zdrave vijestiiM A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O T A

BESPLATNI PRIMJERAK ● BROJ 35 ● RUJAN 2012. ● GODINA IV.

Zašto neki dožive stotu Zašto neki dožive stotu godinu vitalni i zdravi, kako godinu vitalni i zdravi, kako okoliš utječe na naše gene? okoliš utječe na naše gene?

DR. ĐURĐICA UGARKOVIĆ

PREVENCIJAPREVENCIJASamopregled Samopregled za zdravlje dojkiza zdravlje dojkiIMUNITETIMUNITETPripremite se za jesenPripremite se za jesen

ZAGONETNA ZNANOSTZAGONETNA ZNANOSTLjudi koji ne zaboravljajuLjudi koji ne zaboravljaju

UZROCI I UZROCI I

POSLJEDICEPOSLJEDICEKronične Kronične

bolesti bolesti bubregabubrega

OBITELJOBITELJRazvod ili Razvod ili

suživot suživot zbog djecezbog djece

SVJETSKI DAN SVJETSKI DAN ČISTIH PLANINAČISTIH PLANINALIJEPE I VRIJEDNE HRVATSKE PLANINE

Naslovnica_A.indd 1Naslovnica_A.indd 1 9/21/12 6:33:05 PM9/21/12 6:33:05 PM

dietpharm.indd 2dietpharm.indd 2 9/21/12 6:40:22 PM9/21/12 6:40:22 PM

3Zdrave vijesti

IZDAVAČ: Intermedia komunikacije d.o.o.,Amruševa 15, Zagreb,tel. 01 4812 848; fax: 01 4812 849; imk@imk.hr; zdrave.vijesti@imk.hr; DIREKTOR: Krešimir Buljan;GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković, mirna.ljubkovic@imk.hr;LEKTURA: Ksenija Ćosović;MARKETING: Kristina Vujičić, tel. 099 7040 915, kristina.vujicic@imk.hr;DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMA: InMedia/Dalibor Žunić, design.inmedia@gmail.com;FOTOGRAFIJA: shutterstock;TISAK: GZH d.o.o

zdrave vijesti

22 Savjeti Što, kako i zašto jesti

24 Uz dan ružičaste vrpceSamopregled za zdravlje dojki

27 Vid i očiSuze za dobar vid i zdravo oko

30 TrudnoćaPostati majka u željenom trenutku

32 Uzroci i posljediceKronične bolesti bubrega

34 Hrvatski znanstveniciDr. Đurđica Ugarković:Genetika i epigenetika otkrivaju tajne nasljeđivanja osobina i bolesti

36 Zagonetna znanostLjudi koji ne zaboravljaju

40 Zdravo dijeteMatična mliječ za bolji imunitet i čelično zdravlje

8 ImunitetPripremite se za jesen

10 DermatologijaAkne? Tretman kože nakon ljeta je neizostavan

14 PrevencijaOsteoporoza nije ženska bolest

16 Šećerna bolestPravilna prehrana ključ suživota s dijabetesom

20 Oralno zdravljeČetkica spašava zube

sadržaj

I još… 4 ZV info • 38 Djeca • 46 Ljepota • 52 Prehrana • 56 vitamini.hr • 65 Križaljka • 66 Humor

42 Dječje boljkeMama, boli me

44 ObiteljRazvod ili suživot zbog djece?

48 Sezonska njegaBez bora i pigmentacija

50 PuderiSloj zaštite i boje

54 NutrijentiVitamini i minerali, koje ikoliko doista trebamo

58 DetoksikacijaVikend-program za pročišćavanje

61 Vitkost i zdravljePostići i održatipreporučenu težinu

62 Svjetski dan čistih planinaLijepe i vrijedne hrvatske planine

sadrzaj.indd 3sadrzaj.indd 3 9/21/12 6:42:17 PM9/21/12 6:42:17 PM

4 Zdrave vijesti

zdrave vijestirave av INFO

Za mirnu noć i okrepljujući san■ Cirkulin valerijana dražeje za spavanje i smirenje. Glavni sastojak dražeja jest biljka valerijana, i to u vrlo visokoj dozi. Dražeje sadrže i hmelj, koji nadopunjava učinke valerijane, pa san traje duže, a rjeđi su i prekidi sna tijekom noći. Ovo je potpuno prirodni proizvod koji pomaže ponovnu uspostavljanju psihičke ravnoteže i zdravog sna, a pri tome ni nakon dulje primjene ne uzrokuje navikavanje. Naime, o većini lijekova koji se izdaju na recept vrlo lako može-mo razviti ovisnost. Cirkulin valerijana dražeje dokazano su jednako djelotvorne kao receptni lijekovi, no bez opasnih nuspojava. Cjenovno su najpovoljnije (oko 40 kuna, u ljekarnama), a ujedno i najjače koje se mogu dobiti bez recepta.

Ako ih koristite protiv nesanice, neće uzrokovati pospanost sutrašnjeg dana. Ako ih koristite za smirenje, neće vas uspavati tijekom dnevnih aktivnosti.

Pušenje u trudnoći i pretilost djeteta■ Brojni su razlozi za prestanak pušenja, a posebno u trudnoći i za vrijeme dojenja. Pored ostalih razloga jest i taj što pušenje povećava opasnost od pretilosti budućeg djeteta. To je rezultat kanadskog istraživanja koje je pokazalo da djeca čije su majke pušile u trudnoći imaju promjene na mozgu zbog kojih su u adolescenciji skloni konzumiranju masne hrane, čime su skloni i pretilosti. Stručnjaci podsjećaju na to da je ta činjenica bila poznata i prije spomenutog istraživanja, no nije bio poznat mehanizam koji je povezivao pušenje i pretilost. Prema novom istraživanju pušenje majke uzrokuje promjene struktura živčanih centara koji kontro-liraju potrebu samonagrađivanja i povećavaju sklonost masnoj hrani.

jekasadrže i pa san

noći. Ovo

Prirodni eliksir zdravlja■ Matična mliječ ili Gelée royale vraća životnu snagu i energiju, a poznata je i kao eliksir života. Prirodna riznica iz pčelinje košnice brine se za zdravlje i do-bar osjećaj cijele godine. Dva Medexova proizvoda koja sadrže matičnu mliječ, Gelée royale super za odra sle i Gelée royale junior za djecu, nude potpuno prirodnu zaštitu imunosnog sustava za cijelu obitelj. Štite od tegoba sezonskih prehlada i poboljšavaju opće stanje organizma.

■ Manjak vitamina i minerala te elemenata u tragovima može se manifestirati gubitkom teka, konstantnim osjećajem umora i pojačanom osjetljivošću na infekcije. Zašto su važni vitamini i minerali? Vitamini sudjeluju u metaboličkim procesima i na taj način pospješuju oslobađanje energije iz hrane.

Centravit ENERGY je multivitamin-sko-mineralna formula vrhunske kvalite-te obogaćena Q10 enzimom. Uz redovnu i zdravu prehranu, te umjerenu tjelovjež-bu samo 1 tableta Centravit ENERGY na dan može pomoći u očuvanju zdravlja.

Nedostaje vam vitamina?

ZV_info2.indd 4ZV_info2.indd 4 9/21/12 11:56:31 PM9/21/12 11:56:31 PM

5Zdrave vijesti

SOLGAR BETA 1,3 GLUKAN

Za jačanje imunosnog sustava ■ Beta 1,3 glukan najsnažniji je prirodni stimulator imunosnog sustava, koji učinkovito pomaže u ublažavanju simptoma alergijskih reakcija kao što su kongestija nosne sluznice, sekrecija iz nosa, učestalo kihanje, svrbež očiju i/ili otečeni kapci.

Osim toga, Solgar Beta 1,3 glukan pokazuje snažna antioksidativna svojstva, te tako čuva stanice od oksidacijskih oštećenja izazvanih štetnim djelovanjem slobodnih radikala.

Solgar Beta 1,3 glukan također se preporučuje za jačanje imuniteta kod infektivnih bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, gljivicama i parazitima, kroničnih upala te hematoloških i autoimunih bolesti. Koristan je tijekom postoperativnog oporavka, za brže zacjeljivanje rana i kod izloženosti različitim vrstama zračenja.

Solgar Beta 1,3 glukan je prirodni proizvod koji ne sadrži kukuruz, šećer, pšenicu, soju ni mliječne sastojke te je formuliran bez upotrebe umjetnih konzervansa, aroma ili boja.

Adolescenti u potrazi za seksom ■ Čak 74 posto mladića i 37 posto djevojaka internetski otkriva tajne seksa, postavlja pitanja vezana uz spolni život, gleda prizore seksa. Pored ostalog, među mladima je vrlo popularna “web aktivnost” tzv. sexting, odnosno slanje fotografi ja seksa. Odakle taj interes? Barem dio odgovora na to pitanje daje podatak da je na internetu dostupno čak 2 milijarde pornograf-skih portala. Ti podaci izneseni su na 2. Kongresu talijanskih obiteljskih pedijatara nedavno održanom u Milanu. Pedijatri upozoravaju na roditeljsko podcjenjivanje moći i utjecaja inter-neta. Nadalje, upozoravaju na to da je 20 posto adolescenata poslalo, a njih 40 posto primilo fotografi je seksa, što pokazuje da osim aktivnog postoji i pasivni “sexting”, a oba oblika opasna su za razvoj adolescenata.

■ Potpuno nova formulacija za olakšavanje tegoba hemoroida!Hemero Protect krema sadrži kombinaciju beta-glukana (iz kvasca), D-pantenola, alantoina, vazelina i kamilice. Hemero Protect namijenjen je za olakšavanje tegoba kod hemoroida, ublažavanje pečenja i svrbeži te smanjenje otekline i boli.

Hemero protect krema

ZV_info2.indd 5ZV_info2.indd 5 9/21/12 11:56:33 PM9/21/12 11:56:33 PM

6 Zdrave vijesti

vijestirave av INFO

Za čvrste kosti■ Maslinovo ulje, posebno „djevičanske“ sorte koje se osim po sadržaju korisnih masnoća odlikuju i sadržajem ostalih korisnih tvari, u prvom redu antioksidansa, ne prestaje nas iznenađivati. Pokazalo je to jedno španjol-sko istraživanje, čije rezultate objavljuje on line izdanje Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism, na 127 ispitanika životne dobi 55 - 80 godina, s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Dvije godine ispita-nicima je propisivan različit režim prehrane: mediteran-ska prehrana s najmanje 50 ml djevičanskog maslinova ulja dnevno; mediteranska prehrana obogaćena orasi-ma, bademima i lješnjacima; dijeta s malim udjelom masnoća. Samo u ispitanika prve skupine, koji su dnevno konzumirali minimum od 50 ml djevičanskog maslinova ulja uočen je porast razine osteokalcina, proteina koji proizvode osteoblasti, i drugih tvari koje sudjeluju u građi kostiju. Prema tim rezultatima ma-slinovo ulje moglo bi doprinijeti u prevenciji osteoporoze, no taj učinak treba dokazati dodatnim ispitivanjima.

Mobitel i žlijezde slinovnice■ Dugotrajni razgovori mobitelom značajno povećavaju izlučivanje sline. Zaključak je istraživanja provedenog u Vidya Shikshan Prasarak Mandal’s Dentale College and Research

Center na 142 osobe. U ispitanika koji su dva sata razgovarali putem mobitela utvrđeno je znatno povećanje parotidnih žlijezda (najvažnijih žlijezda slinovnica) i povećana proizvodnja sline, posebno na onoj strani lica na kojoj su držali mobitel. Liječnici koji su provodili istraživanje pret-postavljaju da je riječ o djelovanju elektromagnetskih valova na tkiva žlijezda koje dolazi u dodir s elektromagnetskim valovima mo-bitela. No da bi se to i dokazalo, potrebna su dodatna istraživanja.

ANSEI za besprijekornu higijenu ■ Ansei tekući krem-sapun olakšava svakodnevnu higijenu perianalnog područja kod hemoroida i iritacija. Vrijednost pH 4,4 i ekstrakt kore hrasta ublažavaju simptome kao što su iritacija, svrbež i peckanje, bez obzira na to jesu li simptomi uzrokovani hemoroidima, lijekovima ili nekim drugim uzročnikom i uzrokom.

Jedno pakiranje dostatno je za redovito dvomje-sečno korištenje.

■ Dovoljna je jedna pastila s okusom meda i limete kako bi smirila upalje-no grlo. Strefen pastile učinkovito rješavaju jaku grlobolju, ublažavaju bol i sprečavaju razvoj infekcije. Osim što djeluju dugotrajno, čak do tri sata, Strefen su jedine pastila na našem tržištu s protuupalnim djelo-vanjem. Strefen pastile potražite u ljekarni, dobivaju se bez liječničkog recepta.

STOP upali grla

ZV_Info.indd 6ZV_Info.indd 6 9/21/12 11:57:06 PM9/21/12 11:57:06 PM

vitafest.indd 7vitafest.indd 7 9/21/12 7:00:32 PM9/21/12 7:00:32 PM

8 Zdrave vijesti

imunitet

Dani su kraći i hladniji, a naše tijelo tim promjenama sporo se prila-gođuje. Štoviše, ako tu prilagodbu čime onemogućimo ili usporimo,

naš će imunosni sustav oslabjeti te ugroziti najprije naš dišni sustav, a u nadolazećim jesenjim i zimskim mjesecima metaboli-zam i probavu, olakšati put virusima i bak-terijama.

Jesen, za početak, u našem organiz-mu donosi suhoću: suho grlo, suhu kožu, ispucanu kosu, osjećaj suhoće u očima, začepljenost crijeva, listanje noktiju, osje-ćaj žeđi. Stoga izbjegavajte jake začine i puno kave, što će takva stanja samo pogoršati. Pravilno se hranite i pobri-nite se da vam je stolica redovita jer je to osnova dobrog imuniteta. Jedite toplu hranu, blago začinjenu, slatku ili kiselu, a u jelovnik uvrstite orašaste plodove i sjemenke, krušku i sok od kruške, bundevu, med, soju, mliječ-ne proizvode, ananas, jabuke, grejp, limun i naranče. Manje jedite sirovu hranu, salatu, grahorice i fermentirane proizvode.

Pratite ritam prirode i krećite ranije na počinak, a ustajte rano. Nastojte pravilno disati, polako i duboko, iz trbuha. Tijekom dana napravite pauze u kojima ćete na-praviti po desetak dubokih udisaja i izdisa-ja. Dok to radite, nemojte ni na što drugo

misliti, samo pratite svoj dah i pratite kako vas opušta dok struji vašim tijelom.

Preduhitrite viruse i bakterijeNemojte čekati da se javi umor, bezvoljnost ili prva viroza. Osigurajte organizmu sve što mu treba za obranu, osnažite imunosni su-stav. Pri sastavljanju jelovnika vodite raču-na o nutritivnim vrijednostima namirnica, birajte one koje sadrže potrebne vitamine i minerale.Vitamin C: najbolji zaštitnik od infekcija. Ima vrlo širok spektar djelovanja, snažan

je antioksidans i s pravom nosi naziv „su-per vitamin“. Upravo zbog toga posebno se preporučuje pušačima. Naći ćete ga u agrumima, kiviju, borovnicama, peršinu i zelenom povrću. Koliko je snažan, toliko je i osjetljiv, brzo i lako se razgrađuje pod utje-cajem topline i svjetla.Vitamin B6: protiv stresa. Vitamin B6

usto poboljšava djelovanje vitamina C i povećava otpornost na stres. Glavni izvori tog vitamina jesu kvasac, pšenične klice, riba i meso.Vitamin B 12: protiv umora. Olakšava ap-sorpciju željeza i pomaže prevladati napor-na razdoblja. Naći ćete ga u jajima, mlijeku i mliječnim prerađevinama.Željezo: protiv infekcija dišnih puteva. Upravo se nedostatak željeza smatra jednim od čimbenika koji u djece i žena olakšavaju pojavu infekcija uha, grla, nosa. Glavni su izvori željeza crveno meso i jetrica (tjedno je dovoljna jedna mala kriška jetri-

ce). No važno je podsjetiti na to da čaj onemogućava apsorpciju željeza, pa je nakon obroka s namirnicama koje sadrže željezo dobro suzdržati se od unosa pića barem pola sata. Cink: temelj dobrog imuniteta. S obzi-rom na to da sudjeluje u obnavljanju bi-jelih krvnih stanica, koje su neophodne za naš imunosni sustav, cink je itekako važan za dobar imunitet. Naći ćete ga

u mesu, rakovima, ribi, žitaricama i leći.Magnezij: protiv grčeva i stresa. Poznato je da stres oslabljuje obrambene sposobnosti organizma. Najviše magnezija naći ćete u cjelovitim žitaricama (posebno u integral-noj riži), suhom voću (orasima, bademima, lješnjacima), soji, ribi, sušenim mahunarka-ma i nekim mineralnim vodama. ■

Kako pomoći tijelu da se prilagodi na vremenske promjene?

Ako ne jedete raznovrsno i redovito, potrebni su vam dodaci prehrani, posebno oni koji nude

zaštitu od jesenskih i zimskih boljki

Pripremite se za

jesenjesen

imunitet.indd 8imunitet.indd 8 9/21/12 7:01:33 PM9/21/12 7:01:33 PM

solgar.indd 9solgar.indd 9 9/21/12 7:05:45 PM9/21/12 7:05:45 PM

10 Zdrave vijesti

Piše: mr. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerologijePoliklinika Šebetić d.o.o. za dermatovenerologiju i kardiologijuTrg Kralja Petra Krešimira IV 14, Zagreb, tel. 01 455 30 33www.poliklinika-sebetic.hr

Tijekom ljetnih mjeseci koža je poja-čano izložena različitim udarima iz okoline. Kupanje u moru i jezerima, česta tuširanja, primjena agresiv-

nih sredstava za higijenu dodatno isušuju kožu. Vidljivo je sitno perutanje na potko-ljenicama, koža na laktovima i koljenima postaje suha i zadebljana, a na petama mogu nastati i malene pukotine. Koža može izgledati neujednačene boje što, da-kako, predstavlja estetski problem.

Kako si pomoći? Potrebno je nakon tu-širanja nanijeti kvalitetan losion bez sin-tetičkih sastojaka, bez jakih i nepotrebnih mirisa i boja za tijelo, kako bi koža mogla vratiti i zadržati potrebnu vlagu. Losion za njegu tijela vrlo je važan, po-sebno u ovom periodu jer čuva ljepotu kože, vraća joj ujedna-čenu boju i sprečava ljuskanje.

Zašto nakon ljetaNakon ljetovanja dermatolozi često viđaju pacijente koji su naglo dobili akne ili im se stanje lica dra-stično pogoršalo. Tome je uzrok korištenje neadekvatne kozmetike tijekom ljeta, uporaba preparata sa zaštitnim faktori-ma za sunce koji su zatvorili pore, previše preparata s uljem i dr., zbog čega na licu, vratu, dekolteu i leđima mogu naglo na-stati akne ili se već postojeće akne mogu

jako pogoršati. Koža djeluje zadebljana, zatvorena i kao da „ ne diše“. Da bi se koži

pomoglo, pravilno bi bilo uvijek nakon ljeta na-praviti tretman kože lica kako bi se pore dubinski očistile. Veliki broj mladih osoba boji se tog tretma-na jer ga smatra bolnim i neugodnim i nastoje ga izbjeći, što nije ispravno jer

će se neliječenjem i netretiranjem stanje pogoršavati, mogu nastati teži oblici akni i posljedični ožiljci.

Je li tretman bolan ili neugodan?Prvi korak u tretiranju akni, bilo da su no-vonastale ili ponovno aktivirane, jest der-

matološki pregled, nakon čega se određuje način liječenja i dermatološki tretman. Tretman se sastoji od nekoliko dijelova i traje od sat i pol do dva sata. Nakon što se ukloni šminka mlijekom i tonikom, učini se piling kojim se odstrane površinske stanice kože. Piling je vrlo važan jer sprečava upale, omogućava pročišćavanje pora i pospješu-je prodiranje aktivnih tvari u kožu. Nakon toga slijedi parenje lica kojim se koža na-vlaži i otvore pore. Koža je tada pripremlje-na na otvaranje (ekspresiju) mitesera, što nije ni posebno neugodno ni bolno. Zatim slijedi nanošenje odgovarajuće ampule, maske i završno kreme.

Nakon takvog tretmana potrebno je kod kuće nastaviti s pravilnom njegom lica i provoditi terapiju koju je preporučio derma-tolog, a uspjeh sigurno neće izostati. ■

Začepljene pore i otežano

pročišćavanje kože stvaraju idealne uvjete za upalne

procese i akne

dermatologija

Akne? Tretman kože nakon ljeta je neizostavan

Godišnji odmor i boravak na otvorenom nose brojne blagodati, no često je nakon povratka s odmora koža lica i tijela suha, umorna, ljušti se, bore mogu biti izražajnije, a česta je i nagla pojava akni. Konačan rezultat može biti porazan i razlog je da potražimo stručnu pomoć

sebetic.indd 10sebetic.indd 10 9/21/12 7:07:13 PM9/21/12 7:07:13 PM

zdravlje iz prirode

11Zdrave vijesti

Piše: mr. pharm. Šeila Balić Svalina

Eterična ulja ušla su na velika vrata u našu svakodnevicu, a neka eterična ulja trebao bi imati svaki dom, u pr-vom redu eterično ulje lavande, čajev-

ca, geranija, eukaliptusa, kadulje... Sva ko eterično ulje treba uvijek biti u dobro zatvo-renim tamnim bočicama da ne ishlapi, treba

i zbog ljekovitosti. Prije izuma destilacije vodenom parom biljke s eteričnim uljima koristile su se na razne načine. Aromatične biljke palile su se u nastojanju da se očisti prostor od „nečistih duhova“, odnosno mi-kroorganizama uzročnika bolesti. Po otkri-ću destilacije vodenom parom, u početku samo za potrebe proizvodnje parfema, otkriveno je i dokazano snažno antibakte-rijsko djelovanje mnogih eteričnih ulja. Čajevac Ubraja se među najjače prirodne antiseptike, porijeklom je iz Australije. Zani-mljivost čajevca je u njegovom kemijskom

sastavu širokog spektra djelovanja kad su u pitanju različiti mikroorganizmi,

uključujući i gljivice uzročnike bole-sti. Ulje čajevca može se nanijeti na

kožu i nerazrijeđeno te je podesno i za upotrebu kod djece. Koristi se i kao dezinfekcijsko sredstvo radnih površina u kuhinji, tako da se nekoliko kapi stavi u vodu i prebriše površina. Štiti od uboda

insekata i krpelja, pa se može ne-koliko kapi uvijek staviti na odjeću

- oko ovratnika, kako bi mirisom zaštitilo od uboda insekata. Nanosi

se i na kožu, prištić ili herpes, a tada je dovoljna samo jedna kap eteričnog ulja

čajevca budući da isušuje kožu. U lampica-ma je pogodno za dezinfekciju prostora, a pogodno je za manja mjesta gdje boravi više ljudi, naročito u vrijeme viroze. Geranij Eterično ulje geranija jača imunitet, pa se preporučuje u kombinaciji s eteričnim uljima sličnog djelovanja u doba pre-hlade i gripe. Miris geranija odbija kukce, ali također vrlo pozitivno djeluje na psihu i emocije. Odlična je pomoć kod stresa, blažih depresija, stanja zabrinutosti, melan-

kolije i nesigurnosti, a pri-mjenjuje se i za olakšavanje simptoma kroničnog umora. Ge ranij je cijenjeno sredstvo za njegu kože. Ublažava manje upale i infekcije, a upotrebljava se i kod ekcema, akna i ope-klina, ožiljaka i strija, popucalih kapilara, za cijeljenje posjekotina i manjih rana. Pripi-suje mu se i učinak usporavanja nastanka bora kao i smanjenja već postojećih, pa se često primjenjuje u njezi zrele kože. Zbog balansirajućeg djelovanja na proizvodnju sebuma jednako je pogodan i za izrazito suhu i za masnu kožu. Primjenjuje se kod raznih gljivičnih infekcija na koži i ušima, a koristi se i kao blagi repelent za pse. ■

Prirodna obrana od mikroorganizamaŠiroki je spektar primjene eteričnih ulja kod različitih zdravstvenih problema, ali manje je poznato da su eterična ulja vrlo dobra i za obranu od mikroorganizama

ga čuvati na mjestima daleko od izvora topli-ne i otvorene vatre, te izvan dohvata djece.

Eterična ulja dobivaju se različitim meto-dama izolacije iz latica cvijeta, kore, ploda, lista ili korijena. Ona su lako hlapljiva, zapa-ljiva, nemasna i nisu topiva u vodi. To su te-kućine koje sadrže koktel raznovrsnih mo-lekula. Neki sastojci biljci služe kao kemijska obrana od opasnih mikroorganizama.

Ljudi su odavno shvatili da neke bilj-ke nisu zanimljive samo zbog mirisa već

Zdravlje iz prirode.indd 11Zdravlje iz prirode.indd 11 9/21/12 7:09:02 PM9/21/12 7:09:02 PM

12 Zdrave vijesti

Naturavita čajevi

Uz Naturavita čajeve briga

o zdravlju postaje lakša

ZV promo

Naturavita1.indd 12Naturavita1.indd 12 9/21/12 7:10:05 PM9/21/12 7:10:05 PM

13Zdrave vijesti

Priroda je oduvijek najbolji prijatelj našeg zdravlja. Nudi nam rješenja za niz zdravstvenih tegoba. Natura-vita čajevi prirodan su i djelotvoran

prirodni saveznik kako u očuvanju zdravlja, tako i u prevladavanju brojnih zdravstvenih tegoba kao što su urološki problemi, kašalj, nadraženi dišni sustav ili pak želučano-cri-jevne smetnje.

UVIN H rješenje za urološke problemeBolno i učestalo mokrenje malih količina mo-kraće, kao i neodgodiva potreba za mokre-

njem, neki su od mogućih simptoma upale mokraćnog mjehura, odnosno cistitisa, jedne od najčešćih upala s kojima se susreću žene. Cistitis može biti vrlo neugodan te popraćen povišenom tjelesnom temperaturom i bolo-vima u području mokraćnog mjehura.

Umjesto antibiotika posegnite za prirodnim rješenjem - Naturavita UVIN H čaj iznimno je djelotvoran u slučaju blažih upala mokrać-nog mjehura, a uz to je i odlična potpora te-rapiji lijekovima u težim slučajevima. Pomno odabran, kontroliran i izvorno prirodni sastav UVIN H čaja ima dvostruko djelovanje. Ima antibakterijski učinak - djeluje antiseptički te dezinfi cira mokraćne putove. Ujedno potiče

mokrenje i povećava volumen izlučene mo-kraće, čime omogućuje eliminiranje bakterija i djelotvorno ublažava upalne tegobe.

Sljezov čajPrimjenjuje se za ublažavanje i liječenje upala dišnih organa te posebno za liječe-

nje upala dišnih organa djece. List i korijen bijelog sljeza, cvijet crnog sljeza, korijen sladića i komorač djelotvorno štite i smiruju upaljenu sluznicu dišnih organa i olakšavaju iskašljavanje.

Sljezov korijenBlago je, ali djelotvorno rješenje za upalje-nu sluznicu i suhi, dugotrajni kašalj. Kori-

jen bijelog sljeza sadrži ljekovitu sluz koja ublažava upalu. Osim toga ovaj čaj nalazi svoju primjenu i u obliku vodene iscrpine kod začepljenog nosa. Dovoljno je blag, pa bez bojazni može biti pravi prirodni recept za začepljeni nos novorođene bebe ili malo starijeg mališana.

