(u obnovljenom postupku) - fmoit.gov.ba Tuzla_Zatvaranje deponija Plane... · Na osnovu monitoringa otpadnih voda i ispitivanja na ispustu E1 utvrđeni parametri su u granicama dozvoljene

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZATVARANJE DEPONIJE ŠLJAKE I PEPELA "PLANE", "DIVKOVIĆI I" i "DIVKOVIĆI II" (u obnovljenom postupku)

2

OPĆI PODACI

Naziv dokumenta


Naručitelj dokumenta

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla 21 april 4 75 203 Bukinje E-mail: [email protected] Internet stranica: www.epbih.ba

Pravni oblik Javno preduzeće

Kontakt osoba Amira Okanović Tel.: +387 35 305 099 E-mail: [email protected]

Konsultant na izradi

ENOVA d.o.o. Sarajevo Ul. Podgaj 14 /I 71.000 Sarajevo Tel.: + 387 33 279 100 E-mail: [email protected] Internet stranica:www.enova.ba

Datum izrade Decembar, 2018. godine


3

1 NETEHNIČKI SAŽETAK

Dana 24.08.2018. godine izvršen je inspekcijski nadzor od strane Federalnog inspektora za zaštitu

okoliša na deponijama šljake i pepela Plane, Divkovići I i Divkovići II, te je naloženo da se podnese

zahtjev za izdavanje okolinske dozvole i da se dostavi Studija o procjeni uticaja na okoliš za

zatvaranje deponija Plane, Divkovići I i II (u obnovljenom postupku) kod FMOiT-a. Operator je

pokrenuo postupak revizije Studije utjecaja na okoliš, na osnovu pristiglih primjedbi i komentara, te

odabrao konslutanta ENOVA d.o.o., Sarajevo u cilju ispunjenja zadataka.

Za potrebe zatvaranja i rekultivacije deponija Plane i Divkovići I i II ne postoji detaljna projektna

dokumentacija, odnosno „Projekat rekultivacije odlagališta šljake i pepela Plane i Divkovići I i II

nakon zatvaranja“. S obzirom na navedeno u narednom periodu Investitor ima obavezu da izradi

„Idejni i Glavni projekat rekultivacije deponija Plane i Divkovići I i Divkovići II“ koji će dati konačna

rješenja načina rekultivacije deponija, sa prikazanim predmjerima i predračunima za izvođenje

radova. Uzimajući u obzir da trenutno ne postoji adekvatna projektna dokumentacija na osnovu

koje bi se moglo detaljnije elaborirati način izvođenja radova na zatvaranje deponije kao osnova

rješenja zatvaranja i rehabilitacije te izgradnje budućih sadržaja predstavlja Plan rehabilitacije, u

kojem su data idejna rješenja.

Opis postojećeg stanja deponije Plane i Divkovići I i II

Odlagalište Plane, Divkovići I i II nalazi se u zapadnom dijelu grada Tuzle, u dolini potoka Banovac,

sjeverno od TE Tuzla i formirano je izgradnjom brane Plane. Tretirani prostorni obuhvat je izrazito

izduženog, nepravilnog oblika i pruža se u pravcu sjever-jug. Teren je vještački formiran izgradnjom

brana i odšljakivanjem, nagnut prema jugu, odnosno dolini rijeke Jale i prema dolini potoka

Banovac.

Deponije se sastoje od površine ispresijecane sa tri brane, koje nadvišavaju jedna drugu tako da je

prva brana Plane, koja formira deponiju Plane na koti cca 265 m.n.m., na koju se zatim nastavlja

brana Divkovići I, kojom je formirana deponija Divkovići I na koti cca 275 m.n.m., i na kraju brana

Divkovići II kojom je formirana deponija Divkovići II na koti cca 285 m.n.m. Ukupna površina

odlagališta, zajedno sa šumskim pojasom zaštite iznosi 170 ha.

Nacrt Regulacionog plana prostorne cjeline Plane, Divkovići I I Divkovići II u Tuzli nije usvojen od

strane nadležnih gradskih tijela, te su sadržaji predloženi u Studiji ograničeni samo na sportsko-

rekreacione objekte i površine, zelene površine i solarnu elektranu. Na osnovu posjedovnog lista i

podaka dobivenih od TE Tuzla u periodu izrade predmetne Studije, eksproprijacija je provedena u

100% iznosu za parcele na lokaciji deponija.

Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom

Stanovništvo: U širem i užem području oko deponija egzistiraju naselja: Šićki Brod, Bukinje, Rapače,

Divkovići, Plane, Pogorioci, Brgule, Mihatovići, Lipnica i Ljepunice. Prema podacima koji su preuzeti

sa zvanične stranice Federalnog zavoda za statistiku i dokumenta, ukupni broj stanovnika u ovim

naseljima je 6291. Zvanični podaci o broju i vrstama oboljenja stanovništva iz lokalnih zdravstvenih

ustanova ne postoje.

Privreda: Na predmetnoj lokaciji nisu zabilježeni privredni objekti.


4

Infrastruktura: Naselja u blizini deponija snabdjevena su svom potrebnom infrastrukturom

(snabdjevanje vodom vrši se iz gradske vodovodne mreže (kao i iz individualnih bunara),

snabdjevanje el.energijom vrši se putem elektrodistributivne mreže, a do naseljenih mjesta vode

asfaltni putevi).

