UENJE,SAMOPOUZDANJE

I FORMIRANJE ZDRAVE LINOSTIPREDAVANJE PRIPREMILAMIRJANA UMII

SadrajUenje i ta utie na uenjeMotivacijaKako organizovati uenjeMnemotehnike10 rijei i fraza koje bi trebalo koristiti najmanje jednom dnevnoSamopouzdanjeNezadovoljstvo zbog izgleda

SadrajSamopouzdanje kako ga stei u drutvenom ivotuna radnom mjestuTraenje vlastitog identitetaPripadanje grupi vrnjaka

Sadraj

SamostalnostBliskostKako vidis sebePozitivan odnos prema sebita nije dobro initiDobro je znati,Imati na umu

Uenje

Uenjem se mijenjamo, razvijamo, stiemo iskustvo, irimo vidike i interesovanja. Meutim, uenje moe biti i naporno, dosadno, teko i nezanimljivo. I esto uimo samo za kolu, a ne za ivot. Okreni ovu izreku u svoju korist, ne ui samo za kolu, nego zbog vlastite koristi. Da bi to uspio mora najprije nauiti kako uiti.

ta utie na uenjemotivacija ono to hou sposobnosti ono to mogu prethodno znanje ono to znam Zbog razliite motivacije, sposobnosti i prethodnog znanja, uenici postiu razliite rezultate ak i kada ue isto gradivo i u istim uslovima.

Motivacija

Motivacija nas pokree na aktivnost i navodi na uenje. Uenik je motivisan ukoliko je gradivo koje ui razumljivo, pregledno, prilagoeno njegovom uzrastu i popraeno korisnim primjerima. Na uenje utiu i lini interesi uenika, npr. ako volite koarku, vjerovatno ete biti posebno aktivni na asovima fizikog, ili ako visite na internetu, informatika e vam biti jedan od najdraih predmeta.

Motivacija zavisi i od uenikovih stavova prema koli, uenju, pojedinom profesoru, predmetu, sudjelovanju u nastavi, atmosferi na asu, itd. Ako su ti stavovi negativni, vjerovatno nee ni imati pretjeranu elju za uenjem. Uenik uspjenije ui ako ima usvojene radne vrijednosti, odnosno zna kako rasporediti svoje vrijeme, kada i kako uiti, ta e time postii, kako mu to moe koristiti, itd.

Na motivaciju utiu i oekivanja, npr. ako oekujes da es proi na kontrolnom iz fizike, a no prije si samo pogledao par zadataka, naravno da se moe razoarati, izgubiti daljnju motivaciju za uenjem (i mrziti fiziku :)

Motivisati nas mogu i nagrade, npr. dobre ocjene, pohvale od roditelja, profesora, posebne povlastice, novac, itd. S druge strane, kazne, kao to su ukori, loe ocjene, ukidanje povlastica, zabrane, uenika mogu obeshrabriti i nepovoljno uticati na njegovo samopouzdanje i volju za uenjem.

Uenik ne bi trebao uiti samo da udovolji roditeljima ili dobije dobru ocjenu, nego zbog vlastitih interesovanja, radoznalosti, informisanja i irenja vidika.

Kako organizovati uenje1. Preporuuje se da uenik ima svoj prostor za uenje. 2. Za vrijeme uenja potrebno je ukloniti sve to ometa koncentraciju. To znai imati ist stol, ne gledati kroz prozor, ugasiti radio i tv, iskljuiti mobitel, zamoliti druge da vas ne ometaju i ne zapriavaju.

3. Bitno je napraviti rezime gradiva, izdvojiti ga u svesku i vie puta ponoviti. Ako treba, za ponavljanje se mogu iskoristiti i kratki trenuci slobodnog vremena, npr. vonja u autobusu, ekanje u nekom redu, itd. 4. Gradivo treba uiti sa razumijevanjem. Novu lekciju moemo povezati sa prijanjim gradivom i informacijama iz drugih predmeta. Najtee je uiti napamet, bez razumijevanja.

