TEORIJE KOMUNIKACIJE I MEDIJADOC. DR. EMIN MESI-predavanja

UVOD U PREDMETKOMUNICIRANJE JE OSNOVNI MODEL SOCIJALNE INTERAKCIJE.TO JE PROCES KOJI OMOGUAVA LJUDIMA SPORAZUMIJEVANJE, TE KOORDINIRANJE I KOOPERACIJU NJIHOVIH AKTIVNOSTI.KOMUNICIRANJE JE PROCES BEZ KOJEG SE NE MOE ZAMISLITI USPOSTAVA SURADNJE I KONTAKATA IZMEU LJUDI.

KOMUNIKOLOGIJAKOMUNIKOLOGIJA JE NAUKA KOJA SE BAVI INTERDISCIPLINARNIM ISTRAIVANJIMA PROCESA LJUDSKE KOMUNIKACIJE.ONA BATINI NAUNA SAZNANJA IZ MNOGIH HUMANISTIKIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA.TO SU:SOCIOLOGIJA, LINGVISTIKA, PSIHOLOGIJA, POLITOLOGIJA, ANTROPOLOGIJA, KIBERNETIKA I MNOGE DRUGE GRANE NAUNE SPOZNAJE.

ZATO KOMUNICIRAMO?OVJEK KOMUNICIRA IZ RAZLIITIH RAZLOGA I POTREBA.KOMUNICIRANJE OVJEKA JE STARO KOLIKO I LJUDSKO DRUTVO.JO U PRVOBITNOJ ZAJEDNICI LJUDI SU OSJEALI POTREBU ZA SAOPTAVANJEM IDEJA, RAZMILJANJA, EMOCIJA I NOVIH SAZNANJA.

AKUMULIRANJE ZNANJARAZVOJEM GOVORA I JEZIKA SA SVIM NJIHOVIM VERBALNIM I NEVERBALNIM KARAKTERISTIKAMA, KOMUNICIRANJE IZMEU LJUDI DOBIVA NOVU KVALITETU, A RAZVOJEM PISMENOSTI I MNOGO IRE DIMENZIJE.DAKLE, PROCES KOMUNICIRANJA NIJE SAM SEBI SVRHA, VE JE NJEGOV SMISAO U STICANJU I ARTIKULIRANJU ZNANJA.

PODATAK OSNOVNI POJAMAKUMULIRANJE ZNANJA DOLAZI KAO LOGINA POSLJEDICA KONTINUIRANOG TRANSFORMIRANJA PODATAKA U INFORMATIVNI KONTEKST.PODATAK JE OSNOVNI POJAM I POLAZITE SVAKOG NOVOG SAZNANJA,INFORMACIJA JE SKUP PODATAKA O NEKOM ILI NEEM, DOK JE ZNANJE ZBROJ INFORMACIJA KOJE IMAJU INTENCIJU DA BUDU KORISNE.

PIRAMIDA ZNANJAHIJERARHIJSKI LANAC ILI PIRAMIDA ZNANJA JESTE KONTINUITET PRODUKCIJE KOMUNIKACIJSKIH SADRAJA KOJE OD PODATKA PREKO INFORMACIJE PRELAZE U ZNANJE, A ZNANJE ZATIM PREKO ISKUSTVA I KOMUNIKACIJSKIH VJETINA U MUDROST.(T.Eliot)Podatak>Informacija>Znanje>Mudrost

INFORMACIJA-KOMUNIKACIJAMORA SE RAZUMIJETI DISTINKCIJA KOJA POSTOJI IZMEU POJMOVA INFORMACIJA I KOMUNIKACIJA, BEZ OBZIRA TO ONE U PRAKSI EGZISTIRAJU U JEDINSTVENOJ STRUKTURI KOMUNICIRANJA.PRENOS I RAZMJENA INFORMACIJA JE OSNOVNI SADRAJ I SMISAO SVAKOG KOMUNIKACIJSKOG PROCESA.

TA JE INFORMACIJA?INFORMATIO LAT. (IZVJETAJ,OBJANJENJE, OBAVJETENJE,UPUTSTVO)U RIJENICIMA I ENCIKLOPEDIJAMA NAJEE JE DEFINICIJA INFORMACIJA JE PODATAK O NEKOM ILI NEEM(V.KLAI)PREMDA SE U KOMUNIKOLOGIJI TA POJEDNOSTAVLJENA DEFINICIJA SMATRA KOREKTNOM, ONA U DRUTVENOJ NAUCI IMA ZNATNO IRI KONTEKST, TE SE KAE INFORMACIJA JE SKUP OBRAENIH INJENICA I PODATAKA O NEKOM ILI NEEM, TRANSFORMIRANIH U NOVO SAZNANJE.

