizika (4,6%)
Strani jezik (3,8%)
Priroda i društvo (53,2%)
Matematika (21,5%)
Strani jezik (17,2%)
Hrvatski jezik (8,1%)
ZAŠTO UČE? 4. RAZREDI
ZAŠTO UČE? 8. RAZREDI
PRIKAZ PROJEKTA
http://www.idi.hr/ucenje2014/
https://www.facebook.com/oucenju2014/
KURIKULUM MEĐUPREDMETNE TEME “UČITI KAKO UČITI”
Stručna radna skupinaAna Boban Lipić, prof.doc. dr. sc. Daria Totdr. sc. Irena Labakdr. sc. Iris MarušićJadranka Bizjak Igrec, prof.dr. sc. Jasna Miličkidoc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić
dr. sc. Zrinka Ristić Dedić (ERS) Josip Šabić, Biserka Šušnjić (JSAP)
UČIO SAM FLOKIJA ZVIŽDATI
NE ČUJEM DA ZVIŽDI!
REKAO SAM DA SAM GA UČIO. NISAM REKAO DA JE NAUČIO.
KOMPETENCIJA “UČITI KAKO UČITI”
Učenik u središtu
Osnova za cjeloživotno učenje
Obuhvaća osposobljenost za procese učenja, te znanja, vještine i stavove vezane uz organizaciju i upravljanje vlastitim učenjem, uključujući ustrajnost u učenju i učinkovito upravljanje vremenom i informacijama, kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.
Učinkovito pristupanje učenju različitih predmeta
Uključuje primjenu znanja i vještina u različitim okruženjima
DOMENA 1. PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA
CILJ: Učenik koristi različite strategije učenja i upravljanja informacijama koje su temelj za razvoj ostalih vrsta pismenosti te za kritički i kreativni pristup rješavanju problema
Upravljanje informacijama
Primjena strategija učenja i rješavanje problema
Kreativno mišljenje
Kritičko mišljenje
OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA: KRITIČKO MIŠLJENJE
1. CIKLUS
Pre, 1. i 2. razred OŠ
2. CIKLUS
3., 4. i 5. razred OŠ
3. CIKLUS
6., 7. i 8. razred OŠ
4. I 5. CIKLUSI
SŠ
Učenik oblikuje
i izražava
vlastite misli i
osjećaje.
Učenik razlikuje
činjenice od
mišljenja i
sposoban je
usporediti
različite ideje.
Učenik je sve
samostalniji u
kritičkom
promišljanju i
vrednovanju
ideja.
Učenik kritički
promišlja i
vrednuje ideje.
RAZRADA OČEKIVANJA: KRITIČKO MIŠLJENJE4. I 5. CIKLUS - Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje
Pri razmatranju nekog problema ili ideje, samostalno analizira i procjenjuje
važnost i točnost informacija. Uzima u obzir različite informacije, stavlja ih u
kontekst te raščlanjuje logičnost argumenata na kojima se temelji neka ideja ili
perspektiva.
Prihvaća postojanje različitih mišljenja i perspektiva, ali ih propituje i
uspoređuje. Raspravlja o valjanosti argumenata u podlozi različitih pozicija.
Uspostavlja kriterije za vrednovanje tih pozicija, uzimajući u obzir okruženje i
različite vrijednosne okvire. Autonomno i odgovorno oblikuje vlastito mišljenje.
Temelji svoje mišljenje na argumentima.
Koristeći argumente jasno artikulira i komunicira svoju poziciju drugima. Uspoređuje vlastitu poziciju s drugima i zastupa je. Uočava pristranosti u vlastitom mišljenju. Spreman je preispitati i promijeniti vlastitu poziciju na temelju novih valjanih argumenata.
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 1. 1
Učitelj stvara situacije u kojima učenik:
pronalazi, vrednuje i koristi različite izvore informacija i različite vrste informacija
služi se različitim materijalima za učenje
rješava raznolike, relativno složene probleme primjerene njegovoj dobi
ima dovoljno vremena i prilika za povezivanje novih iskustava učenja s postojećima
ima mogućnost izbora aktivnosti i sadržaja učenja i donošenja odluka o pristupima učenju
odgovara na pitanja koja zahtijevaju razumijevanje, analizu, sintezu, kritičko razmišljanje, prosuđivanje i primjenu znanja
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 1. 2
Učitelj stvara situacije u kojima učenik:
ima priliku izraziti vlastito mišljenje, propitivati, raspravljati, uspoređivati i vrednovati različite perspektive
osjeća se slobodnim griješiti i uči iz pogrešaka
stvara originalne poveznice i ideje na temelju kojih primjenjuje svoja znanja u različitim situacijama i okruženjima
ima prilike isprobavati različite pristupe i istraživati različite ideje
ima prilike svoje znanje i vještine predstaviti drugima na različite načine.