5. Za pamenje novih i neobinih dijelova gradiva mogu se koristiti razliite mnemotehnike. 6. Deava se da nam dok itamo sve zvui poznato a kasnije to ne znamo ponoviti. Zato se trebamo ee ispitivati kako bi bili sigurni da gradivo nije samo povrno usvojeno.

7. Bitno je prepriavati gradivo svojim rijeima, na taj nain dublje razumijevamo ono to uimo. 8. Moemo se igrati profesora i uenika i samom sebi postavljati i odgovarati na pitanja. Na taj nain smanjuje se i nervoza koja se javlja kod ispitivanja

9. Vano je odvojiti bitne od nebitnih informacija. Ako se preopteretimo nebitnim informacijama, teko emo se sjetiti onih bitnih. 10. Treba izbjegavati kampanjsko uenje. Kao posljedica kampanjskog uenja javlja se napetost, rastresenost i umor, a gradivo se brzo zaboravlja. Najbolje je sastaviti raspored u kojem e se, pored uenja, nai vremena i za izlaske i sve ostale aktivnosti.

MNEMOTEHNIKE

1. skraivanje - pamtimo samo prva slova UN (Ujedinjeni Narodi), ASL (age, sex, location), POPP (prijem, obrada, pohrana, prijenos) 2. elaborirano kodiranje proirujemo, dodajemo informacije VIP (Very Important Person) moemo zapamtiti kao Veze I Poznanstva redoslijed u spektru boja (ljubiasta, modra, zelena, uta, narandasta, crvena) moemo zapamtiti tako to od prvih slova izmislimo reenicu, npr. ljepotica miluje zlatnu abu na cigli

formulu E = mc2 moemo zapamtiti kao reenicu Einstein mirie cvijeta dva 3. reenini mnemonici nepovezane rijei lake pamtimo ako ih sloimo u priu 4. rime gradivo povezujemo u rimujue reenice formulu ubrzanja moemo zapamtiti kao mala moja, dajem ti na znanje - sila masi daje ubrzanje

10 RIJEI I FRAZA KOJE BI TREBALO KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO

HVALA TI (zahvalite za panju, brigu i pomo drugih) MOLIM TE (iskazujte potovanje) BRAVO (pohvalite) MOGU LI TI POMOI (ne ekajte da vas se pita, ponudite sami pomo) TO JE STVARNO LIJEPO (primjeujte pozitivno)

OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga, a ako elite uvijek biti u pravu ivite sami PRIAJ MI O TOME(pokaite zainteresovanost) MOE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na vanost dodira) HAJDEMO ZAJEDNO (druite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) VOLIM TE (nemojte pretpostaviti da druga osoba to zna, recite joj)

SAMOPOUZDANJE

Samopouzdanje je najvaniji faktor linog uspjeha. Kad imamo samopouzdanje, osjeamo se kreativno i ispunjeno. Kada nemamo samopouzdanja, koe nas nesigurnost, sumnje i strahovi. Veoma je znaajno da osoba ima pozitivnu sliku o sebi. Ako to ostvari male su anse da e doivjeti krizu identiteta ili da e pasti pod negativan utjecaj vrnjaka.

NEZADOVOLJSTVO ZBOG IZGLEDA

Nezadovoljstvo zbog izgleda obino dolazi do izraaja zbog opteg nezadovoljstva ivotom. Ono to osjea prema svom tijelu predstavlja refleksiju tvog emotivnog i duhovnog stanja. Postoji naravno i opcija da si konkretno nezadovoljan/na nekim dijelovima tijela na kojima mora poraditi. ta uiniti? Redovna vjeba i pravilna prehrana sigurno pomau. Ali ipak, ako dovede u red svoj ivot, izgled e doi sam po sebi. Ako ne, razmisli o neki drugim ivotnim promjenama. Umjesto da jede i pije kada si nesretan/na, razmisli u emu je problem.

- Trikovi za samopouzdanje Ne usporeuj se s top-modelima, oni predstavljaju vrlo mali postotak populacije pa prema tome ne mogu predstavljati normu; - Ignorii dijelove tijela kojima nisi zadovoljan/na, umjesto toga koncentrii se na one kojima jesi zadovoljan/na.

