TRZISTE NOVCA I KAPITALA.doc

8/14/2019 TRZISTE NOVCA I KAPITALA.doc

1/51

TRITENOVCA

I KAPITALA

Dr Jovan Sejmenovi,

redovan profesor

1. ta je trite?

a)Trite je prostor na kome se obavlja ramjena roba i!sl!"a #

b) Trite je oblik ramjene rali$iti% proivoda i !sl!"aposredstvom nov&a #

&)Trite ona$ava sistem svi% ekonomski% vea posredstvom

nov&a, pri $em! dio trita $ine pon!da i tranja ime%aniam trini% &ijena.

'. (on!da i tranja

ova& je roba*s!dija ime+! prodav&a i k!p&a. (on!da itranja se odvija na odre+enom prostor!, vremen! iodre+enom &ijenom. to je vea &ijena vea je i pon!darobe, p!tanja je ! tom sl!$aj! !vijek !lana. (!tanja pritranji je silana, to na$i da k!pa& trai ni! &ijen! pri$em! k!p!je vie robe.

-. (ojam finansijsko" trita Finansijsko trite je organizovano jesto i !rostor na

koe se trae i n"#e $inansijsko%nov&ana sre#stva i nakoe se " zavisnosti o# !on"#e i tranje $orira 'ijenati( sre#stava) Cijena nov&ani( sre#stava na $inansijskotrit" je " stvari kaatna sto!a) Kaata zavisi o# iznosanov&ani( sre#stava i vreena) Ako je vreenski rokanji i kaata je anja i o*ratno)

+ak,e-$inansijska trita !re#stav,jaj" na&in !"te koga

naj&e.e !re#"ze.a i #rava !ri*av,jaj" #o#atna sre#stvaza svoje investi'ione !rojekte i javne !otre*e a,i iog".nost za investitore #a ",a" svoja s,o*o#nasre#stva kako " tenji za nji(ovo rea,no o&"vanje !rotiv"in$,a'ije- tako i " nastojanj" #a kroz sto!e !rinosao*ez*ije#e nji(ovo rea,no "ve.anje)


2/51

To !rakti&no zna&i- !renos nov&ani( sre#stava sa oni($izi&ki( i !ravni( ,i'a koja ras!o,a" ve.i s,o*o#niiznosia- o# oni( koji i( e,e i,i og" saosta,no ",oiti-na ona $izi&ka i !ravna ,i'a &iji je #o(o#ak ne#ovo,jan za$inansiranje tek".i( i razvojni( !,anova i !rograa iz

o*,asti !roizvo#nje- !otronje- !roeta i "s,"ga za kojese !ret!ostav,ja #a s" #r"tveno i ekonoski o!rav#ani

/) Po#je,a $inansijskog trita

1. Trite nov'a0 trite ira,nog nov'a- eskontno i,o*ar#no- kre#itno trite- trite kratkoro&ni(vrije#nosti1

2. Trite ka!ita,a0 trite kre#ita- kre#itno investi'iono-(i!otekarsko- trite vrije#nonosni( !a!ira- o*vezni'a-#ioni'a i #erivatni( $inansijski( istr"enata1

3. +evizno trite0 s!e'i$i&an o*,ik 2interna'iona,no tritenov'a3)

4)Pos,ovi na $inansijsko trit"

Vrsta $inansijskog trita na koe se o*av,jaj"- g,avni jekriterij" !o#je,e !os,ova na $inan) t)

Na nov&ano t) " osnovne !os,ove "*rajaj" se #avanje i"zianje kratkoro&ni( kre#ita- k"!ovina i !ro#ajakratkoro&nog nov'a- kratkoro&ni( (artija o# vrije#nosti-

eskontni( jeni'a- k"!o!ro#aja #eviza)

Na trit" ka!ita,a " !os,ove s!a#aj" k"!ovina i !ro#aja#"goro&ni( nov&ani( sre#stava% ka!ita,a i (artija o# vrije#nostikao to s"0 o*vezni'e- ak'ijeva"&era- 'erti$ikata) Na trit"ka!ita,a i nov'a !ostoje #vije vrste !os,ova0 PRO5PTNI ITER5IN6KI)

PRO5PTNI !os,ovi se nazivaj" i s!ot- ke i,i gotovinski-transak'ija se izvrava o#a(- a najkasnije o# 7 #o 4 #anara&"naj".i o# #ana sk,a!anja !os,a)

TER5IN6KI !os,ovi se karakteri" tie #a se k"!o!ro#ajaizvrava " na!rije# "tvr8eni #a,jni " na!rije# "tvr8eniroko koji !o&inje te.i sa isteko !os,je#njeg #ana zaizvrenje "govora) Ko# ovi( "govora !ris"tni s" k"rsevi-kaatni i kre#itni rizik ko# o*ije *anke)


3/51

. (ojam, f!nk&ija i na$aj nov$ano" trita Nov&ano trite je #io "k"!nog $inansijskog trita na

koe se trg"je nov'e- kratkoro&ni vrije#nosni!a!iria sa roko #os!ije.a #o je#ne go#ine #ana)

(ojam nov$ano" trita podra!mijeva / % instit"'iona,no #e$inisan !rostor i vrijee1

% !on"#" i tranj" nov'a- nov&ani( sre#stava " vi#"kratkoro&ni( kre#ita-te kratkoro&ni( vrije#nosni(!a!ira- "&esnike-

% instr"ente nov&anog trita-

%9te(no,ogij"9 ra#a)

NOV:ANO TRITE

a) Trite iralno" nov&a,

b) 0skontno i lombardno trite,

&) reditno trite, i

d) Trite kratkoro$ni% vrijednosni% papira.

2. (ojam trita nov&a

Trite nov'a je #io nov&anog trita koji !re#stav,jaorganizovani instit"'iona,ni e(aniza sa ta&no"tvr8eni "&esni'ia- nji(ovi !ravia i o*avezaa-#e$inisani !rostoro i vreeno $"nk'ionisanja- ireg",isani "s,ovia !o# kojia se o*av,jaj" $inansijsketransak'ije i te(no,ogija ra#a) 6ai ti- trite nov'a seraz,ik"je o# nov&anog trita)

Raz,ika se og,e#a " s,ije#e.e 0

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

%%%%%%%%%%%%

;!is nov&ano trite tritenov'a

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%


4/51


5/51

3. (ojam i nastanak nov&a

ova& je nastao ! period! prvobitne lj!dske ajedni&e,tj sa

pojavom vika vrijednosti.

aime,pojava vika vrijednosti nametn!la je potreb!da se

ramjenom robe,odre+eno !potrebno dobro idvaja, ikod

!$esnika ! pro&es! ramjene se namee, kao sredstvo

ramjene.

