TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU

LOGOTJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU

www.themegallery.com

prof. pedagogije Deana Gaić Kaličaninprof. pedagogije Branka Čović

Prijedlozi za izradu školskog kurikuluma u osnovnoj i srednjoj školi

www.themegallery.com LOGO

Pojmovno određenje

Izvorno značenje

kurikulum (lat. curriculum) – tijek, trka

kurikul (hrv.izvedenica lat. curriculum) - tijek odvijanja neke

aktivnosti


Uvod…

Provedena anketa na jednom seminaru učitelja : “Što za učitelje znači kurikulum?”

1. skupina učitelja, na otvoreno pitanje odgovara: kurikulum = nastavni plan i program2. skupina s ponuđenim odgovorima, odabire slijedeće

tvrdnje: kurikulum = nastavni plan i program (18 učitelja/ 35) kurikulum = nastavni plan i program i uvjeti rada (14 učitelja /35)kurikulum = nastavni plan i program, = uvjeti u kojima se ostvaruje kurikulum, = način na koji se ostvaruje (odnosi u školi)( 3 učitelja/ 35)


Kurikulum nekad i danas

Razlike u pojmovnom određenju kurikuluma

Nekad… NASTAVNI KURIKULUM – kurikulum nastave,

nastavnih predmeta Primjenjivao se 60–tih i 70–tih godina 20.st. Središte odgojno – obrazovnog djelovanja:

gradivo i nastava Strogo propisan “izvana”, unificiran i jedini

zadatak škole – primijeniti ga.


Danas…uz NASTAVNI KURIKULUM( nastavni

plan i program)

ŠKOLSKI KURIKULUMNACIONALNI KURIKULUM


NASTAVNI KURIKULUM – nastavni plan i program ( u okviru godišnjeg plana i programa rada škole)

NACIONALNI KURIKULUM – obrazovna politika

ŠKOLSKI KURIKULU

M


Zakonska osnova( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

– 07./2008.)

NACIONALNI KURIKULUMČlanak 26.

1.Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju

nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.

2. Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,

općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne

ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno

kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje.3.

Nacionalni kurikulum donosi ministar.


NACIONALNI KURIKULUM

proizlazi iz obrazovnih vrijednosti i ciljeva koji se donosi nacionalnim konsenzusom.

projekcija i izraz zajedničkog gledišta kakvu djecu hoćemo.

osigurava standardni i sadržajni okvir za izradu školskog kurikuluma.


Polazišne osnove za izradu kurikuluma

Prijedlog nacionalnog kurikuluma donesen u studenom, 2008. (www. azoo.hr)

Za područje tjelesne i zdravstvene kulture, izdvojeni su ciljevi i učenička postignuća prema odgojno obrazovnim ciklusima


Prema prijedlogu Nacionalnog kurikuluma…..

UČENICI ĆE: tjelesnim vježbanjem trajno poticati skladan rast i razvoj usvojiti i znati primjenjivati kineziološka teorijska i

motorička znanja ciljano razvijati morfološka obilježja, motoričke i

funkcionalne sposobnosti tjelesnim vježbanjem povećavati radne sposobnosti razviti svijest o važnosti čuvanja, unaprjeđivanja i

promicanja zdravlja imati odgovoran i objektivan odnos prema stanju i razvoju

svojih antropoloških obilježja znati pravilno odabrati i primjenjivati sadržaje tjelesnog

vježbanja znati pravilno i samostalno provoditi tjelesno vježbanje

CILJEVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG

PODRUČJA


biti osposobljeni za praćenje i vrednovanje osobnih postignuća

znati primjenjivati osnovna teorijska i motorička znanja u svakodnevnom životu

postići primjerenu razinu motoričkih postignuća razvijati motoričko izražavanje i stvaralaštvo biti poticani i usmjeravani prema športu i športsko-

rekreacijskim aktivnostima naučiti plivati i usavršiti znanje plivanja razvijati pozitivne osobine ličnosti izgrađivati humane međuljudske odnose razviti ekološku svijest razumjeti potrebu očuvanja športske povijesno-

kulturne tradicije i baštine.