KAKO STEI SAMOPOUZDANJE U DRUTVENOM IVOTUPrui i drugima ohrabrenje i podrku, to e i tebe i ostale initi zadovoljnijim. Dobar drutveni ivot i lijepa prijateljstva odlino djeluju na nae samopouzdanje, a obrnuta situacija djeluje suprotno. ta uiniti, kako to ostvariti? Sve to potie tvoj drutveni ivot, pa i ukljuivanje u razliite aktivnosti, pomoi e ti da se osjea dobro. No, ta uiniti ako te drutveni ivot katkada ini nervoznim... Trik je u tome da se ponaa to prirodnije. Ljudi vole biti okrueni ljudima koji su iskreni, otvoreni i zainteresovani za njih.

Trikovi za samopuzdanje - Provodi vie vremena s ljudima koji te inspiriu i s kojima se osjea ugodno; - Ne boj se prekinuti prijateljstva koja vie nemaju smisla; - Ako razgovara s nekim koga si tek upoznao/la, nastoj da razgovor tee pozitivno.

KAKO STEI SAMOPOUZDANJE NA RADNOM MJESTUZbog ega moemo uivati u ispunjenom drutvenom ivotu, ravnopravnoj vezi, te finansijskoj nezavisnosti i uspjenoj karijeri, a ipak ne vjerovati dovoljno u sebe? Kako bismo se zaista dobro osjeali, potrebno nam je unutranje samopuzdanje, ali i ono vanjsko. Strunjaci tvrde da pravo samopouzdanje ine etiri komponente: ljubav prema sebi, poznavanje sebe, osjeaj smjera, te optimizam. Mnogi ljudi djeluju sigurno, ali to ne znai da se tako uvijek osjeaju i u sebi.

Sigurnost osobe ukljuuje sposobnost za dobru komunikaciju, kompetentan nastup, te sposobnost kontrole emocija. Jedan od glavnih "ruitelja" samopouzdanja zasigurno je stres. Dokle god si pod stresom, ne moe se osjeati sigurnim/om. Ljudi zapoinju ivot s potencijalom za samopouzdanje, ali vrlo lako se ti pozitivni osjeaji mogu "unititi". Osim toga, ako si kao dijete bio/la zapostavljan/a, odbijen/a u ljubavi ili su te prijatelji izigrali, postoji velika vjerovatnoa da e tvoje samopouzdanje biti poljuljano i da ga mora popraviti.

Danas je za mnoge karijera na vrhu ljestvice prioroteta i to je, tvrde psiholozi, dobro. Posao nam daje osjeaj vrijednosti i sigurnosti pa je stoga dobar za psihiko zdravlje. No, situacije u kojima se na poslu osjea loe, zbog nemogunosti napredovanja, neke vrste ugnjetavanja ili neega drugog, imaju negativan utjecaj na tvoje samopouzdanje. ta uiniti? Uini svoj posao vanim dijelom ivotnoga plana. Budi hrabar/ra i ako osjeti da te tretiraju nepravedno, jasno izreci svoje miljenje i argumente. Ako i dalje nema pomaka, razmisli o prelasku na novo radno mjesto.

Trikovi za samopouzdanje - Dolazi na posao svakodnevno 15 minuta ranije - to e ti dati vremena za planiranje, a time e dobiti na samopouzdanju; - Bori se za sebe i svoja prava na smiren i pristojan nain; - Prui i drugima osjeaj ohrabrenja i podrke, to e i tebe i ostale initi zadovoljnijima.

PRIPADANJE GRUPI VRNJAKA

U adolescenciji se javlja potreba za oslobaanjem od zavisnosti o roditeljima, a istovremeno i pokuaj odravanja veze s njima. Adolescenti, s obzirom da jo nisu razvili svoj identitet, imaju znaajnu potrebu pripadati nekoj grupi, a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva prilagoavanje ponaanja, razmiljanja i osjeanja grupnim standardima. Mladi uglavnom dijele vrijednosti svoje vrnjake grupe. Vrnjaka grupa se moe odnositi na dva najbolja prijatelja, malu grupu bliskih prijatelja ili parova.