Stambeni objekti: U blizini lokacije deponija Plane, Divkovići I i II prisutni su stambeni objekti

individualnog stanovanja sa okućnicom.

Klimatske značajke: TK ima odlike umjereno kontinentalne klime.

Kvaliteta zraka: Kvalitet zraka na razmatranom području pripada III kategoriji, što znači prekomjerno

zagađen zrak odnosno područje u kojima su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više

zagađujućih materija. Najnovijii podaci pokazuju da vrijednosti koncentracija ledbdećih čestica

PM10 za 2017. i 2018. godinu su ispod graničnih vrijednosti.

Mjerenje nivoa buke: Na osnovu izvršenih mjerenja buke i nakon analize dobijenih rezultata može se

zaključiti da je trenutno na predmetnoj lokaciji nivo buke unutar dozvoljenih granica za zonu III

(čisto stambene, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i rekreacione površine),

a predmetna lokacija pripada zoni VI, odnosno industrijskom području.

Mjerenje nivoa radioaktivnosti: Na osnovu rezultata gamaspektrometrijskih mjerenja utvrđeni nivo

prirodnih i umjetnih radionuklida u uzorcima pepela i šljake ne prelaze utvrđene maksimalno

dozvoljene vrijednosti.

Površinske vode: Predmetno područje se nalazi u slivu rijeke Jale odnosno u nizvodnom dijelu

desne pritoke Jale. Na osnovu monitoringa otpadnih voda i ispitivanja na ispustu E1 utvrđeni

parametri su u granicama dozvoljene vrijednosti.

Geomorfološke karakteristike: Najniža tačka tijela deponije je na 261 m.n.m. koja predstavlja

podnožje brane Plane a najviša na 285 m.n.m. na Divkovićima II. Uslojenost odloženog materijala je

posljedica načina odlaganja te se iznad tvđih slojeva koji su slabije propusni nalaze mekši koji imaju

veći sadržaj vode.

Tektonske karakteristike: U strukturno tektonskom smislu prisutne su uglavnom naborne

(plikativne) strukturne forme, bez rasjeda.

Geološke karakteristike: Predmetno područje predstavlja složenu plikativnu (nabornu) strukturu

(sinklinala-antiklinala-sinklinala) bez rupturnih dislokacija (rasjeda), pa su i slojevi u podlozi

deponije kontinuiranog rasprostiranja i orijentisani u različitim pravcima i nagibima, saglasno toj

strukturi.

Pedološke karakteristike: Predmetna lokacija se sastoji od pepela i šljake (dominintno materijali

prašinaste granulacije), a dijelovi brana i površinskog prekrivnog sloja izgrađeni su od prirodnih

materijala koji su nasipani iz pozajmišta dostupnih u neposrednoj blizini (pijesak i manje glina sa

goretinom).

Seizmološke karakteristike: Prema aktuelnoj karti mikroseizmičke reonizacije gradskog područja

Tuzla, predmetno područje nalazi se u zoni VIII stepena MCS (Mercali-Cancini-Sierbbergove) skale.

Hidrogeološke karakteristike: Odloženi materijal u deponiji (pepeo i šljaka) definisan je kao

hidrogeološki kolektor (akvifer) intergranularne poroznosti, u kojem se formira akumulacija

podzemne vode (izdan) sa slobodnim nivoom (bez pritiska).


5

Inženjersko-geološke karakteristike: Na predmetnoj lokaciji mogu se izdvojiti slijedeće

inženjerskogeološke jedinice: odlagani - deponovani materijal ( pepeo i šljaka), klasični nasip,

eluvijalno-deluvijalni i deluvijalni pokrivač, klizišni nanos, geološki substrat (povlatna laporovita

glina, goretina, kvarcni pijesak , kao prateći slojevi Glavnog, Prvog i Drugog krovnog ugljenog

sloja).

Stabilnost terena: Na osnovu analiza stabilnosti uži prostor deponije do 20 m od kosina se može

okarakterisati kao stabilan, odnosno povoljan teren.

Zaštićena prirodna baština: Projektno područje deponija Plane, Divkovići I i Divkovići II ne obuhvata

postojeća ni buduća zaštićena područja prirode, niti je ovo područje prepoznato kao potencijalno

NATURA 2000 stanište.

Flora: S obzirom da su na predmetnim lokalitetima zabilježeni degradirani, tercijarni ekosistemi, sa

jako niskom produkcijom organske materije, prisutne su korovske i invazivne biljne vrste.

Zabilježene biljne vrste nemaju status ugroženih vrsta, i nisu od značaja za EU, odnosno ne nalaze

se na Crvenoj listi flore FBiH i listama Direktive o staništima Europske unije, Aneksi II i IV. Da bi

podaci bili kompletirani potrebno je izvršiti terenska istraživanja u toku tri sezone, odnosno u

proljeće, ljeto i jesen.

Fauna: Degradirani ekosistemi direktno utiču i na životinjske vrste te su njihova inicijalna staništa

uništena aktivnostima odlaganja pepela i šljake. Prema saznanjima lovačkog saveza TK, za

predmetne lokcije ne postoje konkretni niti objavljeni rezultati o prisustvu životinjskih vrsta na

predmetnim lokacijama. Stoga je potrebno sprovesti istraživanjai utvrditi tačan broj životinjskih

vrsta koje nastanjuju ovo područje.