ETIMOLOGIJA POJMAINFORMACIJA JE POJAM KOJI ETIMOLOKI PREDSTAVLJA NOVO OBAVJETENJE, NOVOSTVORENO ZNANJE.POJAM INFORMARE (PRVOBITNO GLAGOL) NASTAO JE KAO SLOENICA OD DVIJE RIJEI: IN (U) + FORMA-RE (OBLIKOVATI)=UOBLIITI, STAVITI U NEKU FORMU, DATI NEEMU SMISAO(OBLIK).

DEFINICIJEU TEORIJI INFORMACIJE U NAJOPENITIJEM SMISLU INFORMACIJU PREDSTSVLJAJU OBAVIJESTI-NOVOSTI KOJE OBJAVLJUJU MASOVNI MEDIJI.INFORMACIJA JE NOVOSTVORENO SAZNANJE ZASNOVANO NA DO TADA NEPOZNATOM LJUDSKOM ISKUSTVU I SAOPTENO U ODGOVARAJUOJ FORMI, TO JEST JEZIKIM ODNOSNO NEJEZIKIM SISTEMIMA ZNAENJA, KAKO BI MOGLO DA SE RAZMJENJUJE U PROCESU KOMUNICIRANJA MEU POJEDINCIMA I GRUPAMA.(T.orevi,1979.)

AUTORSKE DEFINICIJEINFORMACIJA JE SADRAJ ONOGA TO PRIMAMO IZ OKOLINE. (N.Wiener)HRVATSKI KOMUNIKOLOG MARIO PLENKOVI SMATRA DA JEZIK, PISMO I ZNAKOVI KOJI INE NOVE SIMBOLIKE SISTEME OMOGUUJU DA SE KOMUNIKACIJSKOM AKTIVNOU OVJEKA, NJEGOVO ZNANJE I SPOZNAJE TRANSFORMIRAJU IZ STATUSA PER SE U STAUS PER NOS.

ECO,KULENOVI...INFORMACIJA JE SVE ONO TO PRIMAJU NAA ULA. (T.Kulenovi)KADA SAZNAMO KOJI E SE OD DVA OEKIVANA DOGAAJA OSTVARITI,DOBILI SMO INFORMACIJU. (Umberto Eco)INFORMACIJA JE SPECIFIAN ODNOS MEU POJAVAMA, PRIJELAZ OD NEODREENOSTI KA ODREENOSTI, PRODUKT(I MJERA) SLOENOSTI NEKE ORGANIZACIJE, U KOJOJ SU SLOENOST I VJEROJATNOST ZBIVANJA MEUSOBNO POVEZANE.(M.Sapunar)

PRINCIPI INFORMACIJEDA BI INFORMACIJA BILA VALIDNA KAO NOVO SAZNANJE (NEWS), MORAJU SE ISPOTOVATI ODREENI PRINCIPI: ISTINITOST,OBJEKTIVNOST,PRAVOVREMENOST,CJELOVITOST I ANGAIRANOST.NAJVANIJE ZA SVAKU INFORMACIJU JE DA BUDE ISTINITA.U PRAVILU, PORUKA KOJA NIJE ISTINITA, NE MOE IMATI SATUS INFORMACIJE.

TA JE KOMUNIKACIJA?KOMUNIKACIJA JE RAZMJENA I PROTOK INFORMACIJA I IDEJA OD JEDNE OSOBE PREMA DRUGOJ.KOMUNIKACIJA PODRAZUMIJEVA ODAILJANJE ODREENE PORUKE(IDEJE) OD POILJATELJA PREMA PRIMATELJU.KOMUNICIRANJE PREDSTAVLJA SLOENU LJUDSKU AKTIVNOST U KOJOJ UESTVUJU NAJMANJE DVA PARTNERA U KOMUNIKACIJI KOJI POKUAVAJU U SVOJOJ KOMUNIKATIVNOJ INTERAKCIJI POSTII SPORAZUMIJEVANJE.