4amjena robe / ravoj oblika vrijednosti robe a) (rost ili sl!$ajni oblik vrijednost /

b) (otp!niji ili ravijeniji oblik vrijednosti robe,

&) 5pti oblik vrijednosti robe, i

d) ov$ani oblik vrijednosti robe.

a) (rost ili sl!$ajni oblik vrijednosti robe

4 61) / 4 6 ' ), ili

1 koa 7 18 strijela.

1 koa predstavlja relativni oblik, a 18 strijela ekvivalentnioblik vrijednosti robe

b) (otp!niji ili ravijeniji oblik vrijednosti41 18 strijela

4 7 4' ili 1 koa 7 9 sjekira

R= 7; kg &aja &) 5pti oblik vrijednosti

41 18 strijela

4' 7 4 :;: 9 sjekira 7 1 koa

4- '8 k" $aja


6/51


7/51

+ak,e-vrije#nost !a!irnog nov'a zavisi o# !okri.a ro*aai aso ro*a koje " stoje nas"!rot- a ne z,ato kojere!rezentira)


8/51

Na osnov" teinske je#ini'e% ?gr)z,ata oog"."je se #ase sazna 0

a3 ko,iko je !"ta vrije#nost je#nog ko!j"tera ve.a o#vrije#nosti je#nog ta!a&a- i

*3 ko,iko se ta!a&a oe #o*iti za je#an ko!j"ter)

Po,aze.i o# #ati( !o#ataka !roizi,azi 0

1 kompj!ter 7 '.888 $asova 71888 "r.lata61"r7'$as#1888"r7'888$as).

? ta!a& @ ?);;; &asova @ 4;; gr)z,ata 2 4;; gr)z,ata 7 &asa@ ?;;; &asova)

Ba ? ko!j"ter se oe #o*iti #va ta!a&a)

B,ato ne $"nk'ionie " !,atno !roet" " o*,ik" gr"ena- ve. kao nova' &iji o*,ik-tein"- $ino." i ie o#re8"je#rava) Tako "tvr8en nova' naziva se oneta)

Prijera ra#i neka je je#an gra z,ata je#nak je#no#o,ar"- koji !re#stav,ja nova' na osnov" koga se "tvr8"j"i "!ore8"j" vrije#nosti ko!j"tera i ta!a&a)

Na osnov" #ati( !o#ataka !roizi,azi 0

? koj"ter27;;; &as)3@?;;;gr)z,ata1

?;;; gr)z,ata ? #o,ar@?);;; #o,ara1

?ta!a&2?;;;&as)3 @ 4;; gr)z,ata1

4;; gr)z,ata ? #o,ar @4;; #o,ara)

ta !re#stav,jaj" iznosi 0 ?);;; i 4;;#o,ara

Pre#stav,jaj" 'ijene ro*e) Cijena je nov&ani izrazvrije#nosti ro*e- i,i vrije#nost ro*e izraena " nov'")

Cijena ro*e se ijenja 2 !ove.ava i,i sanj"je3 zavisno o#niza $aktora kao n!r) 0

a3 vrije#nosti ro*e1


9/51

*3 vrije#nosti nov&ane ro*e1

'3 !rojena jeri,a 'ijene- #r"gi( trini( $aktora2 !on"#e- tranje i s,)3)

NOVAC KAO DLAO

Sav nova& se ne !troi. Jedan dio se adrava tedi. :vla$i sei prometa, tea!rie se. (ostepeno nova& se !veava tose ! ekonomiji naiva "rtanje bla"a.

Nova' kao sre#stvo !,a.anja Ova $"nk'ija nov'a nasta,a je " razvijeniji nov&ani

sisteia) Ia neko,iko svoji( karakteristika) Naie-!ri,iko razjene oe se #esiti #a se ro*a #a k"!'" "zo#go8eno !,a.anje) Tako8e #eava se #a se !rvo izvrina!,ata a tek on#a is!or"ka ro*e- % " na!rije# !,a.anje) ) Vrste trita ?) Otvoreno trite J javna eisija i trgovina V *i,o

onia koji s" kre#itni 2o*vezni'e3 i,i onia koji s"v,asni&ki 2#ioni'e3)

7) Kre#itno trite J kratkoro&no- sre#njoro&no i#"goro&no za#"ivanje)


17/51

=) +ogovoreno i,i "govoreno trite J !ro#aja V se!rovo#i !rivatni !,asano je#no i,i neko,i'ini ve,iki($in)inst)- *ogati !oje#in'ia1

/) 6aosta,no trite J je tr) na koje sai transaktori

ne!osre#no trae !artnera #a *i "je#ini,i !on"#" itranj") Na ovo tr) nea angaovanja s!e') inst) jer sevri trg) sa V koje se trae veoa rijetko)Karkteristi&no J za a,a !re#"ze.a)

4) Drokersko trite J je trite !osre#nika 2*rokera3 kojira#e za !rovizij" " t"8e ie i za t"8i ra&"n )

Fartije od vrijednosti sa kojima se obavljaj! nov$anetransak&ije na trit! nov&a s! na$i ! prin&ip! diskontne%artije kojima se asnivaj! k!poprodajni odnosi na trit!

nov&a , prije sve"a /* dvije poslovne banke#

% je#ne !os,ovne *anke i 'entra,ne *anke1

% #rave i 'entra,ne *anke1

% #rave i !os,ovne *anke- i

% #rave i njeni( organiza'ija-

6ve (artije o# vrije#nosti og" se svrstati " tri osnovnegr"!e i to 0

?) (artije o# vrije#nosti #rave i,i !ose*ni( !ara#ravni(instit"'ija- kao to s" 0 #ravne o*vezni'e- #ravnejeni'e i *,agajni&ki za!isi1

7) (artije o# vrije#nosti CD kao to s" *,agajni&ki za!isi-

=)(artije o# vrije#nosti !rivatnog iz#anja 2$iri i#r)organiza'ija3 kao to s" 0 *ankarski ak'e!ti i !rivatni

#iskontni !a!iri razni( vrsta)


18/51

7;) +ravna o*vezni'a i #ravni *,agajni&ki za!isi

Dravne obveni&e i dravni bla"ajni$ki apisi s! jedne odnajvaniji% %artija od vrijednosti na trit! nov&a. To s!

apisi treora


19/51

bd 7 broj dana dospijea.

