Click here to load reader

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU

  • View
    58

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

www.themegallery.com. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU. Prijedlozi za izradu školskog kurikuluma u osnovnoj i srednjoj školi. prof. pedagogije Deana Gaić Kaličanin prof. pedagogije Branka Čović. Pojmovno određenje. Izvorno značenje - PowerPoint PPT Presentation

Text of TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU

  • Pojmovno odreenjeIzvorno znaenje

    kurikulum (lat. curriculum) tijek, trkakurikul (hrv.izvedenica lat. curriculum) - tijek odvijanja neke aktivnosti

  • UvodProvedena anketa na jednom seminaru uitelja : to za uitelje znai kurikulum?1. skupina uitelja, na otvoreno pitanje odgovara: kurikulum = nastavni plan i program2. skupina s ponuenim odgovorima, odabire slijedee tvrdnje: kurikulum = nastavni plan i program (18 uitelja/ 35) kurikulum = nastavni plan i program i uvjeti rada (14 uitelja /35)kurikulum = nastavni plan i program, = uvjeti u kojima se ostvaruje kurikulum, = nain na koji se ostvaruje (odnosi u koli)( 3 uitelja/ 35)

  • Kurikulum nekad i danasRazlike u pojmovnom odreenju kurikuluma

    NekadNASTAVNI KURIKULUM kurikulum nastave, nastavnih predmetaPrimjenjivao se 60tih i 70tih godina 20.st.Sredite odgojno obrazovnog djelovanja: gradivo i nastavaStrogo propisan izvana, unificiran i jedini zadatak kole primijeniti ga.

  • Danasuz NASTAVNI KURIKULUM( nastavni plan i program)

    KOLSKI KURIKULUMNACIONALNI KURIKULUM

  • Zakonska osnova( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli 07./2008.) NACIONALNI KURIKULUM lanak 26.1.Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i kolskog kurikuluma.2. Nacionalni kurikulum utvruje vrijednosti, naela, opeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje.3. Nacionalni kurikulum donosi ministar.

  • NACIONALNI KURIKULUM

    proizlazi iz obrazovnih vrijednosti i ciljeva koji se donosi nacionalnim konsenzusom. projekcija i izraz zajednikog gledita kakvu djecu hoemo. osigurava standardni i sadrajni okvir za izradu kolskog kurikuluma.

  • Polazine osnove za izradu kurikuluma

    Prijedlog nacionalnog kurikuluma donesen u studenom, 2008. (www. azoo.hr)

    Za podruje tjelesne i zdravstvene kulture, izdvojeni su ciljevi i uenika postignua prema odgojno obrazovnim ciklusima

  • Prema prijedlogu Nacionalnog kurikuluma..

    UENICI E: tjelesnim vjebanjem trajno poticati skladan rast i razvoj usvojiti i znati primjenjivati kinezioloka teorijska i motorika znanja ciljano razvijati morfoloka obiljeja, motorike i funkcionalne sposobnosti tjelesnim vjebanjem poveavati radne sposobnosti razviti svijest o vanosti uvanja, unaprjeivanja i promicanja zdravlja imati odgovoran i objektivan odnos prema stanju i razvoju svojih antropolokih obiljeja znati pravilno odabrati i primjenjivati sadraje tjelesnog vjebanja znati pravilno i samostalno provoditi tjelesno vjebanje

    CILJEVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG PODRUJA

  • biti osposobljeni za praenje i vrednovanje osobnih postignuaznati primjenjivati osnovna teorijska i motorika znanja u svakodnevnom ivotu postii primjerenu razinu motorikih postignua razvijati motoriko izraavanje i stvaralatvo biti poticani i usmjeravani prema portu i portsko-rekreacijskim aktivnostima nauiti plivati i usavriti znanje plivanja razvijati pozitivne osobine linosti izgraivati humane meuljudske odnose razviti ekoloku svijest razumjeti potrebu ouvanja portske povijesno-kulturne tradicije i batine.

  • UENIKA POSTIGNUA na kraju treega odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju osmoga razreda) UENICI E:

    usavriti specifina kinezioloka teorijska i motorika znanja biti osposobljeni za pravilnu primjenu specifinih kineziolokih znanja u razliitim portskim aktivnostima postii optimalan sastav tijela nadalje razvijati motorike i funkcionalne sposobnosti biti osposobljeni za praenje i vrjednovanje osobnih uinaka i postignua pod utjecajem tjelesnog vjebanja znati primjenjivati znanja o samokontroli tijekom tjelesnog vjebanja

  • razumjeti razlike izmeu tjelovjebenih sadraja s obzirom na razlike meu spolovima biti osposobljeni za smisleno provoenje aktivnoga odmora znati i primjenjivati pravila ekipnih portskih igara razumjeti, primjenjivati i promicati uljuene navijake navike zadovoljiti potrebu osobne afirmacije u skupini, a biti osposobljen i za timski rad znati kontrolirati agresivnost u razliitim tjelovjebenim situacijama razumjeti i potivati spolne, nacionalne i rasne razlike.