Opis pejzaža: S obzirom da su deponije šljake i pepela nastale antropogenim djelovanjem

neminovno je da dolazi do konverzije staništa. Slaba vegetacijska pokrivenost, plitka i siromašna tla

utiču na ukupni vizuelni doživljaj. Na deponijama se razvijaju korovske, samonikle, biljne vrste a po

rubnim dijelovima nalaze se šumske zajednice.

Materijalna dobra i kulturno – historijska baština: Nije registrovano postojanje sadržaja iz domena

kulturno-historijskog i arheološkog naslijeđa.

Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš

Utjecaj na stanovništvo u fazi izvođenja građevinskih radova: U toku izvođenja građevinskih radova

negativan utjecaj na stanovništvo može nastati usljed blizine gradnje, povećane koncentracije

prašine, većeg intenziteta saobraćaja te rasipanja raznog materijala i promijeni vizualnog identiteta

pejzaža.

Utjecaj na stanovništvo u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: Nakon provođenja

projekta odnosno konačne rekultivacije deponija, utjecaj na stanovništvo će biti pozitivan. Taj

pozitivan utjecaj se ogleda u trajnom sprečavanju eolske erozije, restauraciji tercijarnih ekosistema,

kontroli oticanja procjednih voda kao i prijatniji vizuelni doživljaj.

Utjecaji projekta na razinu buke u toku izvođenja građevinskih radova: Proces rehabilitacije deponije

šljake i pepela, koji obuhvata i gradnju sadržaja na lokaciji s ciljem prenamjene načina korištenja

područja i rekultivacije, zahtjeva korištenje teške mehanizacije koja, u toku operativnog rada,

doprinosi povećanju nivoa buke u okolišu.


6

Utjecaji projekta na razinu buke u toku korištenja prenamjenjenih površina deponije: Ne očekuje se

utjecaj od povišenih nivoa buke, tj. za područje zatvorenih deponija ovaj aspekt je zanemarljiv.

Utjecaji projekta na razinu buke u toku izvođenja građevinskih radova: Građevinske aktivnosti u toku

izvođenja građevinskih radova nemaju potencijal da uzrokuju promjene klimatskih značajki

projektnog područja.

Utjecaji projekta na klimatske začajke u toku korištenja prenamjenjenih površina deponije: Proces

korištenja prenamijenjenih površina neće imati negativan utjecaj na klimatske faktore opisanog

područja.

Uticaj na zrak u fazi izvođenja građevinskih radova: Mogući negativni uticaj na zrak u fazi izvođenja

građevinskih radova, može se pojaviti u slučaju povećanja emisija izduvnih dimnih plinova (CO2,

SO2, NOx i sl.), povećanja prašine i čvrstih čestica prilikom izvođenja građevinskih radova i u slučaju

akcidentnih situacija (požar, eksplozija i sl.).

Uticaj na zrak u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: Izgradnjom gornjeg sloja, odnosno

rekultivacijom i ozelenjavanjem, uticaj na zrak će biti pozitivan. Dosadašnjom djelomičnom

rekultivacijom deponija, negativan uticaj na zrak, posebno kada je upitanju eolska erozija, već je

eliminiran.

Uticaj na površinske i podzemne vode u fazi izvođenja građevinskih radova: Mogući negativni uticaj na

površinske i podzemne vode u fazi izvođenja građevinskih radova može se pojaviti prilikom

nekontrolisanog isticanja goriva, ulja i maziva iz građevinskih i transportnih uređaja, u slučaju

incidentnih situacija prilikom manipulisanja sa opasnim tečnim materijalima, u slučaju

nepropisnog odlaganja otpada na zelene i druge površine.

Uticaj na površinske i podzemne vode u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: Otpadne

vode će nastajati na parking prostorima (zauljene oborinske vode) i prostorijama restorana i

portirnice solarne elektrane (sanitarno-fekalne otpadne vode). Potrebno je predvidjeti posebne

mjere ublažavanja za kontrolu ovih potencijalnih utjecaja.

Uticaji na zemljište u fazi izvođenja građevinskih radova: Mogući negativni uticajI na zemljište u fazi

izvođenja građevinskih radova mogu nastati u slučaju akcidentnih situacija.

Uticaji na zemljište u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: U fazi korištenja

prenamjenjenih površina deponije očekuju se pozitivni utjecaji na tlo. Pozitivni efekti biološke

rekultivacije deponije pepela i šljake ogledaju se u povećanju azota u tlu zahvaljujući sadnji

leguminoznih biljaka, boljoj stabilnosti, smanjenjem erozije i boljem estetskom izgledu područja.

Utjecaj na zaštićenu prirodnu baštinu: Obzirom da predmetne deponije ne pripadaju zaštićenom

području, te da u blizini također nema zaštićenih prirodnih područja, aspekt utjecaja na ovu

komponentu okoliša se može zanemariti.

Uticaj na floru u fazi izvođenja građevinskih radova: Vjerovatnoća pojave negativnih utjecaja na floru

uslijed provođenja rehabilitacije i građevinskih radova je mala. Negativni utjecaj na floru u fazi

sanacije može se pojaviti u slučaju povećanja čvrstih čestica, rasipanjem krutog materijala i

pojavom akcidentnih situacija.


7

Uticaj na floru u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: Nakon rekultivacije i

hortikulturalnog uređenja predmetnih deponija stvoriće se uslovi za rast i razvoj biljnih vrsta te će

utjecaj biti pozitivan.

