USAVRŠAVANJE RAVNATELJA U ŠKOLSKOM MENADŽMENTU

MEĐUNARODNI PROJEKT MEĐUNARODNI PROJEKT

USAVRŠAVANJE U OBRAZOVNOM MENADŽMENTUUSAVRŠAVANJE U OBRAZOVNOM MENADŽMENTUPROJECT PROJECT

EDUCATIONAL MANAGEMENT TRAINING DEVELOPMENTEDUCATIONAL MANAGEMENT TRAINING DEVELOPMENT

USAVRŠAVANJE RAVNATELJA

U ŠKOLSKOM MENADŽMENTU

PRIKAZ RADA MEĐUNA RODNOG PROJEKTA NSO-A I AZOO-A

MR. SC. OLEG ĐAKOVIĆPREDSTOJNIK PODRUŽNICE AZOO-A U RIJECI

Zagreb, 2. lipanj 2009.

OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ

Konferencijaoznačava početak projekata koje će AZOO provoditi u suradnji s Nizozemskim obrazovnim inspektoratomNSO-om i Školom za obrazovni menadžment iz Amsterdama, a to su: „PRAĆENJE I NADZOR KVALITETE ŠKOLA U HRVATSKOJ“ i „USAVRŠAVANJE U OBRAZOVNOM MENADŽMENTU“.

Ciljevi projekata su jačanje institucionalnog kapaciteta Agencije, utvrđivanje platforme za razvitak nacionalnog sustava nadzora i vrednovanja kvalitete pojedinaca i institucija u odgoju i obrazovanju, te harmonizacija postojećeg sustava pedagoškog nadzora s europskim sustavimauz uvođenje europskih mjernih instrumenata i indikatoraprimjenjivih na hrvatski obrazovni sustav.

OBRAZOVNI MENADŽMENT

2

ZagrebZagreb,, 10. 10. listopadalistopada 2007. 2007. MeđunarodnaMeđunarodna konferencijakonferencija::OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA U HRVATSKOJOSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ

u u organizacijiorganizaciji AgencijeAgencije zaza odgojodgoj i i obrazovanjeobrazovanje

OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ


3

RAZVOJ SUSTAVA STRUČNOG USAVRŠAVANJA U OBRAZOVNOM MENADŽMENTU U RH

Ovaj se projekt može promatrati u okviru Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010.u kojem je profesionalizacija ravnatelja škola važno sredstvo za postizanje općeg cilja razvoja školakao profesionalnih zajednica koje uče. Profesionalizacija ravnatelja škola može se postići na različite načine. Jedan od njih je razvoj sustavnog i dobro osmišljenog programa stručnog usavršavanja ravnatelja škola i budućih ravnatelja škola.

Za provedbu programa usavršavanja ravnatelja škola potrebno je imati trenere s kompetencijama potrebnima za provedbu usavršavanja ravnatelja škola.Program razvoja sustava stručnog usavršavanja u obrazovnom menedžmentu u RH usredotočen je na razvoj programa stručnog usavršavanja za upravljanje školom (school management) i razvoj kompetencija trenera za provedbu usavršavanja za upravljanje školom. Glavni ciljevi projekta (razvoj programa i razvoj kompetencija) trebaju se ostvarivati u međuovisnosti, istovremeno i s istim ljudima.


4

Pozadina projektaPozadina projekta


Na kraju projekta (nakon dvije godine) bit će izrađen sav materijal treninga za kompletan program obrazovnog menedžmenta.Program obuhvaća najvažnije teme za koje ravnatelje škola treba usavršiti kao što su: strateško upravljanje, upravljanje ljudskim potencijalom, dijagnoza

organizacije, osnaživanje kulture, financijsko upravljanje, poboljšanje kvalitete, usavršavanje za rukovođenje itd.

Za svaku temu izradit će se „modul“. Modul je jedinica od jednog do dva dana treninga. Za svaki modul bit će pripremljen materijal.