'1. Gla"ajni$ki apis &entralne banke

Gla"ajni$ki apis 6GO) CG predstavlja instr!ment pomo! ko"a

CG ostvar!je &iljeve politike otvoreno" trita,


20/51

Kaatn" i,i #iskontn" sto!"1 % #at" #os!ije.a1 %!ot!isg"vernera CD) Iz#aj" se na rok o# #o >; #ana)

Tekst DB " !rin'i!" tre*a #a g,asi 0

+ana 7;)??)7;;M) g) Centra,na *anka 6arajevo- !,ati.e#onosio'" ovog *,agajni&kog za!isa ?);;; K5- s,ovia 0(i,ja#"K51

P,ativo " QQQQQQQQQQ- ko# 'entra,ne *anke)


21/51

77) Dankarska !otvr#a o #e!ozit" J +e!ozitni 'erti$ikat

Depoitni &ertifikat predstavlja %artij! od vrijednosti koj!

idaj! poslovne banke. ovije" je dat!ma. (rvi p!t je

emitovana ! SD 1L8."od. To je bankarska potvrda koja

"lasi na donosio&a, sa ta$nim rokom i kamatom.

0misij! depoitno" &ertifikata vri (G, a k!p&i s! pravna

i fii$ka li&a.


22/51

"ve.an" za kaat" #o #os!ije.a roka- o#nosno #o rokana!,ate jeni&nog iznosa) e#na je o# najstariji( (artijao# vrije#nosti)

Osnovna $"nk'ija *ankarskog ak'e!ta je sa#rana "

og".nosti *anke #a kre#itira o#re8eni !osao svogakoitenta iz t"8i( izvora nov&ani( sre#stava- naj&e.e izsre#stava CD) T"8a sre#stva se o*ez*je8"j" reskontoeni&nog ak'e!ta ko# #r"ge PD i,i ko# CD) Na taj na&in*anka #o*ija nov&ana sre#stva " visini #iskontovanenoina,ne vrije#nosti J naj&e.e #o >; #ana) Dankarskiak'e!t g,asi na ie i oe se !renositi sao 'esijo)

On ora #a sa#ri 0 neo!oziv" nare#*" #a se is!,atio#re8ena s"a nov'a1 ie oso*e koja tre*a #a izvri!,a.anje1 jesto !,a.anja1 ie ,i'a koe i,i !o &ijoj

nare#*i tre*a #a se izvri !,a.anje1 #at" i jestoiz#avanja 1 !ot!is iz#avao'a1 oznak" ak'e!ta1 ieak'e!tanta- #at" i jesto ak'e!ta1 !ot!is ak'e!tanta ioznak" i e,eente trgovinske transak'ije)

Kako se kreira *ankarski ak'e!t


23/51

7/) Te(no,ogija ra#a na trit" nov'a%o*"(vata 0?) Organiza'ij" ra#a na trit" nov'a ko# !oje#ini( "&esnika1

7) Dankarske o!era'ije na trit" #nevnog i terinskognov'a- i

=) *ankarske o!era'ije na !riarno i sek"n#arnotrit" (artija o# vrije#nosti trita nov'a)

1. 54I:OC:J 4D

Svaki od !$esnika na tr.nov&a mora da ima ! okvir! svojefinansijske instit!&ije poseban or"ania&ioni dio koji seisklj!$ivo bavi nov$anim transak&ijama tv. =5r"ania&ioni dio sredstava i nji%ovo" disponiranja> ili

jedinstveno = Trite nov&a>.

Dobrim radom ovo"a dijela banke, obebje+!j! se pred!slovia f!nk&ionisanje banke ! &jelini, a oni s! /

a3 #nevna i,i &asovna a"rnost 1

*3 in$ora'iona veza za evi#en'ij" !ri,iva i o#,ivasre#stava1

'3 savreno #is!oniranje ti sre#stvia " koor#ina'iji saosta,i sektoria " *an'i-i #onoenja najra'iona,nije inajo!tia,nije o#,"ke o !,asan" vika i na*av'i anjka

nov&ani( sre#stava)

7) Dankarske o!era'ije na trit" #nevnog i terinskog nov'a

Transak&ije ime+! jedne poslovne banke sa dr!"omposlovnom bankom ili jedne (G sa CG. svode se napre"ovore dilera o visini inosa koji se k!p!je odnosnoprodaje, rok! na koji se nova& !ima ili n!di i kamatnojstopi.

Prijer 0 Danka A9 ora #a !,ati ??;);;; K5 za svojek,ijente) Istog #ana na svo R sa o&ekivani !ri,ivo

ia ?;;);;; K5) 5anjak nov'a o# ?;);;; K5 *anka ora#a k"!i) To oe "ra#iti k"!ovino o# *anke D9 natrit" #nevnog nov'a !o "govorenoj kaatnoj sto!i kojatoga #ana vai na trit" nov'a)


24/51

-. (osebne opera&ije sa %artijama od vrijednosti trita nov&a* ob!%vataj! /

a) prv! ili primarn! emisij!, odnosno plasman ili prodaj!%artija od vrijednosti. T na tv. primarnom trit! nov&a,

ib) poslovne opera&ije veane a dr!"! ili svak! dalj!

k!poprodaj! %artija od vrijednosti T, tv. sek!ndarnotrite.

(rimarno trite FB T je dio T koje ob!%vata !k!pnostposlovni% opera&ija CG i ostali% !$esnika na T prilikomprve prodaje FB, dravni% obveni&a i bla"ajni$ki% apisaCG , kao i prve prodaje FB (G i dr!"i% !$esnika na trit!nov&a / depoitno" &ertifikata# bankarsko" ak&epta itd.