KaduljaNajraširenija je i najpoznatija biljka koja se upotrebljava u narodnom liječenju biljem. Kadulja je vrlo učinkovita kod upala zubnog mesa, usne šupljine i ždrijela, a pomaže i

kod želučano-crijevnih smetnji. Također je dobar saveznik u borbi protiv prekomjer-noga noćnog znojenja. I ne zaboravite da je svježe pripremljen čaj uvijek najučinkovitiji.

KamilicaNajčešći je i najpoznatiji “lijek” kućne lje-karne. Čaj od cvijeta kamilice upotrebljava se pri probavnim smetnjama, grčevima u želucu i trbuhu. Djelotvorna je pomoć i u li-ječenju upale očne sluznice, kada se koristi u obliku obloga. ■

Naturavita čajevi sadrže brižno odabrano bilje koje pruža

blagotvornu pomoć kod brojnih zdravstvenih tegoba

h simptoma upale

bsui

SSBnnjem, neki su od m gućih

k ć h dod mogućih

cri-

mo-re-

nje upala diddididdid šššnšniihihhhih o ooooooorgrgrgrgrggrggananana a a dddjdjece. List i korijbijelog sljeza cvijet crnog sljeza korijnb

i prijatelji zdravlja

Iz najbolje ljekarne - netaknute prirode! Naturavita čajevi, izvornog i potpuno prirodnog sastava, za zdrav i kvalitetan život

nene.enlo-

imo jeać-te-no

tavma

teiče

enujuaju

je- kod želučano-crijevnih smetnji Također je

en en

13Zdrave vijesti

ža

Naturavita1.indd 13Naturavita1.indd 13 9/21/12 7:10:14 PM9/21/12 7:10:14 PM

14 Zdrave vijesti

prevencija

Fosfor će održati kostur čvrstim, magne-zij sudjeluje u stvaranju kostiju, pomaže kalciju da prodre u kosti i pretvori vitamin D u aktivni oblik. Bor, oligoelement koji se nalazi u voću i povrću, smanjuje gubitak kalcija i magnezija. Osim tih tvari važni su fl uor, mangan, bakar, cink, folna kiselina te vitamini B6, C i K.SojaSojaSadrži fi toestrogene, prirodne tvari koje imaju učinak sličan organskom estrogenu, i kalcij.Idealna količina? 2 čaše sojina mlijeka dnevno.JogurtJogurtSadrži jednaku količinu kalcija kao mlijeko, a i hranjiva vrijednost je slična. Idealna količina? 2 jogurta = 1 porcija mli-ječnih proizvoda.RibaRibaSrdele, skuše, tuna, losos... plava riba po-sebno je bogata kalcijem i vitaminom D, a sadrži i korisne masne kiseline.Idealna količina? 3 - 4 porcije tjedno.SkutaSkutaOdržava ravnotežu između kalcija i fosfora, sadrži malo masti i mnogo vitamina B.Idealna količina? 50 g = 1 porcija mliječnih proizvoda dnevno.

Dulji životni vijek i stalno povećava-nje broja starijih osoba razlog je za bojazan da nas u skoroj budućnosti očekuje prava epidemija prijeloma.

Prema nekim procjenama očekuje se da će broj prijeloma vrata bedrene kosti u svijetu sa 1,7 milijuna 1990. godine porasti na čak 6,3 milijuna 2050. godine.

Starenje populacije prisutno je i u Hrvat-skoj, a time i rast prevalencije bolesti koje se javljaju u trećoj životnoj dobi. No istra-živanje GfK Record.Scan pokazalo je da je broj liječenih pacijenata s osteoporozom u razdoblju između 2008. i 2011. smanjen za 50%! Naime tijekom 2008. godine od osteoporoze je liječeno 162.000 osoba, u 2011. godini broj pacijenata smanjen je na 78.000. Tu promjenu stručnjaci ne pripisu-ju smanjenju broja slučajeva osteoporoze već loše dijagnosticiranoj osteoporozi. Pri spominjanju prijeloma kosti i osteopo-roze najčešće se navode žene. S razlogom jer svaka treća žena nakon menopauze boluje od bolesti dekalcifi kacije, tj. propa-danja koštane mase. No pogrešno bi bilo zaključiti da je riječ o „ženskoj bolesti“. Osteoporoza itekako pogađa i muškarce, posebno nakon 60. godine života. Zapravo u 33 posto slučaja prijeloma bedrene kosti riječ je o muškarcima, a njih 20 posto doživi i drugi prijelom istog dijela tijela.

Kosti na testuProvjera gustoće kostiju preporučuje se ženama unutar godinu dana od početka menopauze, ali i ranije ako:

OSTEOPOROZA nije ženska bolestSvaka druga žena doživjet će prijelom bedrene kosti, a 20 posto muškaraca doživi i drugi prijelom kosti. To su statistike koje se jednostavnom prevencijom mogu promijeniti

Dovoljan unos kalcija i vitamina D, kao i redovita tjelesna aktivnost od djetinjstva i tijekom cijelog života, zlatna su pravila prevencije koja pomažu spriječiti i ublažiti propadanje kvalitete koštane mase.

● u obitelji ima ili je bilo slučajeva osteo-poroze,● osobama sitne tjelesne građe s tankim kostima,● osobama koje boluju od nekih bolesti kao što su reumatoidni artritis, hormonski poremećaji,● osobama koje uzimaju neke lijekove, pri-mjerice kortikosteroide,● svima koji konzumiraju alkohol, puše, ne kreću se, piju gazirana pića, svakodnevnom prehranom ne unose dovoljno vitamina D, kalcija i fosfora.

Jelovnik za čvrste kostiZavršetkom puberteta kosti prestaju rasti u dužinu, ali se njihova gustoća povećava sve do 30. ili 35. godine. Nakon toga potrebno je održavati kvalitetu koštane mase, a osim tjelesnom aktivnošću to je moguće postići uravnoteženom, zdravom prehranom.

Kalcij je glavni sastojak kosti. Za održa-vanje optimalne gustoće kostiju potrebna je određena količina tog minerala u sva-kodnevnoj prehrani. Dok se djetetu u prvoj godini života preporučuje dnevni unos od 600 mg kalcija, u adolescenciji se to po-većava na 800 mg, a postmenopauzi do 1500 mg. Trudnoća, dojenje te starija ži-votna dob razdoblja su života u kojima se potreba organizma za kalcijem povećava na 1500 mg dnevno. No uz kalcij važan je i unos odgovarajuće količine vitamina D, koji omogućuje pravilnu apsorpciju kalcija i njegovo ugrađivanje u kosti. I masne kise-line, prisutne u plavoj ribi i biljnim uljima, također pogoduju apsorpciji kalcija.

kosti.indd 14kosti.indd 14 9/21/12 7:42:48 PM9/21/12 7:42:48 PM

15Zdrave vijesti

PovrćePovrćePosebno povrće zelenih listova.Idealna količina? Barem 2 porcije dnevno.Kravlji sirKravlji sirOsigurava unos kalcija (86 mg/100 ml), ali ima mnogo masti, pa birajte vrstu s manje masnoća.Idealna količina? 50 g = 1 porcija mliječnih proizvoda dnevno.ŽitariceŽitariceBogate su vitaminima i mineralima. No oprez jer višak vlakana otežava apsorpciju kalcija.Idealna količina? 2/3 zdjelice žitarica dnevno.Sušeno voćeSušeno voćeBademi i lješnjaci sadrže mnogo kalcija, bjelančevina i masti, a malo vlakana. Idealna količina? 50 g dnevno.Pšenične klicePšenične kliceSadrže vitamine E, B i A, minerale, bjelan-čevine i aminokiseline.Idealna količina? 100-150 mg ulja pšenič-nih klica dnevno.MlijekoMlijekoOsnovni je izvor kalcija, minerala nužnog za zdravlje kostiju. Punomasno ili obogaćeno obrano mlijeko sadrži i vitamin D.Idealna količina? 2 dl mlijeka = 1 porcija mliječnih proizvoda. ■

kosti.indd 15kosti.indd 15 9/21/12 7:42:51 PM9/21/12 7:42:51 PM

šećerna bolest

16 Zdrave vijesti

Zdrava prehrana osnova je brige za zdravlje i djelotvorna prevencija koja se preporučuje svima, bez ob-zira na životnu dob i eventualne

sklonosti bolestima. A kad je riječ o obo-ljelima od šećerne bolesti, pravilna pre-hrana znatno je više od preporuke - to je djelotvorna pomoć u držanju bolesti pod kontrolom, dok je za osobe u čijoj obitelji ima slučajeva dijabetesa zlatno pravilo prevencije. Količina i vrsta konzumiranih namirnica može izravno utjecati na razinu

šećera i masnoća u krvi, kao i na tjelesnu težinu, te izazvati posljedice, pa čak i kom-plikacije bolesti.

Ciljevi liječenja i prehranePreporuke o prehrani razlikuju se ovisno o tipu bolesti: je li riječ o dijabetesu tipa 1 ili dijabetesu tipa 2.

Oboljeli od dijabetesa tipa 1 nemaju vla-stitog inzulina, stanice koje proizvode inzu-lin u tih su bolesnika razorene autoimunim procesom. Ti bolesnici ovisni su o inzulinu,

a to je ključna činjenica i kad je riječ o načinu prehrane. Glav-ni cilj liječenja dijabetesa tipa 1 jest regulacija šećera u krvi, odnosno sprečavanje preko-mjerna porasta razine šećera u krvi, što je moguće postići pra-vilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću. Prema količini inzulina koju bolesnik dobiva propisuje mu se odgo-varajuća prehrana u kojoj se ko-ličina ugljikohidrata smanjuje ili povećava ovisno o tjelesnoj aktivnosti.

Prehrana oboljelih od dijabe-tesa tipa 1 uvijek ovisi o tome kakva je potreba bolesnika za inzulinom, s tim da je jako važno koje se namirnice konzumiraju, odnosno potrebno je posebno paziti na unos ugljikohidrata.

U slučaju dijabetesa tipa 2 osnova bolesti nije nedostatak inzulina već inzulinska rezi-

stencija, tj. otpornost na inzulin. Dijabetes tipa 2 ne mora se, ali se može liječiti inzu-linom, to se provodi u slučaju ako je razi-na šećera u krvi previsoka te ako se razina šećera u krvi ne može regulirati dijetom i tjelesnom aktivnošću. U većini slučajeva oboljeli od dijabetesa tipa 2 jesu i pretili, te je smanjivanje tjelesne težine važan cilj njihovu liječenju, čime se smanjuje i rizik od komplikacija bolesti. Visoka razina šećera naime povećava opasnost od oštećenja očiju, bubrega, a otvara predispoziciju i za povišene razine masnoća u krvi, što za po-sljedicu ima pojavu ateroskleroze, bolesti krvožilnog sustava te povećanog rizika od infarkta srca i moždanog udara.

Čega i koliko jestiDijabetička prehrana, bilo da je riječ o dija-betesu tipa 1 ili tipa 2, ne razlikuje se puno od uobičajene zdrave prehrane. To zapravo znači da se dijabetičari moraju pridržavati pravila klasične prehrambene piramide:- bjelančevine trebaju činiti najviše 10-20 posto dnevnog unosa

Pravilna prehranaključ suživota s dijabetesomPravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost mogu smanjiti potrebu za lijekovima u velikog broja dijabetičara, a u nekim su slučajevima čak i djelotvorna zamjena za lijekove

ZAPAMTITES nekim namirnicama potreban je veći oprez:

- Masnoće izbjegavajte.- Šećer ograničite, tj. uzimajte samo u posebnim prilikama, zapamtite da šećera ima u kolačima,

industrijski pripremljenoj hrani, gaziranim pićima.- Alkohol izbjegavajte, a nikad ga ne konzumirajte

na prazan želudac.- Pržena hrana i kolači povećavaju rizik od preko-

mjerne tjelesne težine i komplikacija šećerne bolesti

Dijabetes.indd 16Dijabetes.indd 16 9/21/12 9:34:34 PM9/21/12 9:34:34 PM

17Zdrave vijesti

- zasićene i višestruko nezasićene masno-će moraju činiti manje od 10 posto- ugljikohidrati i jednostruko nezasićene masnoće čine preostalih 70 posto.Češće jediteMAHUNARKE grah, mahune, leću, grašak, slanutak, bob i soju, sadrže jednaku ko-ličinu vlakana i bjelančevina kao meso, ali ne sadrže masnoće.POVRĆE bogato je vitamini-ma i vlaknima, a sadrži vrlo male količine šećera te ima nisku kalorijsku vrijednost.VOĆE bogato je vitaminima i vlaknima, ali sadrži i priličnu količinu šećera, zbog čega je potreban oprez. Banane, smokve, grožđe i egzotično voće zamijenite kruškama, jabukama, agrumima i šumskim voćem jer sadrži manje šećera.ŽITARICE bogate su složenim šećerima i vlaknima koja se sporo apsorbiraju. Pred-nost dajte integralnim žitaricama.Manje jediteMESO sadrži bjelančevine i masti te ne

mora biti svaki dan na jelovniku, može se izmjenjivati s mahunarkama i primjerice sirom. Crveno meso zamijenite bijelim. Piletina, puretina, zečevina sadrže manje masnoća i lakše se probavljaju. Najbolje bi bilo, kad god je moguće, meso zamije-

niti ribom.SUHOMESNATE PROIZVODE

masne salame (mortadela ili tlačenica) jedite što rjeđe.

Zamijenite ih pršutom bez masnih dijelova, šunkom ili sušenom govedinom, no i te suhomesnate proizvode

jedite u manjim količinama.JAJA sadrže previše bjelan-

čevina i kolesterola, stoga ih se preporučuje konzumirati najviše dva

puta tjedno. Važno je podsjetiti na to da jaja ima i u majonezi, umacima i kolačima.MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI iako je jedan od glavnih izvora kalcija, s mlijekom je potreban oprez jer sadrži masnoće. Od mliječnih prerađevina prednost dajte svje-žim i polumasnim sirevima. ■

Dnevno se preporučuje- 25-35 g vlakana iz

žitarica- ne više od 3 g soli

- izbjegavati namirnice koje sadrže

šećer

Dijabetes.indd 17Dijabetes.indd 17 9/21/12 9:34:37 PM9/21/12 9:34:37 PM

magnezij

18 Zdrave vijesti

O magneziju ste sigurno puno toga čuli, no jeste li čuli da ga se naziva mineralom života? I to s razlogom - magnezij je mineral potreban svakoj stanici našeg organizma. Najviše ga ima u kostima, zajedno s kalcijem i fosforom, potom u

mišićima, živcima, jetri i drugim organima.Omogućava pravilan rad srca, prijenos poruka putem živaca,

omogućava pravilne kontrakcije mišića, a time nesmetano kretanje i pokrete, održava čvrstoću kostiju.

Znanstvena istraživanja na dugačak popis blagotvornih učinaka magnezija dodala su još jedan - magnezij može poboljšati stanje šećernih bolesnika.

Dva osnovna tipa šećerne bolestiŠećerna bolest tipa 1 nastaje u djetinjstvu i u mlađih osoba, u ko-jih dolazi do potpune blokade ili uništenja beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin. Takve se osobe nužno moraju liječiti injekci-jama inzulina.Šećerna bolest tipa 2 odnosi se na 90 posto dijabetičara i mogu-će ju je spriječiti. U više od 50 posto oboljelih od tog oblika dijabe-tesa riječ je o poremećaju rada gušterače. Ako imate taj tip šećerne bolesti i ako ste „malo puniji u struku“, znači da tkivo gušterače pot-puno dobro stvara i izlučuje inzulin, ali problem nastaje na „perife-riji“, odnosno u perifernim tkivima - zalihama masnoće, mišićima i jetri.

Ta su tkiva glavni proizvođači energije za tije-lo (koja nastaje iz šećera). U slučaju „periferne blokade“ inzulin, koji normalno nastaje, ne može omogućiti ulazak glukoze u periferna tkiva. Tako je protok šećera u krvi onemogućen, a time i njegova daljnja obrada. Zbog toga se povećava količina šećera u krvi, što šteti organizmu kojemu istovremeno nedostaje energije. Blokirana pe-riferija i povećani šećer u krvi kod tipa 2 šećerne bolesti neprestano potiču tkivo gušterače da izlu-čuje još više inzulina. Zato je gušterača iscrpljena i s godinama proizvodi sve manje inzulina.

U tijelu odraslog čovjeka ima samo oko 25 grama magnezija, od čega 99% u stanicama i samo 1% u krvi. Tako mala količina izuzetno je važna za život, a posebno za lakši život sa šećernom bolešću

Kako magnezij pomaže u nadzoru šećerne bolestiVeć 1999. godine u američkom medicinskom časopisu Archives of Internal Medicine objavljeno je da se u osoba s rizikom razvoja dijabe-tesa može utvrditi manjak magnezija. Od prije je poznato da je pojavu šećerne bolesti moguće spriječiti - pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, držanjem stresa pod kontrolom i unosom mi-nerala, posebno onih koje hrana ne sadrži u dovoljnoj količini.

Magnezij potiče izlučivanje inzulina. Na „periferiji“ - u mišićima i jetri - magnezij pomaže u preradi šećera i nastanku energije. Ako je u tijelu normalna količina magnezija, omogućena je dobra regulacija šećerne bolesti.

Ako se unatoč odgovarajućem liječenju osjećate loše, to može biti posljedica smanjene količine magnezija u krvi. Prijeti vam opasnost od zgrušavanja krvi zbog sljepljivanja trombocita, ubrzana razvoja retinopatije i razvoja povišenoga krvnog tlaka. Manjak magnezija istovremeno onemogućava „sagorijevanje“ šećera u tkivima i posti-zanje optimalne razine šećera u krvi.

Što možete učiniti sami?1. Dnevno pojedite 5 obroka. Jedite svježe voće i povrće, sjemenke i proizvode od integralnih žitarica, s takvom prehranom organizmu

ćete osigurati dovoljno magnezija.2. Pijte Donat Mg svaki dan.3. Četiri sata tjedno bavite se sportom ili bar brzim hodanjem. Nastojte što više pokretati ruke i noge. Izravnajte se i dišite punim plući-ma kroz nos.4. Opustite se - priuštite si kratko zadovoljstvo. Družite se s prijateljima i ne zaboravite se na-smijati. Subotu ili nedjelju boravite u prirodi jer priroda vraća ravnotežu i „čisti dušu i tijelo“.5. Kontrolirajte količinu šećera u krvi korište-njem uređaja za mjerenje šećera, i to u razli-čito doba dana. Kako često? O tome se posa-vjetujte sa svojim liječnikom.

Vi učinite malo, a magnezij će učiniti punoPobrinite se za pravilnu prehranu, malo smrša-vite i bavite se sportom. Magnezij iz Donata Mg pomoći će vam pri sagorijevanju šećera, što će vam dati novu energiju i motivaciju. Moći ćete se više kretati, manje ćete jesti, bolje ćete raditi i više se družiti s prijateljima. Time ćete sniziti razinu šećera u krvi. Magnezij iz Donata Mg po-moći će i pri sagorijevanju naslaga masnoće.

Za lakši život s dijabete

Priuštite si čašu zdravlja!Priuštite si čašu zdravlja!Mislite na zdravlje i obogatite

svoje tijelo magnezijem. Postoji više dodataka

prehrani koji sadrže magnezij, no najprirodniji je unos

magnezija hranom i prirodnom mineralnom vodom.

Donat.indd 18Donat.indd 18 9/21/12 7:49:49 PM9/21/12 7:49:49 PM

19Zdrave vijesti

Osobe s povišenim šećerom u krvi gube magnezij s gubljenjem tjelesnih tekućina, pa upravo zbog toga mo-raju paziti na unos dovoljne količine šećera. Bez molekule ATP (adenozin trifosfat) nema sagorijevanja i stva-ranja energije, a magnezij je neop-hodan za njenu sintezu. Kompleks MgATP omogućava sintezu molekula i enzima neophodnih za funkcioniranje stanica i metabolizam ugljiko-hidrata. Upravo razina magnezija u blizini stanice utječe na njeno di-jeljenje i kretanje. Na taj način magnezij pomaže u zacjeljivanju rana.

Magnezij je važan koordinator rada svih tjelesnih organa. Omogu-ćava pravilan rad srca, a osobito je važan za osobe s ekstrasistola-ma. Osim toga koordinira odgovor krvnih žila na tlak i stres, a redo-vito konzumiranje Donata Mg pomaže u snižavanju krvnog tlaka.

Magnezij koordinira prenošenje signala u živčanom sustavu, što je otežano u osoba s polineuropatijom. Koordinira i pravilno djelovanje mišića i crijeva. Donat Mg osobito je učinkovit za jutarnje „buđenja crijeva“, a bez kalcija i magnezija ni kosti neće biti čvrste.

Donat Mg usporava starenjeMagnezij je neophodan za stvaranje glutation-peroksi-daze, glavnog staničnog antioksidansa. Stoga magnezij svrstavamo među mineralne antioksidanse. Ako živite u gradu, okruženi zračenjima različitih uređaja i onečišće-nim zrakom, izloženi ste pojačanom djelovanju slobod-nih radikala koji ubrzavaju starenje tijela, mogu ubrzati degenerativne procese i uzrokovati maligne alteracije. Upravo je magnezij dragocjena pomoć u regulaciji obra-ne od oksidacijskih radikala.

Koliko magnezija dnevnoIstraživanja su pokazala da starije osobe s hranom unesu u organi-zam manje magnezija, što može ugroziti zdravlje i mirnu starost.Godine Muškarci Žene Trudnoća Dojenje14 - 18 410 mg 360 mg 400 mg 360 mg19 - 30 400 mg 310 mg 350 mg 310 mgViše od 30 420 mg 320 mg 360 mg 320 mg

Izvor: Dietary Reference Intakes for Calcium, Phosphorous, Ma-gnesium, Vitamin D and Fluoride (1997)

Koliko magnezija sadrži Donat Mg?Po količini magnezija u Europi mu nema premca među pitkim mi-neralnim vodama.

Jedna litra vode Donat Mg sadrži više od 1000 mg magnezija. Dnevne ćete potrebe dakle zadovoljiti ako dva puta na dan popije-te 2 decilitra vode. Ako imate šećernu bolest, razumije se da trebate popiti više. A nemojte zaboraviti ni na pravilnu prehranu.

Imam dobro kontroliranu šećernu bolest i osjećam se zdra-vo. U kojim ću slučajevima trebati više magnezija?

- Imate povišeni krvni tlak - on je čest pratilac dijabetesa. Može-mo ga sniziti ako s hranom i vodom unesemo dovoljno magnezija, kalija i kalcija.

- Imate poteškoće s kroničnim zatvorom - tvrda stolica posljedica je nepravilne prehrane i nedovoljna kretanja. Donat Mg sadrži puno magnezijeva sulfata koji veže vodu, povećava volumen stolice, a time i pritisak na cri-jeva, što potiče djelovanje probave. Ako patite od zatvora, savjetujemo vam da pet dana zaredom svako jutro natašte popijete čašu tople mineralne vode Donat Mg. Vodu zagrijte na način da čašu s tri decilitra Donata Mg stavite u posudu s toplom vo-dom. Dobro je da Donat Mg prije ispijanja promije-šate žličicom kako bi se izlučio plin - ugljični dioksid. Na taj ćete način izbjeći neugodno napinjanje.

- Koristite diuretike - posebno one koji uzrokuju gubitak kalija preko bubrega.

- Koristite gentamicin.- Imate smetnje u radu srca - niska razina kalija i/

ili kalcija često je povezana s niskom razinom magnezija u krvi. Sve to može uzrokovati smetnje u radu srca.

- Popijete više od 2 ili 3 jedinice alkohola na dan - alkohol poveća-va izlučivanje tekućine, a time i gubitak magnezija.

- Povraćate ili imate proljev.- Imate želučane probleme kao što su žgaravica, gastritis ili ulkus.

Donat Mg neutralizira želučani sok, stimulira prokrvljenost sluznice želuca i ubrzava zacjeljivanje ulkusa. Dva puta godišnje napravite tromjesečnu kuru vodom Donat Mg prema uputama iz tabele.

Tromjesečna kura vodom Donat MgKada/kako Kako/koliko Način pijenja Trajanjenatašte mlačno 2-3 dcl polagano u proljeće 3

mjesecaprije ručka mlačno 1 dcl polagano u jesen 3

mjesecaprije spavanja mlačno 1 dcl polaganotoplo 30 - 37 °Cmlačno-sobna temperatura 20 - 25 °Chladno ispod 20 °C

Pomaže li magnezij kod svakog tipa

šećerne bolesti?Ne.Ne. Magnezij

pomaže osobama koje imaju

dijabetes tipa 2 i trudnicama koje su prvi

puta oboljele od šećerne bolesti.

tesomKako piti Donat Mg?Ako želite spriječiti šećernu bolest, odnosno ako želite držati „šećer“ pod nadzorom:

Kada Koliko Način ispijanja Trajanjenatašte toplo 3 dl razmjerno brzo 5 danaprije ručka hladno 1 dl polako prekid 2 danaprije večere hladno 1 dl polako stalno ponavljanjetoplo - zagrijano od 30 °C do 37 °Cmlako od 23 °C do 25 °Csobne temperature oko 20 °Chladno od 17 °C do 18 °C

■

ZV p

rom

o

Donat.indd 19Donat.indd 19 9/21/12 7:49:51 PM9/21/12 7:49:51 PM

20 Zdrave vijesti

Često se, govoreći o prevenciji i opa-snostima za zdravlje, spominju kronične bolesti, no o kroničnim bolestima usne šupljine i zubi ne

govori se dovoljno. A upravo su bolesti pa-rodonta i karijes najčešće kronične bolesti usne šupljine koje mogu ostaviti posljedice i na udaljene organe. Nažalost prevencija tih bolesti dosta je slaba, a zapravo je vrlo jednostavna - u većini slučajeva dovoljno je pravilno održavanje oralne higijene.

Što obolijevaParodont je funkcijska cjelina tkiva koja podupiru zube, to je potporni - vezivni apa-rat zuba, a sastavljen je od:- zubnog mesa (gingive),- dezmodonta (parodontnih vlakana koja

Bolest prljavih zubi Bolest prljavih zubi Nekoliko je vrsta gingivitisa, a razlikuju se ovisno o uzroku. Gingivitis simplex posljedi-ca je plaka i zbog toga se naziva gingivitis prljavih usta. Taj oblik gingivitisa javlja se u gotovo 95 posto osoba koje imaju svoje zube, a uz njega se među najčešće bolesti gingive javlja i akutni nekrotični ulcerozni gingivitis. Taj gingivitis vrlo često recidivira i razvija se u ulcerozni parodontitis. Bolest počinje u mladenačkoj dobi.Od osnovnih vrsta gingivitisa uz ova dva razlikujemo još gingivitis kompliciran zbog hormonskih utjecaja, a javlja se u pubertetu i trudnoći.Primarni uzrok svih gingivitisa je bakterijski plak i nedovoljna higijena usne šupljine, dok se ulcerozni gingivitis gotovo uvijek javlja u strastvenih pušača.Gingivitis karakterizira upala zubnog mesa, koja je slabija ili jača ovisno o kojoj vrsti gingivitisa se radi.