Uticaj na faunu u fazi izvođenja građevinskih radova: Negativni utjecaj na faunu je vrlo mali, u prvom

redu zbog male naseljenosti područja životinjskih vrstama. Mogući negativni utjecaj na faunu u fazi

sanacije može se pojaviti u slučaju skidanja površinskog sloja (humusa) na pedofaunu, povećanog

nivoa buke i pojavom incidentnih situacija.

Uticaj na faunu u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: Biološkom rekultivacijom i

uređenjem kompletne predmetne lokacije stvoriće se novi prostor za razvoj životinjskog svijeta.

Uticaj na pejzaž u fazi izvođenja građevinskih radova: Građevinski radovi će uzrokovati negativne

utjecaje, kao što su mijenjanje trenutnih karakteristika pejzaža uslijed postojanja mehanizacije na

gradilištu i gradnje objekata.

Uticaj na pejzaž u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije: S obzirom na tip rehabilitacije,

planiranu izgradnju objekata i rekultivaciju, navedeni projekt će dovesti do trajnih, veoma

značajnih pozitivnih utjecaja na pejzaž.

Uticaj na na materijalna dobra i kulturno-histroijsku baštinu u fazi izvođenja građevinskih radova: S

obzirom da ne postoji sadržaj iz domena prirodnog nasljeđa ne očekuju se negativni utjecaji u fazi

izvođenja radova.

Uticaj na materijalna dobra i kulturno-histroijsku baštinu u fazi korištenja prenamjenjenih površina

deponije: Ne očekuju se negativni utjecaji ni u fazi korištenja prenamjenjenih površina deponije.

Mjere ublažavanja negativnih utjecaja

U osnovi mjere ublažavanja negativnih uticaja, odnosno sprečavanja, smanjenja ili ublažavanja

nepovoljnog uticaja na okoliš definišu se kao:

� opće mjere ublažavanja

� posebne mjere ublažavanja

� tehničke mjere ublažavanja

� specifične mjere ublažavanja

� biotehničke mjere ublažavanja i

� biološke mjere ublažavanja.

Opće mjere ublažavanja

Kroz realizaciju ovih mjera Operator je dužan:

� u fazi izrade idejnog i glavnog projekta, potrebno je poštovati sve relevantne zakonske

propise koji se odnose na zaštitu voda, zraka i tla i upravljanja otpadom

� potrebno je pratiti i kontrolirati sve radnje u domenu zaštite voda, zraka i tla kroz faze

pripreme za konačnu rekultivaciju i izgradnju sadržaja na lokacijama Plane i Divkovići I i II

� poduzimati potrebne radnje u slučaju eventualnog prekoračenja dozvoljenih emisija nakon

rehabilitacije deponija, što se prvenstveno odnosi na kvalitetu vode

� izvijestiti nadležne organe i obavijestiti javnost u slučaju značajnije akcidentne situacije i

narušavanja stanja kvaliteta voda, zraka i tla


8

� zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo

� prije početka izgradnje potrebno je urediti gradilište u skaldu sa važećom legislativom za

ovu oblast, izgraditi pristupne puteve za mehanizaciju te mjesta za smještaj mehanizacije

na lokalitetima gdje će prouzročiti najmanju štetu za biljni pokrov, kao i zauzimati

minimalnu površinu za ovu svrhu.

Posebne mjere ublažavanja

Kroz realizaciju ovih mjera Operator je dužan:

� detaljno informirati lokalno stanovništvo o sadašnjem stanju na deponijama, kao i o

budućem projektu rekultivacije, kako bi bili u mogućnosti sagledati sve dimenzije

potencijalnog uticaja i kvalitetno učestvovati u procesu donošenja odluka o budućoj

namjeni deponija, što je potrebno provesti prilikom javne rasprave u okviru postupka

ishodovanja okolišne dozvole

� formirati ekipe za hitne intervencije, i izraditi odgovarajuće operativne planove hitnih

intervencija u mogućim akcidentnim situacijama i

� posebnu pažnju treba posvetiti održavanje odvodnih kanala oko deponija

� nakon završetka radova potrebno je sanirati pristupne privremene saobraćajnice te ukloniti

višak građevinskog materijala i otpada sa svih prostora nakon završetka građevinskih

radova

� provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na način

propisan zakonskim okvirom, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje

navedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere za

otpad

� separatore zauljenih voda duž trase brze ceste odabrati i instalirati u skladu sa normom EN

858-1 i 858-2

� instalirati biološke pročišćivače za tretman sanitarno-fekalnih otpadnih voda

� periodično pratiti stanje ispravnosti u separatorima otpadnih voda, odnosno uvjete

prečišćavanja svih otpadnih voda, što će osigurati prečišćavanje otpadne vode do nivoa čiji

će kvalitet odgovarati ispustu u recipijent prirodni okoliš.

Tehničke mjere ublažavanja

Tehnička rekultivacija sastoji se u sljedećem :

� nastiranje humusnog i drugog povoljnog supstrata na površinu deponije

� tehnoorografiju (tehničko oblikovanje prostora)

� hidrotehničke melioracije (izgradnja kanala, vodnih puteva i sl.)