DENOTACIJE I KONOTACIJEZA KOMUNICIRANJE SE OBINO KAE DA JE ONO NAIN I SREDSTVO POMOU KOJEG DVA ILI VIE LICA RAZMIJENJUJU INFORMACIJE.KOMUNICIRANJE PORUKAMA JE SAMO POTENCIJALNO SM ISLENO I INFORMATIVNO, ZBOG EGA JE POD STALNIM UTICAJEM DENOTACIJA I KONOTACIJA, UZ IJU POMO RIJEI DOBIVAJU ZNAENJE.ZNAENJA:DENOTACIJA JE PRIMARNO NEPOSREDNO ZNAENJE NEKE RIJEI ILI IZRAZA, KOJI UPUUJU NA OZNAENI POJAM. KONOTACIJA KAO ZNAENJE PREDSTAVLJA PRATEE, ESTO EMOTIVNO I LINO ZNAENJE NEKE RIJEI ILI IZRAZA

PORIJEKLO POJMAPOJAM KOMUNIKACIJA ODNOSNO KOMUNICIRANJE (COMMUNICATIO-COMMUNICARE) JE LATINSKOG PORIJEKLA. LAT. COMMUNICATIO= VEZA,POVEZANOST, SAOBRAAJ,OPENJE LAT. COMMUNICARE = USPOSTAVITI VEZU, SAOBRAATI, OPITI

SUBJEKTI KOMUNICIRANJAOSNOVNI SUBJEKTI KOMUNIKACIJSKOG PROCESA SU LJUDI.KOMUNICIRANJE KAO PROCES ZADIRE U SVE TRI VREMENSKE DIMENZIJE OVJEKOVA IVOTA:PROLOST SADANJOST BUDUNOST

EST KOMPONENTI KOMUNIKACIJEPREMA SAVREMENIM KOMUNIKOLOKIM SHVATANJIMA KOMUNIKACIJA SE SASTOJI OD EST KOMPONENTI: IZVOR PORUKA KANAL PRIJEMNIK BUKA POVRATNA VEZA

EST KARAKTERISTIKA KOMUNIKACIJEEST KAREKTERISTIKA KOJE INE BIT KOMUNIKACIJE SU:KOMUNIKACIJA JE SOCIJALNI FENOMENKOMUNIKACIJA ZA CILJ IMA VIJEST,NOVOSTKOMUNIKACIJA JE U SLUBI INTERESAKOMUNIKACIJA JE INTERAKTIVNAKOMUNIKACIJA JE UVJETOVANA MEDIJIMAKOMUNIKACIJA SE IZRAAVA SIMBOLIMA

KAKO DJELIMO KOMUNICIRANJEPREMA BROJU UESNIKA U KOMUNIKACIJSKOM PROCESU KOMUNICIRANJE DJELIMO NA:INTRAPERSONALNO INTERPERSONALNO GRUPNO MASOVNO

INTRAPERSONALNO KOMUNICIRANJEINTRAPERSONALNO KOMUNICIRANJE JE USMJERENO NA MENTALNI PROCES KOJI SE ODVIJA UNUTAR POJEDINCA KOJI STVARA, ALJE I PRIMA PORUKU,TUMAI JE I OBLIKUJE KROZ PROCES RAZMILJANJA.ONO OBUHVATA ITANJE, SLUANJE, RAZMILJANJE I ZAKLJUIVANJE.

INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJEINTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE JE PROCES KOMUNICIRANJA IZMEU DVIJE ILI VIE OSOBA.S OBZIROM NA UDALJENOST KOMUNIKATORA INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE MOE SE VODITI SA:RELATIVNO MALE UDALJENOSTI FACE TO FACEPOVEANE UDALJENOSTI-DOVIKIVANJEGENERIKE UDALJENOSTI-POSREDSTVOM TELEKOMUNIKACIJA

GRUPNO KOMUNICIRANJEGRUPNO KOMUNICIRANJE PREDSTAVLJA OBLIK VERBALNOG OPENJA U OKVIRU JEDNE GRUPE ILI IZMEU DVIJE ILI VIE GRUPA.ONO SE ODVIJA U OKVIRU VELIKIH I MALIH GRUPA.MALE GRUPE STUPAJU U INTERAKTIVNE ODNOSE SPONTANO, DOK SE VELIKE GRUPE KONSTITUIRAJU RADI OSTVARIVANJA ODREENIH CILJEVA (POLITIKI SKUPOVI,KONCERTI,SPORTSKE PRIREDBE).