Četkicaspašava zube

se nalaze između korijena zuba i kosti),- cementa zuba,- alveolne kosti.Upalne promjene zubnog mesa nazivamo gingivitis, a ako se bolest proširi i na du-blje dijelove parodonta, posebno alveolnu kost, govorimo o parodontitisu. Povlačenje zubnog mesa bez istovremenog upalnog procesa nazivamo recesijom gingive.Više je čimbenika koji pospješuju nastanak i razvoj ovih bolesti:- bakterijske naslage (tzv. bakterijski plak) koje kada se nakupe na zubnom mesu po-

staju izvor upalne reakcije,- zubni kamenac,- ostaci hrane koji na rubu zubnog mesa mogu oštetiti tkivo i, poput bakterijskog plaka, stvaraju idealne uvjete za nakuplja-nje i razvoj bakterija.

Najčešće bolestiU zdravoj usnoj šupljini, u kojoj su svi zubi na broju i svi su zubi zdravi, zdravo je i neo-štećeno zubno meso, ostaci hrane teško će se zadržati. Međutim oštećen ili nepravilan spoj zubnog mesa i zuba, bez obzira na to radi li se o karijesu ili neprimjerenom zub-nom ispunu, te nedostatak jednog zuba ili više njih stvara idealne uvjete za naku-pljanje hrane oko zuba. Osim toga gubitak istog zuba u suprotnoj čeljusti najpodmu-kliji je uzrok razvoja parodontnih bolesti. Zbog toga je jako važno poduzeti doslovce sve da se ne izgubi nijedan zub, a ako se to dogodi, valja čim prije nadoknaditi taj zub, i to odgovarajućim protetskim nadomje-skom (krunicom ili implantatom), kako bi se sačuvala žvačna funkcija i ukupno zdravlje usne šupljine. Značajan utjecaj na razvoj parodontnih bolesti imaju i loši zub-ni nadomjesci poput primjerice odstojećeg ispuna zuba, odstojećih rubova krunica te dijelova proteza i kvačica koji, ako leže na zubnom mesu, mogu nadražiti zubno meso i uzrokovati oštećenja i povlačenje zubnog mesa, te stvaranje parodontnih džepova. Kad je riječ o najčešćim bolesti-ma usne šupljine, tada su na prvom mjestu gingivitis i parodontitis. Gingivitis se javlja u čak više od 80 posto djece, a tek je po-neka odrasla osoba pošteđena od gingivi-tisa i parodontitisa. Oštećenja parodonta koja se zbog oboljenja jave u ranoj životnoj dobi uspješno se liječe, no kako u srednjoj životnoj dobi ta bolest razara velike dijelo-ve prirodnog zubala, većina osoba srednje životne dobi gubi zube prije vremena. ■

S bolestima zubi i usne šupljine neki se susreću već u djetinjstvu, dok neki i duboku starost dočekaju sa zdravim zubima. U čemu je tajna?

oralno zdravlje

zubi.indd 20zubi.indd 20 9/21/12 7:55:23 PM9/21/12 7:55:23 PM

21Zdrave vijesti

zv promo

Upala zubnog mesa (gingive) ili gingivitis je upala mekog dijela parodonta. Zdravo zubno meso je svijetle ružičaste boje, a kada na-

bubri, pocrveni, postane osjetljivo i krvari prilikom konzumiranja tvrđe hrane, to je znak upale. Zdravo zubno meso ne krvari, a krvarenje je jedan od znakova upale. Naj-veća pogreška je ne sanirati pravovremeno krvarenje i upalu zubnog mesa, jer neliječe-na upala zubnog mesa zahvaća dublji dio parodonta. Zbog upale, koja može trajati i nekoliko godina, nastaju tzv. parodontni džepovi, dolazi do razgradnje kosti, zubi postaju klimavi, a u konačnici može doći i do gubitka inače zdravog zuba. No ni to nije ono najgore! Bakterije koje se nalaze u oboljelom zubnom mesu krvlju putuju po cijelom organizmu i povećavaju rizik od infarkta, moždanog udara, plućnih bole-sti, niže porođajne težine novorođenčeta i oslabljenog imuniteta.

Uravnotežena prehrana, redovite stomatološke kontrole, redovito i temeljito čišćenje zuba tajna su zdravih zubi i lijepog osmijeha

Zdravi zubi i desni za

Održavanje dobrog oralnog zdravljaČak i ako nema simptoma upale zubnog mesa, bitno je svakodnevno provoditi pravilnu i temeljitu higijenu zuba i zubnog mesa, a ukoliko imate već izražene simpto-me upale zubnog mesa, potrebno je hitno reagirati. Održavanjem redovite i temeljite oralne higijene moguće je vrlo lako sanirati upalu zubnog mesa i time spriječiti daljnje napredovanje bolesti. U svakodnevnoj hi-gijeni potrebno je obratiti posebnu pozor-nost na čišćenje područja gdje se plak na-kuplja: rub zubnog mesa i prostor između dva zuba (međuzubni prostor).

Prije desetak i više godina vladao je stav da su najbolje tvrde četkice za zube, no nova istraživanja pokazuju da je mekana četkica najbolji izbor za efi kasno održavanje higije-ne. Na tržištu postoje brojne srednje tvrde ili mekane zubne četkice, no one u prosjeku sadrže svega 500-800 vlakana, koja su predebela da bi ušla u delikatan dio ruba zubnog mesa. Zbog toga, u suradnji s den-talnim stručnjacima, Curaprox je razvio četkice s par tisuća mekanih vlakana (1560, 3960, 5460) koja su dovoljno gusta i tanka da mogu ući u područje ruba zubnog mesa i očistiti plak. Ta fi na CURENvlakna ne izazvaju traumu zubnog mesa i vrlo učinkovito odstranjuju zubne naslage.

Kako međuzubni prostori čine 40% zub-ne površine, vrlo ih je važno čistiti barem jednom dnevno koncem ili interdentalnom

četkicom odgovarajuće veličine, o čemu je najbolje posavjetovati se s doktorom den-talne medicine. Curaprox u svojoj paleti proizvoda ima različite veličine interden-talnih četkica, koje odlikuje izvanredno čvrsta žičana jezgra, otporna na lomove i vrlo fi na i mekana vlakna koja neće ozlijedi-ti zubno meso. Ukoliko niste nikada koristili interdentalne četkice, u početku korištenja zubno meso može krvariti, što je normalno. Nakon nekoliko dana, krvarenje će presta-ti, a vaše zubno meso će zablistati!

Kao dodatak svakodnevnoj higijeni s četkicom i međuzubnom četkicom, kod izraženog gingivitisa ili parodontalne bo-lesti, preporučuje se korištenje tekućina i pasti s klorheksidinom, koje sprečavaju stvaranje plaka. Najbolji izbor su svakako Curasept tekućine s različitim koncen-tracijama klorheksidina,koje ne sadrže al-kohol i vrlo su prihvatljive za korištenje. Uz tekućine preporučuju se i Curasept paste, koje ne sadrže NLS (natrij lauril sulfat), sa-stojak koji inače uzrokuje pjenjenje paste, a koji poništava djelovanje klorheksidina. ■

Uobičajena četkica s 500 vlakana Četkica s 5460 vlakana

CIJELI ŽIVOT!CIJELI ŽIVOT!

curaprox.indd 21curaprox.indd 21 9/21/12 7:57:36 PM9/21/12 7:57:36 PM

22 Zdrave vijesti

savjeti

demo, a još važnije kako jedemo. Svi koji su učili medicinsku biokemiju znaju da se masti, proteini i ugljikohidrati ne probavljaju na isti način. Na primjer žitarice, krumpiri i grah za-htijevaju alkalnu sredinu, dok bjelančevine za svoju probavu trebaju kiselinu, što znači da ako jedete zajedno puricu i mlince, ili ja-njetinu i mladi krumpir, uz to i domaći kruh i desert na kraju, kiselina za probavu mesa i lužina za probavu mlinaca i krumpira će se poništiti, probava će se zaustaviti, i mi ćemo se osjećati napuhano, teško. Ako se kontinu-irano uzima hrana koja je zbog načina pro-bave nekompatibilna, produžuje se proces neprobavljanja i tako u crijevima možemo imati ostatke hrane stare i do tjedan dana!

Zdrave kombinacijePiramida zdrave prehrane stavlja voće i povrće na primarno mjesto, ne više kao do nedavno žitarice. Takve trendove ne treba gledati kao pomodarstvo nego postignu-će struke koje se temelji na znanstvenim činjenicama. Povrće se lako kombinira s bjelančevinama, mastima i žitaricama, što ga čini poželjnim uz svako jelo. Za razliku od povrća, bjelančevine se loše kombiniraju s ugljikohidratima i mastima, a masti trpe

samo povrće i donekle ugljikohidrate. Poželjne kombinacije: - bjelančevine + povrće- ugljikohidrati + povrće- masnoće + povrćeDobra kombinacija:- masnoće + ugljikohidratiLoše kombinacije: - bjelančevine + masti- bjelančevine + ugljikohidrati

Znanstvenici su izračunali koliko koja hra-na dugo ostaje u želucu: 3-6 sati, osim voća koje se probavlja samo pola sata. Zato ako jedete voće kao de-sert, ono će trunuti u vašem želucu predugo vremena. Voće se jede pola sata prije obroka, ili 4-5 sati nakon jela. Pritom ne bi trebalo miješati zajedno slat-ko i kiselo voće, a lube-nice i dinje valja jesti zasebno, ili u kombinaciji s kiselim voćem.

Važan je i broj obroka na dan, kojih mora biti barem dva ili više, a preporučuje se ba-rem 4-5. Uvijek je cilj što stabilnija razina šećera u krvi, što postižemo s manjim, ali češćim obrocima, ili rjeđim, ali kvalitetnijim obrocima, koji sporo podižu šećer u krvi i time energija duže traje i bolje se iskorištava (povrće, bjelančevine, masti). ■

Nauka o prehrani, jelu, namirnicama i nutrijentima nepravedno je stavljena na stranu, a Hipokratova “neka hrana bude tvoj lijek i tvoj lijek tvoja hrana” davno zaboravljena. Zašto je tome tako?

Piše: Sanja Toljan, dr. med.“Poliklinika Orlando” ZagrebTel: 01 48 26 175www.poliklinika-orlando.hr

Živimo u 21 stoljeću, a i dalje boluje-mo, starimo, umiremo u istoj dobi ili ponekad čak i prije nego što su naše bake i djedovi odlazili s ovoga

svijeta. Medicina i tehnologija napredovale su do neslućenih granica, a mi smo pretili, imamo povišeni srčani tlak i nedopustivo visoke masnoće, umorni smo i patimo od kožnih bolesti i alergija. Ako medicina ne pomaže, možda bi bilo dobro osvrnuti se na zdrav razum. „Ono si što jedeš“ kaže poslo-vica, a ako je po njoj, jedemo loše.

Što i kako jestiTa životno važna odluka ostavljena je nama samima na volju, da biramo hranu koju ćemo unositi u svoje tijelo kao što kupuje-mo i odjeću: što je ambalaža privlačnija i cijena pristupačnija, to je veća vjerojatnost da će se proizvod prodati. A u stvarnosti svoje tijelo moramo opskrbiti kvalitetnim nutrijentima, mikronutrijentima, vitamini-ma, mineralima i vodom kako bi pravilno funkcioniralo, ali i za prevenciju raznih pore-mećaja i bolesti. Zapamtite da je za pravo izlječenje potrebna snaga i energija tijela, a lijekovi samo pomažu u tome.

Ako statistike kažu da 80% muškaraca i skoro 60% žena u Hrvatskoj ima povećanu tjelesnu težinu, očito radimo nešto loše (o bolestima da i ne govorim). Važno je što je-

Što, kako i zašto jesti

Često nas puta zbunjuju kontradiktornim savjetima o tome treba li za vrijeme jela piti vodu ili ne? Ako jedemo dovoljnu količinu salate i povrća, pretpostavka je da ćemo imati dovoljno tekućine za dobru probavu. Ako ste je dno-stavno ovisni o pijuckanju, tu i tamo „liznite“, ali zaista mikrokoličine kvalitetne tekućine, tek toliko da zavarate naviku. Pijenje većih količina tekućine za vrijeme jela razr-jeđuje probavne sokove, što također usporava probavu.

Odluka o tome želimo li dugo i kvalitetno

živjeti u našim je rukama, a

počinje danas, s prvim obrokom

p

Ne postoji idealna

prehrana, nego

individualna prehrana

ono si sto jedes.indd 22ono si sto jedes.indd 22 9/21/12 8:00:16 PM9/21/12 8:00:16 PM

semper dea.indd 23semper dea.indd 23 9/21/12 8:04:17 PM9/21/12 8:04:17 PM

Dan ružičaste vrpce

24 Zdrave vijesti

U suradnji s Nacionalnom udrugom za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava Plan A

Mjesec listopad na svim je kontinen-tima posvećen borbi protiv raka dojke. Tad se diljem svijeta održa-vaju razne akcije i manifestacije za

podizanje svjesnosti o raku dojke te obilježa-va Dan ružičaste vrpce, kao zajednički simbol borbe protiv raka dojke i nužnosti prevencije i ranog otkrivanja te opake bolest. U Hrvatskoj se Dan ružičaste vrpce tradicio-nalno obilježava prve subote u listopadu, a ove će godine to biti po trinaesti put.

Važnost prevencijeRano otkrivanje raka dojke rezultira veli-kim postotkom izlječenja, a samim time i spašavanja života ženske populacije. No brojke nažalost pokazuju da promoviranja nužnosti prevencije i ranog otkrivanja nikad nije previše jer sve više žena obolijeva od te zloćudne bolesti. U Europskoj uniji od raka

dojke svake dvije minute obolijeva jedna žena, a svakih šest minuta jedna umire. U našoj pak zemlji obolijeva svaka jedanae-sta žena, a više od trećine njih umire zbog otkrivanja bolesti tek u kasnijem stadiju. Prevedeno u brojke, u Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli oko 2.300 žena, a život izgubi njih 900. Broj oboljelih i umrlih raste s dobi, znatnije iznad 50-e godine života, ali se ta dobna granica sve više snižava, pa je smrt od raka dojke na prvom mjestu smrtnosti od raka u žena u Hrvatskoj. Iako je smrtnost moguće smanjiti ranim otkri-vanjem te pravodobnim liječenjem (rano otkriveni rak dojke izlječiv je u 98 posto), bolest se u našoj zemlji dijagnosticira u po-četnom stadiju u samo 41 posto žena.

Za pravodobno otkrivanje bolestiMamografi ja je nezamjenjiva, slikovna di-jagnostička metoda u otkrivanju malignih bolesti dojke, osobito ranih stadija, a uče-stalost ovisi o dobi žene. Zemlje koje su

rano počele s organiziranim programima ranog otkrivanja već bilježe pad smrtnosti, a provedba Nacionalnog programa pre-vencije raka dojke počela je u Hrvatskoj 18. listopada 2006. godine. Budući da od raka dojke najviše obolijevaju žene starije od 50 godina, nacionalnim programom prevenci-je sve žene u dobi 50 do 69 godina pozivaju se na preventivni mamografski pregled. Kod žena mlađih od 40 godina mamografi -ja se izvodi samo ako za to postoji potreba i uz prethodnu konzultaciju liječnika specija-lista za bolesti dojke, a prva se mamografi ja preporučuje učiniti u dobi 38-40 godina.

Ultrazvuk je dijagnostička metoda izbo-ra za žene mlađe životne dobi. Dokazano ne šteti, a uz mamografi ju značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćud-nih bolesti dojke.

Samopregled dojkiVažnu ulogu u ranom otkrivanju promjena u dojkama ima i samopregled dojki, a to je ujedno i najmanje što svaka zdrava žena može jednom mjesečno učiniti za zdravlje svojih dojki. Samopregled dojki je uistinu vrlo jednostavan, iziskuje svega nekoliko minuta, a pokreti su prirodni. Preporučuje se napraviti ga svakog mjeseca, najbolje sedmi dan od menstruacije, a žene u me-nopauzi same određuju jedan dan u mje-secu za redoviti samopregled dojki.

Samopregled nije zamjena za specija-listički pregled, mamografi ju ili UZV dojki nego odlična nadopuna tim pregledima koje treba provoditi redovito. Preduvjet za to je da svaka žena zna točan raspored struktura u dojkama i dobro upozna sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu, te da je samopre-gled sistematičan i redovit. Ako on to nije, sitna promjena ne može se napipati, što i jest cilj samopregleda.

Vizualni pregledNajprije treba pregledati dojke u potrazi za bilo kakvim vidljivim promjenama. Svucite se do pasa i stanite pred ogledalo. Ruke opustite niz tijelo. Promotrite se u ogleda-lu. Promatrajte dojke i područje oko njih: ● Kako izgledaju? ● Ima li kakvih promjena u obliku dojki?

Samopregled za zdravlje dUpoznajte vlastito tijelo kako biste bili u stanju prepoznati i napipati i najmanje promjene te reagirati po potrebi i na vrijeme

Do 40-e godine mamografi ja se preporučuje samo ako za to postoji potreba i uz prethodnu konzultaciju liječnika specijalista za bolesti dojke, a prva se mamografi ja preporučuje učiniti u dobi 38-40 godina.

Di m

Samopregled dojke.indd 24Samopregled dojke.indd 24 9/21/12 8:05:21 PM9/21/12 8:05:21 PM

25Zdrave vijesti

dojki

Znaci za uzbunu Ovo su stanja koja zahtije-vaju odlazak liječniku: ✖ čvrsta, negibljiva, bezbolna kvržica ili zadebljanje

✖ kvržica u pazušnoj jami ili iznad prsne kosti

✖ oteklina ispod ruke

✖ ispupčenje ili udubljenje samo na jednom dijelu dojke

✖ uporna nadraženost kože, perutanje, crvenilo ili preosjetljivost

✖ nagla promjena izgleda bradavice (npr. uvučenost)

✖ krvav ili sukrvav iscjedak iz bradavice

Navedene promjene ne znače automatski da je situacija zabrinjavajuća jer i dobroćudne promjene dojki mogu pratiti isti ili slični simptomi. Ako kojim slučajem promjena nema dobroćudan predznak, zahvaljujući redovitom samopregledu, ali i ostalim preventivnim dijagnostičkim sredstvima (mamografi ja i UZV), uhvatili ste je na samom početku, što znači da će liječenje biti pravodobno.

Samopregledu pristupite s pozitivnim stavom: to radite da biste se uvjerili da je sve u redu, a ne kako biste pronašli nešto loše.

Redovit samopregled daje vam šansu da upoznate svoje dojke i zahvaljujući tome znate razlikovati promjene u njima.

Ss radabi

Redovit sa

Samopregled dojke.indd 25Samopregled dojke.indd 25 9/21/12 8:05:28 PM9/21/12 8:05:28 PM

Dan ružičaste vrpce

26 Zdrave vijesti

● Primjećujete li ikakve promjene u veličini?● Uočavate li kakve otekline ili izbočenja?● Je li boja ujednačena ili je primjetno crvenilo jedne dojke?● Kako izgledaju bradavice? ● Jesu li uvučene? ● Jesu li ujednačene boje?● Kako izgleda koža? ● Je li koža glatka ili nalik na narančinu koru? ● Ima li promjena u boji kože?

Sada podignite desnu ruku i ispružite je uvis (kao da biste htjeli nešto dosegnuti). ● Je li sve isto kao i prije? ● Primjećujete li da se dojke drugačije ponašaju dok podižete ruku?

Motreći se, lagano se okrenite udesno i ulijevo pa spustite desnu ruku i podignite lijevu. Promatrajte pazušne jame. ● Primjećujete li u pazusima kakve promjene?

Ako su vaše dojke krupne, slobodnom ru-kom podignite dojku na strani ispružene ruke kako biste mogli provjeriti stanje ispod nje.

Podignite ruke i isprepletite prste na po-tiljku (kao da se spremate napraviti trbuš-njake) jer će to napeti kožu na dojkama. Lagano se okrećite lijevo-desno i pažljivo pratite trag bilo kakve promjene na dojka-ma, u pazusima, ispod ključne kosti.

Ruke sada oslonite na bokove i lagano se nagnite prema naprijed. Osjetit ćete kako vam se prsni mišići lagano napinju. Promatrajte kožu na dojkama. ● Je li koža glatka ili reljefna poput narančine kore? ● Da li se negdje neobično nabire? ● Prosijava li negdje plavičasto?● Jesu li rupice izražene?

Manualni pregledNakon toga promijenite položaj i nastavite manualnim pregledom. Ono što time želite saznati jest mogu li se napipati kakve kvrži-ce ili zadebljanja koje prije niste primjećivali.

Za ispravno ispitivanje dojki ispružite dlan pa unutarnjom stranom kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka prelazite preko dojki. Stisak vam treba biti nježan, ali od-lučan. Nemojte biti pregrubi, ali nemojte se ni gladiti. Nemojte koristiti vrške prstiju, nego površinu ispruženih prstiju. Ako će vam tako biti lakše osjetiti fi ne razlike, mo-žete koristiti ulje ili losion za tijelo.

Pokreti: ● Poput kazaljki sata: malim kružnim po-kretima (površine kovanice od pet kuna) krenite od vanjskog dijela dojke prema bradavici. Ruku ponovno stavite na vanjski dio dojke, dalje od početne pozicije za ši-rinu korištenih prstiju, pa ponovno krenite kružeći prema bradavici. Tako nastavite, smjerom kazaljke na satu, sve dok ne pre-gledate cijelu dojku. ● Koncentrični krugovi: malim kružnim pokretima napravite krug oko dojke, naj-udaljeniji od bradavice. Kad opišete taj najudaljeniji krug, nastavite užim, i redom tako sve do bradavice. ● Gore-dolje: malim kružnim pokretima krenite od ključne kosti iznad vanjskog di-jela dojke prema dolje, sve ispod dojke. Tad se pomaknite za širinu prstiju, pa nastavite kružnim pokretima penjući se prema ključ-noj kosti, i tako gore-dolje dok ne pregle-date cijelo područje.

Koji ćete način pregledavanja odabrati, ovisi o vama. Važno je jedino da pregledate obje dojke i njihovu okolinu, sve do ključne kosti i pazušnih jama, uključujući i njih.

Na svakom dijelu dojke napravite tri kružna pokreta različite jačine: slab, umje-ren i nešto jači pritisak.

Na kraju pregledajte bradavice i provje-rite ima li kakvih promjena na njima, izgle-daju li pretjerano crvene, natečene ili pre-tjerano uvučene. Lagano primite bradavicu prstima kako biste provjerili je li možda pri-sutan kakav iscjedak te kakav je.

Dojke pregledavajte ležeći na leđima. Pod dojku koju ćete pregledavati podmet-nite mali jastučić ili slično, a ruku na toj strani tijela zabacite iza glave. Drugom ru-kom ispitujte tkivo dojki kako je navedeno.

Ako su vam dojke izrazito krupne, pre-gled možete započeti ležeći na boku, pa nastaviti ležeći na leđima.

Za još potpuniji samopregled dojki, kad završite pregled u ležećem položaju, pre-gledajte dojke na isti način i dok stojite. Jednu ruku savijte na potiljku, a drugom ispitujte dojku na toj strani tijela.

Pregled dojki u stojećem položaju lako možete obaviti i za vrijeme tuširanja, uz korištenje sapuna ili gela za tuširanje. ■

Ultrazvuk se preporučuje:- do 40 godina života jednom godišnje- od 40 do 70 godina jednom godišnje, ali uz mamografi ju- nakon 70-e godine života prema potrebi

Za ranu detekciju bolesti dojke neizostavna je i citološka dijagnostika koja se obavlja isključivo po uputi liječnika specijalista.

S koliko se godina preporučuje započeti samopregledom? Samopregled dojki preporučuje se napraviti oko dvadesete. Iako u tim godinama i nije najnužniji, žene stječu zdravu naviku koja im već nakon tridesetog rođendana treba prijeći u rutinu.

U- d- o- n

Z d

SSgt

Samopregled dojke.indd 26Samopregled dojke.indd 26 9/21/12 8:05:32 PM9/21/12 8:05:32 PM

27Zdrave vijesti

Problem nedostatka suza - suho oko - najčešće se javlja pri radu na računalu. Dok smo zagledani u zaslon, rijetko trepćemo, što dovodi do suhoće očiju koja se manifestira peckanjem i svrbežom, a nakon toga i suzenjem.

Treptanje je fi ziološka funkcija sa svrhom razmazi-vanja suznog fi lma (suza) po površini oka, a time i vlaženja rožnice. Osim toga trepta-njem i uz pomoć suznog fi l-ma uklanjamo mikročestice prašine koje padnu na površi-nu oka, a treptanje je ujedno i refl eksna zaštita od stranog tijela koje se približava oku, zaštita od jarkog svjetla i sl. Ako bi dugo ili trajno prestali

treptati, površina oka vrlo bi se brzo osušila, a vid posve zamutio.Prosječno (i nesvjesno) trepnemo 15-20 puta u minuti, dok se

pri radu za računalom broj treptaja smanji čak peterostruko.Zašto? Neosporno je da zahtjevni vizualni zadaci, kao što je

pozorno praćenje zaslona, sprečavaju refl eks treptanja, koji na djelić sekunde zamuti vid.

Kako si možemo pomoći?Često se čuje savjet da jednostavno moramo češće treptati, no pitanje je koliko je to realno s obzirom na to da je treptanje ipak u osnovi nesvjesna radnja na koju se nakon nekog vremena prove-denog pred zaslonom ipak zaboravi.No moguće je što više prilagoditi uvjete okoline: - Položaj zaslona računala spustiti na oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda - time je oko manje otvoreno i površina mu se manje isušuje. - Primjenjujte pravilo „20-20-20“ - svakih 20 minuta napravite pauzu u trajanju od 20 sekundi, pogledajte u daljinu bar pola metra (20 inča).- Povremeno blago izmasirajte zatvorene oči kružnim pokretima dlanom - time se istiskuju lipidi iz žlijezda u vjeđama, što smanju-je isparavanje suza i suzenje oka.- Izbjegavajte prostore sa suhim zrakom (klimatizirane), ako je ikako moguće, jer to dodatno isušuje površinu oka. - Upotrebljavajte umjetne suze koje na površini oka stvaraju zaštit-ni sloj koji hlapi sporije od prirodnih suza, a uz to smanjuju trenje vjeđa pri treptanju te pomažu pri cijeljenju sitnih oštećenja stanica površine oka. Ukratko, služe za zaštitu, vlaženje i podmazivanje. ■

Suze za dobar vid i zdravo okoSvrbež, peckanje, osjećaj grebanja i crvenilo očiju nerijetko ometaju koncentraciju i otežavaju vid, posebno pri čitanju ili radu na računalu. Oku možda nedostaje suza?

tegobe i rješenja

Znate li…Znate li…Oko 80 % ljudi koji svakodnevno rade pred zaslonom računala ima

neki od sljedećih simptoma: crvenilo očiju ● “pijesak” u očima

● peckanje ● zamagljen vid ●

umorne oči ● osjetljivost na svjetlost ● suzenje očiju ● opći

umor ● smanjenu koncentraciju ● glavobolje ● razdražljivost

umjetne suze.indd 27umjetne suze.indd 27 9/21/12 8:06:37 PM9/21/12 8:06:37 PM

28 Zdrave vijesti

zdrave vijestirave av INFO

■ U današnjem užurbanom načinu života, kada je stres svakodnevnica, vrlo se često susrećemo s nedostatkom važnih vitamina koji su nužni za zdravlje.