� organizacija ukupne teritorije sa mrežom prilaznih, te glavnih i sporednih puteva sa

formiranjem parcela

� agrotehničke melioracije (meliorativna priprema supstrata za sjetvu, odnosno sadnju

planiranih kultura).

Tehničkim dijelom rekultivacije odloženi material na deponijama se dovodi u inaktivno, stabilno

stanje. Ovo se postiže, kao prvo, nabijanjem i ravnanjem odložene mase. Teren treba poravnati

tako da se ne smiju ostavljati udubljenja ili uzvišenja koja bi kasnije dovela do erodiranja takvih

dijelova.


9

U pogledu ravnih površina na deponiji, treba da se zadovolje dva naizgled protivrječna uslova: što

blaži nagib u cilju obezbjeđenja veće akumulacije padavina za potrebe biljaka i izbjegnu procesi

pluvijalne erozije, a s druge strane da bude veći pad u cilju izbjegavanja akumulacije suvišne vode i

zabarivanja u zoni korjenovog sistema što bi dovelo do propadanja biljaka. Naizgled, završni reljef

predmetnih deponija zadovoljava ova dva uslova, jer je obezbijeđen minimalni pad koji će

omogućiti otjecanje suvišnih oborinskih voda, a erozioni procesi sa ovako malim padom će se

svesti na minimum ili eliminisati.

Specifične mjere ublažavanja

Pored gore navedenih mjera, a u vezi sa rehabilitacijom i zatvaranjem deponije predložene su i

specifične mjere ublažavanja:

� pokrivanje otpada

� "regradaciju" (podešavanje nagiba) otpada

� kopanje sabirnih kanala za oborinske vode oko deponija za sprečavanje njenog

dospijevanja u deponije.

Nakon adekvatne rehabilitacije i zatvaranja deponija na lokaciji istih predviđena je izgradnja

budućih sadržaja i to:

� hortikulturalno uređenje zeljastim i grmolikim biljkama

� solarna elektrana i

� sportsko - rekreacioni sadržaji.

U kontekstu navedenog kompletna lokacija deponija Plane, Divkovići I i Divkovići II može

posmatrati kroz tri funkcionalne cjeline (zone) čija namjena je sljedeća:

� Zona A - predstavlja trenutnu lokaciju deponije Plane gdje je predviđena uspostava

ozelenjenih površina, izletišta, šadrvana, panoramska šetnica i biciklistička staza.

� Zona B - predstavlja trenutnu lokaciju deponije Divkovići I gdje je predviđena uspostava

ozelenjenih površina, otvorenih i zatvorenih sportskih terena, ugostiteljskog objekta sa

parking prostorom koji će biti u funkciji relaksacije i prihvata sportista, rekreativaca i ostalih

posjetitelja, trim staza, mini golf tereni, panoramska šetnica i bagremik.

� Zona C - predstavlja trenutnu lokaciju deponije Divkovići II gdje je predviđena uspostava

ozelenjenih površina i solarnih panela u cilju proizvodnje električne energije iz obnovljivih

izvora energije.

Biotehničke mjere ublažavanja

Biotehničke mjere podrazumijevaju pravilan izbor vegetacije, a kako je već ranije navedeno u

dokumentu, predlaže se sadnja zeljastih biljaka koje imaju sposobnost fiksacije atmosferskog azota.

Biološke mjere ublažavanja

Predlaže se rekultivacija putem korištenja isključivo zeljastih vrsta flore te pokojom grmolikom

vrstom uobičajenih kultivara i parkovskih biljaka. Sadnja visokog drveća se ne preporučuje uslijed

relativno plitkog tla dostupnog za razvoj korjenskog sistema.


10

Monitoring

U skladu sa trenutno važećim zakonskim okvirom za zaštitu okoliša u cjelini, predložen je

monitoring plan. Plan posebno tretira fazu izvođenja građevinskih radova i fazu korištenja

prenamjenjenih površina deponije. Monitoring planom obuhvaćene su mjere monitoringa voda,

tla, zraka, buke i upravljanja otpadom.

Monitoring emisija u zrak i kvalitete zraka: U fazi izvođenja građevinskih radova potrebno je vršiti

implementaciju propisanih mjera ublažavanja. S obzirom na dosadašnju rekultivaciju te specifične

mjere i objekte za prenamjenu razmatranog područja, neće biti značajnih pogoršanja kvaliteta

zraka.

Monitoring voda: U fazi izvođenja građevinskih radova potrebno je vršiti implementaciju propisanih

mjera ublažavanja. U fazi korištenja prenamjenjenih površina potrebno je vršiti ispitivanje

tehnoloških otpadnih voda, koje treba obuhvatiti mjerenje osnovnih i specifičnih parametara, test

toksičnosti i ispitivanja na ispustu E1. Na osnovu rezultata i u skladu sa navedenom Uredbom,

monitoring bi se trebao provoditi minimalno dva puta godišnje u slučaju da svi ispitivani parametri

budu ispod graničnih vrijednosti. Ukoliko dođe do povećanja protoka voda na mjernom mjestu E1

ili ukoliko se nekim od mjerenja utvrdi prekoračenje graničnih vrijednosti, monitoring se treba

provoditi češće, odnosno treba postupiti u skladu sa Uredbom za izmjereni protok i tip otpadne

vode.