DOMENA 2. UPRAVLJANJE VLASTITIM UČENJEM
CILJ: Učenik upravlja vlastitim učenjem kroz planiranje, praćenje, reguliranje i samovrednovanje procesa i rezultata učenja te kroz ciljanu refleksiju o učenju.
Planiranje
Praćenje
Regulacija učenja
Samovrednovanje/samoprocjena učenja
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 2.
Učenik se uključuje u aktivnosti u kojima:
ima mogućnost preuzeti inicijativu
ima poticaj za razmišljanje o vlastitom učenju
verbalizira svoje planove, strategije korake pri rješavanju zadataka ili učenja
prati svoj napredak ka ostvarivanju ciljeva učenja
analizira i vrednuje proces i ishode svog učenja
ima priliku procjenjivati uratke drugih učenika
analizira uzroke uspjeha ili neuspjeha
dobiva pravodobne konstruktivne povratne informacije koje su usmjerene na unaprjeđivanje procesa učenja i motivacije za učenje.
DOMENA 3. EMOCIJE I MOTIVACIJA ZA UČENJE
Učenik prepoznaje vrijednost učenja i pokazuje interes za učenje; prepoznaje svoje motive za učenje; prepoznaje i regulira vlastite emocije tako da potiču učenje, te razvija pozitivnu sliku o sebi kao učeniku.
Vrijednost učenja
Slika o sebi kao učeniku
Interes
Emocije
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 3. 1
Učitelj podržava razvoj motivacije i pozitivnih emocija tako što:
vjeruje da učenik može svladati zadatak, i to pokazuje, odnosno ima pozitivna i prikladna, ali dovoljno visoka očekivanja od svih učenika
osigurava učenicima iskustvo uspjeha tako što im daje zanimljive, izazovne i prikladne zadatke u skladu s njihovim potrebama i interesima
učenicima daje priliku da razviju pozitivna očekivanja i vjerovanja o sebi
potiče ih da preispitaju vlastita uvjerenja o učenju i vrijednostučenja
jasno iznosi ciljeve poučavanja/učenja za nastavni sat i kriterije za procjenu njihove ostvarenosti
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 3. 2
Učitelj podržava razvoj motivacije i pozitivnih emocija tako što:
daje priliku učenicima da sadržaje i situacije učenja povežu s vlastitim iskustvima i interesima
daje podršku u svladavanju teškoća i potiče ustrajnost na zadatku
potiče na ulaganje truda u učenju i stvaranje veze između ulaganja truda i uspjeha u učenju, te razvija vještine samomotiviranja
daje podršku učeniku da razvije strategije reguliranja straha od ispitivanja i drugih negativnih emocija vezanih uz učenje
DOMENA 4. STVARANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE
CILJ: Učenik stvara prikladno fizičko i socijalno okruženje koje poticajno i podržavajuće djeluje na učenje.
Fizičko okruženje učenja
Suradnja s drugima
UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 4.
Učitelj potiče tako što učenicima omogućuje:
ugodno i podržavajuće razredno okruženje usmjereno na suradnju, pomoć i podršku u učenju
pripremu potrebnih materijala za učenje
izradu vlastitog plana učenja i rasporeda vremena potrebnog za određene aktivnosti
sudjelovanje u aktivnostima koje zahtijevaju suradnju
aktivno slušanje, zauzimanje za sebe, poštivanje mišljenja drugih, nenasilno rješavanje konflikata
sudjelovanje u dogovaranju razrednih pravila
traženje pomoći u učenju od učitelja, roditelja, drugih učenika, stručnih suradnika.
ISTRAŽIVAČKO UČENJE
Obrazovni pristup koji stavlja učenike u poziciju provođenja „pravih“ istraživanja kakva prakticiraju znanstvenici kad stvaraju novo znanje
Učenici se uvode u aktivnosti koje od njih zahtijevaju provođenje različitih faza istraživačkog rada i upravljanje istraživačkim procesima
Znanstveno razmišljanje
Učenici stječu znanje o području istraživanja i o znanosti, a istovremeno razvijaju istraživačke vještine
Dvostruki značaj istraživačkog učenja: Sredstvo znanstvenog obrazovanja, metoda učenja i poučavanja
Obrazovni cilj sam po sebi (razumijevanje procesa znanosti)
ISTRAŽIVAČKO UČENJE
Korištenje i razvijanje šireg spektra vještina Dublje razumijevanje znanstvenih koncepata, konstrukcija vlastitog
razumijevanja svijeta
Istovremeno stjecanje istraživačkih vještina
Stjecanje vještina samoreguliranog učenja
Jačanje vještina rada u grupi i komunikacijskih vještina
Poticanje prirodne znatiželje
Rast interesa učenika za znanosti
Promoviranje znanstvene aktivnosti kao intelektualne vrijednosti
Relevantno učenje za sve učenike
Nije samo za manji dio učenika koji žele nastaviti svoj profesionalni put u znanstvenim disciplinama
ZAŠTO JE ISTRAŽIVAČKO UČENJE VAŽNO?