MASOVNO KOMUNICIRANJEMASOVNO KOMUNICIRANJE JE OBLIK ORGANIZIRANOG I INSTITUCIONALNOG KOMUNICIRANJA UZ PRISUSTVO MASOVNIH MEDIJA U KOJEM SUDJELUJE VELIKI BROJ UESNIKA BEZ OBZIRA NA PROFESIONALNE, STAROSNE, SPOLNE ILI NEKE DRUGE DRUTVENE STATUSE.

VERBALNO I NEVERBALNO KOMUNICIRANJEPREMA VRSTI KOMUNIKACIJSKIH KANALA KOMUNICIRANJE DJELIMO NA:-VERBALNO-NEVERBALNO - OVA DVA KOMUNIKACIJSKA KANALA PODJEDNAKO SU VANA ZA KOMUNIKACIJSKI PROCES, A NAJBOLJE JE KADA SE NALAZE U KONTROLIRANOJ SINHRONIZACIJI.

VERBALNO KOMUNICIRANJEVERBALNO KOMUNICIRANJE JESTE RAZMJENJIVANJE PORUKA GOVOROM ODNOSNO RIJEIMA.(JEZIK I GOVOR)RAZGOVOR JE OSNOVNI OBLIK VERBALNE KOMUNIKACIJE. TEMELJI SE NA DVIJE KOMUNIKACIJSKE VJETINE: - GOVORENJU - SLUANJU

NEVERBALNO KOMUNICIRANJENEVERBALNI SIGNALI POKAZUJU MISLI, EMOCIJE, STAVOVE I OSOBINE.GLAVNI KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE SU:1. VIZUELNA KOMUNIKACIJA2. IZRAZI LICA3. GOVOR TIJELA4. OSOBNI PROSTOR5. PRIKAZIVANJE SEBE 6. PARAJEZIK

Komuniciranje osnovno socijalno svojstvo ljudiKOMUNICIRANJE JE OBLIK SPORAZUMIJEVANJA IZMEU IVIH BIA. ZATO U POJAM KOMUNICIRANJA NE MOEMO UKLJUIVATI PRENOS INFORMACIJA IZMEU NEIVIH BIA (NPR. PRENOS PODATAKA U RAUNARSKIM SISTEMIMA).Ljudsko komuniciranje je sporazumijevanje pomou simbola (to ga razlikuje od komuniciranja ivotinja).

Humano komuniciranjeStoga je istraivaki interes komunikacijske nauke (komunikologija) usmjeren na ljudske specifinosti komuniciranja, na humano komuniciranje koje je diferentia specifica socijalnih procesa.Komuniciranje je temeljni oblik socijalne interakcije. U tom procesu socijalizacije pojedinac formira svoj svijet: predstava,stavova,vjerovanja i vrijednosti.

ta omoguuje komuniciranje?KOMUNICIRANJE OMOGUUJE OVJEKU DA USPOSTAVI KOMUNIKACIJSKE KONTAKTE S DRUGIM LJUDIMA I DA SA NJIMA SARAUJE U MATERIJALNOJ I KULTURNOJ PROIZVODNJI (SOCIJALNA INTERAKCIJA)SOCIJALNA INTERAKCIJA JE MEUSOBNI UTICAJ ILI DOTICAJ DVAJU ILI VIE IVIH BIA, AGIRANJE ILI REAGOVANJE, SPLET AKCIJA I REAKCIJA UESNIKA U SOCIJALNOM ZBIVANJU.

Komuniciranje kao simboliki posredovana interakcijaKomuniciranje je proces posredovanja znaenja izmeu ivih bia, prenos poruka izmeu komunikacijskih partnera.Nosilac poruka je medij koji je uslov bilo kojeg komunikacijskog procesa.Medij je materijalninosilac poruka, pa su samo uz njegovu pomo mogui prenos informacija i posredovanje znaenja uopeta je simbol?Ljudsko komuniciranje je simboliki posredovana interakcija.SIMBOL JE POSEBNA VRSTA VERBALNIH ZNAKOVA I OZNAAVA (REPREZENTIRA) PREDMET, STANJE I ZBIVANJE.Simboli nastaju u procesu simbolizacije koji se nadovezuje na ivotno iskustvo pojedinca u odreenom drutvu.