Monitoring tla: Monitoring tla podrazumijeva kontrolu i nadzor nad provođenjem predloženih

mjera za ublažavanje utjecaja na tlo u fazi izvođenja građevinskih radova na predmetnoj lokaciji. U

fazi korištenja sadržaja na prenamjenjenim površinama potrebno je vršiti monitoring koji će

obuhvatiti praćenje sadržaja potencijalno opasnih materija (teških metala). Monitoring je potrebno

vršiti svake četiri godine, prema važećoj legislativi, od strane specijalizovane laboratorije. Iako se

nalaže monitoring svake četiri godine, preporuka je da se dodatni obim i termini ispitivanja

zemljišta spovedu u okviru Projekta rekultivacije.

Monitoring emisije buke: U fazi izvođenja građevinskih radova potrebno je vršiti implementaciju

propisanih mjera ublažavanja. Monitoring ambijentalne buke u fazi korištenja prenamjenjenih

površina biće potrebno raditi jedino u slučaju pritužbi lokalnog stanovništva na ometajući utjecaj

buke.

Monitoring nastajanja otpada: U fazi izvođenja građevinskih radova potrebno je vršiti

implementaciju propisanih mjera ublažavanja. Operator je dužan vršiti monitoring nastajanja

otpada u fazi korištenja sadržaja na prenamjenjenim površinama, odnosno potrebno je vršiti stalnu

evidenciju o ukupnim količinama nastalog otpada koji se generira po kategorijama

Monitoring radioaktivnosti: Operator treba nastaviti sa mjerenjima radioaktivnosti na deponijama za

odlaganje šljake i pepela i nakon rehabilitacije prostora, odnosno u fazi korištenja sadržaja na

prenamjenjenim površinama. Ispitivanja se trebaju vršiti jednom godišnje, što je u skladu sa

važećim zakonodavnim okvirom za ovu oblast.

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠZA ZATVARANJE DEPONIJE ŠLJAKE I PEPELA PLANE "I", DIVKOVIĆI "I" I "II" (u obnovljenom postupku)

11

POPIS RELEVANTNIH ZAKONA

ZAŠTITA OKOLIŠA:

� Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 38/09)

� Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku

dozvolu (Sl. novine FBiH, br. 19/04)

� Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i

postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Sl.

novine FBiH, br. 68/05, 31/12)

� Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i

postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Sl.

novine FBiH, br. 45/09)

� Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnošenje zakona za

izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja

na snagu zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 31/12)

� Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim

mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije (Sl. novine FBiH, br. 68/05)

� Pravilnik o donošenju najbolje raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi kvaliteta

okoliša (Sl. novine FBiH, br. 92/07)

� Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine FBiH, br. 82/07)

� Uputstvo o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije (Sl. novine

FBiH, br. 73/09)

ZRAK:

� Zakon o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 4/10)

� Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Sl. novine FBiH, br. 12/05)

� Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje

otpada (Sl. novine FBiH, br. 102/12)

� Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 9/14)

� Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH, br. 12/05, 9/16)

� Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih vrsta

zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine

FBiH, br. 1/12)

� Pravilnik o postepenom isključivanju suspstanci koje oštećuju ozonski omotač (Sl. novine

FBiH, br. 39/05)

� Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 12/05,

102/12)

� Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontroli sadržaja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH, br. 6/08)

� Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine

FBiH, br. 3/13)


12

OTPAD:

� Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09)

� Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavačana

operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH, br. 9/05)

� Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05)

� Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj

nepoznat (Sl. novine FBiH, br. 9/05)

� Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda (Sl. novine FBiH,

br.87/12, 107/14, 08/16, 79/16, 12/18)

� Pravilnik o ambalaži i ambalažnim otpadom (Sl. novine FBiH, br. 88/11, 28/13, 08/16, 54/16,

103/16, 84/17)

� Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta,

čišćenje i postupke nakon zatvaranje odlagališta (Sl. novine FBiH, br. 39/06)

� Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl. novine FBiH, br.

38/06)

� Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjenju uvjeta iz dozvole za

upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06)

VODE:

� Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06)

� Zakon o vodama (Sl. novine TK, br. 11/08)

� Zakon o zaštiti akumulacija Modrac (Sl. novine TK, br. 12/06)

� Pravilnik o sadržaju, obliku, uslovima, načinu izdavanja i čuvanju vodnih akata (Sl. novine

FBiH, br. 31/15)

� Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine

FBiH, br. 101/15)

� Uredba o dopuni Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistema javne

kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 1/16)

� Uredba o opasnim i štetnim materijalima u vodama (Sl. novine FBiH, br. 43/07);

� Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća (Sl.

novine FBiH, br. 75/04, 38/06, 52/09 i 56/09)

� Uredba o kategorizaciji vodotoka (Sl. novine FBiH, br. 42/67)

� Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH (Sl. list SR

BiH br. 19/80)

� Odluka o maksimalno dopuštenim koncentracijama radionuklida i opasnih materija u

međurepubličkim vodotocima, međudržavnim vodama i vodama obalnog mora

Jugoslavije (Sl. list SFRJ br. 8/78)

� Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima

za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Sl. novine FBiH, br. 1/14)

PRIRODA:

� Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH, br. 66/13)

� Zakon o šumama TK (Sl. novine TK, br. 9/12, 17/13)


13

� Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje

monitoringa (Sl. novine FBiH, br. 46/05)

� Uredba o programu Natura 2000 – zaštićena područja u Evropi (Sl. novine FBiH, br. 41/11)

� Crvena lista ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. novine FBiH, br.