Sek!ndarno trite vrijednosni% papira predstavlja trite"dje se ponovo vri prodaja ili promet ve emitovani%d!"oro$ni% vrijedosni% papira.

(oslovne opera&ije sa %artijama od vrijednosti javno*pravno"sektora / dravni% obveni&a i bla"ajni$ki% apisa

CG prodaje ove FB (G ili nekim dr!"im ovlaenim !$esni&imana trit! nov&a. (rodaja se vri na na$in i pod !slovimakoji !tvr+!je CG.

9. (oslovne opera&ije sa FB privatno" karaktera na T /Depoitni &ertifikati, bankarski% ak&epata itd.

(G ili neki dr!"i ovlaeni !$esnik na T , prodaje %artije odvrijednosti, a CG ili dr!"e (G odnosno dr!"i !$esni&i na

primarnom T k!p!j! te FB.Nastavak

Trina 'ijene % Prijer N J Noina,na vrije#nost @ ?);;; K5-

P % Kaatna sto!a @ ?H go#inje 1

T % #an !rve !ro#aje))))))))))))))))))))))))))))))=;);=)7;;/)go#)1

% #an #os!ije.a)))))))))))))))))))))))))))))))))) =;);?)7;;4)go#)12 =;; #ana3

V J #an k"!o!ro#aje)))))))))))))))))))))))))))))) ;?);>) 7;;/)go#)


25/51

+ % #iskontna sto!a @ ?M )

T& 6 81.8L.'88A.) 7 1.829


26/51


27/51

0skontna stopa CG je najvaniji faktor koji djel!je na pon!d! itranj! nov&a na T. S to"a bilo kakva promjena 0S ima

poseban na$aj na T.

(oveanje 0S CG , posk!plj!je nova&, tj eskontne kredite. To

se primjenj!je kada na trit! nov&a do+e do poveanjakoli$ine nov&a ! opti&aj!. 6 Spre$avanje infla&ije).

Smanjene 0S vri se radi poveanja nov$ane tranje i podianjaprivredne aktivnosti.

tranja , pon!da , kamata.

'2. (ojmovno odre+enje trita kapitala

1. ta se podra!mijeva pod samim kapitalom ?

Da li je to nekakva materijalna stvar, da li je to nova&, maina,pred!ee ili neto dr!"o? ao od"ovor mo"lo bi se reida nijedna materijalna stvar sama a sebe nije i ne moebiti kapital. 5ni ! odre+enim dr!tveno ekonomskimodnosima postaj! kapital.

Mstvari, kapital je dr!tveni odnos proivodnje koji omo"!avada se materijalna stvar, materijalno dobro stalno !veavaili samooplo+!je.

:raeno !vid! form!le kapital je / * 4 * 1 6 viak

vrijednosti ).To na$i , da !la"anje nov&a mora obebijediti nje"ovo

!veanje/ 7m. (rimjer/ :vrena je nabavka

robe ! vrijednosti od 18.888


28/51

Trite ka!ita,a 0 ?3 trite kre#ita- i 73 tr) Vrije#nosni(!a!ira)

?3 Tr)kre#ita 0 a3 kre#)invest'iono i *3 (i!otekarnotrite)

73 Tr)vrij)!a!ira 0 a3 Tr)o*vezni'a i *3 Tr) Ak'ija)

7H) Vrste trita ka!ita,a Kre#itno%inv)tr) je tr) na koe se n"#e i trae sre#stva

za investi'ije2#"i !erio#3) T" se !ojav,j"j" *anke-!re#"ze.a i #r) $inansijski s"*jekti- zavo#i za osig"ranje -investi'ioni $on#ovi it#)

i!otekarno trite J ka!ita, se koristi " $ori(i!otekarni( kre#ita)

Trite (artija o# vrije#nosti #"goro&nog karaktera i,itrite e$ekata-!re#stav,ja s!e'i$i&an o*,ik TK ) av,ja sekao

% !riarno- i,i eisiono- i

% sek"n#arno trite)

Priarno TK o#nosi se na !rv" eisij" e$ekata- tj (artijao# vrije#) -i to ) O*vezni'a i ak'ija) Ci,j% !ri*av,janje -

!rvenstveno nov&ani( sre#stva)

6ek"n#arno TK o#nosi se na kasnij" k"!ovin" i !ro#aj"ranije eitovani( (artija o# vrije#nosti na !riarnotrit")

7>) Eisije (artija o# vrije#nosti +irektna- 7) In#irektna- i =) Interna eisija)

+irektna eisija 0 eitent vrije#n)!a!ira i investitor s" "#irektnoj vezi *ez !osre#nika 2*anke3-

In#irektna eisija % o*avezno !osre#ovanje *anke1

Interna eisija % vri se ka#a se eisija vri na osnov"#o*iti stvorene " !re#"ze.") +ivi#en#a se ne is!,a."je "gotovo-ve. se eit"j" #ivi#en#ne ak'ije)


29/51

6a as!ekta jesta na koe se o*av,jaj" o!era'ije sa V-TK !re#stav,ja je#instvo0

a) Geransko" prometa i b) vanberansko" prometa. Derzanski !roet J !re#stav,ja "k"!nost transak'ija na

s,"*eno #ije," *erze V- o#nosno e$ekata-kaoinstit"'iji TK)

Van*erzanski !roet J !re#stav,ja trite transak'ije saV koje se rea,iz"j" van s,)#ije,a *erze) Po svoe o*i"ovaj !roet je ve.i o# *erzanskog

)Ostvar"je se 0

% " okvir" *erzanskog !os,ovnog !rostora- na svijestia i " svi !rostorijaa koje s" van oni( koje se

satraj" s,"*eni1

% " *ankaa i #r"gi $inansijski !osre#ni'ia na trit"ka!ita,a i naziva se e8"*ankarski !roet V TK i,i tzv a,ter!roet e$ekata9- i

% ize8" "&esnika na TK- #irektno i ne!osre#no van *erzei *anaka i naziva se s,o*o#ni !roeto V i,i te,e$onski !roet e$ekata9)


30/51

=;) Ka!ita, i njegovi v,asni'i

1. :vori kapitala /

a) tednja kao ivor kapitala / apital je odloena potronjana rok d!i od jedne "odine. 5snovni motiv odla"anja

potronje je adekvatnije troenje ! narednom period!. Toje i osnov a !spjeno f!nk&ionisanje trita kapitala.Dakle, tednjom se proivodi kapital.