Kako bi izbjegli neželjene posljedice neuravnotežene prehrane i pomanjkanje vitamina u organizmu, brojni potrošači sve češće uzimaju gotove multivitaminske proizvode, a jedan od najpoznatijih multivitaminskih proizvoda svakako su Cedevita bomboni. Toliku popularnost Cedevita bomboni opravdano su

stekli bogatim okusom prirodnih voćnih aroma, ali i sastavom. Izvor su devet vitamina neophodnih za zdravlje i uravnoteženo funkcioniranje organizma.

Jedna kutijica Cedevita bombona čini svega 4% dnevno preporučenog kalorij-skog unosa te 30% preporučenih dnevnih količina vitamina.

A za one koji žele dodatno osvježenje i nadoknadu manjka vitamina C, tu je okus ananasa u bombonima RONDO C. Jedna rolica bombona RONDO C sadrži 100% preporučene dnevne količine vitamina C.

HPV cjepivo štiti i necijepljene■ Prema rezultatima jedne američke studije kojoj je cilj bio utvrditi učestalost infekcija humanim papilomavirusom nakon uvođenja cjepiva koje štiti od nekih sojeva tog virusa povezanih s razvojem raka vrata maternice, proizlazi da cjepivo štiti i necijepljene adolescente. U cijeplje-nih djevojaka utvrđeno je 69-postotno smanjenje infekcija sojevima virusima protiv kojih djeluje cjepivo, ali i 49-postot-no smanjenje tih infekcija u necijepljenih adolescenata. Dobiveni rezultati objašnja-vaju se tzv. efektom grupe. Cijepljenje je naime smanjilo prenošenje virusa, čime se smanjuje i opasnost od zaraze necijeplje-nih djevojaka. No iako postoji tzv. imunitet grupe, voditelji studije za što bolju zaštitu od HPV-a i dalje savjetuju cijepljenje.

■ Rođeni ste u rujnu? Vjerojatno ćete doživjeti sto godina. Ta tvrdnja izgleda kao šala, ali upravo je to pokazalo istraživanje provedeno u Chicagu, čije rezultate objavljuje jedan od posljednjih brojeva časopisa Journal of Aging Research.

Uzimajući u obzir rezultate ranijih istraživanja koja su povezala rođenje u jesenskim mjesecima i dugovječnost, voditelji istraživanja prikupili su podatke o više od 1500 američkih stogodišnjaka i usporedili ih s podacima osoba odraslih

sa sličnim genetskim naslijeđem u sličnim socioekonomskim uvjetima (braće, sestara i bračnih partnera koji su živjeli kraće) nastojeći proučiti utjecaj ostalih čimbenika na dugovječnost. Različitim pretpostavkama pokušalo se objasniti dobivene rezultate, no na kraju je zaključeno da osobe rođene u jesenskim mjesecima žive dulje od prosjeka upravo zahvaljujući datumu rođenja. Rođenje u jesenskim mjesecima očita je privilegija, jer

djeca rođena u rujnu, listopadu i studenom svoje najranije djetinjstvo provode u povoljnim klimatskim uvjetima, umjerenim temperaturama zraka te prvih mjeseci života manje od ostalih obolijevaju od infekcija.

Jesenski stogodišnjaci

Neodoljivi i zdravi Cedevita bomboni

ZV_Info1.indd 28ZV_Info1.indd 28 9/21/12 8:07:58 PM9/21/12 8:07:58 PM

bauerfeind jastuci.indd 29bauerfeind jastuci.indd 29 9/21/12 11:57:51 PM9/21/12 11:57:51 PM

trudnoća

30 Zdrave vijesti

U želji da postane majka većina žena vjero-jatno zaboravlja da je vrijeme vrlo važan čimbenik o kojem ovisi hoće li i kada za-trudnjeti. Svakog mjeseca tijelo žene ša-

lje signale da je spremno za trudnoću, određenim znakovima upozorava na plodne dane kojih je svega nekoliko. Znati prepoznati te znakove prvi je korak u povećanju mogućnosti da se postane majka upravo onda kad se to želi.

Začeće je u zdravih žena moguće svega nekoli-ko dana tijekom menstruacijskog ciklusa, a samo su dva najplodnija dana. Ti se dani teoretski raču-naju ovisno o trajanju menstruacijskog ciklusa, ali on varira s godinama, čime se smanjuje moguć-nost začeća. Prema statistikama svaki drugi par bezuspješno pokušava začeti novi život, a razlog neuspjeha može biti upravo neprepoznavanje tih plodnih dana. Dugotrajno bezuspješno poku-šavanje da se stvori nov život parove iscrpljuje i umara, a njihov odnos nerijetko se od užitka i ugo-de pretvara u moru. Znakove kojima tijelo upozo-rava ženu da je u najplodnijem periodu nije uvijek lako prepoznati. Srećom, postoje načini kojima se mogu odrediti plodni dani, neki su više, neki ma-nje praktični i pouzdani.

Kontrola prirodnim metodama Mjerenje bazalne temperature jedna je od prirodnih metoda. Budući da bazalna tempera-tura tijela poraste samo nakon ovulacije, malo je vjerojatno da će se uspjeti predvidjeti plodni dani u tom ciklusu. Potrebno je bazalnu temperaturu bilježiti svakodnevno nekoliko mjeseci. To je pri-lično zahtjevno i dosta netočno jer je ciklus svake žene jedinstven, a u polovine žena ciklus varira iz mjeseca u mjesec i do sedam dana. Ovulacijski testovi također su prirodna, ali znatno jednostavnija i pouzdanija metoda. Oni unaprijed utvrđuju dva najplodnija dana u ci-klusu, određujući kada bi tijelo trebalo otpustiti jajnu stanicu utvrđuju dane ovulacije. Ovulacijski testovi provode se jednostavnom analizom urina, a rezultate daju u svega par minuta, potpuno su prirodni i neinvazivni.

Postati majka u željenom trenutkuŽelite dijete i spremni ste za majčinstvo? Ništa nije prirodnije nego željeti zatrudnjeti na prirodan način. Ali i priroda zahtijeva pravi trenutak, a na vama je da znate kako ga prepoznati

Plodni dani + clearblue.indd 30Plodni dani + clearblue.indd 30 9/21/12 8:14:29 PM9/21/12 8:14:29 PM

31Zdrave vijesti

Poznajete li svoj ciklusŠto bolje poznajete svoje tijelo, lakše ćete uočiti promjene, a menstruacijski ciklus važan je poka-zatelj ne samo plodnih dana već i cjelokupnog zdravlja žene. Evo što se u ženskom tijelu događa svakog mjeseca tijekom reproduktivnog razdo-blja života. Prva faza traje otprilike pet dana. Prvi dan menstruacijskog krvarenja je prvi dan menstru-

acijskog ciklusa. Mozak proizvo-di hormon gonadotropin koji stimulira hipofi zu na otpušta-nje FSH, hormona koji stimulira folikul i pod čijom “naredbom“ u jajnicima počinju sazrijevati folikuli. Folikularna faza traje otprili-ke devet dana. Folikul za vrijeme sazrijevanja proizvodi određenu količinu estrogena i otpušta ih u krv. O estrogenima ovisi plodnost cervikalne sluzi, kao i otvorenost maternice, estrogeni zadebljava-ju endometrij i šalju signal hipo-fi zi da smanji proizvodnju FSH.

Ovulacija traje od 13. do otprilike 15. dana ciklu-sa. Količina FSH u krvi tolika je da omogućava sa-zrijevanje samo jednog folikula. Taj folikul izluču-je estrogene koji dodatno smanjuju proizvodnju FSH hormona i potiču izlučivanje LH - luteinizira-jućeg hormona. Nakon dva ili tri dana iz folikula izlazi jajašce. Lutealna faza traje 12-14 dana. Prazni folikul, žuto tijelo, izlučuje progesteron koji u kombinaciji sa smanjenom razinom estrogena utječe na en-dometrij koji postaje spreman primiti eventualni embrij. Ako nije došlo do oplodnje jajašca, dolazi do porasta razine progesterona, žuto tijelo ne-staje, endometrij se ljušti i dolazi do menstruacij-skog krvarenja, tj. započinje novi menstruacijski ciklus. ■

Svaka žena ima svoj ciklusTrajanje svake faze može se razlikovati, a najveće su razlike u trajanju folikularne faze, zbog čega neke žene imaju kraći, a neke dulji ciklus od „teoretskih“ 28 dana. U nekih žena menstruacijski ciklus traje čak 32 dana, u tom slučaju do ovulacije dolazi približno oko 19. dana. No do zakašnjele ovulacije može doći i zbog stresa, trauma, na putovanju, zbog bolesti, naglih promjena načina života, pretjerane tjelesne aktivnosti ili neuravnotežene dijete.Ciklus koji traje manje od tri tjedna ili više od šest tje -dana razlog je za posjet ginekologu jer može biti znak potpunog izostanka ili produljenog trajanja ovulacije.

Ovulacijski testovi otkrivaju plodne dane na

osnovi razine nekih hormona. Najjednostavniji i vrlo pouzdani testovi razinu

hormona utvrđuju u urinu.

Spremni ste za dijete? Povećajte šansu da

ostanete trudni.

Clearblue digitalni ovulacijski test potpuno je prirodan i učinkovit način za određivanje

najplodnijih dana u ciklusu. Testiranje se provodi svakodnevno dok sa na

zaslonu ne pojavi „smješko“. Digitalni rezultat, jasan i pouzdan, dobiva se

u svega nekoliko minuta.

više od 99% pouzdan

jednostavan za korištenje, digitalni rezultat

7 testnih štapića u pakiranju

✔

✔

✔

Plodni dani + clearblue.indd 31Plodni dani + clearblue.indd 31 9/21/12 8:14:52 PM9/21/12 8:14:52 PM

32 Zdrave vijesti

uzroci i posljedice

Kroz dva bubrega, oblikom nalik zrnu graha, prosječno u minuti prođe 25 posto ukupne količine krvi koju sadrži naše tijelo. Bubrezi su važni

fi ltri koji odstranjuju otpadne tvari nasta-le metabolizmom i tekućinu. Ako iz nekog razloga ne odstrane dovoljnu količinu te-kućine, dolazi do povišenja krvnog tlaka, posljedica čega je povećano opterećenje srca koje mora protisnuti kroz krvne žile veću količinu tekućine. Bubrezi također proizvode hormon eritropoetin, odgovoran za stvaranje eritrocita u koštanoj srži, a u bubrezima nastaje i aktivni oblik vitamina D koji je neophodan za apsorpciju kalcija. U bubrezima se razgrađuje niz polipeptida i hormona čiji nekontrolirani porast koncen-tracije može dovesti do niza poremećaja. Mnoge upalne, imunološke i metaboličke bolesti, kao i različiti toksini mogu izazvati oštećenja bubrega. Akutno zatajenje može nastati u roku od nekoliko sati ili dana, dovodi do dramatične kliničke slike, ali se u izliječenih bolesnika bubrežna funkcija oporavi. Veliki problem su, međutim, kro-nična zatajenja koja nastaju postepeno, ti-jekom godina, i obilježava ih trajni gubitak bubrežne funkcije.

Prepoznajte znakove bolestiZbog svih mogućih posljedica koje izazivaju kronične bubrežne bolesti važna je pravo-vremena dijagnostika i rano otkrivanje bo-lesti. Treba obratiti pozornost na znakove zatajenja bubrega, a to su najčešće poviše-ni krvni tlak, krv u mokraći, bolovi u donjem dijelu leđa, otekline na potkoljenicama i rukama, često noćno mokrenje, a moguće su mučnine, povraćanje i osjećaj slabosti. Pri uznapredovanom zatajenju bubrega

bolesnik ima oslabljeni tek, što je posljedi-ca nakupljanja otpadnih tvari u krvi, javlja se svrbež kože zbog poremećaja u ravnoteži kalcija i fosfata, koža je blijeda, a dolazi i do prestanka ili vrlo oskudnog mokrenja zbog nemogućnosti bubrega da fi ltriranjem uklo-ne višak tekućine iz organizma. Preciznom kontrolom glikemije i arterijske hipertenzije može se kod bolesnika sa šećernom bole-sti tipa 1 ili 2 smanjiti učestalost bubrežnih komplikacija i do 35 posto.

Liječenje i način životaNi akutno ni kronično zatajenje bubrega ne smije se zanemariti. Kod akutnog zataje-nja bubrega, koje se obično javlja u sklopu sistemskih bolesti ili višestrukog zatajenja organa, provodi se hitno liječenje, odnosno nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom (intermitentna i/ili kontinuirana hemodi-jaliza, peritonejska dijaliza). Bolesnicima s kroničnim zatajenjem bubrega izgubljena funkcija nadomješta se dijalizom (inter-mitentna hemodijaliza ili peritonejska) ili presađivanjem bubrega.

Kronični bubrežni bolesnici moraju veliku pažnju posvetiti prehrani, odnosno ograni-čiti unos namirnica koje mogu pogoršati bolest. S druge strane, dijetalna prehrana mora osigurati dovoljan unos energije, vi-tamina i esencijalnih aminokiselina kako bi se izbjegla pothranjenost.

Prevelik unos kalija koji se nalazi u krum-piru, rajčicama, bananama, narančama, brokuli, čokoladi te zamjene za sol mogu uzrokovati srčane aritmije, ali i zastoj rada srca. Visoka razina fosfora može dovesti do bolesti kostiju. Naime, kada je razina fosfo-ra u krvi visoka, dolazi do gubitka kalcija iz kostiju. Mliječni proizvodi, lješnjaci, napitci s kolom i čokolada namirnice su koje sadr-

Kronične bolesti bubregaU Hrvatskoj, kao i u cijelom svijetu, progresivno raste broj oboljelih od kroničnih bubrežnih bolesti. Najčešći uzroci trajnog gubitka bubrežne funkcije danas jesu šećerna bolest i arterijska hipertenzija, ujedno i najznačajniji uzroci pobolijevanja i smrtnosti od srčano-žilnih bolesti

bubrezi - prevencija.indd 32bubrezi - prevencija.indd 32 9/21/12 8:16:08 PM9/21/12 8:16:08 PM

33Zdrave vijestiZZdravvv

že veliku količinu fosfora. Natrij ili sol mogu uzrokovati žeđ i značajni porast krvnog tla-ka koriste li se u velikim količinama. Slani-na, meso, čips i krastavci primjeri su slane hrane. Bolesnici koji su na dijalizi trebaju također imati dobro uravnotežen unos bje-lančevina jer su one potrebne za izgradnju mišića i oporavak tkiva. Bolesnici na peri-tonejskoj dijalizi imaju manje ograničenja što se tiče prehrane, no ipak trebaju paziti na unos fosfora i natrija.

Oprezno s tekućinomU stadiju bolesti u kojem dolazi do bitnog smanjenja količine mokraće unos tekućine treba ograničiti, što vrijedi i za bolesnike koji se već liječe dijalizom. Simptomi kao što su kratak dah, otekline i povišene vrijednosti krvnog tlaka mogu biti posljedica preve-like količine tekućine u tijelu. Kod mnogih je bolesnika unos tekućine ograničen na 1500 ml dnevno.

Preveliki unos tekućine problem je i bo-lesnicima koji se liječe dijalizom. U razdo-blju između dva postupka hemodijalize može imati kobne posljedice za srce i plu-ća - može doći do popuštanja srca i edema pluća s mogućim smrtnim ishodom. Zbog velikog volumena tekućine (4-6 litara) koji treba odstraniti tijekom četiri sata hemo-dijalize mogu se javiti komplikacije koje su posljedica nagla oduzimanja suvišne teku-ćine, a to su mišićni grčevi, pad krvnog tla-ka, glavobolja, mučnina i povraćanje. Zbog toga se preporučuje oprez u konzumiranju kave, vode, soka, mlijeka, sladoleda i juhe, a posebno je važno umjereno konzumiranje previše slane hrane koja pojačava žeđ. ■

BOLEST POD KONTROLOMPosljednje desetljeće u porastu je pobolijevanje od kroničnih bolesti bubrega, ali se njihova prevalencija i incidencija mogu smanjiti usklađenim praćenjem bubrežnog bolesnika, što je zadaća liječničkog tima sastavljenog od obiteljskog liječnika, pedijatra ili internista-nefrologa i prema potrebi urologa. Primjereno i redovno praćeni bubrežni bolesnici imaju bolje reguliranu hipertenziju, usklađene elektrolite i acido-baznu ravnotežu, nemaju sekundarni hiperparatireoidizam i imaju višu koncentraciju hemoglobina. Bolesnicima čije liječenje dijalizom počne pri relativno očuvanoj funkciji bubrega lakše je provoditi primjerenu dijalizu. Bolje su uhranjeni, nisu anemični, rjeđe pobolijevaju od srčano-žilnih bolesti i infekcija, a imaju manju smrtnost od bolesnika u kojih se kasno započne s dijalizom. Samo rano otkrivanje i aktivno liječenje bubrežnih bolesti može značajno smanjiti učestalost kroničnog zatajenja bubrega.

bubrezi - prevencija.indd 33bubrezi - prevencija.indd 33 9/21/12 8:16:09 PM9/21/12 8:16:09 PM

hrvatski znanstvenici

34 Zdrave vijesti

Piše: Vanja Novak

Molekularna biologinja dr. Đurđica Ugarković, znanstvena savjet-nica Instituta “Ruđer Bošković” i redovita profesorica biokemije

na Prirodoslovno-matematičkom fakul-tetu u Zagrebu, jedna je od najistaknuti-jih hrvatskih znanstvenica koje žive i rade u domovini. Objavila je preko 70 radova citiranih oko 1500 puta, a u suradnji s iz-davačkom kućom Springer uredila je dvije knjige: “Centromere: structure and evoluti-on” (objavljena 2009.) i “Long Non-coding RNAs” (objavljena 2011.). Kao prva osoba iz Hrvatske, Đurđica Ugarković 2000. godine izabrana je u EMBO (Europska akademija za molekularnu biologiju). Također, Europ-ska komisija je 2006. godine dr. Ugarković odobrila je projekt u iznosu od 550.000 eura namijenjen istraživanjima nekodiraju-će DNK, što je ujedno i prvi projekt koji je EU odobrila nekom hrvatskom znanstveniku.

Što je predmet vaših istraživanja?

- Proučavam nastanak epigenetskih pro-mjena pod utjecajem okoliša, s naglaskom na ulogu nekodirajuće RNK u nastanku tih promjena. Epigenetika se, kao i genetika, bavi proučavanjem nasljeđivanja, tj. prijeno-sa osobina s roditelja na potomke. Genetičke osobine su posljedica redoslijeda građevnih elemenata u molekuli DNK, dok su epigene-tičke osobine izazvane kemijskim promjena-ma na molekuli DNK. Kemijske promjene na DNK djeluju kao prekidači koji uključuju i is-ključuju gene, a te promjene mogu biti na-

sljedne. Studije na životinjama su pokazale da do epigenetičkih promjena dolazi znatno češće nego do genetičkih, osobito pod utje-cajem okoliša, a te promjene se mogu doži-votno zadržati i prenositi s roditelja na djecu kroz više naraštaja. Studije na jednojajčanim blizancima, koji su genetički identični, poka-zale su da se epigenetičke promjene naku-pljaju tijekom života, te je u prosjeku svaki peti gen podložan utjecaju okoliša. Na taj način epigenetički obrasci među blizancima postaju s vremenom sve različitiji, osobito ako žive odvojeno u različitim životnim uvje-tima. To se može odraziti i na različitu sklo-nost prema pojedinim bolestima.

Kakav je vaš stav o genetskim testovima?

- Genetski testovi koji se baziraju na se-kvencioniranju cjelokupnih genoma ili pojedinih gena, odnosno predstavljaju primjenu rezultata proizašlih iz sekvenci-oniranja ljudskog genoma, postaju danas nezaobilazni u dijagnostici rijetkih bolesti i tumora. Kliničari danas određuju, odnosno podešavaju terapiju prema specifi čnim genetskim karakteristikama individual-nog tumora do kojih se dolazi na osnovu sekvencioniranja tumorskog genoma, a takve precizne analize se ne mogu nado-mjestiti drugim dijagnostičkim metoda-ma. Često je to i jedini način da se odredi o kojem specifi čnom podtipu tumora se radi (npr. kod akutnih leukemija), te da se su-kladno tome odredi najbolja terapija. Cije-na sekvencioniranja genoma je danas oko 10.000 dolara , a pretpostavlja se da će se i dalje smanjivati, pa takve analize postaju

sve dostupnije i očekujem da će sve više ulaziti u kliničku praksu.

Ipak, neke biotehnološke tvrtke prodaju genetske

testove kojima se otkriva sklonost bolestima?- Osim u dijagnostici, genetski testovi se mogu koristiti za predviđanje rizika obo-lijevanja od pojedinih bolesti, pri čemu se analiziraju pojedinačni geni, vezani uz spe-cifi čnu bolest (npr. nasljedni rak dojke, jaj-nika i debelog crijeva). Ovakvi tipovi anali-za imaju budućnost i daljnji razvoj genetike i objašnjenja nastanka raznih bolesti na razini promjena u molekuli DNK sigurno će pridonijeti većoj pouzdanosti, pa tako i korisnosti ovakvih testova.

Trebaju li se ljudi bojati genetski modifi cirane

(GM) hrane?- Ne postoje dokazi o štetnosti GM hrane za ljudsko zdravlje iako se GM biljke in-tenzivno uzgajaju zadnjih 20-30 godina, osobito u napučenim zemljama kao što su Indija i Kina, te u SAD-u. U Europi, koja svoje potrebe za hranom uglavnom zado-voljava konvencionalnom poljoprivredom, GM hrana se ne koristi u velikoj mjeri, a opasnost od takve hrane se često preuve-ličava. S druge strane, potreban je oprez vezan uz očuvanje okoliša, odnosno uz nekontrolirani uzgoj GM biljaka koji bi na dugi rok mogao dovesti do eventualnih poremećaja u ekološkoj ravnoteži.

Je li moguće zaustaviti starenje?

- Starenje je moguće usporiti, ali ne zausta-viti. Starenje naših stanica, odnosno cijelog organizma je programirano i ima biološke uzroke. Svaki kromosom sadrži linearnu molekulu DNK čiji krajevi, pod imenom te-lomere, se pri svakoj staničnoj diobi skra-ćuju, te kad se skrate do određene duljine, stanica se više ne može dijeliti. Stanice koje

Genetika i epigenetajne nasljeđivanja o

Dr. Đurđica Ugarković: -Zašto neki dožive stotu godinu vitalni i zdravi, jesu li pouzdani testovi za otkrivanje sklonosti bolestima, kako okoliš utječe na naše gene?

Hrvatski znanstvenici.indd 34Hrvatski znanstvenici.indd 34 9/21/12 8:17:49 PM9/21/12 8:17:49 PM

35Zdrave vijesti

se prestanu dijeliti ne umiru, ali pokazuju smanjenu funkciju te se njihov udio u or-ganima povećava s vremenom. Da bi se produžio životni vijek, potrebno je usporiti skraćivanje telomera i tako omogućiti sta-nicama da se duže dijele i zadrže funkciju. Drugi biološki uzrok starenja su oštećenja DNK i proteina koja se skupljaju tijekom života, najčešće kao posljedica nastanka slobodnih radikala kisika koji se oslobađaju tijekom oksidacijskih procesa u stanici.

Zašto neki ljudi uspijevaju doživjeti i više

od sto godina?- Pretpostavlja se da ljudi koji dožive duboku starost (sto i više godina), a pri tom zadrže fi zičko i mentalno zdravlje, bolje popravljaju oštećenja izazvana oksidacijskim stresom, te se trenutno rade analize genoma tih ljudi kako bi se otkrili geni koji su odgovorni za nji-hov dug život. Eksperimentira se također na životinjama, najčešće miševima, s velikim brojem spojeva koji imaju antioksidacijsko djelovanje ili usporavaju diobu stanice kao što su npr. rapamicin ili resveratrol iz crnog vina. Drugi pristup usporavanju starenja se

zasniva na razvoju regenerativne medicine koja koristi matične stanice za obnavljanje ili zamjenu pojedinih organa koji se tijekom starenja “istroše”. Za sada se taj pristup ko-risti za obnavljanje kostiju.

Možemo li doživjeti 150 godina?

- Prosječan životni vijek Europljanina rođe-nog prije 100 godina bio je 54 godine, dok je danas gotovo 80 godina. Procjene su da će se u budućnosti prosječni vijek produ-žavati svake dekade za dvije godine, za-hvaljujući novim dostignućima u genetici i biomedicini. Prema tome, vjerojatno će se u dogledno vrijeme najveći sretnici postu-pno približiti i granici od 150 godina.

Što mislite o mogućnostima genetskih

modifi kacija na embrijima?- Koliko je meni poznato, genetske modifi -kacije na embrijima se ne rade, ali se pro-vodi genetsko testiranje embrija dobivenih umjetnom oplodnjom prije implantacije u maternicu, kako bi se probrali genetski “najzdraviji” embriji. Taj postupak je prvi

put proveden u Engleskoj 2010. kako bi se odabrao embrij koji ne nosi gen za nasljedni rak dojke. Radilo se je naime o embrijima majke u čijoj obitelji je taj tip raka bio vrlo čest. Postupak se sastoji u tome da se sta-nice izvađene iz embrija dobivenih umjet-nom oplodnjom genetski testiraju kako bi se odabrao onaj embrij koji ima ‘zadovolja-vajuće’ genetske karakteristike (npr. ne nosi gene za neku nasljednu bolesti). Postupak ima medicinsko opravdanje jer se radi o izbjegavanju pojave teške i neizlječive bole-sti, međutim otvara naravno i mnoga etič-ka pitanja koja zaslužuju ozbiljnu raspravu.

Koji je po vama najveći izazov moderne genetike?

- Objasniti djelovanje “programa” koji postoji unutar naše DNK, a služi za regulaciju aktiv-nosti gena, te objasniti na koji način okoliš mijenja aktivnost naših gena. Odgovori na ta temeljna biološka pitanja o mehanizmi-ma regulacije gena će doprinijeti objašnje-nju nastanka velikog broja bolesti. ■

netika otkrivaju a osobina i bolesti

Koje su po vama najvažnije spoznaje

proizašle iz sekvenciranja ljudskog genoma?- Sekvencioniranje ljudskog genoma je pokazalo da svega dva posto ljudske DNK nosi informaciju za sintezu proteina koji su glavni građevni elementi stanice, odnosno katalizatori metaboličkih reakcija. Funkcija ostalih 98 posto ljudske DNK nam je u velikoj mjeri još nepoznanica. Taj veliki dio DNK se naziva nekodirajućom DNK, a smatra se da ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti gena, odnosno smatra se da je u tom dijelu sadržan “upravljački” dio genoma koji regulira i međusobno koordinira aktivnosti različitih gena. O preci-znosti kojom se vrši kontrola regulacije genske aktivnosti u velikoj mjeri ovisi naše zdravlje. Nije stoga čudno da ovaj složeni upravljački i regulacijski mehanizam zauzima najveći dio naše DNK, a način na koji taj dio genoma radi će biti predmet istraživanja u idućim godinama, a vjerojatno i desetljećima.

skupina suradnika dr. Đurđice Ugarković

Hrvatski znanstvenici.indd 35Hrvatski znanstvenici.indd 35 9/21/12 8:17:58 PM9/21/12 8:17:58 PM

zagonetna znanost

36 Zdrave vijesti

Ljudi koji ne zaboravljajuPamte svaki dan i svaki događaj iz svog života, precizno mogu opisati što se dogodilo na određeni dan prije deset, dvadeset ili više godina, to su ljudi koji pamte sve što su proživjeli

Piše: Vanja Novak

U ljeto 2000. godine James McGaugh, profesor neurobiologije na Sveučilištu Kalifornija u Irvi-neu, poznat po istraživanjima memorije, primio e-mail koji ga je šokirao.