UČENIČKA POSTIGNUĆA na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa

(na kraju osmoga razreda)

UČENICI ĆE:

usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja biti osposobljeni za pravilnu primjenu specifičnih kinezioloških znanja u različitim športskim aktivnostima postići optimalan sastav tijela nadalje razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti biti osposobljeni za praćenje i vrjednovanje osobnih učinaka i postignuća pod utjecajem tjelesnog vježbanja znati primjenjivati znanja o samokontroli tijekom tjelesnog vježbanja


razumjeti razlike između tjelovježbenih sadržaja s obzirom na razlike među spolovima

biti osposobljeni za smisleno provođenje aktivnoga odmora

znati i primjenjivati pravila ekipnih športskih igara razumjeti, primjenjivati i promicati uljuđene

navijačke navike zadovoljiti potrebu osobne afirmacije u skupini, a

biti osposobljen i za timski rad znati kontrolirati agresivnost u različitim

tjelovježbenim situacijama razumjeti i poštivati spolne, nacionalne i rasne

razlike.


UČENIČKA POSTIGNUĆA na kraju četvrtoga odgojno-obrazovnog ciklusa (na kraju 2. razreda srednjih škola strukovne i

umjetničke škole)

UČENICI ĆE: usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih

športova i športske rekreacije usvojiti utilitarna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe na

određeno zanimanja ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebne za

obavljanje određenog zanimanja postići optimalan odnos između količine mišićne mase i potkožnog

masnog tkiva biti osposobljeni za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog

vijeka


usvojiti i primjenjivati osnovna znanja o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vježbanja steći znanja o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih biti osposobljeni za primjenu športskih i športsko-rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radnih sposobnosti i unaprjeđenja kvalitete življenja imati razvijenu svijest o uljuđenim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim aktivnostima i za vrijeme promatranja športskih priredbi pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativna ponašanja usvojiti pozitivne načine zadovoljenja potrebe za afirmacijom biti osposobljeni za rješavanja problema u hitnim situacijama usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se mogu po potrebi prilagoditi novim radnim okruženjima i životnim situacijama.

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ŠKOLE

ŠKOLSKI KURIKULUM

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

U ŠKOLI

kratkoročnikratkoročni dugoročnidugoročni

RAZVOJNI PLAN ŠKOLERAZVOJNI PLAN ŠKOLE

Nastavni plan i programNastavni plan i program


pruža učiteljima perspektivu, jer škola uz pomoć kurikuluma

postaje mjesto:- motivacije, - osobnog djelovanja, - uključivanja u procese razvoja škole i - omogućuje izgradnju dugoročne

kooperativnosti u kolektivu.

ŠKOLSKI KURIKULUM


Članak 28.1.

Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa

rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada. 2.

Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim

aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog

plana i programa.

Zakonska osnova( prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi – 07./2008.)

ŠKOLSKI KUKRIKULUM I

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA


3. Školski kurikulum određuje nastavni plan i program

izbornih predmeta, izvannastavne, izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte

prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnogstandarda.

6. Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i

učeniku u pisanom obliku.

7.Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i

učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.


ŠKOLSKIM KURIKULUMOM UTVRĐUJE SE:

aktivnost, program i/ili projekt

– CILJEVI aktivnosti, programa i/ili projekta– NAMJENA aktivnosti, programa i/ili projekta– NOSITELJI aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova

odgovornost– NAČIN REALIZACIJE aktivnosti, programa i/ili projekta– VREMENIK AKTIVNOSTI, programa i/ili projekta– DETALJAN TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI, programa i/ili

projekta– NAČIN VREDNOVANJA i način korištenja rezultata

vrednovanja.


POTICANJEOTVORENE

KOMUNIKACIJE

BRIGA ZAIDEALNEUVJETEUČENJA

RACIONALNOKORIŠTENJE

RADNOGVREMENA

UNUTARNJA I VANJSKA

POVEZANOST

BRIGA ZASTALNO UČENJE INAPREDOVANJE

RODITELJI I ŠKOLA

OSIGURAVANJEKVALITETE NASTAVE

ciljeviŠKOLSKOG

KURIKULUMA


Glavna zadaća školskog kurikuluma

izgradnja jedinstvenog profila školeizgradnja individualnog koncepta škole iz

kojeg proizlaze smjernice nastavnog planavidljivost konkretne povezanosti zajednice

učitelja i zajednice učenika

Uloga sudionika u školskom kurikulumu

- aktivno uključeni uplaniranje i programiranje rada škole-potiču učitelje na prijedloge i dogovor o unapređivanju rada,

- jasno formulira ciljeve škole - osigurava uvjete za uvođenje novih sadržaja i aktivnosti - stvara ozračje međusobnog poštivanja