Simbolika interakcijaKomuniciranje se deava samo onda ako su u svijesti oba uesnika u komunikaciji aktualizirana ista znaenja. To od dva partnera u komunikaciji zahtijeva da iz svog fonda znakova prizovu one koji simboliziraju iste objekte(predmete,stanja,predstave, nazore,ideje itd.). To su signifikantni simboli (George Herbet) koji pobuuju istu vrstu unutarnjih odgovora(znaenja).ta je znak?Simbolika interakcija nije mogua bez reprezentacije apstraktnog pojma pomou znaka.ovjekova proizvodnja znakova izuzetno je vaan primjer objektivizacije STVARNOSTI.ZNAK SE OD DRUGIH OBJEKTIVIZACIJA RAZLIKUJE ZBOG IZRIITE SVRHE PREZENTACIJE SUBJEKTIVNIH ZNAENJA (Berger i Luckman).

MODELI DVOSMJERNOG KOMUNICIRANJA: Schrammov modelKada partneri u komunikaciji stupe u interakcijski odnos, prizivaju u svijest iz fonda znakova simbole pomou kojih aktualiziraju jednaka znaenja.Komunikativno djelovanje je uspjeno samo onda kada se fondovi znaenja oba partnera barem djelimino poklapaju.Komunikolog Wilbur Schramm je upozorio da se oba komunikacijska partnera nalaze svaki u svome iskustvenom polju, a ta dva polja se meusobno djelimino prekrivaju.

SCHRAMMOVA SHEMAIZVOR(KOMUNIKATOR) I CILJ (PRIMALAC) MORAJU BITI U SAZVUJU ILI ISKUSTVENOJ HARMONIJI (prikai: shema W.Schramm,iskustveno polje, Vreg. F. str. 24.). Schrammova shema se temelji na modelu C. Shannona i W. Weawera kod kojih tok informacije tee od izvora preko predajnika i kanala (medij) do prijemnika(publika) i pogaa cilj.

C. SHANNON-W.WEAWER MODELSCHRAMOVA SHEMA SE TEMELJI NA MODELU CLAUDE SHANNONA I WORENA WEAWERA: GDJE SE UKLJUUJU I FAKTORI UMA (BUKA U KANALU).ZATIM TU SU JO I REDUNDANCIJA (NAMJERNO OBILJE PORUKE, SCHRAMM, W.) I ENTROPIJA (KOLIINA GUBITKA INFORMACIJE ODNOSNO MJERA NEREDA ILI NERED,DEZORGANIZACIJA-SISTEMSKA TEORIJA (WIENER,N.)VIDI: MODEL C.SHANNON /W. WEAWER

FEED BACKTREBA RAZLIKOVATI POJMOVE JEDNOSMJERNE I DVOSMJERNE KOMUNIKACIJE. JEDNOSMJERNA KOMUNIKACIJA SE ODVIJA POMOU JEDNOG KANALA, BEZ MOGUNOSTI OSTVARENJA POVRATNE SPREGE.DVOSMJERNO KOMUNICIRANJE SE ODVIJA POMOU DVA ILI VIE KOMUNIKACIJSKIH KANALA, TO OMOGUUJE POVRATNU SPREGU(FEED BACK)

Reciprocitet i povratni tokProces komuniciranja pretpostavlja komunikativno djelovanje dva partnera u komunikaciji, koji pokuavaju svojoj komunikativnoj interakciji postii (spo)razumijevanje.Komunikator je onaj komunikativno djelujui pojedinac koji eli neto saoptiti i pokuava postii (spo)razumijevanje.

RECIPIJENTI,PRIMAOCI,PUBLIKARecipijent (primalac) je onaj komunikativno djelujui pojedinac koji eli neto razumijeti i sa partnerom podjeliti znaenja (ostvariti opu intencionalnost).Tako je ostvarena dvostranost-reciprocitet komunikacijskog dogaaja:komunikator moe komunicirati i (saoptavati) samo onda kada je recipijent spreman poruku primiti (razumijeti).

Povratni tok-feed backJo je Norbert Wiener(tvorac kibernetike) dao naelo povratnog toka i u opisu prenosa informacije izrazio i miljenje da sa povratnim tokom moemo kontrolirati gubitak informacije(entropiju).POVRATNI TOK-FEED BACK NAS INFORMIRA O TOME KOLIKI JE UTICAJ NA JAVNOST IMALO OBJAVLJIVANJE INFORMACIJE, A TAKOE UPOZORAVA NA DEFORMACIJE INFORMACIJA NA PUTU OD IZVORA DO CILJA-PRIMAOCA,RECIPIJENTA.