5


Materijal za sudionike („sudionik“ je ravnatelj škole koji pohađa program nakon što je on izrađen). Tekst za polaznike obuhvaća ciljeve modula i materijal koji treba proučiti, pripremne aktivnosti koje treba provesti prije početka modula (npr. analiza elemenata u vlastitoj školi), zadatke radne grupe, zadatke koje treba odraditi u školi nakon modula, naznake kako se modul ocjenjuje itd.

Materijal za trenere. Opis aktivnosti trenera tijekom provedbe modula, npr. uvodni zadatak, teme za radnu grupu, što činiti s rezultatima radnih grupa, sadržaj (kratkih) predavanja, kako se nositi sa „zadaćom“ polaznika itd. Materijal za trenere je posebno važan za trenere koji nisu bili uključeni u izradu modula, a koji će provoditi usavršavanje ravnatelja s temom tog modula.

Referentna literatura.Literatura (temeljna i referentna) koju sudionici trebaju proučiti, postoji temeljna i referentna literatura.


6

Materijali modulaMaterijali modula


U projektuće 20 trenera sudjelovati u programu koji traje dvije godine i u tome razdoblju sudjelovat će u 10 dvodnevnih seminara. Na prvom seminaru će se raspravljati o pregledu tema, a provest će se i trening na temu suvremenih metoda usavršavanja. Na svakom od sljedećih seminara obradit će se jedna tema modula. Svi treneri sudjeluju u radu svih seminara i bit će upoznati sa svim modulima ovog programa usavršavanja u menedžmentu. Tijekom svakog seminara bit će moguće uvježbavati različite metode.

Seminari daju primjer kako se programi mogu oblikovati i provoditi. Koristit će se različiti pristupi. Na taj će način sudionici-treneri moći iskusiti mogućnosti nekog pristupa i koristiti te pristupe u pripremi „vlastitog“ modula.

Nizozemski stručnjaci (NSO) provodit će seminare u suradnji s osobama iz AZOO-a.Obično će biti dva nizozemska stručnjaka, jedan koji će se prvenstveno usredotočiti na proces i jedan koji je stručnjak za sadržaj modula. Stručnjak AZOO usredotočit će se posebno na prikladnost s obzirom na hrvatski sustav obrazovanja, infrastrukturnim elementima i razvoju usporedivih programa za nove trenere u budućnosti.


7

Program za trenereProgram za trenere


AZOO i NSO NSO je međusveučilišni institut koji čini pet nizozemskih sveučilišta.

NSO provodi dvogodišnji program magisterija usavršavanja za upravljanje školom, programe razvoja upravljanja za škole i međunarodne programe. Do sada je programe usavršavanja u upravljanju NSO razvijao u suradnji s nacionalnim institutima sedam zemalja.

Voditelj projekta: Peter KarstanjeKoordinator projekta: Huub FriedrichsKoordinator projekta u AZOO-u: Oleg Đaković


8

OrganizacijaOrganizacija

MODULI / SEMINARI / TEME

1. Strateški obrazovni menadžment (Strategic management)� Boris Vidović� Vlade Matas� Marijan Puljiz2. Vođenje (Leadership)� Suzana Hitrec� Antonio Jurčev� Oleg Đaković3. Škola kao organizacija (School organisation)� Josip Mandurić� Davor Šimić � Marija Rašan Križanac


9


4. Kultura škole (School culture)� Sandra Pokos� Inga Seme Stojnović5. Financijsko upravljanje (Financial management)� Dražen Blažeka� Alan Labus� Čedomir Ružić6. Upravljanje ljudskim potencijalima (Human resources management)� Željko Modrić� Biserka Špiljak


10


7. Upravljanje promjenama (Management of inovations)� Fredi Glavan� Snježana Barabaš Seršić8. Poboljšanje kvalitete (Quality improvement)� Blaženka Jurić Mrša� Ksenija Beljan9. Komunikacijske tehnike (Communication tehniques)� Zoran Pavletić� Rajka Ptiček� Silvija Marušić