- izabiru sadržaje i osuvremenjuju ih, - istražuju svoju praksu u svrhu unapređivanja- razvijaju suradničke odnose s kolegama

Ravnatelj SRS Nastavnici

NEOPHODNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA


Pripreme za izradu školskog kurikuluma

1. Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) – STANJE

2. Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) – ŠTO

3. Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) – KOLIKO

4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata – KAKO

5. Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik, stručni suradnik, liječnik i slično) - TKO


1. Gdje smo kao škola i kao pojedinci? Samoprocjena od strane nastavnika,

ravnatelja, učenika, roditelja

procjenom postojećeg stanja - SWOT Analizom

Prednosti (Strenghts)

Nedostatci, slabosti (Weaknesses)

Nabrojite dobre strane vaše škole

Zbog čega je dobro biti učenik u vašoj školi?

Koje su sve mane, nedostaci,

loše strane vaše škole?

Mogućnosti (Opportunities)

Poteškoće i opasnosti (Threats)

Nabrojite sve neiskorištene mogućnosti, neiskorištene potencijale koji bi vašu školu učinili još boljom?

Koje sve okolnosti ugrožavaju i sprječavaju vaš optimalni razvoj?

SWOT ANALIZA

Razmišljajte iz perspektive učenika, nastavnika, stručnih suradnika, rukovoditelja i roditelja.


Što nam je činiti?

postali učinkovitiji u radu s učenicima1

uštedjeli na vremenu2

kvalitetnije komunicirali3

Manjkavosti pretvoriti u prednosti !

Kreirati svoju koncepciju rada kako bi:

Prijedlog koncepcije rada

Informatika, likovna kultura i školska knjižnica –

informatička, estetska i informativna podrška

ŠKOLA

STRUČNO VIJEĆE

RAZREDNE NASTAVE

I VJERONAUK

JEZIČNO-DRUŠTVENOUMJETNIČKOPODRUČJE

IVJERONA

UK

STRUČNO VIJEĆE

PRIRODOSLOV.

MATEMAT. I TEHNIČKOG PODRUČJA

AKTIV

1. RAZREDA

AKTIV

4. RAZREDA

AKTIV

3. RAZREDA

AKTIV

2. RAZREDA

AKTIV

HRVATSKOG

JEZIKA

AKTIV

GLAZBENE

KULTURE

AKTIV

POVIJESTI I

GEOGRAFIJE

AKTIV STRANIH JEZIKA

NJEMAČKOG

FRANCUSKOG

TALJANSKOG

AKTIV MATEMATI

KEFIZIKE

I TEHNIČKE KULTURE

AKTIV

BIOLOGIJE I

KEMIJE

TZK


4 koraka u izradi školskog kurikuluma

1. Individualni prijedlozi

nastavnika

2. Odabir poslova

i aktivnosti

na stručnom vijeću

3. Izrada

programa aktivnosti

nakon usvajanja na UV -u

4. vrednovanje

4. vrednovanje


1. Korak

procjena uvjeta rada i dosadašnjih rezultata

Na temelju individualne procjene uvjeta rada i dosadašnjih

postignuća ( uspjeh ŠŠK, natjecanja,…), nastavnikdaje prijedlog

izbornih predmeta, Izvannastavnih aktivnosti, izvanškolskih aktivnosti i programa i projekta kao svoj doprinos u izradi školskog kurikuluma


2. Korak

Određivanje vrste poslova i mogućih aktivnosti

utvrđuje godišnji program rada aktivnosti, prema slijedećim sastavnicama:

AKTIVNOSTI – odabiranja vrsta poslova CILJEVI AKTIVNOSTI – što želimo postići? zašto radimo to što

radimo? VREMENIK - orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti SUDIONICI I SURADNICI - orijentacijsko utvrđivanje subjekata za

moguće aktivnosti OBLICI NASTAVNOG RADA - redovna, sat razrednika, izborna,

dodatna, INA, izvanučionička nastava NAČIN REALIZACIJE - orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka

i instrumenata TROŠKOVNIK - specifikacija potrebnog materijala i sredstava

Stručno vijeće tjelesne i zdravstvene kulture, usuglašava individualne prijedloge, na temelju kojih

3. Korak

Izrada programa aktivnosti -

izbornih programa, programa izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, projekata,…

KAKO?

prema slijedećim obrascima

Izborna nastava

VREMENIK

AKTIVNOSTI

CILJEVI AKTIVNO

STI

SUDIONICI I

SURADNICI

OBLICI NASTAVNOG RADA

NAČIN REALIZA

CIJE

TROŠKOVNIK

Rujan

Listopad

Studeni

….