Bremenski rok odla"anja troenja sredstava avisi od/

1. stope ostatka ;D i k!m!la&ije#

'. stope o$ekivano" pri%oda ! narednom period!#

-. stepena ravijenosti instr!menata a stim!lisanje odla"anja

troenja, odnosno tednje, i

A. stepena ravijenosti i !spjeno" f!nk&ionisanjasek!ndarno" trita %artija od vrijednosti.

?) 6to!a ostatka L+ 2!,ate 3 i ak"",a'ije

D 7 ( Bea tednja * vea je i mo"!nost da e ivremenski period odla"anja potronje biti d!i od 1'mjese&i.

D 7 1.888 < # ( 7 88 < # 7 A88


31/51

troenja kra.i o# ?7 jese'i trans$orie na rok #"i o#?7 ese'i) Ovo je otiv svake *anke jer na taj na&ino*ez*ije8"je ve.e !ri(o#e) Na taj na&in- "!ore#o sa,i&no koristi- *anka o*ez*ije8"je korist i za "k"!ni!rivre#ni siste- jer zna&ajni iznosia ka!ita,a

oog".ava "s!jeno $"nk'ionisanje trita ka!ita,a)


32/51

(rivredni s!bjekti , kao i svi obli&i dr. i paradravni% inst. ior".


33/51

* da je pismena isprava# * da je ! toj pismenoj ispraviodre+eno imovinsko ili li$no pravo i da je korienje iostvarivanje to" prava veoma jasno !slovljeno akonskimvlasnitvom posjedovanjem te %artije od vrijednosti.

Gitni elementi %artije od vrijednostiDa bi se jedna pismena isprava mo"la smatrati %artijom od

vrijednosti, neop%odno je da na svom blanket! imaslijedee elemente /

1. naziv (artije o# vrije#nosti 1

2. naziv i sje#ite iz#avao'a V1

3. ta&no ozna&en" o*avez" iz#avao'a koja !roizi,azi iz(artije o# vrije#nosti -

4. naziv $ire i,i ie ,i'a na koje V g,asi1

5. jesto i #at" iz#avanja i serijski *roj1

M) !ot!is iz#avao'a V)

=4) Vrste (artija o# vrije#nosti Ak'ija 1

O*vezni'a1

D,agajni&ki za!is1

Koer'ija,ni za!is1

Dankarska !otvr#a o #e!ozit" 2 #e!ozitni 'erti$ikat31


34/51

. Gankarski ak&ept=M) AKCIA i ak'ijski ka!ita,

k&ija je %artija od vrijednosti koja "lasi na dio ak&ionarsko"kapitala. Barijabilno" je karaktera, to na$i da vlasnik!

ne obebije+!je !naprijed ponat, niti a"arantovanpri%od. (ri%od je isklj!$ivo avisan i !slovljen re!ltatimarada privredno" s!bjekta koji je do sopstveno" kapitaladoao !pravo emisijom ti% efekata. 5sim to"a, visina

pri%oda, be obira na ostvarene re!ltate rada,avisna jei od odl!ke sk!ptine svi% vlasnika ak&ije. : ti% ralo"a

pri%od moe biti rali$it od jedno" do dr!"o" obra$!nsko"perioda.

k&ija simboli!je vlasnitvo / a) nad odre+enim dijelomkapitala# i

b) nad odre+enim dijelom imovine 6 s!vlasnitvo ).

(osmatrano sa aspekta vlasnitva nad imovinom jedno"privredno" s!bjekta postoji veliki broj or"ania&ioni%formi i oblika p!tem koji% se vri osnivanje i rad privredni%s!bjekata. ajna$ajniji s! / ak&ionarska i s!vlasni$kadr!tva.

Ak'ionarska #r"tva !re#stav,jaj" !rivre#ne s"*jektekoja s" "!isana " s"#ski registar sa ta&no o#re8eniiznoso osniva&kog J ak'ionarskog ka!ita,a- "!,a.enog

o# strane ak'ionara J v,asnika) +ak,e- osnivanje A+ seostvar"je eisijo i !,asano ak'ija)

6"v,asni&ka #r"tva !re#stav,jaj" takve !rivre#nes"*jekte ko# koji( je " registar !rivre#ni( s"*jekata"!isana iovina svakog o# s"v,asnika !ose*no *ez o*zirana na&in i o*,ik tog "&e.a) To #a,je zna&i #a o*aveza"!,ate "&e.a ne ora *iti izvrena sao "!,ato "ka!ita," to je s,"&aj o# A+- ve. oe *iti izvrena i"noenje o#re8ene iovine 2 ze,jita- osnovni(sre#stava it#)

Ak'ijski ka!ita, J !ri*av,janje s,o*o#ni( sre#stava na FT inji(ovo angaovanje " renta*i,nije svr(e )


35/51

Vrste ak'ija

1. k&ija na donosio&a i na ime#

'. k&ija sa nominalnom vrijedno! i be nom.vrijednosti#

=) O*i&ne i !ov,a.ene ak'ije 1

/) Ak'ije sa garantovano #ivi#en#o i *ezgarant)#ivi#en#e1

4) Ak'ije koje #aj" ve.i *roj g,asova- sa ograni&eni!ravo g,asa- *ez !rava g,asa i sa k"",ativni !ravog,asa1

M) Konverti*i,ne ak'ije1

) Ak'ije sa o#,oeni !,a.anje #ivi#en#e1

H) Otvorene i zatvorene ak'ije- i

> Nove ak'ije)

?) Ak'ije koje g,ase na #onosio'a i na ie -% kriterijv,asnitvo1

V,asnik ak'ije koja g,asi na #onosio'a- za is!,at"#ivi#en#e ora "z za(tjev za is!,at" #a !o#nese i

o#govaraj".i k"!on za #ivi#en#" koja #os!ijeva)

Ak'ija koja g,asi na ie-v,asnik ak'ije ora *iti "nijet "!o!isn" knjig" A+)Prenos !rava v,asnitva vri sein#osiranje ti( !rava na novog v,asnika i "!iso!renosa " knjig" ak'ionarskog #r"tva) < nogize,jaa ak'ije na ie s" zakonska o*aveza "s s,"&aj"#a iznos ak'ije nije " !"no iznos" is!,a.en)

O*i&ne ak'ije !re#stav,jaj" on" vrst" ak'ija kojev,asnik" iste

garant"j" ostvarivanje i rea,iza'ij" svi( aterija,ni( ineaterija,ni(


36/51

prava i ak&ije.

