Click here to load reader

Turisticka geografija

  • View
    65

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Turisticka geografija, PMF

Text of Turisticka geografija

  • Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-

    matematiki fakultet Geografski odsjek

    Turistika geografija

    Repetitorij za ispit napravljen na temelju: - Blaevi, I.: Turistika

    geografija svijeta, K, Zagreb, 2003.

    - Blaevi, I.: Turistika geografija Hrvatske, K, Zagreb, 2003.

  • Zagreb, listopad 2005.

    TURISTIKA GEOGRAFIJA znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvruje elemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i strukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti, naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini. - ona definira tipove turistikih regija i zemalja PREDMET: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecaj turizma na preobraaj stanovnitva i kretanja ZADACI:

    - prouavanje faktora turistikog kretanja - upoznavanje vrsta turizma - diferenciranje turistikih objekata - uoavanje tokova kretanja turista - izdvajanje turistikih podruja - utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa

    Pojam turizma ime (naziv) turizam franc. TOUR = kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki) franc. TOURISME [tourism] = izletnitvo lat. TORNUS = toilo; gr. TORNOS = lonarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od 1950.g.

    Godina Broj turista u mil. Prihod od

    meunarodnog turizma 1950. 25 2,1 mlrd $ 1960. 70 7,0 mlrd $ 1970. 160 18,0 mlrd $ 1980. 285 102,0 mlrd $ 1985. 443 255,0 mlrd $ 1990. 361 381,0 mlrd $ 1995. 664 455,0 mlrd $

    turizam stoji uz bok vodeim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna) definicija turizma:

    prva definicija turizma (vicarci Hunziker i Krapp) turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i da boravak nije povezan s gospodarskom djelatnou

    Rogli gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju

    Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda

    o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo,

    ugostiteljstvo, trgovina,, kuna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.

    TURIST posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noenje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje je posjetio. Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatski skupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoaa) i ostali razlozi (promjena ivotne i radne sredine). Znaajke dobrovoljnost i privremenost putovanja

  • Tko nisu turisti?

    osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje) studenti i uenici u domovima radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit

    moe biti dulji od 24h)

    Rekreacija definicija ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema

    vlastitim potrebama i eljama ona doprinosi: razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rastereenju,

    kvaliteti ivota obuhvaa razliite vrste ljudske aktivnosti: tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i

    umjetnosti, drutveno-zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi

    znaajka aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima REKREACIJA oznaava obnavljanje ovjekovih psihofizikih snaga uz pomo odmora i

    razonode ona moe biti aktivna i pasivna PASIVNA REKREACIJA - spavanje, sjedenje, itanje, gledanje TV, uivo praenje neke

    sportske priredbe, itd. AKTIVNA REKREACIJA etnja, planinarenje, razliite sportske aktivnosti, itd.

    turizam kao dio (nain) rekreacije

    Rekreacija = odmor ili razonoda

    Pasivna = psiholoka

    Aktivna = psiholoka i fizika

    statina dinamina = TURIZAM

    Turizam = dinamini oblik aktivne rekreacije

  • Povijesni razvoj turizma iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke putovanja iz portskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.)

    776. odrane I. Olimpijske igre (prve moderne OI odrane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko vrijeme prekinule ratovanja

    putovanja iz vjerskih motiva proroite Delfi

    na Kreti i Mikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom prenoitu i prehrani za putnike

    u Rimskom razdoblju zapoinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima

    postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara")

    gladijatorske igre putovanja iz zdravstvenih razloga

    terme za okrijepu i lijeenje ville rustice svojevrsne vikendice, kue na osami kako bi se odmaknulo od grada

    u Srednjem vijeku kontrolu nad ivotom preuzima Crkva organiziraju se brojna hodoaa u sveta mjesta (Rim Italija, Santiago de Campostela

    panjolska, Lourdes Francuska, Jeruzalem Izrael, Meka i Medina Saudijska Arabija, Varanasi Indija)

    ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenoita i prehrana za hodoasnike omoguuje upoznavanje stranih kultura

    bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov koritenje toplica u potpunosti je zanemareno u prijelaznom razdoblju (do 19. stoljea) stvara se kulturna i socijalna podloga koja e

    omoguiti kasniju ekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti (npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778)

    tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi buroaske revolucije, procesi urbanizacije, bogaenje graanske klase 1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc Talijani ureuju prva turistika naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete

    Rimu i Veneciji (godinje 15.000-20.000 putnika) brojni pronalasci krajem 18. stoljea 1825. prva eljeznica Liverpool-Manchester; izum

    parobroda; makadamske ceste (nazvane prema kotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po Kini)

    veliki problem predstavljaju smjetajne (ne)mogunosti 1805. na Turskom jezeru u vicarskoj organizirano je prvo masovno noenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri emu je ugueno 506 osoba smatra se preteom modernog turizma

    putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva 19. st. stabilizacija prilika u Europi, poetak razvoja eljeznikog prometa u razdoblju modernog turizma najznaajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook:

    1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester Loughborough (Velika Britanija) pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno putovanje eljeznicom (5.7.1841.) taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma

    1845. osniva prvu turistiku (putniku) agenciju "Cook and Son" 1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se

    160.000 osoba

  • 1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u vicarsku) 1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta 1890. organizira putovanje Nilom

    Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju i druge turistike agencije

    jaaju prometne veze:

    eljeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljea (unapreuje se, rade se bolji vagoni pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...)

    nakon otkria benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon II. ww) eljeznica dobiva jaku konkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste grade se od 1924.)

    kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon 1960., a u turistikom smislu naroito vaan nakon pojave charter-letova (omoguuju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta i brojnih otoka)

    brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobno nadopunjuju; dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestira se preko trajekata, amaca, glisera, jahti ( zahtjevaju gradnju marina) i ostalih plovila

    Prva putovanja i turistiki vodii

    Alpe (St. Moritz (vicarska), termalno i klimatsko ljeilite) Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (Italija), Opatija

    (HR)) putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,)

    smjetajni objekti visokog standarda probrani gosti dug prosjeni boravak visoka potronja

    Karl Bedecker krajem 19. st. prvi turistiki vodi

  • Funkcije turizma dvije osnovne skupine funkcija:

    A. neekonomske a. zdravstvena b. zabavna c. kulturna d. socijalna e. politika

    B. ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae...) u privredni resurs

    a. preraspodjela narodnog dohotka (veina turista potjee iz bogatih zemalja) b. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilance) c. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonska) d. razvoj nedovoljno razvijenih krajeva e. indirektni ekonomski