Ako je adolescent povezan sa grupom vrnjaka koja ima pozitivne norme i vrijednosti i on sam e takve vrijednosti prihvaati. S druge strane, ako njegovi prijatelji imaju devijantne norme, postoje velike anse da e i on sam prihvatiti takve norme. Iako se u ranoj adolescenciji poveava podlonost pritiscima grupe vrnjaka, a opada oslanjanje na miljenje roditelja, adolescenti se razlikuju u tome koliko su podloni uticaju drugih.

Roditelji direktno utiu na to s kim e se djeca druiti ako biraju naselje u kojem ive, kolu, vjerske, kulturne i druge organizacije u kojima adolescenti sudjeluju. Oni i posredno tj. indirektno utiu na izbor prijatelja i vrnjaka s kojima e se dijete druiti tako to potiu razvoj odreenih osobina linosti i oblika ponaanja svoje djece. Adolescenti se ne prikljuuju sluajno odreenoj grupi vrnjaka, ve ih biraju prema slinosti. Pritisci grupe samo pojaavaju ve postojee sklonosti na temelju kojih je adolescent izabrao ba tu grupu.

TRAENJE VLASTITOG IDENTITETA

Stvaranje identiteta tokom mladenake dobi svodi se na definisanje sebe samog kao jedinstvenog bia koje u drutvene odnose ulazi sa odgovornou i linom slobodom. Ukoliko preuzimamo pravila i stavove ili nam se oni nameu ili prihvatamo vrijednosti drugih bez linog promiljanja, onda ne djelujemo u skladu sa svojim identitetom, ve identitetom autoriteta ili grupe za kojom se povodimo. Mi smo tada samo kopija drugih.

SAMOSTALNOST

Izgraivanje identiteta u bliskoj je vezi sa postizanjem samostalnosti. Emocionalna samostalnost se odnosi na samostalnost u bliskim odnosima, prije svega prema roditeljima. Odnos izmeu roditelja i djece prolazi tokom ivota kroz razliite promjene, to zavisi, izmeu ostalog, i od toga ko odluuje, kakav je uticaj roditelja i djeteta jednih na druge, koliko esto se viaju i u kojoj mjeri su zavisni jedni o drugima. Moe se initi kao da su tinejderi potpuno nezavisni, oni se ak mogu i odricati roditelja ili onog to oni zastupaju, ali je ispod povrine psiholoka zavisnost jo uvijek velika.

. Tinejder vremenom preuzima sve veu odgovornost za samoga sebe i svoje postupke, a to je emocionalno zreliji, roditelji ga vie doivljavaju kao odraslu osobu. Samostalnost postupaka se odnosi na sposobnost donoenja odluka i njihovog sprovoenja. Postoji popularna, ali neto iskrivljena slika o tinejderima kao buntovnicima bez razloga. Motiv te borbe je rijetko postizanje nezavisnosti, a puno ee rezultat uticaja vrnjaka. to je tinejderova tenja za nezavisnou od roditelja vea, to se zavisnost o vrnjacima poveava. U kasnijoj dobi ipak jaa sposobnost mladih da se odupru pritisku drutva. Istinska samostalnost odnosi se na nezavisnost u donoenju odluka i vlastitih izbora.

Tokom tinejderskog doba znatno se poboljava sposobnost donoenja linih odluka, npr. procjena rizika, promiljanje o posljedicama, odlaganje trenutnog zadovoljenja potreba, uporeivanje razliitih mogunosti izbora, itd. Samostalnost vrednovanja odnosi se na razvijanje sistema vrijednosti, normi za moral, politiku i vjeru. Mladi postaju sve sposobniji da apstraktno razmiljaju, sve vie se interesuju za razliite politike i vjerske ideologije, to im olakava ovaj oblik samostalnosti.