7/14)

ZEMLJIŠTE I GEOLOGIJA:

� Zakon o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 9/10,

14/10)

� Zakon o rudarstvu (Sl. novine FBiH, br. 26/10)

� Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanjapodataka o

rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilansu tihrezervi (Sl. list SFRJ; br.

53/77, 24/86 i 17/90)

� Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. novine FBiH, br. 52/09)

� Pravilnik o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi čvrstih mineralnihsirovina i vođenju

evidencije o njima (Sl. novine FBiH, br. 36/12)

KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE:

� Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama komisije za zaštitu nacionalnih spomenika

proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. (Sl. novine FBiH, br. 2/02)

BUKA:

� Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12)

� Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine TK, br. 03/16)

RADIOAKTIVNOST U OKOLIŠU:

� Zakon o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacijskoj sigurnosti (Sl. novine FBiH, br.15/99)

� Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH, br. 88/07)

� Pravilnik o maksimalnim granicama radioaktivne kontaminacije čovjekove sredine i o

obavljanju dekontaminacije (Sl. list SFRJ, br. 8/87)

� Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH

primjenjuju kao republički zakoni (Sl. list RBiH, br. 02/92)

PROSTORNO UREĐENJE:

� Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 13/10 i 45/10)

� Zakon o prostornom uređenju i građenju (Sl. novine TK, br. 6/11, 4/13 i 15/13)

� Uredba o građevinama i zahvatima od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i

građevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i


14

zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i šire, za koju urbanističku saglasnost izdaje

Federalno ministarstvo prostornog uređenja (Sl. novine FBiH, br. 85/07, 29/08)

� Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u

građenju (Sl. novine FBiH, br. 48/09, 75/09, 93/12, 74/13, 89/14, 99/14 i 53/15)

EU DIREKTIVE:

� Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od 21. maja1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i

flore

� Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30.novembra 2009. o očuvanju

divljih ptica

� Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19.novembra 2008. o otpadu i

stavljanju izvan snage određenih direktiva

� Direktiva 1999/31/EZ Vijeća od 26.april 1999. o odlagalištima otpada

� Direktiva Vijeća 96/59/EZ od 16. septembra 1996. o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i

polikloriranih terfenila (PCB/PCT)

� Direktiva 2006/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. februarae 2006. o onečišćenju

uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš Zajednice

� Uredba (EZ) 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14.juna 2006. o transportu

otpada


15

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE

� Agencija za vodno područje rijeke Save, Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti za sanaciju, zatvaranje i rekultivaciju postojećih deponija šljake i pepela Plane i Divkovići I i II, grad Tuzla, septembar 2017.

� Direktiva 1999/31/EZ Vijeća o odlagalištima otpada, april 1999.

� Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. o očuvanju divljih ptica, novembar 2009.

� Direktiva 92/43/EEZ Vijeća o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, maj 1992.

� Environmental Protection Agency, Final Draft BAT Guidance Note on Best Available Techniques for the Waste Sector: Landfill Activities, December 2011.

� European Commission, Establishment of guidelines for the inspection of mining waste facilities, inventory and rehabilitation of abandoned facilities and review of the BREF document No. 070307/2010/576108/ETU/C2; Annex 3 Supporting document on closure methodologies for closed and abandoned mining waste facilities, april 2012.

� European Commission,Reference Document on Best Available Techniques for Management of Tailings and Waste-Rock in Mining Activities, January 2009.

� Federalna uprava za inspekcijske poslove Sarajevo, Rješenje kojim se naređuje da JP EP BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla podnese zahtjev za izdavanje okolinske dozvole – Studije o procjeni uticaja na okoliš za zatvaranje deponija Plane, Divkovići I i II Tuzla kod FMOIT-a, oktobar 2018.

� Federalni Hidrometeorološki Zavod, Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u FBiH za 2017. godinu, mart 2018.

� Federalni Hidrometeorološki Zavod, Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u FBiH za 2015. godinu, april 2016.

� Federalni Hidrometeorološki Zavod, Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u FBiH za 2016. godinu, april 2017.

� Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2017, juni 2018.

� Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2016, maj, 2017.

� Federalni zavoda za statistiku i dokumenta, Konačni rezultati popisa 2013; Knjiga 2 – Etnička/Nacionalna pripadnost, vjeroispovjest, maternji jezik, juli 2018.

� Federalni zavoda za statistiku i dokumenta, Konačni rezultati popisa 2013; Knjiga 1 – Starost i spol, bračni status, fertilitet ženskog stanovništva, juli 2016.

� FMOIT, Rješenje kojim se odobrava zatvaranje industrijskih deponija šljake i pepela Divkovići I i II, decembar 2015.

� FMOIT, Rješenje o odbacivanju zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za zatvaranje deponija šljake i pepela Plane i Divkovići I i II, decembar 2017.


16

� FMOIT, Rješenjem br.: UP-I/05-23-25-4/07 od 11.11.2015. godine , traži se da JP EP BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla, dostavi novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sa pratećim propisanim dokumentima, juli 2018.

� G. U. Chibuike & S. C. Obiora, Heavy Metal Polluted Soils: Effect on Plants and Bioremediation Methods, Volume 2014, Article ID 752708, August 2014.

� INPROZ Institut za zaštitu i projektovanje Tuzla, Izvještaj o rezultatima praćenja i kontroliranja buke, oktobar 2018.