- Neki me zovu ljudskim kalendarom, dok drugi bježe od mene sa strahom. Sjećam se svakoga dana svoga ži-vota od svoje 12. godine. Mnogi misle da je to talent, ali za mene je teret. Svaki dan kroz glavu mi prolazi cijeli moj život i to me izluđuje - napisala je pošiljateljica poruke, tada 34-godišnja Jill Price, službenica u jednoj vjerskoj školi u predgrađu Los Angelesa.

Prof. McGaugh odmah se zainteresirao za slučaj te je Jill Price pozvao na testiranje. Tijekom testiranja Jill je treba-lo samo deset minuta kako bi se točno prisjetila na koji je dan padao Uskrs u razdoblju od 1974. do 2000. godine, što je ona toga dana radila i što se dogodilo u svijetu.

- Uskrs 1980. godine bio je 6. travnja i tada su nam završili školski praznici. Iduće godine Uskrs je bio 19. travnja i ja sam tada imala novog dečka H... - odgovorila je Jill na testiranju. James McGaugh ubrzo je postao svjestan činjenice da Jill nije varalica nego fenomen koji bi trebalo istražiti.

- Prošlo je 12 godina, a ja još uvijek čekam da mi znan-stvenici objasne zašto se sjećam svakog dana moga života - izjavila je nedavno Jill Price za popularno-znan-stveni časopis New Scientist, koji je temu broja posvetio fenomenu hipertimestičkog sindroma ili visoko superior-nog autobiografskog pamćenja (HSAM).

Jill Price prvi je znanstveno verifi cirani slučaj toga sindroma. Od ljeta 2000. godine McGaugh i njegovi su-radnici mnogo su puta razgovarali s Jill te je podvrgnuli nizu psiholoških, neuroloških i fi zioloških testova kako bi razotkrili pozadinu neobične memorije te žene.

Pamćenje je jedna od najsofi sticiranijih sposobnosti koja je nastala tijekom evolucije ljudskog mozga. Iako je proces pamćenja još velika enigma, pogotovo na neurobiološkoj razini, znanstvenicima je poznato da se centri za memoriju nalaze u prefrontalnom korteksu i hipokampusu. Jill Price pristala je na to da se njezin mozak u više navrata “skenira”, no sva su istraživanja pokazala da se njezin hipokampus i prefrontalni korteks ne razlikuje od onih u ljudi koji imaju prosječno pamćenje. Ipak, analize su pokazale da njezina “siva tvar” sliči mozgu ljudi koji pate od opsesivno-kompul-zivnog poremećaja. To je pak znanstvenicima bio jedan od putokaza u istraživanju HSAM-a.

Tijekom istraživanja Jill Price bila je podvrgnuta nizu te-stova koji su pokazali da njezina memorija nije fotografska. Primjerice, kad su joj nakon nekoliko sati razgovora znan-

stvenici rekli da zažmiri i opiše kako su odjeveni, ona se nije mogla sjetiti. Nadalje, pokazalo se da Jill ima prosječnu memoriju kad je riječ o pamćenju riječi, brojeva, činjenica i priča. Uostalom, u školi je bila prosječna učenica.

Ne pamte se samo lijepe stvariNakon brojnih istraživanja slučaja Jill Price, McGaugh i njegovi suradnici u veljači 2007. godine u časopisu Neurocase objavili su studiju “A Case of Unusual Autobiograp-hical Remembering”. Služba za odnose s javnošću Sveučilišta Kalifornija u Irvi-neu uskoro je priredila i priopćenje za medije u kome se nije navodio identi-tet Jill Price nego je opisana kao pa-cijentica A. J. koja želi sačuvati svoju anonimnost.

No mediji su se zainteresirali za priču i za nekoliko sati Ured za odnose s javnošću Sve-učilišta u Irvineu bio je pretrpan novinarskim zahtjevima za intervju s tajanstvenom ženom. Jill je pristala na neko-liko razgovora, ali samo pod uvjetom da se ne otkrije tko je zapravo ona. Onda je dobila po-nudu za knjigu, uz uvjet da otkrije identitet. Pri-stala je i tako je 2008. godine u Americi izašla knjiga “The Woman Who Can’t Forget” i nakon toga o Jill Price pisali su brojni mediji.

- Stalni protok sje-ćanja za mene je is -todobno blagoslov i prokletstvo - priznala je Jill. Kad je pod stresom, ugodna sjećanja služe joj kao velika utjeha.

- Osjećam se sigurno i toplo pa tada mogu sve prebroditi - rekla je Jill. No mračna strana njezina čudesne memorije jest i to da se stalno prisjeća i svake svoje loše odluke, baš kao i svega što joj je nanijelo bol i neugodu.

Profesor James McGaugh

Pamte sve.indd 36Pamte sve.indd 36 9/21/12 8:19:21 PM9/21/12 8:19:21 PM

37Zdrave vijesti

- Tijekom godina to me je uništilo - priznala je Jill koja se velik dio svoga života bori s depresijom. Silno je željela sre-tan brak i majčinstvo, tu želju nije uspjela ostvariti. Naime, nakon što se udala u 37. godini, imala je spontani pobačaj, a suprug Jim iznenada je umro od moždanog udara.

Njihov je mozak drugačijiNakon što su američki mediji objavili priču o Jill Price,

prof. Jamesu McGaughu javio se izvjesni Eric Williams koji je ustvrdio da i njegov brat posjeduje pamćenje poput Jill Price.

Brad Williams, radijski voditelj u mje-stu La Crosse u državi Wisconsin, spremno je pristao sudjelovati u istraživanjima prof. McGaugha. O Bradu Williamsu snimljen je i dokumentarac “Unforgettable”. Poput Jill, i Brad se sjećao svakoga dana svoga života, počevši od ranih tinejdžerskih godina. I nje-govo je testiranje zvučalo senzacionalno.

- Što ste radili 18. kolovoza 1965. godine? - upitao ga je prof. McGough.

- Bila je to srijeda, putovao sam s rodite-ljima automobilom u Michigan. Zaustavili smo se u jednom motelu kako bismo pre-noćili, a ja sam pojeo hamburger - s lako-ćom se prisjetio Williams događaja kada je imao nepunih devet godina. Tijekom testiranja Brad Williams je točno identi-fi cirao dane i događaje za još 20 različitih događaja, uključujući rođenje prve bebe iz epruvete 1978., tragediju u indijskom gradu

Bhopalu 1984. te dan kada je Magic Johnson objavio da je HIV pozitivan.

Među osobama koje imaju HSAM je i američka televizij-ska glumica Marilu Henner, koja je novinarima priznala da joj ta neobična sposobnost pomaže u njezinu poslu. Prof. McGaugh i njegovi suradnici dosad su u svoja istra-živanja uključili 500 ljudi, no za svega 37 mogli su potvr-diti da uistinu imaju HSAM. McGaugh i njegova suradnica Aurora LePort nedavno su u časopisu Neurobiology of Learning&Memory objavili novu studiju zasnovanu na 11

slučajeva HSAM-a. Zaključak studije je da se mozak ljudi sa HSAM-om razlikuje od ljudi s normalnim pamćenjem. Te se razlike manifestiraju na devet moždanih struktura.

No znanstvenici još ne zna-ju objasniti mehanizme koji stoje iza izvanredne memorije Jill Price i njoj sličnih osoba.

- Mi smo ovdje poput Sher-locka Holmesa. Tragamo za rješenjem problema na pot-puno novom području istra-živanja - zaključio je James McGaugh. ■

Jill Price sjeća se mnogo pojedinosti iz vlastitog života zato što konstantno misli o sebi, posebice o svojoj prošlosti, ustvrdio je kognitivni psiholog Gary Marcus sa Sveučilišta New York i autor knjige “Kluge: The Haphzard Evolution of the Human Mind”.Marcus je o fenomenu Jill Price čuo iz medija i njezin ga je slučaj toliko zaintrigi-rao da je otputovao u Los Angeles kako bi je upoznao. Uočio je opsesivnu potrebu Jill Price da katalogizira, bilježi i čuva sve što je povezano s njezinom prošlošću.Od desete godine Jill svakodnevno vodi detaljan dnevnik o svojim aktivnostima. Oko 50.000 stranica, koliko ih sadrže njezini dnevnici, pisano je pomoću skraćenica i simbola te tako zgusnuto da je tekst nečitak svima osim njoj. Nadalje, Jill čuva sve plišane životinje što ih je ikad dobila, a posjeduje i 2000 videosnimki te niz audiosnimki iz svoje prošlosti. Ona čuva i svaki TV program od 1989. godine.

Glumica Marilu Henner

Jill Price

Pamte sve.indd 37Pamte sve.indd 37 9/21/12 8:19:21 PM9/21/12 8:19:21 PM

djeca

38 Zdrave vijesti

OPASNOSTI OPASNOSTI IZ IZ VODOVODAVODOVODA

Ako je vaše dijete popustilo u školi i očigledno je da su mu ocjene, unatoč silnom trudu i zalaganju, sve lošije, ne bi bilo loše da provjerite kvalitetu vode koju dijete pije. Kanadski stručnjaci došli su do zaprepašćujućih rezultata i saznanja: naslage mangana na cjevovodu ili cijevima u stanu, kući ili zgradi mogu značajno utjecati na mentalne sposobnosti djeteta. Pritom nije potrebno da naslage mangana budu velike jer čak i vrlo male količine tog metala mogu snažno djelovati na djecu, puno više nego što se to dosad smatralo.

Rezultati kanadske studije pokazali su da i najmanje razine mangana u vodi otežavaju ili onemogućuju djetetovo učenje, od-nosno zbog mangana u vodi dijete teže pamti i shvaća. Prosječno gledajući, djeca koja su pila vodu iz cijevi s nataloženim manga-nom imala su manji kvocijent inteligencije od djece koja nisu pila takvu vodu.

Kada na prvi pregledViše od deset milijuna europske djece u dobi 4-10 go-dina ima problema s crvenilom očiju, zamorom vida i glavoboljom tijekom nastave, a čak njih šest milijuna nije nikad obavilo oftalmološki pregled. O važnosti pravovremenog oftalmološkog pregleda najbolje govori podatak da se pri pregledu koji se izvodi prije polaska u školu u 14 posto djece utvrdi kratkovidnost ili dalekovidnost, u 3,4 posto dijagnosticira se ”lijeno oko”, 2,3 posto djece boluje od strabizma, a 0,83 po-sto od drugih bolesti oka.

Zaštitno djelovanje TRUDNOĆETrudnoća nakon 40. donosi neke rizike, ali i neke prednosti - po-maže spriječiti tumor endometrija, tkiva koje oblaže unutraš-njost maternice. Žene koje u toj dobi na svijet donesu posljed-nje dijete riziku od tog tumora izložene su za 44 posto manje od žena koje su posljednji porod imale primjerice u 25. godini.

To proizlazi iz istraživanja provedenog na Univerzitetu Juž-ne Kalifornije (SAD), u kojem su promatrani i uspoređivani rezultati 13 prethodnih istraživanja provedenih na ukupno 25 tisuća žena. To zaštitno djelovanje trudnoće zasad nije objašnjeno, no voditelji istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu American Journal of Epidemiology pretpostavlja-ju da je riječ o produljenoj izloženosti progesteronu.

To je približni opis prosječnog djeteta vrtićke i školske dobi.

Trebalo bi mu pomoći da promijeni nezdrave navike, a to je zadatak

svakog roditelja, nastavnika i svih koji se bave djecom.

PREVIŠE GLEDA TELEVIZIJU

PRESKAČE DORUČAKDODDODODODOOODDORURURURRRRURURR ČAČČČČČ

NE JEDE DOVOLJNO VOĆA I POVRĆAVOVOVOVVOVVOVOVVVVOVVOOVVOOVOĆAĆAĆAĆAĆAĆAĆĆĆAĆAAĆĆAAAĆ IIIIIIII III PPPPPP PPPPPOVOOVOOVOOOVOOVOOVOOVOVOVOVO R

PIJE GAZIRANA PIĆA

GLGLGLGLGLGLGLGLGLGLLGLGLGGLLEDEDEEDEDEEDEDEEDDEEDDAAAAAAAAAAAAAAAAA

AAAAAAAAAAAAANE BAVI SE SPORTOM

PET LOŠIH NAVIKA

Djeca i Skolska knjiga.indd 38Djeca i Skolska knjiga.indd 38 9/21/12 8:20:26 PM9/21/12 8:20:26 PM

39Zdrave vijesti

IVO BRALIĆ

STO PRIRODNIH ZNAMENITOSTI

HRVATSKEStotinu lica čudesne Hrvatske!

Uživajte u onima koja znate i upoznajte neka sasvim nova.

Saznajte po čemu je jedinstvena svaka znamenitost.

Otkrijte kutke Hrvatske nepoznate široj javnosti.

Upoznajte kulturu, prirodu i povijest svakog lokaliteta.

Razgledajte mnoštvo originalnih fotografi ja koje oduzimaju dah.

Uživajte u tekstu napisanom pristupačnim i popularnim stilom.

Potražite praktične podatke koji će vas uputiti na najljepša mjesta.

LOPAR Sjeveroistočni dio otoka Raba (Lopar) izgrađuju šarolike naslage lapora i pješčenjaka. Ovisno o tvrdoći sedimenta, erozija stvara zanimljiv mikroreljef koji se gotovo naočigled mijenja.

PALAGRUŽA Palagruža je zbirni naziv za malenu skupinu otoka što osamljeno posred Jadrana prkosi valovima i vjetrovima. Otok Velika Palagruža površinom je najveći (29 hektara), a na njemu je 1875. podignut svjetionik. Posebnost Palagruže je biljka mlječika koja u poslijeljetnim mjesecima čitav otok pretvara u oazu boja.

NOVO

CIJENA: 219 KN

PEDIJATRU DO 20. GODINE?Da, tvrde stručnjaci. Pedijatar je liječnik koji najbolje može pratiti dijete i nakon puberteta. Pedijatar zna bolesti prebolje-ne u djetinjstvu, cjepiva koje je dijete primilo, poznaje sredinu u kojoj je dijete odrastalo, po-znaje obitelj i obiteljske bole-sti, pa čak i rođake.

Ne mogu jesti!Afte, veće ili manje ulceracije sluznice usne šupljine, prvi se put obično javljaju između 5. i 10. godine života, neugodne su i bolne, otežavaju žvakanje. Pojavi afti pogoduju tjelesni i mentalni stres, a mogu biti znak druge bolesti ili nedostat-ka željeza, folne kiseline te vitamina B12. Osim u liječenju, dodaci prehrani s tim nutrijentima ujedno su vrlo korisna pomoć u prevenciji.

Djeca i Skolska knjiga.indd 39Djeca i Skolska knjiga.indd 39 9/21/12 8:20:37 PM9/21/12 8:20:37 PM

40 Zdrave vijesti

zdravo dijete

MATIČNA MLIJEČ

Priroda ima rješenje za jačanje imuniteta i veće intelektualne napore, zove se matična mliječ ili kraljevska hrana. Ponudite je svom djetetu i pomognite da jesen i zimu ostane zdravo i u dobrom raspoloženju

za bolji imunitet i čelično zdravlje

Rastanak s ljetom i početak jeseni za djecu predstavlja veliku promjenu. Manje su na suncu, manje vreme-na provode u igri na otvorenom i

čistom zraku, a polazak u vrtić znači i su-sret s virusima i bakterijama. Školarce pak čekaju dani ispunjeni školskim i izvanškol-skim obavezama. Pravi je trenutak da dje-tetu pomognete da te promjene prevlada sa što manje teškoća, osnaži imunitet, odupre se virusima i bakterijama, poboljša koncentraciju i intelektualne sposobnosti kako bi bez teškoća savladalo školske oba-veze i ujedno se pripremilo za zimu.

Iz bakine ljekarneMatična mliječ od davnina je nezaobilazan sastojak kućnih ljekarni. S razlogom. Po-maže uzme li se prije ispita i u periodima pojačanog umora jer poboljšava intelek-tualne sposobnosti i koncentraciju. Osim toga smatra se izvanrednim prirodnim an-tibiotikom, jača imunitet i pomaže spriječi-ti virusne i bakterijske infekcije i prehlade, a nakon bolesti ubrzava oporavak. Pobolj-šava metabolizam i olakšava asimilaciju

maticna mlijec.indd 40maticna mlijec.indd 40 9/21/12 10:01:24 PM9/21/12 10:01:24 PM

➜ Bjelančevine i slobodne aminokiseline.➜ Kompletne šećere, u prvom redu glukozu i fruktozu.➜ Lipide: organske kiseline, sterole, fosfoaminolipide. Niz masnih kiselina, u prvom redu esencijalne.➜ Enzime.

➜ Kolin i acetilkolin.➜ Vitamine: B1, B2, B6, PP, biotin, folnu kiselinu, B12.➜ Minerale i oligoelemente: bakar, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink, silicij, nikal, natrij, mangan…➜ Antitoksične i antibiotske faktore, faktore rasta (biopterin), citostatske i antitumorske faktore.

Što sadržiŠto sadržihrane. Razumljivo je stoga da je od davni-na matična mliječ jedno od najpopularnijih prirodnih ljekovitih sredstava. Preporučuje se odraslima i djeci, i to za oralnu uporabu najmanje mjesec dana.

Matična mliječ je bjelkasta, želatinozna smjesa, ima konzistenciju jogurta, gorka-stog je okusa.

Nastaje kao izlučevina posebnih pčelinjih žlijezda, proizvode je mlade pčele radilice i njome hrane nove matice u košnici. Pčele koje se u košnici hrane matičnom mliječi postaju „pčele kraljice“ i upravo zbog toga bi doslovni prijevod naziva matične mliječi s većine stranih jezika glasio „kraljevska hra-na“. Pčelari je skupljaju u svibnju i lipnju. Ma-tična mliječ ima složen sastav, a različiti sa-stojci međusobnim djelovanjem pojačavaju djelovanje svakog posebno. Šećeri, voda, lipidi, bjelančevine, oligoelementi, minerali, vitamini (A, B1, B2, B5, B6, folna kiselina, PP,

H), željezo, kalcij, fosfor, magnezij, cink, ba-kar i silicij dio su dugačkog popisa sastojaka matične mliječi korisnih za zdravlje.

Kojim se svojstvima odlikujeMatičnoj liječi pripisuju se brojni učinci. Osim što ima antibakterijsko djelovanje, prema nekim istraživanjima pomaže pod

nadzorom držati krvni tlak i razinu ma-snoća u krvi, štiti jetru i djeluje kao prirodni imunomodulator. Općenito djeluje kao snažno sredstvo za oporavak, pomaže pre-vladati umor i poboljšava rast, dok u sta-rijih osoba pomaže spriječiti slabokrvnost. U djece i adolescenata poboljšava apetit i funkcije neurovegetativnog sustava. ■

maticna mlijec.indd 41maticna mlijec.indd 41 9/21/12 10:01:29 PM9/21/12 10:01:29 PM

42 Zdrave vijesti

Dječje infekcije, bol u grlu, bol u tr-buhu, glavobolja, povišena tem-peratura… česti su pratioci početka školske i vrtićke godine, kao i prvih

jesenskih prohladnih, vlažnih i vjetrovitih dana. Doista, u vrtiću i školi djeca lako po-kupe neki virus, a tada je važno čim prije prepoznati simptome i pomoći djetetu. Dvije su greške koje valja pokušati izbjeći pod svaku cijenu: zanemariti simptome ili djetetove pritužbe i odmah za svaku sitnicu trčati liječniku. Promatrati dijete, uočiti promjene u njegovu ponašanju koje upućuju na tegobe, te naučiti prepoznavati simptome dio je brige za zdravlje djeteta.

Zašto se povisuje?Povišena tjelesna temperatura nije bolest, ali je reakcija obrambenog mehanizma na napad virusa, bakterija, toksičnih tvari, gljivica. Može biti i posljedica premorenosti

i iscrpljenosti djeteta. Zašto se povisuje? Kad virus ili bakterija uđe u organizam, po-dražava obrambene stanice koje se nalaze u krvi (bijele krvne stanice, monocite i neke makrofage) na oslobađanje proteina koji djeluje izravno na centar za termoregu-laciju tijela koji se nalazi u mozgu. Na taj podražaj povisuje se tjelesna temperatura, uslijed čega se aktivira cjelokupni imuno-sni sustav dok istovremeno visoka tjelesna

temperatura onemogućava razmnožava-nje stranih tijela koja su je uzrokovala. Kad bijele krvne stanice obave svoju dužnost, smanjuje se koncentracija neuroprijeno-snika u krvi i mozak uspijeva tjelesnu tem-peraturu vratiti u normalne vrijednosti.

U djece se tjelesna temperatura povisi vrlo lako i vrlo često jer je njihov obrambe-ni sustav još u razvoju, još nije u stanju ne samo obraniti se već ni prepoznati prave

Mama,Vaše dijete ne osjeća se dobro. O čemu se radi i što poduzeti?

Da lakše podnese temperaturuPomognite djetetu da lakše podnese povišenu tjelesnu temperaturu:✔ dajte mu dosta tekućine: voćnih sokova (razrijeđenih s vodom), vode, biljnih čajeva,✔ smanjite grijanje u prostoriji, neka bude 18-21 °C,✔ nemojte dijete prisiljavati da jede, nemojte se zabrinjavati ako nema apetita, dječji organizam itekako je zaposlen, nema vremena za probavljanje hrane,✔ ako dijete želi jesti, dajte mu laganu juhu, salatu, rižu, kuhano voće.

dječje boljke

boli me!

✔

dijete temperatura.indd 42dijete temperatura.indd 42 9/21/12 10:14:52 PM9/21/12 10:14:52 PM

43Zdrave vijesti

štetne tvari i ciljano i brzo reagirati.Najčešće jesenske i zimske dječje boljke

su uzrokovane virusima: kašalj, grlobolja, prehlada, ali i probavne smetnje. No dje-ca su podložna i bakterijskim oboljenjima, najčešće je to upala krajnika. Za razliku od bolesti uzrokovanih virusima, u slučaju bakterijske infekcije tjelesna temperatura raste vrlo brzo i vrlo često dulje traje.

Temperaturu između 37,5 i 38 °C sma-tramo „umjereno povišenom“, dok se tem-peratura iznad 38 °C smatra visokom.

Što učiniti?Povišena temperatura pred roditelje po-stavlja pitanje: treba li je pustiti da se po-stupno i spontano vrati u normalne vrijed-nosti ili je treba sniziti lijekovima, odnosno kada je to temperatura opasna te razlog za odlazak liječniku.

Važno je, za početak, opće zdravstveno stanje djeteta. Povišena temperatura u inače zdravog i živahnog djeteta najčešće

nije razlog za zabrinutost i poduzimanje posebnih mjera, dovoljan će biti antipire-tik primjeren djetetovoj dobi. No umjereno povišena temperatura u slabašnog djeteta krhka zdravlja razlog je za odlazak liječniku.

Nagli porast temperature, povišena tem-peratura koja traje danima, izrazito poviše-

na temperatura, povišena temperatura bez drugih znakova bolesti razlog su za odlazak pedijatru. Odlazak liječniku jedino je rješe-nje i u slučaju kad uobičajena sredstva za snižavanje tjelesne temperature primjere-na djetetovu uzrastu ne uspiju temperaturu vratiti u normalne vrijednosti. ■

Kako djeluju lijekovi?Djetetu je dopušteno davati isključivo lijekove koji su propisani za djecu. Iako ste iskusni s lijekovima, često i sami uzimate blage analgetike i antipiretike, ti lijekovi djetetu mogu učiniti više štete nego koristi. Antipiretici, lijekovi za snižavanje tjelesne temperature, djeluju na sustav termoregulacije tijela koji je smješten u mozgu. Ako ni lijekovima za tri dana ne uspijete djetetovu tjelesnu temperaturu svesti u normalne vrijedno-sti, potražite pomoć liječnika.

Može li se predvidjeti razvoj temperature?Da. Ako dijete ima povišenu temperatu-ru, a istovremeno ima hladne ruke i stopala, temperatura će najvjerojatnije još rasti. Ako su noge i ruke tople ili vruće, temperatura je dosegla svoj vrhunac.

Zašto dijete s temperaturom bunca?Ako je tijelo previše zagrijano i metaboli-zam ubrzano radi, stanice mozga postaju preosjetljive. Dijete je nervozno, bunca, ima halucinacije. Iako te smetnje izgledaju zabrinjavajuće, nisu opasne, nestaju s opadanjem temperature.

Pitali ste...Pitali ste... ?? ??

dijete temperatura.indd 43dijete temperatura.indd 43 9/21/12 10:14:56 PM9/21/12 10:14:56 PM

44 Zdrave vijesti

obitelj

RAZVOD RAZVODili suživot zbog djece?ili suživot zbog djece?

obitelj.indd 44obitelj.indd 44 9/21/12 8:53:34 PM9/21/12 8:53:34 PM

45Zdrave vijesti

Oni jedno drugom više nemaju što reći, sve češće se svađaju, zapravo se izbjegavaju. To je kratak i grub opis para koji je spreman za razvod

i koji više ne nalazi razloga za zajednički ži-vot. Ali mnogi parovi koji se nađu u sličnoj situaciji osjećaju ogromnu odgovornost zbog djece, neki pate i od osjećaja krivice zbog uvjerenja da djeca moraju odrastati u krugu mirne i skladne obitelji, a oni im to ne mogu osigurati. Osjećaj krivnje svakako je suvišan i treba ga prevladati, a kad su u pitanju djeca i eventualni razvod, svaki ro-ditelj treba si postaviti pitanje – je li u redu da dijete bude sredstvo koje će na okupu održati rasklimani brak i obitelj? Tre-ba li ostati zajedno zbog djece i njihove dobrobiti ili se razići, ali ne zaboraviti na dužno-sti roditelja? Na to pita-nje nema jednostavnog i jedinstvenog odgovora, nemaju ga ni psiholozi. Treba li zanemariti brač-nu krizu i bračne odnose i zbog djeteta stvoriti sliku lažne sloge i prave obitelji ili je bolje rastati se i potruditi da djetetu ne manjka ni roditeljske ljubavi ni pažnje, da mu ne manjka ničega ni u emo-tivnom ni u materijalnom smislu. I jedna i druga mogućnost ili odluka sa sobom do-nose i neke posljedice.

Prebrzo donesene odlukePedagozi i psiholozi nemaju isti stav i isti odgovor na pitanje treba li zbog djece ostajati u lošem braku, no slažu se u mi-šljenju da je razvod neugodan, donošenje odluke o razvodu teško i da je ne treba do-nijeti ni brzo ni nepromišljeno. No statistike govore upravo suprotno. U Europi naime svaki treći brak završava razvodom, a više od polovine razvedenih parova ima djecu.