(ovlaene ili preferen&ijalne ak&ije dividenda je !naprijedodre+ena

tj. ponata, a samim tim"arantovana.

Konverti*i,ne ak'ije s" ak'ije koje og" *iti zajenjive- !reae,ji v,asnika1

k&ije sa odloenim plaanjem dividendi s! ak&ije kod koji% se

!naprijed !tvrdi rok ! kojem se nee isplaivati dividenda.(oslije to"a

roka dividenda se konventira ! obi$ne ak&ije.

5tvorene * sve ak&ije odre+ene a k!povin! i prodaj! naatvorenom

trit") Batvorene% k"!ovina i !ro#aj" " !ostoje.e A+Osnovne raz,ike ize8" ak'ije i o*vezni'e

?) O*vezni'a je za eitenta e$ekata #"ni&kog karaktera -a ak'ija v,asni&kog karaktera-

7) O*vezni'a se sti&e " !osje# is!,ato " gotov" "k"!nek"!o!ro#ajne 'ijene- a ak'ija se oe ste.i "!,ato "gotov"-

=) Ak'ije se na trit" og" !ro#avati !o noina,noj'ijeni- neto is!o# i,i izna# noina,ne 'ijene to nijekarakteristika za o*vezni'e-

/) O*vezni'a- &iji k"rs " !rin'i!" zavisi o# kaate natrit" nov'a i ka!ita,a-ne o*ez*ije8"je v,asnika o#!os,ije#i'a in$,a'ije #ok ak'ija #a)

=) Instr"enti trita ka!ita,a ?) O*vezni'e-

7) +ioni'e-

=) Fj"&ersi-

/) O!'ije-


37/51

4) Varanti- i

M) 6Sa! 2 sSa! "govori3

O*vezni'e%iz#ava,a' se o*avez"je #a .e izvriti

is!,at" iznosa nave#enog " o*vezni'i #onosio'") Eisijo ODVEBNICA !ri*av,jaj" se #"goro&na sre#stva

na o#re8eni rok) 6tvara se kre#itni #"ni&ko J !ovjeri,a&kio#nos- !a je o*vezni'a kre#itni #"g)vrij) !a!ir sa"na!rije# "tvr8eni roko #os!ije.a koji je #"g!o#ije,jen " je#nake #ije,ove)


38/51

(ravo kontrole poslovanja pred!ea !vidom ! poslovneknji"e.

(rava se ostvar!j! individ!alno ! avisnosti od broja dioni&a.Oatim, kolektivno ili preko iabrani% menadera

pred!ea.M sklad! sa brojem dioni&a ispla!je se i dividenda 6osnovni

motiv).

Dioni&e s! instr!menti pomo! koji% pred!ee 6korpora&ija)obebije+!je

potrebna nov$ana sredstva a svoje poslovanje i a svoj ravoj.To s! vrij.papiri koji nemaj! odre+eni rok dospijea.

Vrste #ioni'a

rterij /

(rava / obi$ne i prefer&ijalne dioni&e#

Blasnitva / dioni&e na ime i na donosio&a#

Iaran&ija dividende / "arantvane i ne"arantovane dioni&e#

(rava k!povine / otvorene i atvorene dioni&e, i

4edoslijed idavanja / dioni&a prve , dr!"e i n*te emisije.

@j!$ersi 6tan#arizovani "govori o k"!o!ro#aji vrije#nosni( !a!ira

Ditni e,eenti 0 !re#et % ko,i&ina $in)instr-2!rven)o*vezni'a3

vrijeme b!d!i ta$no !tvr+en dan# &ijena * !"ovorena#

aklj!$enje !"ovora direktno i indirektno 6"tina 0


39/51

Cijena "govorena @ ?;; K51 Cijena trina @ >4 K51

(rodava& je ! dobitk!.

5(C:J0

6" !isani - $inansijski "govori iz#ati !ri,iko eisijevrije#nosni( !a!ira- i,i !ak kasnije toko eisije- tj nasek"n#arno trit")

a osnov! ovi% !"ovora vri se k!poprodaja vrijednosni%papira ili dobara ! odre+enim inosima, &ijenama ivremen!.

5p&ije daj! prava imao&! a ne stvaraj! obave! da se ireali!j!. ji%ova vrijednost poveana je sa vrijedno!dioni&a ili obveni&a.

5p&ije s! tv. derivatni vrij.papiri kojim se moe tr"ovati naT. a nji%ove &ijene !ti$e ni faktora /

* promjene tek!e &ijene. 4ast &ijena poveava i &ijen!op&ije.

* d!ina vremena dospijea op&ije 6 d!i rok !ti$e na porastpremija op&ijski% !"vora)#

* visina dividende na obi$ne dioni&e 6 via dividenda naobi$ne dioni&e, nia vrijednost op&ije)#

* sposobnost !$esnika na trit! da odravaj! podeen!op&ij!

B4T:

Barant predstavlja pravo koje se pridr!je ! obveni&! idioni&! 6 preferen&ijaln!),kje dop!ta k!povin! obi$ni%dioni&a. :daj! se sa &iljem da se povea atraktivnosemisije obveni&a ili preferen&ijalni% dioni&a.