OTKLANJANJE UMOVAPovratni tok koji stie do recipijenta ukazuje na prijem poruke(potvrivanje, odobravanje,slaganje-neslaganje,suprotstavljanje) te omoguuje postepeno prilagoavanje saoptavanja potrebama i interesima recipijenta(npr. kod neverbalne komunikacije klimanje glavom).Povratni tok dobijemo i kada sluamo svoj glas ili itamo svoj tekst (utie na nae poboljanje izgovora,otklanjanje tehnikih,semantikih i empatikih umova)

Komunikacijski procesKOMUNIKACIJSKI PROCES JE PROCES SPORAZUMIJEVANJA LJUDI, A OVJEK U INTERAKCIJI RAZVIJA SVOJ IDENTITET, SVIJEST,OVJENOST.Komunikacijska poruka utie na kognitivna (spoznajna) i afektivna (emotivna) stanja primaoca komunikacijske poruke.Elementi razvojnog procesa komunikacije su: otvorenost,dvosmjernost, strukturiranost i protivurijenost.Interakcijsko djelovanjeNeki autori upozoravaju na razliitost tipova interakcijskog djelovanja. J. Habermas eksplicitno razlikuje interakcijske tipove s obzirom na mehanizme koordinacije djelovanja: 1. strateko djelovanje/propaganda/ koristi jezik kao medij za prenos informacija; 2. komunikativno djelovanje/empatija/ predstavlja izvor socijalne integracije

2.Jezik kao element simbolike interakcijeJEZIK JE NEDVOSMISLENO TEMELJNI ELEMENT SIMBOLIKE VERBALNE INTERAKCIJE, ALI TO NE ZNAI DA SI TIME UMANJUJE ZNAAJ NEVERBALNIH OBLIKA KOMUNICIRANJA.Komunikacijska mo jezika je nesumnjivo ono to definira komuniciranje ljudi, a prije svega, sporazumijevanje meu njima. Sporazumijevanje je opa intencija saoptavanja komunikativnog djelovanja koju su razvile semiotika,semantika i komunikologija.

DIMENZIJA JEZIKIH ZNAKOVACharles Morris razlikuje tri dimenzije jezikih znakova: 1. Semantika dimenzija prouava odnos izmeu jezikih znakova i vanjezikihpredmeta(lica,stvari,dogaaja, stanja, ideja); 2. Sintaktika dimenzija prouava meusobnmi odnos znakova (gramatika pravila); 3. Pragmatika dimenzija uspostavlja odnos izmeu znaka i njegovog korisnika(ta se deava sa jezikim znacima i kako su upotrebljeni). Teorija semiotike Umbeta Eccauveni talijanski komunikolog(semiolog), publicist i pisac Umberto Ecco razradio je svoju teoriju semiotike (1976).U svojoj teoriji simbola i znakova (teorija znaenja ili semiotika teorija) osnovno je Eccovo kritiko polazite da je znaenje signala ili znaka odreeno predmetima na koje se oni odnose i odbacivanje tvrdnje da ikoniki znaci moraju biti slini svojim objektima.

ZNAENJE SIGNALAEcco se u svojoj teoriji zalae za to da znaenje signala ili znakova nije obavezno odreeno time da li se odnosi na stvarni predmet i objanjava da postojanje kojima signal ili znak odgovaraju nije neophodan uvjet za njihovo znaenje.Ecco definira znak kao bilo to to stoji umjesto neega. Takoe ga definira kao entitet koji ima izraajnu i sadrajnu formu i koji je formiran meusobnom zasnovanou izmeu njih.

Znak kao kulturna jedinicaEcco smatra da je sadraj a ne oznaeno lokacija znaenja znaka.Znaenje znaka je kulturna jedinica u smislu da je znaenje svakog znaka odreeno kulturom.Kulturna jedinica moe biti definirana kao semantika jedinica tj.sadrajna jedinica ili SEMA. Ecco objanjava da semantiko znaenje svake date seme moe biti ili denotativno ili konotativno.

Razlika izmeu simbola i znakaU KOMUNIKOLOGIJI JE,KAO TO SMO PRIMJETILI, UOBIAJENO DA SE SIMBOLOM SMATRA SVAKI FENOMEN KOJEM JE DRUTVENO ILI KULTURNO PROPISANO NEKO ZNAENJE.(Simbol je rije ili izraz posebnog znaenja, na primjer, srce je ljudski organ, ali simboliki predstavlja i ljubav).ZNAK JE ANALOGIJA KOJA UKAZUJE NA SHVATANJE NEKE POZNATE STVARI UNUTAR DRUTVENE KONVENCIJE.