Dok su nekada parovi, unatoč nesugla-sicama, ostajali zajedno do kraja života, danas se, tvrde stručnjaci, odluka o razvo-du donosi prebrzo, olako i na štetu djece. Svaki razvod predstavlja raspad obitelji i to treba imati na umu prije nego što se raski-ne bračna veza. Raspad braka posebno se štetno odražava na djecu do četvrte godi-ne života, kažu stručnjaci.

Prema istraživanjima dječaci koji se od oca odvoje do četvrte godine imaju šest puta veću vjerojatnost da će patiti od sindroma nedostatka pažnje. U prvim godinama života sazrijeva osjećaj vlasti-te vrijednosti, i to uz igru vezivanja uz oca i majku, a odvajanje od jednog roditelja u djetetu stvara unutarnji razdor.

Ljubav i razumPrvi savjet stručnjaka roditeljima koji raz-mišljaju o rastavi glasi: razmislite je li mo-guće naći zajednički jezik, ne posustajte odmah nakon prve svađe ili krize. Za ljubav i zajednički život itekako je potreban razum,

potrebno je dobro promisliti i procije-niti što će biti s djecom nakon što

roditelji promijene svoj život. Brzim i nepromišljenim od-

lukama, umjesto vrijedno-stima kao što su vjernost, odgovornost i ustrajnost, roditelji djeci daju primjer

konzumističkog pristupa ljubavi u stilu: ako ne uspije

jedna veza, možda će druga.Bračni partneri, usprkos ne-

suglasicama i neslaganju, trebali bi jedno drugom biti zahvalni na zajed-ničkom, prekrasnom potomstvu. Uz takav osjećaj zahvalnosti ogorčenost će biti ma-nja. Potom bi trebalo, ponekad i uz struč-nu pomoć, provjeriti postoje li još uvijek zdravi temelji veze. Izazivaju li zajedničke uspomene osjećaj sreće? Osjećamo li za

partnera još uvijek nešto, ali su to potisnu-le trenutačne razmirice? Jeste li još uvijek sposobni zajedno se nasmijati?

Ljubav zahtijeva rad i ustrajnost. Neke majke u život samohrane majke ulaze s euforijom, no prema nekim ispitivanjima nisu sretnije, osjećaju se umorno. Razlog nije u tome što pod svaku cijenu žele po-novno bivšeg partnera, tim ženama ne-dostaje obitelj. O svemu bi tome trebalo dobro razmisliti prije nego što se pokrene proces razvoda. Bračnu krizu neki pokuša-vaju ublažiti novim partnerom, drugim, pa trećim… Pitanje je kakav primjer pokazuju djeci takvim ponašanjem.

Roditelji su uzorIako je potrebno pokušati sve kako bi obi-telj ostala na okupu i kako bi se spasio brak, u prvom redu zbog djece, nekada ostati zajedno zbog djece može imati pot-puno suprotan, štetan učinak upravo na djecu. Ponekad je razvod najbolje rješenje. Djeca koja moraju živjeti s roditeljima koji više ne razgovaraju ili koji se neprekidno svađaju razlog za nedostatak ljubavi traže u sebi. Ta djeca razvijaju osjećaj krivnje, a to se vrlo loše odražava na njihovo samopo-uzdanje. U djeci se refl ektira ponašanje nji-hovih roditelja. Prisilan suživot bez ljubavi može imati vrlo loše posljedice, a među najgorima je socijalna inkompetencija.

Djeca čiji roditelji žive zajedno usprkos tome što se ne podnose imaju teškoća u odnosima s vršnjacima. Ta djeca primjeću-ju neiskrenost svojih roditelja i takav odnos im služi kao model za kasniji život. Ta djeca odrastaju u nepovjerljive osobe koje imaju poteškoća u ostvarivanju bliskosti. ■

Hoće li se situacija djeteta poboljšati ili neće? To je presudno pitanje u donošenju odluke o razvodu

Vrlo često djeca nakon

razvoda osjećaju krivnju, povlače se, slabije uče, postaju

regresivna

Treba pronaći odgovoreOsjećate li odbojnost prema partneru, bojite li se da partnerovo ponašanje nije dobro za dijete, razvod je tada ispravno rješenje, odnosno predstavlja manje zlo. To potvrđuje jedno njemačko istraživanje: u prosjeku su djeca rastavljenih roditelja puno bolje uklopljena u društvo u usporedbi s djecom koja žive u problematičnim obiteljima. Za dijete je presudno hoće li se nakon razvoda njegova situacija popraviti ili neće. Utvrđeno je naime da oblik zajedničkog života nije toliko važan, koliko je važan kvalitetan odnos između djeteta i roditelja. Jer roditelj se ostaje bez obzira na razvod.

45Zd

eli

obitelj.indd 45obitelj.indd 45 9/21/12 8:53:39 PM9/21/12 8:53:39 PM

ljepota

46 Zdrave vijesti

Procese starenja organizma, osim kozme-tičkih tretmana i proizvoda, uspješno us-poravaju i neke biljke, namirnice, pa i začini. Sadrže snažne antioksidanse i doista bi bilo šteta ne iskoristiti njihov učinak.

Biljke: ginko i ginseng

Voće: šljive, grožđe (crno i sušeno), kupine, borovnice, jagode, maline, trešnje,

kivi, ružičasti grejp

Povrće: kelj, prokulice, špinat, brokula, blitva, crvena paprika, crveni luk, češnjak

Začini: đumbir, kurkuma, crni papar, muškatni oraščić, vanilija.

Biljke

Voće: šljive, gggggroroorororororrožžžđžžđđžđžđžđžđžđđžđžđđžđe (c( rno i sušeno)kupine, borovnice, jagode, maline, trešnje,

kivi, ružičasti grejp

Povrće: kelj prokulice špinat brokula

j g ( )i b i j d li t š

Začini: đumbir kurkuma crni papar

saveznika mladolikog izgleda

bne antio

e iskoristiti njih

iljk i k i iiljke: ginko i ginseng

IMPLANTATI ZA GRUDI IMAJU VIJEK TRAJANJAJednom postavljeni implantati, iako savrše-no odgovaraju građi tijela i ne uzrokuju ni-kakve smetnje ili vidljive promjene, nemaju doživotni vijek trajanja. Dok se nekad sa-vjetovalo implantate ispunjene silikonskim gelom zamijeniti nakon deset godina, danas stručnjaci tvrde da ih treba mijenjati tek kad se opaze promjene ili eventualne komplika-cije. A kako bi se na vrijeme otkrile promjene, neophodan je pregled svakih pet godina.

Titanov dioksid i cinkov oksid u obliku nanočestica koriste se u koz-metičkim proizvodima i UV fi ltrima. Slijedom rezultata više znanstve-nih istraživanja Francuska agencija za lijekove i medicinske proizvode preporučuje ne nanositi proizvode koji ih sadrže na oštećenu kožu, pri-mjerice na kožu oštećenu suncem, jer mogu imati toksično djelovanje. Prema do sada obavljenim istraživanjima nano-čestice titanova dioksida i cinkova oksida zadržavaju se na površini zdrave kože i tu ne mogu izazvati štetne posljedice, no prodru li u kožu, pretpostavlja se da mogu imati toksično i kancerogeno djelovanje.

S obzirom na to da u organizam mogu doprijeti i putem sluznice dišnih puteva, pre-poručuje se izbjegavati sprejeve koji ih sadrže.

NAJOPASNIJE NASLAGEPoveći opseg struka ne znači uvijek i povećane zalihe potkožnog masnog tkiva na trbuhu, razlog može biti i nadutost. No ako je doista riječ o masnim naslagama, potrebno je riješiti ih se jer su masne naslage na trbuhu višestruko štetnije od onih na bedrima ili na stražnjici. Ozbiljno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Gimnastika ili čajevi neće ih otopiti, jedini način da ih se riješite jest kombinacija gimnastike i prehrane.

da ili ne?NANOČESTICE NANOČESTICE

Ljepota.indd 46Ljepota.indd 46 9/21/12 8:56:56 PM9/21/12 8:56:56 PM

47Zdrave vijesti

Ima snažno antibakterijsko djelovanje i stoga se nalazi u velikom broju proizvoda za hi-gijenu poput tekućih sapuna, dezodoransa, sredstava za pranje, zubnih pasta, no prema novim saznanjima triklozan je istovremeno i opasan. Američki toksikolozi s kalifornijskog sveučilišta Davis istražili su djelovanje triklozana na miševe, i to u dozama s kojima čovjek svakodnevno dolazi u kontakt. U miševa izloženih djelovanju triklozana uočili su otežane kontrakcije mišića, pored ostalih i srčanog mišića. Dobiveni rezultat bio je dovoljan da se postavi pitanje o djelovanju triklozana na osobe sa srčanim smetnjama.

No to nije sve. Poput svih tvari antibakterijskog djelovanja i triklozan je pod sumnjom da povećava otpornost na antibiotike te da može poremetiti ravnotežu nekih hormo-na i na kraju da može potaknuti pojavu alergije. Ipak, za sada je riječ tek o sumnji, a ne o konačnim dokazima. Američka agencija za hranu i lijekove prije donošenja bilo kakve odluke o zabrani primjene triklozana naložila je dodatna ispitivanja njegova djelova-nja. A dok se to temeljito ne ispita, preostaje nam da ga potražimo na popisu sastojaka gdje se, osim pod nazivom triklozan, može naći i kao cloxifenol, irgasan, lexol 300.

Triklozan nepoželjan u proizvodima za higijenu

Novitete na hrvatsko tržište dekorativne kozmetike donosi tvrtka Bahlen beauty iz Ivanić Grada. Luksuzna kozmetika na bazi minerala Youngblood, Glo Minerals i Nilsen Jord ne sadrži uobičajene sastoj-ke tradicionalne kozmetike - kemikalije, boje i konzervanse. Ovi proizvodi namije-njeni su njezi kože s ozbiljnim oštećenjima ili nakon operacija i kozmetičkih zahvata, no svakodnevno ih koriste žene koje za svoju kožu traže najkvalitetnije, zdrave proizvode za savršen izgled. Proizvode iz Bahlen parfumerija možete naći u prodajom mjestu u Ivanić Gradu, a uskoro i u centru Zagreba.

Mineralna kozmetika

Ljepota.indd 47Ljepota.indd 47 9/21/12 8:57:46 PM9/21/12 8:57:46 PM

48 Zdrave vijesti

sezonska njega

Neujednačena boja tena i tamne mrlje pigmenta, bore, opušteni obrisi lica, koža tijela gruba na do-dir i oslabljena tonusa. S tim “us-

pomenama” na ljeto susreće većina žena, ali naši savjeti pomoći će vam da s lica i tijela izbrišete sve neželjene promjene.

Pjegice i mrljeZašto nastaju? Uzrok može biti povećanje broja melanocita (stanica kože koje pro-izvode tamni pigment) ili zbog poveća-ne aktivnosti melanocita, uslijed čega te stanice proizvode više tamnog pigmenta. Dijelimo ih u tri skupine:● Seboreične keratoze ili senilni len-tigo (staračke pjege) izgledaju kao tamni, plosnati madeži, a seboreičnima se nazi-vaju jer vrlo često nastaju uz poru kroz koju koža izlučuje sebum.● Pjegice najčešće nastaju u tridesetim godinama na dijelovima tijela koji su pre-tjerano izlagani suncu. Na koži ostaju cijelu zimu, a s godinama postaju tamnije.● Melazme ili trudničke pjege, tamnije ili svjetlije mrlje smeđe boje, najčešće su si-metrično raspoređene na čelu, jagodicama, nosu i iznad gornje usne, nastaju u trudnoći ili kao posljedica uzimanja oralne kontra-cepcije.

Cijele godine koristite kremu s UV zašti-tom, a svakodnevnom njegom i povreme-nim tretmanima nastojte održati ujedna-čen ritam obnavljanja kože.

Bez obzira na njihovu veličinu, vrstu i po-rijeklo, odstranjivanje tamnih mrlja prepu-stite dermatologu.

Oslabljeni tonusAko ste prošlog ljeta bili aktivni, plivali, vježbali, hodali, vozili bicikl i s prvim dani-ma jeseni opet se vratili u uredski stolac i svoj omiljeni naslonjač, trud uložen tije-kom ljeta zapravo je bio uzaludan. Ako že-lite napetu i čvrstu kožu lica i tijela, krećite se i vježbajte, svaki slobodni trenutak pro-vodite na otvorenom. Ali ne zaboravite da vas na otvorenom čekaju neprijateljske UV zrake - cijele godine.

Tonus i elastičnost kože ovise o obliku i čvrstoći mišića koje koža prekriva, ali u pr-vom redu o elastinu i kolagenu. Te proteine koža prirodno proizvodi, a usporedo s godi-nama slabi intenzitet proizvodnje elastina i kolagena, kao i njihova kvaliteta - čvrsto-ća. Kolagen i elastin nije moguće kremama ugraditi u kožu, ali je moguće potaknuti aktivnost fi broblasta, stanica kože koje ih proizvode, odnosno poboljšati kvalitetu elastina i kolagena.

BoreStvaraju se već oko 25. godine kao posljedica mimike, smanjene količine i oslabljenje kva-litete kolagena i elastina. No bore se stva-raju i kao posljedica djelovanja slobodnih radikala te smanjene proizvodnje prirodnih lipida u koži i nedostatka vode. I hormonske promjene uzrokuju stvaranje bora.

DehidracijaSvi tipovi kože podložni su dehidraciji, a posebno ako je koža izložena stresu i štet-

nim utjecajima. Ako je količina vode u po-vršinskom, rožnatom sloju manja od 8 ili 10 posto, govorimo o dehidriranoj - isušenoj koži. Dehidrirana koža gubi elastičnost, sla-bi i njena prirodna obrambena sposobnost. Potrebne su joj tvari, primjerice aminokise-line i lipidi, koje će joj pomoći da obnovi svo-ju sposobnost vezanja i zadržavanja vode.

Pravi ritam obnavljanjaKao i sve stanice našeg tijela i stanice kože imaju svoj prirodni vitalni ciklus, nepresta-no se obnavljaju. Koža neprestano odba-cuje oštećene i istrošene stanice (i prote-ine) i zamjenjuje ih novima. Koža je dakle programirana za samoobnavljanje, opora-vak i cijeljenje. No prirodni procesi starenja i vanjski utjecaji usporavaju te prirodne sposobnosti kože, ona se teže obnavlja i teže se brani.

Otpornost i sposobnost obnavljanja kože posebno su na udaru pri promjeni godišnjih doba. Kozmetički tretmani cilja-na djelovanja te aktivne tvari kozmetičkih preparata mogu joj pomoći da održi priro-dan ritam obnavljanja i lakše se obrani od štetnih utjecaja. ■

Bez bora i pigmentacijaJesen je pravo vrijeme za tretmane i njegu koji koži vraćaju glatkoću i tonus, pripremaju je za zimu

j j j

Što i kako djelujeŠto i kako djelujeRetinol (retinoična kiselina)

Poboljšava gustoću kože, ublažava bore, potiče aktivnost fi brobla-

sta, poboljšava kvalitetu elastina i kolagena. Pomaže u liječenju

akni, aktivira proces obnavljanja kože.

Alfa i beta hidroksilne kiseline

(glikolna, salicilna…)

Ublažavaju bore, poboljšavaju gustoću kože.

Oprez! Mogu nadražiti kožu.

Ioni bakra

Potiču obnavljanje kože, poboljšavaju kvalitetu elastina i kolagena,

poboljšavaju učinak vitamina C. Oporavljaju zaštitni sloj kože, potiču

odvajanje oštećenih stanica i aktiviraju površinsku cirkulaciju,

ujedno aktiviraju antioksidacijske proteine kože.

Vitamin C

Potiče proizvodnju kolagena, ublažava bore.

Antioksidansi topivi u ulju

(lipoična kiselina, vitamin E, koenzim Q 10, ekstrakt sjemenki

grožđa…)

Smanjuju oštećenja uzrokovana slobodnim radikalima.

jesen njega.indd 48jesen njega.indd 48 9/22/12 12:08:56 AM9/22/12 12:08:56 AM

49Zdrave vijesti

dr organic.indd 49dr organic.indd 49 9/21/12 9:08:52 PM9/21/12 9:08:52 PM

50 Zdrave vijesti

puderi

Tekući puderi nanose se kistom u tankom sloju koji

savršeno ujednačava ten i njeguju kožu

puderi.indd 50puderi.indd 50 9/21/12 9:10:25 PM9/21/12 9:10:25 PM

51Zdrave vijesti

Novi puderi, bez obzira na teksturu i boju, znatno su više od šminke. Osim mikročestica pigmenata koji se prilagođavaju boji tena i vanj-

skom svjetlu sadrže formule koje ciljano djeluju na različite dijelove i procese kože. Iako su prozračni i dovoljno ih je nanijeti u sasvim tankom sloju, djelotvorno suzbija-ju suvišni sjaj i reguliraju lučenje sebuma, sprečavaju dehidraciju, usporavaju stare-nje. Sadrže vitamine, izofl avone, minerale, hijaluronsku kiselinu upakiranu u mikroče-stice, aktivatore prirodnog kolagena i ela-stina, UV fi ltre.

Odaberite najboljeTekući, kompaktni ili puder u prahu, podlo-gu i završni matirajući sloj valja odabrati s jednakom pažnjom s kojom se biraju proi-zvodi za dnevnu i noćnu njegu kože, ovisno o sastojcima proizvoda, odnosno ovisno o svojstvima kože.

Tekući, kremasti i kompaktni puderi po sastavu su emulzije s pigmentima boje i različitim aktivnim sastojcima. Umjesto da se usredotočite na odabir boje, počnite s odabirom teksture koja mora odgovarati tipu kože.

Tekući puderi u pravilu najbolje odgova-raju normalnoj i/ili masnoj i mješovitoj koži. Kremasti puderi najbolji su izbor za izrazito suhu kožu, a većina tih pudera obogaćena je aktivnim tvarima hidratantnog djelova-nja te tvarima, primjerice silikonom, koje zaglađuju površinu kože. Kompaktne tek-sture dobro pristaju svim tipovima kože.

Ipak, za sve pudere vrijedi isto pravilo: što je puder gu-šće teksture, to će bolje po-

krivati nepra-

vilnosti. Stoga, ako želite prirodan izgled, odaberite tekući puder prozračne teksture, a ako želite prikriti mrlje pigmenta ili ošte-ćene kapilare, to ćete lakše postići krema-stim ili kompaktnim puderom.

Vaša bojaPri odabiru boje nije dovoljno voditi računa o tome je li puder taman ili svijetao, od in-tenziteta boje važnija je “podnijansa” kože. Ovisno o količini melanina i karotena koža može imati žućkastu ili ružičastu nijansu, doznajte koja je nijansa vaše kože:● Odstranite šminku i kosu začešljajte prema natrag, lice promatrajte na prirodnom svje-tlu. Najprije licu približite tkaninu žute boje, a potom ružičaste. S jednom bojom vaše će lice izgledati blijedo, s drugom će zablistati.

Ako opazite da vam bolje pristaje žuta boja, vaša koža ima žućkastu podnijansu, i suprotno, ako vam bolje pristaje ružičasta boja, podnijansa vaše kože je ružičasta. Ako vam obje boje dobro pristaju, to znači da je podnijansa vaše kože neutralna.● Promotrite krvne žile na zapešću, jesu li zelenkaste ili plavkaste boje? Zelenkasta boja znak je žute podnijanse, plavkasta boja znak je ružičaste podnijanse.● Ostanite pred ogledalom i promotrite bjeloočnicu tako da donju vjeđu povučete prema dolje. Ako bjeloočnica ima sivu ili ružičastu nijansu, vaša koža ima ružičastu podnijansu, ako bjeloočnica ima žućkastu nijansu, podnijansa vaše kože je žuta.

Kad otkrijete boju i podnijansu svoje kože, lako ćete odabrati boju pudera koja joj najbolje pristaje, koja će se stopiti s te-nom i dati mu blistavost. Nikad ne koristite puder za nijansu tamniji od kože jer će uz tamnu nijansu licu dodati i nekoliko godi-na. Ako odaberete previše svijetao puder, izgledat ćete blijedi i umorni.

Suprotno uvriježenoj navici, boju pudera nemojte testirati na zapešću jer se bojom i strukturom koža zapešća uvelike razlikuje od kože lica. Lakše ćete odabrati odgova-rajuću boju ako puder isprobate na nad-lanici, a najbolje ćete odabrati ako puder isprobate na rubu čeljusti.

Pri testiranju boje pudera važno je da ga dobro razmažete i osjenčate rubove, tako

da se ne vidi razlika između pudera i kože. Ako vam to ne polazi za rukom, znači da niste odabrali odgovarajuću boju.

Ako imate ten neutralne podnijanse, pristajat će vam gotovo sve boje pudera, ako vaša koža ima žućkastu podnijansu najbolje će vam odgovarati puderi sa žu-tom bazom, a koži ružičaste podnijanse najbolje će odgovarati puderi s ružičastim ili crvenkastim pigmentima.

Par jednostavnih pokretaNanošenje pudera jednostavno je, ali to je ujedno i najvažniji dio šminkanja, podloga na koju nanosite sjenilo, rumenilo, ruž. Na očišćeno lice nanesite dnevnu kremu, pri-čekajte da je koža upije, a višak odstranite papirnatom maramicom.

Tekući ili kremasti puder najprije nanesi-te na nadlanicu da se malo zagrije, a potom spužvicom, kistom ili vrhovima prstiju na lice, od središnjeg dijela prema rubovima. Pripazite da uz korijen kose, uz obrve, uz kut oka ili u bori između nosa i kuta usana ne ostane nakupina debljeg sloja pudera. Kako bi se puder bolje stopio s kožom, spu-žvicu kojom ga nanosite najprije navlažite hladnom vodom ili tonikom.

Ako želite potpuno nevidljiv sloj pudera, ako imate ujednačenu boju tena a želite mu dodati samo malo sjaja, tekući puder najprije pomiješajte s malo hidratantne kreme, a potom ga na lice nanesite kistom ili prstima.

Kompaktni puder nanosite suhom spu-žvicom želite li prozračan sloj, a ako želite prikriti nedostatke, nanosite ga navlaže-nom spužvicom.

Kist ili spužvica?Novi puderi nanose se kistom, zapravo koristi se tehnika profesionalnih vizažista. Nanošenje traje kraće, ten izgleda prirodni-je, osim toga kist je lakše očistiti nego spu-žvicu koja je odlična podloga za razmnoža-vanje bakterija. Ostale prednosti kista?● Puder se lakše nanosi u slojevima različi-te debljine, ovisno o nepravilnostima koje želite prikriti.● Lakše dozirate puder i lakše ga nanosite na pregibe i bore. ■

Sloj zaštite i bojePrikrivaju nedostatke i ujednačavaju ten, štite kožu i usporavaju starenje

ne tek-pristaju svim tipovima kože.Ipak, za sve pudere vrijedi

isto pravilo: što je puder gu-šće teksture, to će bolje po-

krivati nepra-

d

puderi.indd 51puderi.indd 51 9/21/12 9:10:31 PM9/21/12 9:10:31 PM

52 Zdrave vijesti

Zdravo grickanjeZdravo grickanjeNe treba više puno dokazivati da je stres pogubniji za naše zdravlje od virusa i bakterija. On uzrokuje promjene na svim organima i u svim našim stanicama, pa ga se povezuje s mnogim tegobama i bolestima, od preranog starenja do srčanih bolesti, pa i novotvorina. Stoga je svaka nova antistresna tehnika dobrodošla. Najnovija antistresna terapija vrlo je ugodna, za mnoge mnogo ugodnija od joge, šetnje ili meditacije. Ne trebate sjediti satima prekriženih nogu i mrmljati ‘om’. Naprotiv, izležavajte se na omiljenom trosjedu, gledajte omiljenu seriju i zadovoljno uzdišite ‘mmmm’. Preduvjet za sve to je da pritom grickate orahe. Orah i orahovo ulje, bogato esencijalnim omega-3 kiselinama, pomaže tijelu u borbi sa stresom i posljedicama stresa, potvrdili su rezultati nedavne američke studije. Svakod-nevnim grickanjem oraha pridonijet ćete snižavanju povišenog krvnog tlaka i razine ko-lesterola niske gustoće, odnosno takozvanog lošeg kolesterola.

Iako nam je još prije desetak godina bila relativno nepoznata, brusnica se sada već udomaćila kod nas, a o tome koliko je dobra za prevenciju upale mokraćovoda i mokraćnog mjehura, ne treba mnogo govoriti. No čini se da je brusnica sposobna boriti se i s jačim bakterijskim neprijateljima osim najče-šćih napadača urinarnog trakta, među kojima je i bakterija Escherichia coli.Sok od brusnice pokazao se naime moćnim borcem i protiv superbakterije,

takozvane “bolničke” bakterije, odnosno MRSA (meticilin rezistentni zlatni stafi lo-kok). Nedavnim istraživanjem ispitivala se sposobnost soka od brusnice na ubi-janje stafi lokoknih sojeva u urinu, uklju-čujući i MRSA, koje su bile pomiješane s E. coli. Pokazalo se da je sok od brusnice djelovao na sve bakterije u urinu te da je posebno učinkovit bio u nadvladavanju sojeva zlatnog stafi lokoka. Taj je rezultat veliki plus za sok od brusnice i dodatni argument za njegovo korištenje.

prehrana

BRUSNICOMprotiv superbakterija

Prirodno rješenje zaEREKTILNU DISFUNKCIJUU slatkim lubenicama krije se mnogo više od slasnog zalogaja: pokazalo se da lubenice, koje još kratko vrijeme možemo naći u ponudi naših tržnica, potiču optok krvi u istoj mjeri kao razne tablete za pomoć pri erektilnoj disfunkciji, pa i one najpoznatije među njima. To svojstvo omo-gućuje citrulin, jedan od sastojaka lubenice, koji se u tijelu konvertira u aminokiselinu arginin, koja pak opušta širi žile i poboljšava cirkulaciju u svim dijelovima tijela. Potvrdila je to talijan-ska studija koja je pratila skupinu muškaraca srednjih godina s erektilnom disfukcijom koji su mjesec dana uzimali dodatke citrulina i koji su nakon toga većinom prijavljivali učestalije i kvalitetnije erekcije, te američka studija u kojoj su muškarci u tu svrhu svakodnevno pili dvije-tri čaše soka od lubenice. Terapija s lubeni-com ispostavila se usto i ugodnijom, jer ne pada teško na želudac poput nadomjestaka arginina, no stručnjaci napominju da za borbu protiv erektilne disunkcije sama lubenica možda i neće biti dovoljna, ali da poticanjem cirkulacije uvelike pomaže.

Stotine je istraživanja potvrdilo brojne i velike koristi od konzumiranja ribljeg ulja, odnosno masne ribe. Preparati s ome-ga-3 masnim kiselinama u prodaji su na tisućama prodajnih mjesta, a milijuni ljudi ih svakodnevno koriste. Ipak, možemo li pretjerati s uzimanjem omega-3 prepa-rata? Naravno. Stručnjaci tvrde da osobi koja se normalno hrani i kroz hranu dobiva omega-3 masne kiseline dodatno uzima-nje nije ni potrebno. Odnosno, ako se već i koriste, da je primjena barem u odgovara-jućim količinama. Budući da omega-3 masne kiseline poma-žu sprečavanje stvaranja upalnih procesa kod osoba s pretjerano aktivnim imuno-snim sustavom, ako imate zdrav imuno-sni sustav i ako uzimate pretjerane doze preparata s omega-3 masnim kiselinama, one će djelovati tako da će potisnuti dje-lovanje vašeg imunosustava. A to će rezul-tirati smanjenim imunitetom, pa ćete biti podložniji raznim infekcijama. Jednostav-no rečeno, pretjerano uzimanje preparata s omega-3 masnim kiselinama polučit će suprotan učinak pa ćete patiti upravo zbog onog zbog čega ste ih započeli uzimati.