TRITA BA5ENE Pojavi,a s" se " tok" osa#eseti( go#ina na

e"rotritia) 6"tina 0 oog"."je se !os"8iva&" naje#no trit" ka!ita,a #a ostvari !rist"! na #r"go TK!"te neog !artnera " !os," razjene)


40/51

aprimjer/ (red!e! i GiF trebaj! 0M4*i, a pred!e! ineke dr!"e emlje


41/51

Oatita interesa investitora je klj!$no pitanje na T. je"ovinteres treba prvenstveno atiti od riika koji dolai odstrane korisnika kapitala, od posrednika i od riika

povraaja kapitala i naplate pri%oda po osnov! kamate

-L. orisni&i kapitala kao !$esni&i na trit! kapitalaOatita od korisnika kapitala ili nje"ovo" posrednika

o"leda se ! informisanj! investitora o svim pitanjima naT. To obebje+!je donoenje odl!ke o prodaji kapitala$iji je vlasnik.

Batita inves) o# rizika na!,ate g,avni'e i kaate!ret!ostav,ja !ostojanje reg",ative trinog e(anizakoji investitor" garant"je !ovra.aj !o osnov" kaate- aisao " oni s,"&ajevia ka#a je o#,"ka investitora oiz*or" korisnika *i,a #o*ra- !a njenoj rea,iza'iji nije

!ostojao rizik ",aganja) To se " savreeniji irazvijeniji trini !rivre#aa !ostie e$ikasno#ravno i trino reg",ativo i kontro,o)

ajvaniji instr. atite investitora i ostali% !$esnika naT s!/

F"nk'ionisanje savreenog i o*jektivnog sisteain$orisanja 1

avni karakter *erzanski( o!era'ija 1

avno o*jav,jivanje svi( in$ora'ija i o#,"ka na#,eni(organa1

/;) PO6RE+NICI KAO


42/51

b) korisnika, !imaj!i kapital od investitora ! svoje imei a svoj ra$!n#

&) komisonara, plasiraj!i kapital investitora ! svoje imea a nje"ov ra$!n, i

d) $isto" posrednika obavljaj!i sve transak&ije na T !ime i a ra$!n invetitora, odnosno korisnika kapitala.

;)

Na TK jav,jaj" se 0

% #e!ozitne*anke 1 % investi'ione1

% (i!otekarne - i % "niverza,ne *anke)

A1. Mlo"a banka na trist! kapitala


43/51

i!otekarne *anke se !ojav,j"j" " ",ozi investitora-korisnika ka!ita,a- i,i !osre#nika) Nji(ov "k"!ni !,asan

je !okriven (i!oteko nekretnine) 6 toga o# !ose*nog s"zna&aja za stvaranje "s,ova za razvoj gra#ova sa as!ektasta*enog - in$rastr"kt"rnog i !os,ovnog !rostora -

"re8enja i kori.enja gra#skog i #"gog ze,jita) 6aiti s,"e za ostvarivanje 'i,jeva so'ija,ne !o,itike vezaneza sta*en" i ko"na,n" #je,atnost)


44/51

A'. Mlo"a investi&ioni% fondova i dr. @in. instit!&ijamaInvesti'ioni $on#ovi i #r"ge $inansijske instit"'ije kao "&esni'i

na trit" ka!ita,a ?) Investi'ioni $on#ovi% nasta,i s" "s,ije# *rzog razvoja TK

" in#)raz) ze,jaa 26A+-a!an3) I!ak- !rvi o*,i'i se

s"sre." " De,giji- a !o&etko ovoga vijeka " Eng,eskoj)+ota#anji *ankarski sektor !ostao je ko&ni'a #a,jegrazvoja trini( o#nosa i TK "o!te) Nji(ovi osnivanje"!ot!"njenja je str"kt"ra *an)$in)sektora) Pove.ana jekonk"rentnost) Ostvaren je savreeni !rist"! trinitransak'ijaa to je #ove,o #o nag,og razvoja TK)

< zavisnosti o# org) $ori i karaktera- investi'ioni $on#oviog" *iti 0 zatvorenog i otvorenog ti!a i #ravniinvesti'ioni $on#ovi)

Inv)$on# zatvorenog ti!a J osniva se eisijo ak'ija kojegarant"j" nji(ovi v,asni'ia sva !rava koja ak'ija "se*i sa#ri) Ia naziv zatvroren9 jer je "nov&avanjeak'ije og".e je#ino na sek"n#arno trit")

Investi'ioni $on#ovi otvorenog ti!a % se osniva sa 'i,je #a v,asnik ak'ije oe svakog

oenta #a !ro#a svoj" ak'ij" sao $on#" i tako!ov"&e naza# svoj ",oeni ka!ita,) To o*ez*je8"jezna&ajan razvoj $on#a)


45/51

Dravni investi&ioni fond je naro$ito po"odan a emlje sanedovoljno ravijenim T, jer se smatra da je sa aspektasi"!rnosti plasmana ovaj fond najpo!daniji i najsi"!rniji.5bi$no je osnovan ! formi fonda otvoreno" tipa i

predstavlja jedn! od najvaniji% fin.inst. $ijim !$eem se

ostvar!je radT na jednoj, i nje"ov stabilan prosperitet na dr!"oj strani.

Ciljevi koji se ostvar!j! osnivanjem i f!nk&ionisanjem :@ s!/

* klj!$na !lo"a a stabilia&ij! i ravoj trita#

* da dospije do pojedina&a sa nenatnim inosom kapitala pa$ak i do oni% koji nis! vidjeli ber! ili ak&ij!, koj! e kolikove s!tra k!piti i koristti prava i nje#

* da mobilie na$ajan tea!risani kapital prodaj!i svojeak&ije milionima sitni% investitora koji po prirodi stvari, nemo"! ponavati ili pak to ne

ele sva obijeja pon!de. (ri tome se fond nalai ! !loiatitnika nji%ovi% interesa kao i "aranta da s! !slovi kojeim fond n!di najpovoljniji i najsi"!rniji. a taj na$in fonddolai do o"romno" kapitala ko"a preko T plasira nanajbolji na$in#

* ostvarivanje elemenata so&ijalne politike ! smisl! da dolai

do bo"aenja veliko" broja mali% investitora. To se postieidvajanjem jedno" dijela novoemitovani% ak&ija 6 18*'8)koje se mo"! prodavati samo odre+enom sloj! investitora,

po neto povoljnijim !slovima. a taj na$inveliki brojpojedina&a !veava svoj! imovin! kro dividend! na ak&iji,p!tem povoljne &ijene kotanja i kro porast &ijene ak&ijena sek!ndarnom trit!, jer ak&ije fondova i "odine !"odin! biljee porast.