� Inspekt – RGH d.o.o Sarajevo, Izvještaj o inspekciji br. 474E1/18 A- za industrijske korisnike čije otpadne vode nemaju dominantno organsko opterećenje, april 2018.

� Inspekt – RGH d.o.o. Sarajevo, Izvještaj o mjerenju sadržaja lebdećih čestica (PM10) u vazduhu u okolini deponije „Divkovići – Podružnica TE Tuzla – JP EP BiH D.D. Sarajevo“, septembar 2014.

� Inspekt – RGH d.o.o. Sarajevo, Izvještaj o mjerenju sadržaja lebdećih čestica (PM10) u vazduhu u okolini deponije Divkovići – Podružnica TE Tuzla – JP EP BiH D.D. Sarajevo, august 2018.

� Inspekt – RGH d.o.o. Sarajevo, Izvještaj o mjerenju sadržaja lebdećih čestica (PM10) u vazduhu u okolini deponije Divkovići – Podružnica TE Tuzla – JP EP BiH D.D. Sarajevo, septembar, 2017.

� Inspekt – RGH d.o.o. Sarajevo, Izvještaj o monitoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda TE Tuzla Tuzla,maj 2018.

� Inspekt – RGH d.o.o. Sarajevo, Prilog I - Disperziono modeliranje – Modeli sadržaja lebdećih čestica u vazduhu u okolini odlagališta šljake i pepela Divkovići TE Tuzla, august 2018.

� Institut za hidrotehniku G. F. u Sarajevu, Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona, maj 2015.

� JP EP BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla, Mišljenje u postpuku dobijanja okolinske dozvole za zatvaranje deponija Plane i Divkovići, oktobar 2015.

� JP EP BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla, Odgovor na Rješenje FMOIT-a broj: UP I/05-2-23-11-45-/17 od 18.12.2017. godine, kojim se, na osnovu negativne ocjene Studije o procjeni uticaja na okoliš za zatvaranje deponije šljake i pepela Plane, Divkovići I i Divkovići II, Plana upravljanja otpadom i Plana rehabilitacije sa specifičnim mjerama za smanjenje uticaja na okoliš i zdravlje i sigurnost ljudi, odbacuje zahtjev JP EP BiH d.d. – Sarajevo za izdavanje okolinske dozvole, juli 2017.

� JP EP BiH d.d. Sarajevo Podružnica TE Tuzla, Tuzla, Poništenje upravnog akta: Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma Sarajevo broj: UP I/05-2-23-11-45-/17 SN od 18.12.2017. godine, januar 2018.

� JP Zavod za urbanizam Tuzla, Prostorni plan za područje TK 2005.-2025., juli 2006.

� Poljoprivredni Zavod Tuzla, Izvod iz protokola hemijske analize zemljišta sa lokaliteta Divkovići II uzorak V, maj 2009.

� Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Institut za pedologiju, agrohemiju i melioracije, Univerzitet u Sarajevu, Elaborat o analizi uzoraka tla na području odlagališta Divkovići II, februar 2013.

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Elaborat o odlaganju šljake i pepela iz TE Tuzla Plane, Divkovići I i Divkovići II, decembar 2014.


17

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Izvještaj o rezultatima ispitivanja uticaja buke na okoliš na lokalitetu odlagališta šljake i pepela Plane i Divkovići I i II, februar 2014.

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Misija G1 Pripremna geotehnička studija sa analizom uticaja podzemnih rudarskih radova na odlagalištima šljake i pepela Plane, Divkovići I i Divkovići II, decembar 2014.

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Mjerenje nivoa okolinske buke (nulto stanje), oktobar 2016.

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija, Dopuna studije o procjeni uticaja na okoliš, 2017.

� Rudarski institut d.d. Tuzla, Studija o mogućnostima rekultivacije sa pedološkim elaboratom za odlagališta šljake i pepela Plane, Divkovići I i Divkovići II, februar 2014.

� Rudarski Institut Tuzla, Dopuna Plana Rehabilitacije za zatvaranje deponije Plane i Divkovići I i II sa specifičnim mjerama za smanjenje utjecaja na okoliš, te zdravlje i sigurnost ljudi, juni 2017.

� Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica; Centar za ekologiju i energiju, Plan upravljanja otpadom za Grad Tuzla 2017-2022, juni 2017.

� Veterinarski fakultet Sarajevo, Veterinarski institut, Centar za kontrolu živećnih namirnica, stočne hrane i zaštitu životne okoline; Laboratorij za kontrolu radioaktivnosti, Elaborat o monitoringu radioaktivnosti u procesu proizvodnje i u bližoj okolini TE Tuzla Tuzla, novembar 2017.

� Veterinarski fakultet Sarajevo, Veterinarski institut, Centar za kontrolu živežnih namirnica, stočne hrane i zaštitu životne okoline; Laboratorij za kontrolu radioaktivnosti, Elaborat o radiološkim istraživanjima u ekološkom lancu, novembar 2017.

� Zavod za javno zdravstvo TK, Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u TK u 2015. godini, 2016.

� Zavod za javno zdravstvo TK, Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u TK u 2016. godini, 2017.

Documents

(u obnovljenom postupku) - fmoit.gov.ba Tuzla_Zatvaranje deponija Plane... · Na osnovu monitoringa otpadnih voda i ispitivanja na ispustu E1 utvrđeni parametri su u granicama dozvoljene