U svim razvijenim sustavima suvremeni programi postavljaju sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima kao obrazovni cilj u prirodoznanstvenom području (već u nižim razredima)
Kvalitetno učenje i poučavanje u području prirodoslovlja često izjednačuje s korištenjem istraživačkog učenja
Postojeći nastavni planovi i programi u RH navode izvođenje pokusa jednom od glavnih zadaća koja se mora ostvariti u prirodoznanstvenim predmetima
ISTRAŽIVAČKO UČENJE U DOKUMENTIMA OBRAZOVNE POLITIKE
OŠ. Jedna od zadaća jest uvesti u metode znanstvenoga istraživanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraživanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmišljanja i priopćivanja rezultata istraživanja (pisanja izvješća o istraživanju).
GIM 4 raz. Neke od zadaća uključuju osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razviti u njima sposobnost kritičke analize konkretnih situacija..., upoznati učenike s geografskom stvarnošću u prostoru Hrvatske...promatranjem prirodne osnove i pojave društvenoga razvoja u zavičaju i zemlji upoznati učenike sa značajkama razvoja.....
VAŽEĆI PROGRAMI GEOGRAFIJE
KURIKULUM GEOGRAFIJE
Jedan od ciljeva učenja Geografije: samostalno i u timu planirati i provesti istraživanje, uključujući terenski rad, u cilju otkrivanja novih spoznaja o geografskom prostoru.
U većini europskih zemalja (i drugih) pristup nije zadovoljavajuće implementiran
Pristupi učenju i poučavanju u školama znatno odstupaju od vizija postavljenih u dokumentima obrazovne politike
Dominantni pristupi su i dalje uglavnom deduktivni, ograničeni na prijenos znanja i orijentirani na sadržaje (činjenice)
Istraživanja koja se provode u nastavi često ne odražavaju ključne odrednice znanstvenog istraživanja
Pokusi služe uglavnom kao ilustracija nastavnikovih tvrdnji ili ih učenici provode «po receptu»
IMPLEMENTACIJA U ŠKOLSKU PRAKSU
Nedovoljna opremljenost škola
Organizacijski problemi
Nedostatno vrijeme potrebno za provedbu istraživanja
Zahtjevi plana i programa
Nedovoljna osposobljenost učitelja
Dominantna kultura poučavanja znanosti u školama
IMPLEMENTACIJSKI PROBLEMI
MOGU LI DJECA I ADOLESCENTI ZNANSTVENO RAZMIŠLJATI?
Zadaci samostalno ili djelomično vođenog eksperimentiranja
Učenici uobičajeno sudjeluju u svim fazama istraživačkog procesa
Od učenika se zahtijeva osmišljavanje i provođenje eksperimenata i donošenje zaključaka o odnosima između NZV i ZV
Uobičajeno se koristi model s više NZV i jednom ZV
Hands-on ili računalni zadatak
ISTRAŽIVAČKO UČENJE U OKVIRU ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENOG RAZMIŠLJANJA
FILE - Flexible Inquiry Learning Environment(Hulshof i sur., 2005)
“Treba pronaći što ima, a što nema utjecaj na uništenje šuma”
KAKO UČENICI RJEŠAVAJU OVAKVE ZADATKE?
Učenici imaju problema u različitim fazama istraživačkog procesa Postavljanje istraživačkog pitanja
Planiranje pojedinog eksperimenta
Postavljanje hipoteza
Eksperimentiranje
Zaključivanje
Učenici imaju nedostatno razvijene istraživačke vještine potrebne za optimalno istraživačko učenje
Međutim, rad na zadacima istraživačkog učenja unaprjeđuje istraživačke vještine
Znanstveno razmišljanje je zahtjevno
Svakodnevno zaključivanje Znanstveno razmišljanje
Iskustveno Sustavno, analitičko
Nesvjesno Svjesno kontrolirano
Odvija se bez ulaganja truda Zahtijeva ulaganje truda
Automatizirano Voljno
Brzo Promišljeno
Holističko Analitičko
Intuitivno/ spontano Refleksivno
Nije opravdano pretpostaviti da učenici već posjeduju vještine potrebne za rad na istraživačkim zadacima
Te vještine se ne razvijaju same od sebe, bez prikladnog obrazovnog iskustva Zadatak je učitelja učenicima pomoći u razvoju tih vještina
Najprikladnije obrazovno iskustvo je upravo neposredno sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima koja, barem u temeljnim crtama, odgovaraju znanstvenim istraživanjima
Naglasak staviti upravo na osiguravanju prilika za kontinuirano i neposredno iskustvo sudjelovanja u istraživačkim aktivnostima
ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 1
Valjano istraživanje je teže onda kad učenici imaju snažna prijašnja vjerovanja (češće izvan prirodoznanstvenih disciplina, odnosno u područjima društvenih tema).