Ni previše, ni premalo

prehrana.indd 52prehrana.indd 52 9/21/12 10:28:39 PM9/21/12 10:28:39 PM

53Zdrave vijesti

Sigurno mršavljenjeJedino što će naveliko reklamiranim proizvodima za mr-šavljenje izgubiti na težini najvjerojatnije je vaš – novčanik. Zaključak je to njemačkih znanstvenika koji usto tvrde da svi ti proizvodi koji mame sigurnim obećanjima nisu nimalo učinkovitiji od primjerice tabletice saharina. Stručnjaci su ispitivali devet proizvoda koji navodno pomažu u mršav-ljenju (na bazi l-karnitina, praha kupusa, ekstrakta bijelog graha, kave guarane i drugog) i nazivaju se ‘uništavačima masti’, ‘kontrolorima apetita’, ‘ubrzivačima metabolizma’ i ‘terminatorima ugljikohidrata’, koje su koristili dobrovoljci s viškom kilograma, a rezultat je bio prosječni gubitak 1-2 kg u osam tjedana, navlas jednaki rezultat postigla je i gru-pa koja je koristila placebo, odnosno ništa.

Jedimo sezonskiPri kupovini voća nemojte se uvijek rukovoditi njegovom zdravom i primamljivom bojom. Neke sorte voća tretiraju se kemijskim sredstvima u cilju sprečavanje procesa zrenja, odnosno da bi namirnica imala duži rok trajanja na polica-ma trgovinskih centara. Tako zapravo možete kupiti voće koje se prema boji doima svježe, dok je u stvarnosti ubrano danima, ako ne i tjednima prije. Osim toga halogena rasvjeta u trgovačkim centrima prido-nosi tome da voće i povrće izgleda svježije nego što jest. Pod tom rasvjetom jagode, trešnje i lubenice uvijek izgledaju crveni-je, a zeleno povrće, primjerice mahune, špinat i salata, zelenije. Želite li biti sigurni da kupujete svježe, kupujte sezonsko voće od nepo-srednih proizvođača.

Papaja nije samo ukusno i sočno tropsko voće, prebogato vitamini-ma i fi tokemikalijama, nego se i tra-dicionalno koristi za liječenje brojnih bolesti, dok joj vrijednost sve više pri-znaje i službena medicina. Najnovije japansko istraživanje otišlo je i korak dalje te proglasilo papaju neprijateljem stanica raka. Preciznije rečeno, otkriveno je da ek-strakt listova suhe papaje ima izrazito protutumorsko djelovanje na široku lepezu tumora: vrata maternice, dojki, jetre, pluća i gušterače. Proizvodi na bazi papajina lišća još su u fazi ispitiva-nja, a dok ne budu dostupni na tržištu, korisno je jesti papaju, svježu ili suhu. Budući da je izrazito bogata antioksidansima, karotenoidima, vitaminima i enzi-mima, korisna je kako za ljepotu, tako i za zdravlje, a nezaobilazna je u prehrani pri infekciji virusom herpe-sa i humanim papiloma virusom.

Dobra strana PAPAJE

prehrana.indd 53prehrana.indd 53 9/21/12 10:28:45 PM9/21/12 10:28:45 PM

nutrijenti

54 Zdrave vijesti

Nedostatak vitamina može iza-zvati poremećaje metabolizma, potaknuti pojavu raznih bolesti i oštećenja. Najbolji način da ti-

jelu osiguramo sve potrebne nutrijente jest raznovrsna prehrana. No u nekim razdobljima života ni takva, uravnoteže-na i raznovrsna prehrana nije dovoljna. U periodima povećanog tjelesnog napora ili stresa, pri bavljenju sportom, u vrijeme nekih bolesti i oporavka nakon bolesti, u trudnoći i sl. potrebne su nam dodatne količine vitamina.

Prema nekim statistikama većina ljudi unosi dovoljno vitamina C i E te betaka-rotena. Želimo li tijelu osigurati potrebnu količinu vitamina C, svakog dana trebalo bi pojesti 200 - 300 grama voća i povrća, i to onog tamnozelene i narančaste boje. Najbolji izvor vitamina E jesu biljna ulja. Nutricionisti stoga za kuhanje i začine savjetuju hladno prešano maslinovo ulje, ulje repice, suncokretovo ulje i ulje pšenič-nih klica.

Kako djelujuNeprestano nam nova istraživanja otkri-vaju brojne pozitivne učinke vitamina. Na primjer vitamin E se u kombinaciji s nekim drugim tvarima pokazao vrlo učinkovitim u borbi protiv srčanih bolesti, staračke demencije, pa čak i nekih oblika tumora, dok vitamin A preventivno može pomoći protiv raka kože.

Potreba za vitaminima ne ovisi samo o

nedostaje vitamina C i E, što je posljedica bolesti, te im liječnik propisuje uzimanje primjerenih vitaminskih pripravaka.

Voće i povrće svakog danaUravnotežena i raznovrsna prehrana veći-ni je ljudi dovoljna za zadovoljenje potre-ba za vitaminima.- Svakodnevno pojedite veliki tanjur sala-

te jer sadrži obilje hranjivih tvari.- Voće je idealan međuobrok koji će ubla-žiti glad.- Voće i povrće nemojte guliti jer kora i sloj neposredno ispod kore sadrže većinu čo-vjeku potrebnih vitamina.- Voće i povrće jedite pet puta na dan.- Birajte voće i povrće živih boja, što je ša-renije to je zdravije.

VITAMINI I MINERALIkoje i koliko doista trebamotrenutačnom zdravstvenom stanju nego i o načinu života. Sportaši zbog povećane potrošnje energije i ugljikohidrata imaju povećanu potrebu za vitaminima C, E i betakarotenom koji imaju zaštitno djelo-vanje na stanice, te za vitaminom B1. Pu-šači imaju otprilike 40 posto veću potrebu za vitaminom C i oko 50 posto za vitami-nom E. Oboljelima od dijabetesa često

Sudjeluju u važnim procesima metabolizma, doznajte koliko i kojih vam vitamina i minerala treba, gdje ih pronaći u najboljem obliku

Vitamini i minerali.indd 54Vitamini i minerali.indd 54 9/21/12 10:42:24 PM9/21/12 10:42:24 PM

55Zdrave vijesti

Pravilno čuvajte i pripremajteDa bi voće i povrće sačuvalo maksimal-nu količinu vrijednih nutrijenata, važno je kako ga čuvamo i pripremamo.- Voće i povrće čuvajte na hladnom i ta-mnom mjestu, i to kratko vrijeme.- Pripremajte voće i povrće neposredno prije konzumacije.- Ne usitnjavajte voće i povrće prije pranja.- Povrće kuhajte u maloj količini vode, ti-jekom kuhanja nemojte ga nepotrebno miješati, vodu u kojoj ste kuhali povrće iskoristite za juhe i umake.- Pripremljena jela ne držite na toplom.- Sokove od voća i povrća čuvajte u stakle-nim bocama.

I minerali su važniUz vitamine i minerali su neophodni za pra-vilno funkcioniranje organizma. Minerali su anorganske tvari prisutne u kostima i dugim

tkivima, u krvi i mozgu, enzimima, hormo-nima… Organizam ih ne može sintetizirati, a tijelo ih gubi probavom i znojenjem, pa ih je potrebno svakodnevno nadoknađivati namirnicama. Nepravilna prehrana, stres, povećani napori mogu dovesti do ozbiljnog manjka minerala. Nedostatak samo jednog minerala može uzrokovati poremećaj nekih funkcija organizma.Minerali se dijele na:- makroelemente, minerale koje organi-zam treba više od 100 mg dnevno, to su: kalcij, magnezij, kalij, fosfor, natrij, klor, sumpor;- mikroelemente, to su cink, mangan, željezo, fl uor, bakar, jod;- elemente u tragovima, to su selen, bor, krom, silicij, molibden, kobalt.

Iako svaki mineral ima svoju određenu funkciju, njihovo je djelovanje međusobno vrlo povezano, najčešće djeluju u sinergiji. ■

Kalcij za čvrste kosti, zdrave živce, pročišćavanje krvi; dnev-na doza iznosi oko 900 mg.

Magnezij za kosti, srce, imunitet, protiv stresa; dnevna doza 300 mg.

Željezo za opskrbu stanica kisikom, imunitet, metaboli-zam; dnevna doza 15 mg.

Cink za imunitet, cijeljenje rana i ožiljaka, zaštitu staničnih membrana;

dnevna doza 12 mg.

Bakar za stvaranje crvenih krvnih stanica, apsorpciju željeza iz crijeva; dnevna

doza 1,5 - 3 mg.

Jod sastavni je dio hormona štitnjače koji regulira metabolizam; dnevna doza 200 mikrograma.

Selen snažan je antioksidans; dnevna doza 30 - 200 mikrograma.

Krom za pretvaranje šećera i ugljikohidrata, tj. metabolizam inzulina; dnevna doza 50 - 200

mikrograma.

Za što i koja nam je količina pojedinog minerala potrebna?

Vitamini i minerali.indd 55Vitamini i minerali.indd 55 9/21/12 10:42:28 PM9/21/12 10:42:28 PM

56 Zdrave vijesti

Organske rajčice obiluju antioksidansimaStudija provedena na Sveučilištu u Barceloni otkrila je da organski uzgojene rajčice sadrže više razine fenola, snažnih antioksidansa, nego konvencionalno uzgojene rajčice. Znanstvenici su do tog otkrića došli analizirajući vrstu rajčice pod imenom Daniela. Upotrebom tekuće kromatografi je identifi cirali su 34 različita fenolna sastojka te potvrdili pretpostavku od prije: organski uzgojene rajčice, u usporedbi s konvencionalnim, sadrže više blagotvornih antioksidansa. Različiti sadržaj antiokisdansa autori studije pripisuju upotrebi gnojiva. Naime, organski uzgoj ne upotrebljava dušično gnojivo, zbog čega je biljka prisiljena koristi vlastite obrambene mehanizme protiv okolišnih čimbenika povećavajući sadržaj antioksidansa. Što je stres veći, veći je i sadržaj antioksidansa, a čini se da gnojivo u konvencionalnom uzgoju štiti biljku od stresa. Izvor: Journal of Agricultural and Food Chemistry

Istraživanje na životinjama otkriva još jedno štetno djelovanje dugotrajne prehrane bogate mastima. Naime mjereći kvalitetu sna i periode budnosti u štakora koji su osam tjedana dobivali prehranu bogatu mastima, otkriveno je da štakori na takvoj prehrani spavaju dulje, ali im je san isprekidaniji. Povećano vrijeme spavanja najviše se odvijalo tijekom aktivnog dijela dana što nalikuje pretjeranoj pospanosti po danu u pretilih osoba. Znanstvenici lošiju kvalitetu spavanja u pretilih jedinki objašnjavaju smanjenom osjetljivošću na oreksin, kemikaliju koja se stvara u mozgu, a odgovorna je za stabiliziranje sna i stanja budnosti. Izvor: Annual Meeting of the Society for the Study of Ingestive Behavior

Voće i povrće može smanjiti simptome astmeStudija u kojoj je sudjelovalo 137 oboljelih od astme uočeno je da unos karotenoida može popraviti kliničku sliku oboljelih. Sudionici studije su 14 dana dobivali ili prehranu bogatu antioksidansima (pet porcija povrća te dvije porcije voća dnevno) ili prehranu siromašnu antioksidansima (manje od dvije porcije povrća i jedne porcije voća dnevno). Prema rezultatima osobe koje su dobivale prehranu bogatu antioksidansima imale su bolju prohodnost dišnih puteva u odnosu na osobe koje dobivale prehranu siromašnu antioksidansima.Izvor: Am J Clin Nutr, 2012 Sep; 96(3): 534-43

ZDRAVIM PORUKAMA do zdravijeg izboraSve osobe koje su na dijeti ili su pretile znaju koliko je teško odoljeti kaloričnoj i masnoj hrani, no nova bi im studija mogla u tome pomoći. Naime pokazalo se da jednostavno isticanje poruka o zdravijem izboru na posterima i jelovnicima u restoranima potiče odabir nutritivno vrjednije hrane siromašnije kalorijama, kao i odabir manjih porcija. Poanta takva pristupa jest podsjećanje na cilj postizanja zdravlja i vitke linije, a zanimljivo je da osobe koje nisu zabrinute svojom težinom nisu „pogođene“ porukama. Autori studije uvjereni su da taktika isticanja zdravijih izbora u restoranima, osobito onih s brzom hranom, može pomoći u kontroli tjelesne mase. Izvor: Annual Meeting of the Society for the Study of Ingestive Behavior

Lošija kvaliteta spavanjaZBOG MASNE HRANE

I kod tjelovježbe ponekad vrijedi: MANJE JE VIŠEMANJE JE VIŠENedavno su istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu pokazali da dnevna tjelovježba u trajanju od 30 minuta daje bolje rezultate u smanjenju tjelesne mase nego tjelovježba u trajanju od 60 minuta. Svoje istraživanje objavili su u časopisu American Journal of Physiology. Trinaest tjedana istraživači su pratili 60 teških, no zdravih danskih muškaraca koji su nastojali tjelovježbom smanjiti tjelesnu masu. Polovina muškaraca vježbala je sat vremena dnevno, a polovina 30 minuta dnevno. Istraživači su utvrdili da je 30-minutna tjelovježba, tijekom koje se osoba dovoljno oznoji, dovoljna za gu-bitak suvišne tjelesne mase. Prosječno su muškarci koji su vježbali 30 minuta dnevno izgubili 3,6 kilograma u tri mjeseca. Oni koji su vježbali 60 minuta dnevno u istom vremenskom periodu izgubili su 2,7 kg.

vitamini.indd 56vitamini.indd 56 9/21/12 10:53:29 PM9/21/12 10:53:29 PM

57Zdrave vijesti

Za mlađe žene i muškarce gubitak suvišnih kilograma je izvediv cilj, ali je čak i za njih dugotrajno održavanje postignute mase već značajniji izazov. Za žene u postmeno-pauzi, prema autorima studije objavljene u Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, to je još znatno teže. Autori studije objašnjavaju da nekoliko čimbenika može otežati gubitak tjelesne mase, a potom i održavanje postignute mase kod žena u postmenopauzi. Prema njima, gubitkom kilograma smanjuje se i motivacija, nadalje, u postmeno-pauzi dolazi i do fi zioloških promjena koje uključuju usporavanje metabo-lizma te povećanje razine hormona koji potiču apetit. U samom istra-živanju sudjelovalo je 508 žena s prekomjernom tjelesnom masom u postmenopauzi, a nastojalo se utvr-diti utjecaj određenih poremećaja u

prehrambenom ponašanju te izbora hrane na gubitak tjelesne mase nakon šest i nakon 48 mjeseci. Sudionice su podijeljene u dvije grupe: - Zdravstveno-edukativna grupa: u ovoj grupi žene su pohađale seminare o sveo-buhvatnom zdravlju žene. Pri tome se nije puno pažnje pridavalo gubitku tjelesne mase.

- Grupa kojoj se mijenjao životni stil: žene iz ove grupe imale su organizirane sastan-ke sa psiholozima, trenerima te nutricio-nistima. Poticane su na smanjenje unosa masnoća i povećanje unosa voća, povrća i cjelovitih žitarica te na redovitu umjerenu tjelesnu aktivnost. Utvrđeno je da su, u kombiniranoj popula-ciji dviju grupa, prehrambene navike strogo

povezane s gubitkom tjelesne mase nakon šest mjeseci. Te navike uključuju smanjenje unosa pržene hrane, slatkiša i deserta, povećanje unosa ribe, rjeđe objedovanje vani i manji unos zasla-đenih napitaka. One koje su i nakon četiri godine težile manje, jele su manje slatkiša i deserta te pile manje zasla-đenih napitaka. Manji unos mesa i sira te veći unos povrća i voća također su važni preduvjeti za dugotrajan gubitak tjelesne mase.

Studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazala je da bademi sadrže 20 % manje kalorija nego što se prethodno smatralo. Tim znanstvenika upotrijebio je novu metodu određivanja kalorija u bademima koja se temelji na tradicionalnoj metodi, ali u obzir uzima kalorije koje se stvarno probavljaju i apsorbiraju. Za potrebe studije 18 zdravih odraslih osoba 18 se dana hranilo jednom od triju dijeta koja je osiguravala 0,42 g ili 84 g badema dnevno. Znanstvenici su zadnjih devet dana studije skupljali i analizirali urin i feces ispitanika kako bi mogli odrediti sadržaj makronutrijenata i energije. Iz skupljenih podataka odredili su metaboliziranu energiju iz badema. Rezultati su pokazali da 30 g badema osigurava 129 kalorija, a ne 160 kako se do sada smatralo. Nova studija potvrđuje prethodna istraživanja koja su indicirala da se masti iz badema ne apsorbiraju toliko lako kao masti iz većine druge hrane.

Dugotrajan gubitak kilograma nemoguća misija za žene u postmenopauzi?

Pokoji kilogram viška, čak i kod pre-komjerne tjelesne mase, ne samo kod pretilosti, povećava rizik za povratak karcinoma dojke unatoč optimal-noj terapiji koju pacijentice primaju. Zaključak je to studije objavljene u internetskom izdanju časopisa Cancer, a prema kojoj prekomjerne tjelesne masnoće uzrokuju hormonske promjene i upalu koje mogu imati za posljedicu širenje karcinoma dojke te njegov recidiv unatoč valjanoj tera-piji. Nadalje, žene s prekomjernom tjelesnom masom i dijagnosticiranim karcinomom dojke imaju veći rizik od prijevremene smrti u odnosu na žene s jednakom dijagnozom, no adekvatnom tjelesnom masom. U svojem istraživa-nju znanstvenici su uspoređivali ishod bolesti pacijentica s prekomjernom tjelesnom masom, pretilih pacijentica i pacijentica s adekvatnom tjelesnom masom koje su imale dijagnosticiran karcinom dojke stadija I - III. Utvrdili su da povećan indeks tjelesne mase značajno povećava rizik od recidiva (za 30%) te smrt uslijed karcinoma dojke (za gotovo 50%) unatoč optimalnoj terapiji koja uključuje kemoterapiju i hormonsku terapiju.

Pretilost i rizik od karcinoma dojkeNiskokalorični bademiNiskokalorični bademi

Zaposlene majke posvećuju manje vremena DJEČJOJ PREHRANI

Prema istraživanju provedenom na Sveušilištu Cornell, zaposlene Amerikanke provode prosječ-no tri i pol sata manje kuhajući, kupujući namir-nice i igrajući se s djecom u odnosu na majke kućanice i nezaposlene majke. Pritom muškarci vrlo malo popunjavanju ove „praznine“. Zaposle-ni očevi na spomenute aktivnosti dnevno potroše 13 minuta, dok nezaposleni 41 minutu, otkriva studija koja će biti objavljena u prosinačkom izdanju časopisa Economics and Human Biology. Kako bi nadoknadile ovaj vremenski defi cit, zaposlene majke znatno češće kupuju gotove obroke, a ti obroci u pravilu ima manju nutritivnu vrijednost od obroka pripremljenih kod kuće.

vitamini.indd 57vitamini.indd 57 9/21/12 10:53:34 PM9/21/12 10:53:34 PM

58 Zdrave vijesti

Umor, nedostatak elana, podočnja-ci i hrapava koža prvi su znaci neu-redne probave, ali i viška otpadnih i štetnih tvari u organizmu. Za pro-

čišćavanje organizma nije dovoljan samo odmor, potrebne su promjene u prehrani, povećani unos tekućine...

Za dulji odmor i veće promjene životnih navika možda nemate vremena, a možda ste se s godišnjeg odmora vratili umorni? Valja se pripremiti za nove radne i obiteljske obaveze, ali i za tegobe koje donose jesen i zima. Postoji brz i djelotvoran, dvodnevni program pročišćavanja koji će tijelo oslo-boditi svega suvišnog, a opskrbiti ga no-vom energijom. Zasniva se na iskustvima 5000 godina stare ayurvedske recepture.

Prema ayurvedskoj fi lozofi ji koža je odraz zdravlja. Ako je organizam zasićen toksinima u tolikoj mjeri da ih limfni i probavni sustav ne uspijevaju izlučiti, koža će izgubiti sjaj i elastičnost, javit će se osjećaj umora, nedo-

statka tjelesne energije. Tada je potrebno uspostaviti ravnotežu i pravilan ritam funk-cija tjelesnih sustava za pročišćavanje. Ayur-vedski terapeuti predlažu temeljito čišćenje organizma dva puta godišnje, krajem zime, odnosno početkom proljeća, i u jesen, prije početka zime, kako bi se tijelo oporavilo i pripremilo za klimatske promjene.

Predlažemo vam program za detoksika-ciju za koji ćete sigurno pronaći vremena jer je za njega dovoljan jedan vikend, dani u kojima se doista možete posvetiti sebi. Kako biste u tome i uspjeli te kako bi taj vikend-program doista dao rezultate, s pripremama počnite već u srijedu, a pravi program detoksikacije počnite u petak na-večer. Cijeli program završava u ponedje-ljak ujutro. Proučite naše savjete i nemojte odustati čak i ako već sad znate da ćete nešto morati propustiti. Bez obzira na to, nakon dvodnevnog programa za detoksi-kaciju u ponedjeljak ćete se osjećati bolje

i izgledat ćete ljepše. Šteta bi bila da se ograničite samo na vikend, masaže te teh-nike disanja i opuštanja koje vam savjetu-jemo idealan su saveznih zdravlja i dobrog izgleda cijelu godinu.

Tri dana za pripremuDa biste vikend-programom detoksikacije postigli što bolje rezultate, s pripremama počnite već u srijedu.

Prema ayurvedskom učenju izgled i zdrav-lje kože odraz su djelovanja debelog crijeva. Stoga želite li opaziti promjene na svojoj koži, morate prije svega potaknuti izlučiva-nje toksina iz crijeva. Prije početka valja znati da, iako je riječ o kratkotrajnom programu, to nikako nije jednostavan program. Ako rezul-tate želite vidjeti nakon 48 sati, potrebno je uložiti i nešto truda, i to svih pet dana - tije-kom tri dana pripreme i dva dana programa za pročišćavanje. Nakon tog ćete, vjerujte, izgledati i osjećati se savršeno!

detoksikacija

Vikend-program Vikend-program ZA PROČIŠĆAVANJEZA PROČIŠĆAVANJE

Pročistite tijelo, pokrenite imunitet,

pripremite se za promjenu godišnjeg

doba, koži vratite sjaj svježine. Sve to za

samo 48 sati!

detox vikend.indd 58detox vikend.indd 58 9/21/12 10:55:04 PM9/21/12 10:55:04 PM

59Zdrave vijesti

ČEGA SE ODREĆI?Mesa, ribe, jaja, orašastih plodova, alko-hola, šećera, cigareta, kave, pšeničnih proi-zvoda (posebno onih rafi niranih), mliječnih prerađevina.

S jelovnika valja izbaciti i hladna jela - da-kle nema salate i/ili hladne vode i napitaka.

Međuobroke, ako osjetite potrebu za je-lom, zamijenite kruškom ili jabukom koje prethodno držite na sobnoj temperaturi.

Večernji obroci opterećuju probavu, sto-ga posljednji dnevni obrok pojedite najka-snije u 19.30.

Loše televizijske emisije zamijenite čita-njem i slušanjem ugodne glazbe koja vas smiruje i opušta. ŠTO JESTI?Dan započnite sokom od polovice limu-na kojem dodajte malo crvene papričice, malo ribanog đumbira i 1 žlicu lanenog ili sezamovog ulja. Sve to pomiješajte s 1/2 litre mlake vode (hladnu vodu pomiješajte s prokuhanom vodom).

Kavu zamijenite biljnim čajem, a dnev-no se zadovoljite jednom šalicom crnog čaja. Ostalo neka bude čaj od metvice, koji olakšava probavu i potiče energiju, čaj od komorača, koji potiče rad jetre, ili čaj od ka-milice, koji smiruje.

Svakog dana popijte po dvije litre vode sobne temperature.

Za doručak pojedite pahuljice organskog porijekla sa sojinim ili rižinim mlijekom.

Za ručak i večeru pojedite povrće kuha-no na pari i smeđu basmati rižu te juhu od mahunarki. Jela začinite kimom, kardamo-mom, đumbirom, crnim paprom. Ti začini pospješuju probavu.ŠTO RADITI?Nastojte svako jutro natašte šetati ili vjež-bati barem pola sata, a nakon večere ba-rem pet minuta. Jednostavne vježbe iste-zanja i joga potiču procese pročišćavanja, pravi je trenutak da svom tijelu priuštite njihov blagotvorni učinak.

Opuštajuću masažu priuštite si u petak navečer, to je idealan početak intenzivnog vikend-programa za detoksikaciju.

Vaš vikend za detoksikacijuLako probavljiva jela olakšat će probavu i pročišćavanje organizma, a promjene ćete opaziti najprije na koži. Dodate li tome i pravilnu njegu kože te masažu i opuštanje, osjećat ćete se poletno, a koža će zablistati sjajem svježine.

ŠTO JESTI?Budući da funkcije probave i stanje probav-nog sustava utječu na cijeli organizam, pa tako i na kožu, potrebno je poduzeti neke promjene u prehrani. Za vikend nema većih promjena, riječ je zapravo o nastavku onog što ste počeli u srijedu. Potrebno je samo dodati neka jela. Doručak: Pahuljice organskog porijekla i/ili kuhano voće. Jabuke, kruške i mare-lice prokuhajte par minuta (u malo vode bez šećera), nakon kuhanja dodajte malo struganog cimeta i muškatnog oraščića. U rashlađeno voće još možete dodati sojino ili rižino mlijeko ili obični, obrani jogurt.Ručak i večera: I dalje je na jelovniku za-činjeno povrće kuhano na pari i smeđa ba-smati riža. No tim osnovnim jelima možete još dodati i neka nova jela. Odaberite jelo koje vam se najviše sviđa, svako jelo koje vam predlažemo korisno je jer potiče pro-čišćavanje organizma.

Juha za obnovu kože Pojedite jednu zdjelicu juhe za ručak, jednu za večeru. Izuzetno dobro potiče čišćenje crijeva, vrlo se lako probavlja i vrlo je zasit-na. Jednom pripremljena juha može trajati dva dana, ali važno je da je čuvate na sob-noj temperaturi.

Potrebno vam je: 1/2 šalice (125 g) mun-go graha, namočenog preko noći u vodi, i ½ šalice crvene leće; 2/3 šalice smeđe basmati riže; 4 šalice temeljca organskog porijekla; po ¼ žličice kurkume, đumbira, kima i korijandra; sezonsko povrće po želji (špinat, kupus, šparoge, grašak, brokula); 1 žlica pročišćenog maslaca (ghee); seza-movo ili konopljino ulje

Isprani grah i leću stavite u lonac, dodaj-te rižu i 4 šalice vode. Umiješajte temeljac i začine te zagrijavajte do vrenja i kuhajte na laganoj vatri još 20 minuta, tako da se aro-me dobro prožmu. Dodajte povrće i kuhaj-te pokriveno još 10 minuta na vrlo laganoj vatri, dok povrće omekša. Dodajte maslac i ulje, promiješajte. Pojedite odmah ili kad osjetite želju za zdjelicom juhe.