BLISKOST

Bliskost u smislu bliskog odnosa koji se zasniva na zajednitvu, solidarnosti i brizi, predstavlja veoma bitno podruje za tinejdere. Bliskost je takoer povezana sa pitanjem linog identiteta. U bliskom odnosu dvije osobe djelomino srastaju, ali i dalje zadravaju svoje zasebne line identitete. Bitno je i unutar zajednitva zadrati svoju individualnost. Tinejderi najprije moraju razviti svoj identitet pa tek onda mogu postati bliski s nekim drugim u suprotnom postoji opasnost da ih bliskost zaplai time da e biti progutani od strane drugog bia i izgubljeni kao linost. U odnosu izmeu dva ljudska bia koja jo nisu razvila svoje identitete ili svoju samostalnost, moe se izvana initi kao da su veoma bliski, iako je zapravo rije o povrnoj bliskosti.

TO KAKO VIDIMO SEBE, KAKO OPISUJEMO SEBE I SVOJA UNUTRANJA STANJA zove se SLIKA O SEBI ILI SPOZNAJA SEBE. Spoznavanje sebe je teak i sloen zadatak. Dijete poinje spoznavati sebe ve u prvim mjesecima ivota, kada gradi povjerenje u svoje roditelje.

Dijete upoznaje sebe igrom, a odnos prema sebi gradi ponajprije na osnovu roditeljskog reagovanja prema njemu - na osnovu komentara koje mu odrasli upuuju, na osnovu onoga to roditelji o njemu misle, kada i kako ga hvale, kada i zbog ega ga kude....

TI RODITELJSKI KOMENTARI, MILJENJA, POHVALE, POKUDE, PRIMJEDBE... ODLUUJUI SU ZA DJETETOVO VIENJE SEBE, ILI KAO VRIJEDNE ILI KAO MANJE VRIJEDNE OSOBE.

KADA DIJETE IMA ZDRAV, POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI(pozitivnu sliku o sebi) ono:

poznaje sebe, poznaje svoje najbolje i najslabije strane, poznaje svoje prednosti i ogranienja, zna to moe, a to ne moe, zna u emu je dobro, a na emu jo treba raditi.... prihvaa sebe takvim kakvo jest voli sebe

POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI (pozitivna slika o sebi) PRIDONOSI DJETETOVU:

samopouzdanju, samopotovanju, njegovoj sigurnosti u sebe boljem kolskom uspjehu skladnijim odnosima s drugima, pozitivnom odnosu prema drugima, povjerenju u druge razvoju emocionalne stabilnosti poveanju vjerovatnoe uspjenog "noenja" sa stresom u ivotno nepovoljnim situacijama.

TO NIJE DOBRO INITI, jer stvara kod djeteta osjeaj manje vrijednosti i nesigurnosti:

govoriti mu i stvarati osjeaj da nikada nije dobro posramljivati ga usporeivati ga s drugom djecom, s braom, sestrama upozoravati ga samo na nespretnost govoriti takozvane "ubijajue tvrdnje", naprimjer: - "To je glupa ideja. To su gluposti. Ti zna da to nije mogue."

- "Jesi li lud ? ali se." - "Ti si stvarno udan." -"Nemam vremena za tebe." - "Nikada se nee promijeniti." - "Stidim te se." - "Sram te bilo. Stidi se." - "Nita ti ne moe napraviti dobro." - "Opet ti. Znala sam." - "Ti to ne moe."

DOBRO JE ZNATI I "IMATI NA UMU":

djetetu su potrebna pravila i nadzor, ali i NEZAVISNOST I SLOBODA IZBORA dijete je DOBRONAMJERNO dijete je DIVNO I DRAGO U SVOJOJ VLASTITOJ JEDINSTVENOSTI, IZVORNOSTI I NEPONOVLJIVOSTI i onda kada je drukije od nas i nae vizije "poeljnog djeteta".

RODITELJSKA LJUBAV I PRIHVAANJE NAJVANIJI SU ZA STVARANJE DJETETOVA POZITIVNOG ODNOSA PREMA SAMOME SEBI.

HVALA NA PANJI