U situaciji kad se susretnu s nalazima koji opovrgavaju njihove prethodne kauzalne teorije, učenici imaju problema u odbacivanju vlastitih teorija, te pokazuju tendenciju ignoriranja, odbacivanja ili iskrivljavanja podataka koji se ne uklapaju u njihove teorije. Dolazi do nevaljanih kauzalnih zaključaka.
ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 2
Ponavljani rad na zadatku je sam po sebi dovoljan za poticanje promjena - učenici stječu relevantne vještine i znanja i uče o procesima znanosti
Većina učenika napreduje u znanjima i vještinama istraživačkog učenja, ali ne svi (značajne razlike između učenika) napredovanje daleko od optimalnog
Svi su učenici sposobni izvesti barem poneki valjani eksperiment i donijeti valjani zaključak
Većinu učenika karakterizira paralelno korištenje valjanih i nevaljanih istraživačkih strategija
Nema naglog i nepovratnog prijelaza s nevaljanih na valjani istraživački pristup
ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 3
Istraživačke vještine i uvide učenici ne mogu steći kroz predavačku nastavu, kroz promatranje demonstracijskih pokusa koje izvodi nastavnik i kroz izvođenje istraživanja „po receptu”.
Nije dovoljno samo osigurati sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima.
Za ostvarivanje snažnijih promjena, napredovanje svih učenika i prijenos na nove situacije učenja važno je djelovanje učitelja.
Ostvariv obrazovni cilj uz prikladnu podršku učitelja i suvremene obrazovne tehnologije.
ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 4
Pri uključivanju učenika u istraživačko učenje nužno je prilagoditi zahtjeve zadataka njihovim razvojnim kapacitetima
Naučiti izvoditi pojedine istraživačke aktivnosti, ali i inzistirati na razumijevanju toga kada, kako i zašto ih koristiti, što olakšava i prijenos na nove situacije učenja.
Učinkoviti pristupi:
vođeno reflektiranje i (samo)vrednovanje procesa učenja
raspravljanje o procesima u parovima ili u skupinama učenika
direktno poučavanje istraživačkih i metakognitivnih vještina i strategijama
ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 5
Postavi geografsko
pitanje
Postavi hipoteze
Odredi izvore, resurse
Istražuj (opažaj, mjeri,
procijeni)
Analiziraj podatke i prikaži ih
Interpretirajnalaze i donesi
zaključke
Komuniciraji djeluj na temelju spoznaja
Prati i regulirajproces istraživanja
Opisivanje, objašnjenje i predviđanje pojava i procesa koji djeluju na Zemlji i u interakciji prostora i ljudi
Konstrukcija vlastitog razumijevanja svijeta
Osigurati terenski rad, može i u školskom dvorištu
Istraživanje može biti i malo npr. temeljeno na opažanju jedne jedine fotografije.
Učenicima pružiti priliku da postave vlastita pitanja o prostoru i razviju svoje pristupe za odgovaranje na njih, dok učitelj pruža minimalnu potrebnu podršku
Gdje je određeni prostor?
Kakav je?
Zašto je takav?
Kako je povezan s drugim prostorima/ koliko je sličan drugima?
Kako se mijenja prostor?
Kako je živjeti u prostoru?
Omogućiti da učenici prikupljaju i organiziraju podatke (a ne samo da “šetaju” prostorom)
ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 1
Direktno poučavati kako provoditi geografska istraživanja (npr. kako čitati i interpretirati različite geografske izvore)
Učenike potaknuti da u interpretaciji i reprezentaciji podataka koriste geografske koncepte (npr. lokacija, udaljenost, mjerilo, distribucija, regija, kretanja, promjene....)
Od učenika zahtijevati da pokažu svoje novo znanje i vještinekroz:
objašnjavanje drugim učenicima
rasprave o temi
vizualizacije (kognitivne mape, karte, grafove, tablice, fotografije itd.)
istraživačka izvješća
...
ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 2
Od poznatih prema manje poznatim pojavama i prostorima
Od jednostavnijih prema složenijim pojavama i procesima
Od djelomično reguliranog istraživačkog procesa do samoreguliranog učenja!
ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 3