Apstaktno -konkretnoPrema jednoj pojednostavljenoj formuli simbol je apstraktni izraz nekog predmeta, do znak predstavlja njegovu konkretizaciju.Simbol = apstrakcijaZnak =konkretizacijaZnak je, dakle, forma SIMBOLA ili nositelj simbolikog sadraja(PORUKE).SIGNALI, ZNAKOVI, GRBOVI(simbolike forme)

Razlike u teoriji U.EccaPravei razliku izmeu znaka i simbola Ecco kae da u interpretaciji simbola uvjeti njegovog predstavljanja su takvi da tuma obino ima vei prostor da donese sopstveni sud nego to bi imao sa znakovima.Znak moe postati simbol ali tada mora da ga potvrdi i primjeni cijela komunikaciona zajednica (npr.drava-grb). Kada takva komunikaciona zajednica nestane, nestaje i njen znak-simbol(npr.grb i zastava bive SFRJ i njenih republika).

Code u teoriji EccaUmberto Ecco veliku panju poklanja i kodu (code, eng. > code,fr. , codex, lat= knjiga,u prvobitnom znaenju drvena ploa).Kod (code) je pojam koji oznaava sistem ugovorenih znakova za uspostavljanje komunikacije (npr.Morseov kod u telegrafiji).Pojam koda podrazumijeva obavezno pojam konvencije ili drutvenog dogovora, s jedne strane, te mahanizma zasnovanog na pravilima, s druge strane.

VERBALNO I NEVERBALNO KOMUNICIRANJE

VERBALNA KOMUNIKACIJA SE ODNOSI NA SAME RIJEI KOJE SE KORISTE PRI RAZGOVORU.VERBALNA KOMUNIKACIJA JE PRENOENJE APSTRAKTNIH IDEJA, DOK NEVERBALNOM KOMUNIKACIJOM PRENOSIMO EMOCIONALNA STANJA I STAVOVE.

ta je govor ?GOVOR JE OPTIMALNA ZVUNA(GLASOVNA) KOMUNIKACIJA, OBLIKOVANA RITMOM REENICA, RIJEI I SLOGOVA.GOVOR JE KOMUNIKACIJA (PROCES KOJI UKLJUUJE SLANJE I PRIMANJE PORUKA)GOVORENJE>SLUANJEZNANANAC>NEZNANACDOBRI PRIJATELJI IMAJU PRAVO NA MANJU DISTANCU.

POKAZIVANJE SEBE KAO KANAL NEVERBALNE KOMUNIKACIJE ODNOSI SE NA:- ODJEU KOJU NOSIMONAIN NA KOJI SE ELJAMO(FRIZURA)MINKU KOJU KORISTIMOKAKO KORISTIMO DRUGA SREDSTVA OSOBNOG PREDSTAVLJANJA(NAKITPARAJEZIKPOJAM PARAJEZIK SE ODNOSI NA PARALINGVISTIKE ASPEKTE GOVORA: -- VISINU - NAGLASAK - VREMENSKI RASPORED - STANKE - EMOCIONALNI TON GLASA - POGREKE U GOVORU

PARAJEZIK-PRIMJERIINTONACIJU KORISTIMO DA BI SMO KADA TREBA NAGLASILI RIJEI I REENICEPODIUI GLAS TVRDNJU MOEMO PRETVORITI U PITANJE.(BRZINA GOVORA MOE BITI INDIKATOR EMOCIONALNOG STRESA. TJESKOBNI LJUDI ESTO GOVORE VRLO BRZO).