(Iz nastavnog plana i programa za osnovnu školu…)

odnosi se na učenikov osobni izbor određenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njegaopredijelio. O učenikovom izboru i obveznosti pohađanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes.

Izvannastavne aktivnosti

u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno- obrazovnoga rada i smisao zastvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovitenastave.Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili suinterdisciplinarne naravi….Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike - učenike prosječnihsposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike sposebnim potrebama. Sadržaji i područja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika.…športsko-zdravstveno-rekreacijsko područje koje se odnosi na stjecanje športskih vještina isposobnosti (nogomet, košarka, odbojka, šah...), učenje društvenih plesova, folklora, ovladavanjevještinama i sposobnostima korektivne gimnastike,vježbama relaksacije i dr.

VREMENIK

AKTIVNOSTI

CILJEVI AKTIVNO

STI

SUDIONICI I

SURADNICI


NAČIN REALIZA

CIJE

TROŠKOVNIK

Rujan

Listopad

Studeni

….


Izvanškolske aktivnosti

su organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta,galerije i druge ustanove,terenska nastava, škola u prirodi i drugi slični. Cilj izvanškolskih aktivnosti jeučenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti.Rad izvan škole pogodan jeza timski rad, utječena stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Pri organizaciji ovoga oblika radavalja voditi računa o interesima,mogućnostima i sposobnostima učenika. U izvanškolskim

aktivnostimatreba koristiti mogućnost Interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta.Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima izadaćama,sadržajno i metodički adekvatno pripremljeno.

VREMENIK

AKTIVNOSTI

CILJEVI AKTIVNO

STI

SUDIONICI I

SURADNICI


NAČIN REALIZAC

IJE

TROŠKOVNIK

Rujan

Listopad

Studeni

….


Podsjetnik za PLANIRANJE, PROVEDBU IPREZENTACIJU PROJEKTA prema koracima

1. korak - stvaranje ideje 2. korak - planiranje i priprema projekta : cilja, namjene, povezivanja s nastavnim sadržajima, aktivnosti, formiranje timova, rada na zadacima, odabira metodoloških oblika rada, odabira korištenja izvora – materijala, utvrđivanje načina razmjena iskustva i izvještavanja o obavljenim zadacima ili o teškoćama, načina obrade prikupljenih podataka i predstavljanja rezultata3. korak – razrada projekta: prikupljanje podataka, korištenje izvora, razmjena iskustva i izvještavanje o obavljenim zadacima ili o teškoćama, obrada prikupljenih podataka4. korak – prezentacija projekta ( prezentiranje pisanog materijala, foto galerija,na nivou razrednog odjela, škole ili van škole, putem medija – izrada web stranica …..)

VREMENIK

AKTIVNOSTI

CILJEVI AKTIVNO

STI

SUDIONICI I

SURADNICI


NAČIN REALIZAC

IJE

TROŠKOVNIK

Rujan

Listopad

Studeni

….

4. Korak

Praćenje i vrednovanje

Tri razine praćenja i vrednovanja:

1. Vrednovanje osobnog rada

2. Vrednovanje rada sudionika procesa

3. Vrednovanje postignutih rezultata ( opravdanost cilja)

UNUTARNJE VREDNOVANJE

PREDUVJETI: analiza dosadašnjih

načina praćenja i vrednovanja

procjenjivanje dimenzija kurikulskih sadržaja

( informativna, deskriptivna, analitička razina )

VANJSKO VREDNOVANJENacionalni centar za

vanjsko vrednovanje – NCVVO

- Rezultati obrazovnih postignuća učenika

- Uključivanje škola u proces samovrednovanja

- Formiranje TIMA ZA KVALITETU


Literatura

Previšić,V. ( 2007.),KURIKULUM- teorije, metodologija, sadržaj, struktura; Zavod za pedagogiju, Zagreb, Školska knjiga

Marsh J.C. ( 1994.), KURIKULUM- temeljni pojmovi; Zagreb, Educa

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( 2008.); RH, Ministarstvo prosvjete i športa

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006.); RH, Ministarstvo prosvjete i športa

LOGOwww.themegallery.com

Documents

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U ŠKOLSKOM KURIKULUMU