/=) Osig"ravaj".a #r"tva i !enzioni $on#ovi

Ras!o,a" sa ogroni iznoso o*i,isanog ka!ita,a!"te tzv a"toatske te#nje9 kojo se ostvar"j"re#ovna !,a.anja 0


46/51

* premije a so&ija. osi"!ranje i atit!, a fondove dr.a.,a neaposlenost i sl.

* premije a osi"!ranje ivota i imovine, a osi"!ravaj!efondove, i

* a penij! ili rent! ! penione fondove.

5ve instit!&ije, s obirom na a!tomatiam i redovnost prilivakapitala s! od veliko" na$aja a f!nk&ionisanje T,naro$ito ! onim periodima kada bo" permanentno veetranje od pon!de ispoljava tenden&ij! nervoe inapetosti.

Dakle, osnovna karakteristika ovi% !$esnika na T,najkrae semoe iraiti ! kvalitet! kapitala sa kojim raspola! na

jednoj strani, i rokom plasmana tako a!tomatski

mobilisano" kapitala, na dr!"oj strani.

5snovni oblik !la"anja kapitala je %ipoteka i obveni&a.

5ve instit!&ije na T nast!paj! !"lavnom ! !loi investitora,rje+e ! !loi korisnika, a nikada kao $isti posredni&i.

Osta,e s!e'ija,izovane $inansijske instit"'ije ?) o,#ing ko!anije- kor!ora'ije i #r) o*,i'i A+- koja

iaj" so!stven" $in) instit"'ij" za o*av,janje transak'ijasa ka!ita,o1

7) 6!e'ija,izovane inst) za !re"zianje i !,asan eisije i!re!ro#aj" e$ekata- i

=) Na (i,ja#e !rivatni( *rokerski( i !osre#ni&ki(instit"'ija i konsa,ting $iri koje iaj" ,i'en'" za &isto!osre#ovanje ize8" invenstitora i korisnika ka!ita,a tzv)agenata i,i agen'ija)

?) Osnovni otiv o,#ing ko!anija i #r) A+ " !rin'i!"nije zara#a !o svak" 'ijen"- ve. !rije svega-$in)!ovezivanje !rivr)s"*j) iste i,i s,i&ne #je,atnosti-o#nosno grane% (orizonta,ni (o,#ing i,i razni( !rivre#ni(s"*jekata koji " osnovi koriste ist" sirovin" J vertika,ni(o,#ing)

7) 6!e'ija,izovane inst) Ba !re"zianje i !,asan eisije i!re!ro#aj" e$ekata J osnovni otiv zara#a) Ostvarivanje Jna raz,i'i " 'ijeni) Nast"!aj" "vijek " svoje ie i za svoj


47/51

ra&"n) Poneka# se i "#r"j" i tako nast"!aj" na TKizazivaj".i zna&ajne os'i,a'ije)

=) Privatne *rokerske i !osre#ni&ke instit"'ije iaj"s!e'i$i&n" ",og" na TK jer nast"!aj" "vijek kao !osre#ni'i

ize8" investitora i korisnika kre#ita) 6ai ti tr)transak'ije o*av,jaj" za t"8e ie i za t"8i ra&"n- a nika#a" svoje ie i za svoj ra&"n)

(roviija je osnovni ivor pri%oda. To odre+!je i veli$in! ovi%instit!&ija. 6 od jedno" $ovjeka*a"enta sopstvenebrok.k!r do brok. Savea i kompanija.

AA. 5stale spe&ijaliovane finansijske instit!&ije

G04O0 0@0T 5 MQ0S: T4R:TM (:T;

* postoje ! svim emljama "dje postoji T. 5snovni &ilj danakon dnevne kon&entra&ije pon!de i tranje akapitalom na jednom mjest! omo"!i /

a) ramjen! pon!de sa tranjom na maks.mo"!emkvalitativnom i kvant. ivo!,

b) !tvr+ivanje trine vrijednosti efekata, a time i realnevrijednosti !k!pne imovine i na&ionalno" bo"atstva, i

&) stabilnost trini% !slova i odnosa ! transak&ijama sakapitalom.

A9. D4RB 5 MQ0S: T

* javlja se ! !loi /

* investitora # * korisnika # * re"!latora #

* kontrolora .

A. Trite kapitala i bere Poja *erzi Rije berza : - potie od franc.rijei bourse-mjesto gdje su se

sastajai trgo!ci poet"om #$ !ije"a% &astae su sredinom #$'!ije"a u (ondonu ) 15**- Ro+a ,can!aeurs dana/nja 0toc",cange i u arizu 15*3- ourse de !aeurs.


48/51

erza predsta!ja organizo!ani prostor tri/te na "ojem se"upuje odre6ena roba. 7o je poso!ni obje"at gdje se "upuje iprodaje no!ac) artije od !rijednosti) de!ize) i roba.

A2. (ojam i vrste bere

M avisnosti od to"a ta je predmet tr"ovine dijele se na /

1. 0fektne bere #

'. ov$ane bere #

-. Devine bere, i

A. 4obne ili prod!ktivne

/H) Derzanski !os,ovi i na&in !os,ovanja *erze

0fektne bere % k"!ovina i !ro#aja $inansijskog ka!ita,a 0 ak'ija-

o*vezni'a- 'erti$ikata)


49/51

0fektne bere predstavljaj! or"aniovani tr.me%aniam, inst.osposobljene a posjedovanje informa&ija o kretanj!k!rseva efekata to ima prvoraredan na$aj a vo+enje

poslovne poltike svi% s!bjekata. Stabilnost kretanja naberi efekata/ k!rseva, pon!de i tranje ,je osnova

stabilnosti &jelok!pne ekonomije. To je !stvari tri.kapitala.

AL.


50/51


51/51

-ro"ers"e i diers"e "u;e)

-'n!esticione ban"e)

-?irme "oje se ba!e garanto!anjem ii distribucijom no!e emisije 8$)

-=u;e specijaizo!ane za trgo!anje ob!eznicama)

-stae institucije "oje su dobie odobrenje promjene berzans"impropisima.

47)

Documents

TRZISTE NOVCA I KAPITALA.doc