Uređivanje pisanog materijalaSuzana Hitrec, Mario Rogač, Željko Modrić, Oleg Đaković, Snježana Barabaš Seršić


11

1. Lovran, 20.-21. studeni 2007. Hermine Biekmann


12

Strateško upravljanje školomStrateško upravljanje školom

STRATEGIC EDUCATIONAL MANAGEMENTSTRATEGIC EDUCATIONAL MANAGEMENT


13


� MISSION MISIJA

� VISION VIZIJA�

� PURPOSES CILJEVI

� ACTIVITIES AKTIVNOSTI


14



15



16



17



18



19

Organizacija školeOrganizacija škole

SCHOOL ORGANISCHOOL ORGANIZZATIONATION

2. Rijeka, 18.-19.12.2007. Mart Petri


20



21



22



23



24



25

Upravljanje obrazovanjemUpravljanje obrazovanjem

EDUCATIONAL LEADERSHIPEDUCATIONAL LEADERSHIP

3. Zadar, 23.-24.01.2008. Dr. Peter Karstanje


26



27



28



29



30



31



32

Kultura školeKultura škole

CULTURE OF A LEARNING ORGANISATIONCULTURE OF A LEARNING ORGANISATION

4. Zagreb, 10.-11.04.2008. Corine Weerman


33



34



35



36



37

Predstavljanje modulaVOĐENJE ODGOJNOVOĐENJE ODGOJNO--OBRAZOVNIH USTANOVAOBRAZOVNIH USTANOVA

Cilj:

� Osnažiti op ću i stru čnu kompetenciju voditelja odgojno-obrazovnih ustanova

opći� Razvijati spremnost za u čenje� Aktivno slušati, sura đivati s drugima,

primjereno se izražavati te razumijevati mišljenja i iskustva� Planirati, preispitivati i vrednovati provedbu (rezu ltati i proces)

specifi čni� Prepoznati osobne kriterije uspješnosti� Poznavati osnovne teorije o vo đenju� Procijeniti svoja ponašanja te prema njima prepoznati stil vo đenja i na čina poboljšanja� Riješiti problem u vo đenju odgojno-obrazovne ustanove

Ishodi modula:

BITNE OSOBINE POJEDINCA

KAO VOĐE:

•SAMOPOUZDANJE•INTELIGENCIJA•ODLUČNOST•CJELOVITOST•DRUŠTVENOST


38

Upravljanje i razvoj školeUpravljanje i razvoj škole

HUMAN RESOURCE MANAGEMENT AND HUMAN RESOURCE MANAGEMENT AND SCHOOL DEVELOPMENTSCHOOL DEVELOPMENT

5. Zagreb, 27.-28.05.2008. Mathew van Loo


39



40

LEARNABILITY sposobnost u čenja

highvisoka

lowniska

IMPORTANCE važnost

lowniskaSpecialist knowledge and skills

Stru čna znanja i vještine

Intermediary skillsPosredne vještine

Norms, values, (professional) ethics and moral stand ardsNorme, vrijednosti, profesionalna etika i moralni s tandardi

View of oneself, motives, devotion, drive and convi ctionKako vidimo sebe, motivi, posve ćenost i uvjerenost

highvisoka

PIRAMIDA TEMELJNIH VRIJEDNOSTI I NA ČELA –KOMPETENCIJE KOJE SE MOGU NAU ČITI



41

Predstavljanje modulaKULTURA USTANOVEKULTURA USTANOVE

Ciljevi � sukonstrukcija znanja o dimenzijama kulture ustanove� sukonstrukcija znanja o tipovima organizacije, pretpostavkama za unošenje kvalitativnih promjena� upoznati sudionike s osnovnim teorijskim spoznajama i povezati ih s praksom� rad na osobnom rastu i razvoju na temu mentalnih modela� omogu ćiti izmjenu iskustava i diskusiju na temu� pove ćati vještine i osjetljivost za rad s ljudima� uspostaviti kriti čan odnos prema teoriji, plan primjene dobre prakse