Iako sadrži vrlo malo masnoća, ova je juha vrlo zasitna.

Juha protiv oteklinaOvo je savršen obrok za ublaženje nadu-tosti, ali i protiv prekomjerna nakupljanja vode u predjelu trbuha, zglobova i lica.

Potrebno vam je: 50 g ječma; 1 svežanj nasjeckanih šparoga; 1 šalica fi no nasjec-

kanog svježeg komorača; 1 svežnjić sitno nasjeckanog korijandra; 1 žlica sjemenki komorača; prstohvat kima; crni papar

Sve namirnice pomiješajte u loncu i pre-krijte vodom. Pustite da uzavre i kuhajte na laganoj vatri još jedan sat. Ova juha može stajati par dana.

Kako njegovati tijeloIzgled kože itekako je povezan s onim što jedemo, dakle hrana i napici svojevrsna su njega iznutra. Predlažemo vam neke na-pitke, a vi odaberite one koji vam odgova-raju okusom, vodeći računa o potrebama, tj. tipu svoje kože. ALOE VERA ZA GLATKU KOŽUIzmeđu obroka popijte oko dvije žlice soka aloe vere s malo cimeta. To je iskušani recept za smanjenje apetita i želje za hranom, ali i za hidrataciju te obnovu kože. Sok aloe vere istovremeno je savršen tonik za lice i izvrstan čistač crijeva. Važno je da pijete čisti sok i to otprilike dva sata nakon svakog obroka.

d

je

Biljke koje pročišćavajuAko vam je lice blijedo, a oči uokvirene tamnim kolutovima, to može biti znak nedostatka željeza. Prije nego što posegnete za dodacima prehrani, od kojih neki dodatno opterećuju probavu, svaki dan popijte čašu soka od mrkve. Podići će razinu tjelesne energije i poboljšati tonus kože. Sok najbolje je popiti prije doručka.

➜

detox vikend.indd 59detox vikend.indd 59 9/21/12 10:55:05 PM9/21/12 10:55:05 PM

60 Zdrave vijesti

VODA S LIMUNOM ILI LIMETOM Iscijedite sok od cijelog limuna ili limete u pola litre pročišćene ili izvorske vode sobne temperature. Pijte u malim gutljajima tije-kom dva sata. Kiseli okusi citrusnog voća i njihov adstringentni učinak poznati su po detoksikacijskom učinku. Najbolje ih je piti u poslijepodnevnim satima, a korisni su i stoga što smanjuju apetit i želju za nekim namirnicama.ČAJ PROTIV OTICANJANastavite piti čajeve od metvice i komora-ča tijekom vikenda. Ako ispod očiju imate vrećice ili imate problema sa sinusima, pripremite uvarak prema sljedećem recep-tu: ½ žličice ribanog đumbira i 3 mahune kardamoma kuhajte u vodi 5 minuta. Taj uvarak možete piti u svako doba dana, ali posebno dobro ga je popiti prije odlaska na počinak, pogotovo ako patite od začeplje-nih sinusa i oticanja tijekom noći. Jednako tako koristan je za smirenje želuca.

Disanje za pročišćavanjePravilno disanje neophodno je za dobro zdravlje. Steknete li naviku pravilnog disa-nja, svom tijelu ćete osigurati veću količinu kisika i pomoći mu da se lakše i brže oslo-bodi ugljikova dioksida. Rezultat je i bolji optok krvi, što se vrlo brzo vidi na lijepoj boji kože. Tijekom vikenda za detoksika-ciju preporučujemo vam dva puta dnevno vježbu disanja:NAIZMJENIČNO DISANJE KROZ NOSNICESjednite na pod, na mekani, ali plitki jastuk, prekriženih nogu, uspravnih leđa i opušte-nih ramena, pa dišite sporo, normalno. Udahnite duboko i prstenjakom desne ruke zatvorite lijevu nosnicu. Izbrojite do 8

i izdahnite kroz slobodnu nosnicu. Potom udahnite kroz istu nosnicu još jednom i izbrojite do 4, nakon čega opet izdahnite. Otvorite lijevu nosnicu, a zatvorite desnu nosnicu palcem. Udahnite, izbrojite do 8, izdahnite. Po-novite isto s time da nakon udaha brojite do 4. Sve zajed-no ponovite najviše 4 puta sa svakom nosnicom. Vjerojatno ćete ustanoviti kako na jednu nosnicu teže dišete, no što više vježbate, ta će se nosnica po-stupno oslobađati. Preporuču-jemo da ovu vježbu disanja svakodnevno provodite i nakon vikenda detoksikacije.

Masaža lica i tijelaSvakodnevna samomasaža vrlo je koristan poticaj, ne samo za kožu već i za cijelo ti-jelo. Ona potiče i podiže razinu energije, potiče površinsku cirkulaciju, a ujedno po-boljšava opće zdravstveno stanje i tonus kože. Svaki dan vikenda za detoksikaciju

provedite cjelovitu masažu lica i tijela. Na-pravite li je uvečer, lakše ćete zaspati, dok će vas jutarnja masaža razbuditi i opskrbiti energijom potrebnom za cijeli dan. I nakon vikenda za detoksikaciju pokušajte masa-žu provoditi par puta tjedno. SUHO ČETKANJE TIJELAMekanom četkom, rukavicom od biljnih vlakana ili frotira masirajte tijelo kružnim pokretima. Počnite od stopala, a završite na rukama, važno je da pokreti idu prema srcu (od stopala prema bedrima i kukovima od zapešća prema ramenima), trbuh masi-rajte kružnim, širokim pokretima u smjeru kazaljke sata. Tako iščetkajte cijelo tijelo s izuzetkom lica. To će stimulirati obnavljanje površinskog sloja kože i površinski krvotok.MASAŽA LICAPrema ayurvedskom učenju postoje točke koje su povezane s točno određenim lim-fnim čvorovima. Njihovom podražavanjem pospješuje se izlučivanje štetnih i suvišnih

tvari putem limfe. Zagrijte dvije žlice ulja za masažu na blagoj vatri do temperature tijela. Najbolje je da to bude potpuno čisto sezamovo ulje organskog porijekla, ono naj-bolje odgovara koži.

Najprije trljajte glavu dla-nom oko 30 sekundi, pa ma-sirajte bazu lubanje kao da na

suho šamponirate kosu.Na prste nanesite malo toplog ulja, pro-

trljajte dlanove, te njima lagano protrljajte lice. Nakon toga, uz duboko disanje, kažipr-stom i srednjakom tridesetak sekundi pri-tišćite sljedeće točke: sredinu čela između obrva, sljepoočnice, korijen svake nosnice i točku koja je ispod oka, točno u sredini, is-pod zjenice oka.

Kližući prstima obiju ruku, prijeđite uzduž obrva, od sredine prema sljepoočnicama.

Pokrete ponavljajte otprilike pola minu-te. Nastavite s istim kretnjama nježno duž čela još pola minute.ULJE I VRUĆA KUPKA ZA TIJELONanesite ulje po cijelom tijelu, uključivši ruke i noge, nježnim kružnim pokretima. Nakon toga pripremite toplu kupku, u vodu dodajte esencijalna ulja i ostanite u kadi 5-10 minuta. Topla voda otvorit će pore kože dovoljno da potakne znojenje, čime ćete još dodatno olakšati izlučivanje naku-pljenih štetnih i suvišnih tvari iz tijela. Ne-mojte se začuditi ako ćete se nakon kupke znojiti u krevetu više no obično. ■

Ugodne, nježne vježbeOvaj vikend nije vrijeme za teške i zahtjevne vježbe. Stoga se držite nježne i blage tjelesne aktivnosti kao što je polusatno hodanje ili par jedno-stavnih vježbi joge. Nikako nemojte raditi ništa što iziskuje povećani napor, umara i uzrokuje znojenje. Ako radite jogu, napravite 3-6 vježbi Pozdrav Suncu, Pas, Stajanje na ramenu, Stablo i Deva. U položaju svake vježbe ostanite do 16 udisaja i radite ih svako jutro.

Dovoljno je potaknuti

pročišćavanje tijela i kazaljka na

vagi krenut će u željenom smjeru

Masaža smanjuje otekline i licu

vraća sjaj

detoksikacija

detox vikend.indd 60detox vikend.indd 60 9/21/12 10:55:08 PM9/21/12 10:55:08 PM

61Zdrave vijesti

POTROŠITE KALORIJE

● 1/2 sata usisavanja = 120-160 kcal

● 1 sat kuhanja = 180-230 kcal

● 1 sat kupovine i šetnje po

trgovinama = 230-300 kcal

150 kilokalorija potrošit ćete ako:

● za 10 minuta pretrčite 1,5 km

● u 30 minuta propješačite 3 km

● u 30 minuta biciklom prijeđete 8 km

● 15-20 minuta igrate košarku

Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnev-no počinju različite dijete, svi s istim ciljem - riješiti se viška kilograma. Ui-

stinu, višak kilograma danas je jedna od naj-većih prijetnji zdravlju, epidemija debljine širi se i u Hrvatskoj, unatoč tomu što su nam zdrava hrana i najzdraviji način prehrane, mediteranska prehrana, svima na dohvat ruke. Ali brz tempo života, navike, primamlji-ve reklamne poruke ili jednostavno manjak brige za zdravlje očito nas navode na nezdra-ve navike, još uvijek smo preveliki potrošači namirnica koje bi se na jelovniku trebale naći tek povremeno. A veliki smo potrošači dra-stičnih dijeta od kojih očekujemo čuda. Smr-šavjeti na brzinu je moguće, ali ne bez poslje-dica na zdravlje i ne trajno.

Trajno sačuvati vitko tijeloTo je moguće, ali nije lako i nije izvedivo u tjedan ili dva. Samo ustrajnost i strpljivost daju kvalitetne i trajne rezultate.

Jedini siguran put ka trajnoj vitkosti jest dugoročna i promišljena strategija.

Prvo pravilo glasi: smanjite unos kalori-ja, tj. trošite više energije nego što hranom unosite.

Drugo pravilo glasi: postavite si cilj, tj. izračunajte svoj ITM - indeks tjelesne mase, koji se izračunava tako da se tjelesna teži-na podijeli s kvadratom tjelesne visine izra-žene u metrima.

Ako je vaš ITM vaša je težina

< 20 nedovoljna, pothranjeni ste

20 - 25 idealna

25 - 30 prekomjerna

> 30 pretilost

Težina je, osim za izgled, važna za zdrav-lje, a zapravo bi očuvanje zdravlja trebalo biti glavni razlog za postizanje i očuvanje

- povišene razine masnoća u krvi- srčanih bolesti- kronične opstruktivne bolesti pluća- bolesti kralježnice i zglobova

Sastavite svoj jelovnikNajveći nedostatak brojnih dijeta za mr-šavljenje jest neuravnotežena prehrana, nedostatak pojedinih skupina nutrijenata i namirnica. Osim toga velika je greška odre-đivanje kalorijskog unosa, on mora biti in-dividualan, izračunat za svakoga posebno, ovisno o indeksu tjelesne mase, ali i o tjele-snoj aktivnosti. Tako se osobama koje rade uredski posao preporučuje dnevni unos od 32 kilokalorije po kilogramu tjelesne težine. Dakle, ako imate 60 kg, treba vam 1920 kcal dnevno, pa prema tome planirajte pre-hranu i tjelesnu aktivnost. ■

vitkost i zdravlje

Postići i održati preporučenu težinu

ililijij ii llj ddi didiljlj iijj tt k dd

Idealna težina ne postoji, postoji samo preporučena težina koja ovisi o tjelesnoj građi, načinu života i životnoj dobi. Može se postići i očuvati bez gladovanja, mi vam savjetujemo kako

am ane,

vat mlji-njak dra-šači naći dra-mr-

slje-

elovo u vost

JESTE LI ZNALI?Svaki izgubljeni kilogram tjelesne težine snizuje sistolički krvni tlak za oko 2,5 mm Hg.Svaki izgubljeni kilogram tjelesne težine produljuje očekivano trajanje života za 3 - 4 mjeseca.Smanjite li dnevni unos za 500 kcal, tjedno to iznosi 3500 kcal, a pretvore-no u masno tkivo ½ kg.

preporučene tjelesne težine, i to posebno ako sami bolujete ili netko od članova vaše obitelji boluje od:- šećerne bolesti- povišenoga krvnog tlaka

tezina.indd 61tezina.indd 61 9/21/12 11:06:23 PM9/21/12 11:06:23 PM

62 Zdrave vijesti

Hrvatska je ponajprije Hrvatska je ponajprije prepoznata po prepoznata po

ljepotama priobalnoga ljepotama priobalnoga kraja. Osim čistog mora, kraja. Osim čistog mora,

lijepih prirodnih plaža lijepih prirodnih plaža i kulturne baštine, i kulturne baštine,

specifi čnost tog područja specifi čnost tog područja jest i povezanost mora i jest i povezanost mora i planina kakva se teško planina kakva se teško može vidjeti na drugim može vidjeti na drugim dijelovima Mediterana. dijelovima Mediterana.

Planine su još jedan Planine su još jedan primjer raznolikosti i primjer raznolikosti i

prirodnoga bogatstva prirodnoga bogatstva naše zemljenaše zemlje

Piramida na Japetiću

Bijele stijene u Gorskom kotaru

PLanine.indd 62PLanine.indd 62 9/21/12 11:13:47 PM9/21/12 11:13:47 PM

63Zdrave vijesti

svjetski dan čistih planina

Priredila: Ines Legović

Većina hrvatskih planina pripada Di-narskom planinskom sustavu koji je građen pretežno od vapnenca, a karakterizira ga kraški reljef. On ima

pod jed na ko bo gat stvo pov r šin skog i pod-zem nog re lje fa, a pruža se u smjeru sjeve-rozapad-jugoistok, usporedo s jadranskom obalom. Specifi čnost hrvatskih planina su i duboke jame, od kojih su neke dublje i od tisuću metara. Najdublja jama u Hrvatskoj je Lukina jama koja se nalazi na Sjevernom Velebitu, u strogom rezervatu prirode Haj-dučki i Rožanski kukovi, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Otkrivena je 1991. godine, a duboka je 1.421 metar i nalazi se među 20 naj-dubljih jama na svijetu. Najviše i najatraktiv-nije hrvatske planine nalaze se uz more: Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, Kozjak, Mosor, Dinara i Biokovo u Dalmaciji. Svojom ljepotom i bogatstvom posebno se ističe Velebit, najduža hrvatska planina, koja se proteže od Senja do Zrmanje i duga je više od 140 kilometara.

Di nar ske pla ni ne na području Dalmacije vi še su i surovije te izazovnije i zahtjevnije za planinarenje, dok su one na području

Gor skog ko ta ra ni že i pi to mi je. Gorski kotar je prostrano planinsko područje, prijelazno područje između Alpa i Dinarida, a njegov velik dio zauzima Velika Kapela, u kojoj se nalaze planinarima vrlo zanimljive Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica i Klek.

U unutrašnjosti se nalaze pla ni ne sav sko-drav sko ga me đu r ječ ja. Gra đe ne su od pra ka-me nja i po postanku su starije od dinarskih planina. Niže su, šumovitije, bogate vo dom i ve ge ta ci jom, te su pristupačnije za manje za-htjevne izlete u prirodu. Mnogi planinari uži-vaju u osvajanju Medvednice i Samoborskog gorja, penju se na Žumberačko gorje ili plani-ne Hrvatskog zagorja te posjećuju slavonske gore od kojih su najpoznatije Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora i Dilj.

Najbolje očuvana prirodna bogatstvaPovezanost čovjeka i prirode u prošlosti je bila puno izraženija. Ljudi su ovisili o prirodi, živjeli su u špiljama, odlazili u lov, tražili skrovišta u kojima su bili zaštićeni od vanjskih utjecaja. Civilizacijski razvoj udaljio je čovjeka od pri-rode. Prirodna bogatstva počela su se uni-štavati zbog vlastite koristi, i pri tome se nije vodilo računa o održivosti i narušavanju

Lijepe i vrijedne hrvatske planine

10 smjernica za budućnostSve veća popularnost planinarenja na određeni je način ugrozila prirodu, pogotovo krašku, čija je ravnoteža vrlo osjetljiva. Kako bi je očuvali i smanjili negativne utjecaje, eko lozi i Među na rod ni savez planinarskih društava (UIAA) donijeli su ovih de set smjer ni ca za bu duć nos t:● ne us mje ra va ti u pla ni nu eko loš ki neob ra zo va no mnoš tvo iz let ni ka

● ne gra di ti planinske ob jek te u vi sin skom pod ruč ju

● sma nji va njem kom fo ra u ku ća ma vi sin skog pod ruč ja od vra ća ti pos je ti te-

lje od du žeg bo rav ka

● re du ci ra ti mre žu mar ki ra nih sta za na os nov ne prav ce

● na iz le ti ma ne skre ta ti s mar ki ra nih sta za

● obuz da ti na jez du pe nja ča u još ne tak nu te sti je ne

● zab ra ni ti pu še nje u planinskim ku ća ma i u pla ni ni uop će

● svo je sme će no si ti s pla ni ne sa so bom

● kaž nja va ti oš te ći va nje bi lja, posebno tr ga nje cvi je ća

● zab ra ni ti lo že nje vat re iz van ure đe nih og njiš ta

Pravi planinari i svi zaljubljenici u prirodu pridržavat će se zadanih smjernica, uvijek će maksimalno čuvati prirodu i poštivati standardna pravila ponašanja u planinama kako bi one ostale sačuvane i kako se njihova ljepota i opstanak ne bi ugrozili.

Velebit - najduža planina u Hrvatskoj

Vojak na Učki

Planinarski dom na Zavižanu

➜

PLanine.indd 63PLanine.indd 63 9/21/12 11:13:51 PM9/21/12 11:13:51 PM

64 Zdrave vijesti

prirodne ravnoteže. Polagano je društvena svijest rasla, uočila se nužnost zaštite prirode, mjere očuvanja okoliša počele su se sve češće primjenjivati, a sve veći broj ljudi počeo je bo-raviti u prirodi koja im pruža mjesto za odmor, rekreaciju, druženje i stjecanje novih iskustva.

U Hrvatskoj su prirodna bogatstva najbo-lje očuvana u pla ni nskim predjelima, pa se u njima nalazi većina za ko nom zaš ti će nih pod ruč ja, kao što su na cio nal ni par ko vi Ris-njak, Sjeverni Velebit i Pak le ni ca, stro gi pri-rod ni re zer vat Haj duč kih i Ro žan skih ku ko va, spe ci jal ni pri rod ni re zer va ti šum ske ve ge ta-

ci je na Lič koj Plje ši vi ci, Med ved ni ci, Psu nju i Ve le bi tu, te broj ni drugi prirodni rezervati.

Iako je danas zaštita prirode u puno ve-ćem fokusu nego prije, i dalje su brojne situ-acije u kojima se ona doživljava kao kočnica razvoja. Neznanje ili interesi pojedinaca mogu dovesti do lošeg gospodarenja pri-rodnim bogatstvima i do njihovog uništa-vanja.

Vrijedni ljubitelji i čuvari prirodePlaninari i planinarske organizacije bore se za očuvanje prirode, a zaštita prirode jedan je od njihovih osnovnih ciljeva. Ideja o zaštiti prirode u Hrvatskoj se počela razvijati kra-jem 19. stoljeća, a planinari i botaničari prvi su je počeli promovirati. Oni kontinuirano provode brojne akcije za zaštitu prirodnih znamenitosti, spomenika prirode, geoloških objekata, čiste planinarske staze, pošumlja-

vaju planinski prostor i dokumentiraju odla-gališta otpada. Bave se očuvanjem razno-likosti biljnih i životinjskih vrsta planinskih ekosustava, održivim razvojem, promoviraju planinski ekoturizam, educiraju širu javnost i štite prirodne posebnosti gorskih područja od loših civilizacijskih utjecaja.

Počeci organiziranog planinarstva sežu u 18. stoljeće i temelje se na idejama J. J. Ro-usseaua o povratku prirodi. Prirodoslovci i alpinisti prvi su počeli ići u planine, a snažan razvoj i masovna popularnost planinarstva vežu se uz drugu polovicu 20. stoljeća. Hrvati su bili deveti narod u svijetu i prvi u ovom di-jelu Europe koji su osnovali svoje planinarsko društvo. Ono je osnovano davne 1874. godine. Danas u Hrvatskoj postoji oko 27.000 plani-nara organiziranih u više od 260 planinarskih društava i klubova udruženih u krovnu udrugu - Hrvatski planinarski savez, koji koordinira i razvija mnogobrojne planinarske djelatnosti.

U samim počecima bavljenje planinar-stvom bilo je motivirano znanstvenim i istraživačkim ciljevima, kasnije ono posta-je znak društvenog prestiža, da bi danas bilo dostupno svim društvenim slojevima, ljudima različite dobi i interesa, u obliku u kojem im najviše odgovara. Izgradnjom ce-sta, žičara, domova i staza planine postaju pristupačne svima. Planinarstvo obuhvaća gotovo sve čovjekove aktivnosti vezane uz kretanje i boravak u planinama, a obuhva-ća i niz planinarskih specijalnosti kao što su alpinizam, penjanje ili speleologija.

Planinarenje razvija snalažljivost, fi zičku izdržljivost, osjećaj zajedništva, povezuje čovjeka s prirodom, omogućuje mu druže-nje i poboljšava zdravstveno stanje. Ono nije sport u užem smislu jer ne sadrži natje-cateljski element i nije usmjereno na pobje-du. To je oblik aktivnog odmora za ljude koji vole prirodu i uživaju u njoj. ■

Za pomoć oko izrade teksta zahvaljujemo gospodinu Željku Poljaku i gospodinu Darku Beljaku, glavnom tajniku Hrvatskog planinarskog saveza.

Zanimljivosti● Svjetski dan čistih planina

obilježava se 26. rujna.

● Svjetski dan planina obilježava se

11. prosinca.

● Mount Everest u Himalaji visok je

8.850 metara i najviši je vrh na

svijetu.

● Elbrus na Kavkazu visok je 5.642

metra i najviši je vrh u Europi.

● Sinjal na Dinari visok je 1.831 metar

i najviši je vrh u Hrvatskoj.

● Hr vat ska je je di na zem lja na

eu rop skom ju gois to ku bez ijed nog

vr ha vi šeg od 2.000 me ta ra.

● Mont Blanc, za kojeg se dugo

smatralo da je najviši vrh u Europi,

osvojili su Jacques Balmat i Michel

Paccard 1786. godine.

● Mount Everest su osvojili Edmund

Hillary i Tensing Norgay Sherpa

1953. godine.

● Splitski alpinist Stipe Božić popeo

se na najviše vrhove svih

kontinenata, a čak dva puta na

Mount Everest.

● Hrvatska je jedina zemlja na

svijetu koja je na vrhu Everesta

imala više žena (četiri) nego

muškaraca (jednog), a Darija i Iris

Bostjančić prve su sestre u

povijesti koje su se popele na

Mount Everest iz Nepala.

● Postoje još tisuće planinskih

vrhova na koje čovjek nikada nije

stupio.

● Prva planinarska organizacija,

Alpine Club, osnovana je 1857.

godine u Londonu.

● Prva planinarska organizacija u

Hrvatskoj, Hrvatsko planinsko

društvo, osnovana je 1874. godine.

● Hrvati su deveti narod u svijetu i

prvi u ovom dijelu Europe osnovali

svoje planinarsko društvo.

● Najdublja jama u Hrvatskoj ime je

dobila po Ozrenu Lukiću - Luki,

speleologu koji je poginuo u

domovinskom ratu na Velebitu.

Gradina Okić u samoborskom gorjuDinara, 1881 m

Stipe Božić

svjetski dan čistih planina

PLanine.indd 64PLanine.indd 64 9/21/12 11:13:53 PM9/21/12 11:13:53 PM

65Zdrave vijesti

križaljka

krizaljka.indd 65krizaljka.indd 65 9/22/12 12:09:48 AM9/22/12 12:09:48 AM

66 Zdrave vijesti

humor

Mlađi muškarac razdraženo priča za šankom: - Jutros vozim na posao i imam kaj vidjeti?! U traci pored mene žena vozi nov novcati Mercedes, piči preko 80 i s nosom u retro-vizoru - šminka oči! Vratim pogled na cestu, al’ vraga - žena napola prešla u moju traku i ne prestaje se šminkati. Čovječe, usr’o sam se živ: ispadne mi brijač na baterije i padne na burek koji mi bio na drugom sjedalu i sve zajedno na pod. Pokušam koljenima ispraviti volan, ali ispustim mobitel koji padne drito u kavu koja mi je bila među nogama. Ofurim se kavom, mobitel crk’o i još izgu-bim važan razgovor. Ženama treba zabraniti vožnju!

Stariji čovjek raspituje se u ljekarni: - Što bi se dogodilo kad bih popio Viagru i Apaurin zajedno? - Mogli biste voditi ljubav, ali vam se ne bi dalo.

- Je li istina da si dobio sina? - Da, i presretan sam. - A supruga? - Ona još ništa ne zna.

Prije sata vjeronauka sin ispituje oca: - Tata, kako se zvala Adamova punica? Otac: - Pa Adam nije imao punicu. On je živio u raju, sine moj.

Na Jadranu se davi engleski turist i zapomaže: - Help! Help! Na obali sjedi Stipe i dovikne mu: - Eto ti, bolje da si učio plivati, nego što si učio engleski.

Ulazi Ante u autobus i pita konduktera: - Plaća li se za cvijeće? - Ne plaća - reče kondukter. Ante se okrene van i poviče: - Ružo, ulazi!

Pita policajac vozača: - Što imate od zimske opreme? Vozač: - Duge gaće.

Krupnija žena kaže svom izrazito mršavom mužu: - Kad se tebe gleda, moglo bi se pomisliti da na svijetu vlada glad.Muž odgovara: - A kad se tebe gleda, moglo bi se pomisliti da si ti tome kriva.

- Tražim napet krimić - kaže kupac u knjižari.- Uzmite ovaj, tek se na zadnjoj stranici otkriva da je vrtlar ubojica.

Učiteljica pita Ivicu: - Kako se zove simbi-oza između biljnog i životinjskog svijeta?- Sarma!

- Kako se zove osoba koja je i ljevak i dešnjak?- Lješnjak!

Žali se jedan okorje-li kockar: - Djevojka mi kaže da će me ostaviti jer više volim poker nego nju.- I što ćeš? - Ništa, mislim da blefi ra.

Učiteljica ispituje: - Kupujem, kupu-ješ, kupujemo… Koje je to vrijeme, Anice?- Pa, to je vrijeme rasprodaje.

e ne bi dalo.

Uč- KješKoAn- Pras

Zavod za zapošljavanje. - Tražim posao. Referent: - Evo: 5000 eura neto, tri mjeseca godišnjeg, službeni auto, rad od 10 do 15. - Zezate?- A tko je prvi počeo?

66vicevi.indd 6666vicevi.indd 66 9/21/12 11:18:29 PM9/21/12 11:18:29 PM

67-67.indd 6767-67.indd 67 9/22/12 12:10:16 AM9/22/12 12:10:16 AM

67-67.indd 6867-67.indd 68 9/22/12 12:10:17 AM9/22/12 12:10:17 AM