  • UENIKA POSTIGNUA na kraju etvrtoga odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju 2. razreda srednjih kola strukovne i umjetnike kole)

    UENICI E: usavriti specifina kinezioloka teorijska i motorika znanja iz odreenih portova i portske rekreacije usvojiti utilitarna motorika znanja u funkciji uinkovite prilagodbe na odreeno zanimanja ciljano razvijati motorike i funkcionalne sposobnosti potrebne za obavljanje odreenog zanimanja postii optimalan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva biti osposobljeni za odravanje antropolokih obiljeja tijekom radnog vijeka

  • usvojiti i primjenjivati osnovna znanja o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vjebanja stei znanja o najvioj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih biti osposobljeni za primjenu portskih i portsko-rekreacijskih aktivnosti radi odravanja radnih sposobnosti i unaprjeenja kvalitete ivljenja imati razvijenu svijest o uljuenim pravilima portskog ponaanja tijekom bavljenja portskim aktivnostima i za vrijeme promatranja portskih priredbi pojaanim tjelesnim vjebanjem regulirati negativna ponaanja usvojiti pozitivne naine zadovoljenja potrebe za afirmacijom biti osposobljeni za rjeavanja problema u hitnim situacijama usvojiti i usavriti motorika znanja kojima se mogu po potrebi prilagoditi novim radnim okruenjima i ivotnim situacijama.

  • GODINJI PLAN I PROGRAM RADA KOLE

    KOLSKI KURIKULUM

    PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U KOLIkratkoronidugoroniRAZVOJNI PLAN KOLENastavni plan i program

  • KOLSKI KURIKULUMprua uiteljima perspektivu, jer kola uz pomo kurikuluma postaje mjesto:motivacije, osobnog djelovanja, ukljuivanja u procese razvoja kole i omoguuje izgradnju dugorone kooperativnosti u kolektivu.

  • Zakonska osnova( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli 07./2008.)

    lanak 28.1. kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programarada, a ueniki dom na temelju godinjeg plana i programa rada. 2. kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnogplana i programa.

    KOLSKI KUKRIKULUM I GODINJI PLAN I PROGRAM RADA

  • 3. kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne, izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnogstandarda. 6. kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku. 7.Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrenim stranicama kole.

  • KOLSKIM KURIKULUMOM UTVRUJE SE: aktivnost, program i/ili projekt CILJEVI aktivnosti, programa i/ili projekta NAMJENA aktivnosti, programa i/ili projekta NOSITELJI aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost NAIN REALIZACIJE aktivnosti, programa i/ili projekta VREMENIK AKTIVNOSTI, programa i/ili projekta DETALJAN TROKOVNIK AKTIVNOSTI, programa i/ili projekta NAIN VREDNOVANJA i nain koritenja rezultata vrednovanja.

  • Glavna zadaa kolskog kurikulumaizgradnja jedinstvenog profila koleizgradnja individualnog koncepta kole iz kojeg proizlaze smjernice nastavnog planavidljivost konkretne povezanosti zajednice uitelja i zajednice uenika

  • Uloga sudionika u kolskom kurikulumuNEOPHODNOST CJELOIVOTNOG UENJA

  • Pripreme za izradu kolskog kurikuluma

    1. Snimanje (registriranje okolnosti u koli i procjena njihova utjecaja na budui program, analiza kolskih dokumenata) STANJE

    2. Kvalifikacija (odreivanje vrste posla i projektiranje moguih aktivnosti) TO

    3. Kvantifikacija (orijentacijsko utvrivanje razdoblja i vremena trajanja moguih aktivnosti) KOLIKO

    4. Orijentacijsko utvrivanje metoda, postupaka, instrumenata KAKO

    5. Orijentacijsko utvrivanje subjekata za mogue aktivnosti (nastavnik, struni suradnik, lijenik i slino) - TKO

  • procjenom postojeeg stanja - SWOT Analizom

    Gdje smo kao kola i kao pojedinci? Samoprocjena od strane nastavnika, ravnatelja, uenika, roditelja

  • SWOT ANALIZA

    Razmiljajte iz perspektive uenika, nastavnika, strunih suradnika, rukovoditelja i roditelja.

    Prednosti (Strenghts)Nedostatci, slabosti (Weaknesses)Nabrojite dobre strane vae koleZbog ega je dobro biti uenik u vaoj koli? Koje su sve mane, nedostaci, loe strane vae kole?Mogunosti (Opportunities)Potekoe i opasnosti (Threats)Nabrojite sve neiskoritene mogunosti, neiskoritene potencijale koji bi vau kolu uinili jo boljom?Koje sve okolnosti ugroavaju i sprjeavaju va optimalni razvoj?

  • to nam je initi?Manjkavosti pretvoriti u prednosti !Kreirati svoju koncepciju rada kako bi:

  • Prijedlog koncepcije rada

    Informatika, likovna kultura i kolska knjinica informatika, estetska i informativna podrka

  • 4 koraka u izradi kolskog kurikuluma 2. Odabir poslova i aktivnosti na strunom vijeu

    3. Izrada programa aktivnosti nakon usvajanja na UV -u4. vrednovanje

  • Korak

    procjena uvjeta rada i dosadanjih rezultataNa temelju individualne procjene uvjeta rada i dosadanjihpostignua ( uspjeh K, natjecanja,), nastavnikdaje prijedlog

    izbornih predmeta, Izvannastavnih aktivnosti, izvankolskih aktivnosti iprograma i projekta kao svoj doprinos u izradi

Search related