42

Komunikacijske tehnikeKomunikacijske tehnike

COMMUNICATION TEHNIQUESCOMMUNICATION TEHNIQUES

6. Rijeka, 9.-10.10.2008. Saskia Teppema


43



44



45



46

Predstavljanje modulaUPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMAUPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Ciljevi � razvijati ideje i mogu ćnostima i važnosti povezivanja upravljanja ljudskim potencijalima s školskim razvojem� pove ćati osjetljivost za neke vidike rada s ljudima� razvijati osobne vještine potrebne za upravljanje ljudskim potencijalima� omogu ćiti izmjenu iskustava i diskusiju o aktualnoj problematici s podru čja upravljanja ljudima�uspostaviti kriti čan odnos prema podru čju rada, prepoznati dobru praksu, nedostatke i utvrditi na što treba obratiti pozornost u daljnjem radu.


47

Briga o kvalitetiBriga o kvaliteti

QUALITY CAREQUALITY CARE

7. Zagreb, 5.-6.11.2008. Peter Karstanje

UNUTARNJA I VANJSKA ORIJENTACIJA

Vanjska

� Odgovornost

� Usmjerenost na tržište

� Preživljavanje

� Konkurencija

� Vrednovanje

� Vanjski ciljevi


48


Unutarnja

� Djelovanje

� Usmjerenost na proces

� Profesionalizam

� Ozračje

� Poboljšanje

� Unutarnji ciljevi


49


Kontrola kvalitete

Briga o kvaliteti

Poboljšanje kvalitete

Problem

Cilj

Postoje ćasituacija

Informacija

Djelovanje

Misija

� Primarni proces: poučavanje i učenje

� Organizacija i kultura

� Ljudski potencijal

� Materijalni uvjeti i sredstva

� Vanjski izvori

� Odnosi i procesi

� Odlučivanje


50


KAKO PREŽIVJETI U SVIJETU PROTURJEČNIH ZAHTJEVA?

� Razvijajući misiju koja

podrazumijeva obvezivanje

� Znajući na čemu smo

� Dajući prioritet kriterijima


51


ŠTO JE POTREBNO ZA POBOLJŠANJE KVALITETE?

� Dobro vođenje škole

� Potencijal inovacije

� Kultura organizacije

koja uči

� Vizija i poštovanje


52


KOJA JE ULOGA OSPOSOBLJAVANJA ZA VOĐENJE ŠKOLE?

� Osvijestiti ravnateljima postojanje unutarnjih uvjeta za

poboljšanja kvalitete

� Dati im sredstva za razvoj sustava unaprjeđenja

kvalitete

� Omogućiti im korištenje informacija dobivenih

praćenjem u svrhu razvoja škole, a da pritom ne

slijede slijepo informacije dobivene izvana.


53


MODEL VODSTVA ŠKOLE

PromjenePromjene

StilStilvođenjavođenja

SSamoupravljanjeamoupravljanje

UsmjeravanjeUsmjeravanje

KKomuniomunikkaacciijaja

DimenDimenzziijeje

//PodručjaPodručja

ObrazovanjeObrazovanje OrgaOrganinizzaacciijaja LjudiLjudi SredstvaSredstva OkružjeOkružje


54


KAKO SE MOŽE POVEZATI PRAĆENJE I POBOLJŠANJE KVALITETE?

� Profesionalizacijom ravnatelja škola

� Održavanjem profesionalne razine vanjskog praćenja

� Dajući školama odgovornost za vlastiti sustav poboljšanja kvalitete

� Zaštitom od zlouporabe informacija


55


Documents

USAVRŠAVANJE RAVNATELJA U ŠKOLSKOM MENADŽMENTU