TEORIJA MEDIJSKIH ANROVAVIJEST(NOVOST) JE OSNOVNI MEDIJSKI(INFORMATIVNI,NOVINSKI, URNALISTIKI) ANR ILI VRSTA IZRAAVANJA (OBLIK).U TEORIJI NOVINARSTVA IMA VIE ANROVSKIH PODJELA OD KOJIH SU DOMINANTNE DVIJE: 1.INFORMATIVNI, 2.FAKTOGRAFSKI NOVINARSKI ANROVIU INFORMATIVNE ANROVE UBRAJAMO:1. MONOLOKE2. DIJALOKE3. POLIFONIJSKEU FAKTOGRAFSKE ANROVE UBRAJAMO:1.INFORMATIVNI2.ANALITIKI3.BELATRISTIKIMONOLOKI ANROVIU MONOLOKE ANROVE UBRAJAMO SLIJEDEE OBLIKE IZRAAVANJA: VIJEST,IZVJETAJ,OSVRT,BILJEKA, KOMENTAR, RECENZIJA, DRUTVENA HRONIKA, IZJAVA, DEMANTI, ANKETA, NEKROLOG I ESEJ.VIJEST JE OSNOVNI OBLIK MEDIJSKOG ALI I SVAKOG DRUGOG PISMENOG IZRAAVANJA.VIJEST JE NOVOST KOJA SVOJOM VANOU ZASLUUJE DA BUDE OBJAVLJENA.DEFINICIJE VIJESTINOVOST SE NE IZRAAVA SAMO U VIJESTIMA.ONE SE MOGU IZRAZITI I NA DRUGI (NE)MEDIJSKI NAIN.ZATO DEFINICIJU VIJESTI MOEMO IZRAZITI I KAO NOVOST IZRAENU U VRLO KRATKOJ I JEZGROVITOJ FORMI. TA JE NOVOST?NEMA JEDINSTVENOG MILJENJA O TOME TA JE NOVOST?TEORIJA SE KREE OD KONSTATACIJE DA JE NOVOST OTKRIE, PRONALAZAK, MOMENAT KADA LJUDSKO STVARALATVO U SVIJETU ILI SEBI OTKRIJE NETO TO DOSAD NIJE BILO POZNATO OVJEANSTVU, PA SVE DO MILJENJA DA JE NOVOST SVE ONO TO SE KRONOLOKI POJAVLJUJE OD NEKOG RANIJEG MOMENTA. SAVREMENE DEFINICIJESAVREMENO JE SHVATANJE DA JE DA NOVOST TREBA DEFINIRATI KAO STVARALAKO POVEZIVANJE STVARI, POJAVA I POJMOVA KOJI IMAJU DRUTVENU VRIJEDNOST (SMISAO).NOVOST JE, DAKLE, SVAKA NOVA SINTEZA, PA MAKAR SE ZASNIVALA NA POZNATIM ELEMENTIMA. PROMJENE NAINA PROIZVODNJENAPREDNA TEHNOLOGIJA JE PROMJENILA NAIN PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE, IZLAGANJA I POHRANE INFORMACIJA.IAKO MNOGI VIDE NOVU STVARNOST TE EKSPERIMENTIU S NOVIM MEDIJSKIM TEHNOLOGIJAMA, MALO JE ONIH KOJI SU SHVATILI I SPOZNALI RAZLOGE,NAINE I POSLJEDICE NJIHOVE PRIMJENE U SVAKODNEVNOJ PRAKSI.INTRANET I INTERNETTREBA RAZLIKOVATI UNUTRANJU KOMUNIKACIJSKU MREU INTRANET, I GLOBALNU KOMUNIKACIJSKU MREU INTERNET.MEUSOBNO POVEZANE MREE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE OZNAAVAJU PARADIGMATSKU PROMJENU U NAINU KORPORACIJSKE KOMUNIKACIJE.ELEKTRONSKA POTASMATRA SE DA JE ELEKTRONSKA POTA POSTALA OSNOVNO SREDSTVO KOMUNIKACIJE U POSLOVNIM I DRUGIM ORGANIZACIJAMA, KAO I U NJIHOVIM KOMUNIKACIJAMA S VANJSKIM INTERSNIM GRUPAMA. UNAPREENJE DVOSMJERNE KOMUNIKACIJESMATRA SE DA JE POJAVA NOVIH MEDIJA UNAPREDILA DVOSMJERNU KOMUNIKACIJU ORGANIZACIJE S NJENIM JAVNOSTIMA.ISTRAIVAI INTERPERSONALNIH KOMUNIKACIJA TVRDE DA SE PUTEM E-MAILA, INDIVIDUALNO BIRANIH DISTRIBUTIVNIH GRUPA I ON-LINE PRIAONICA MOGU USPOSTAVITI VEZE I PRIJATELJSTVA KAO I PUTEM TRADICIONALNE KORESPONDENCIJE. SVEMONI NOVI MEDIJIPOJAVOM NOVIH MEDIJA SNANO SE MIJENJA I NAA TRADICIONALNA PERCEPCIJA DRUTVENOG I PRIRODNOG SVIJETA.MIDIJI SADA MOGU IZAZVATI NAE EMOCIONALNE REAKCIJE I MIJENJATI NAE RANIJE SPOZNAJE.PROMJENE VELIKOM BRZINOMNOVI MEDIJSKI SVIJET MIJENJA SE GOLEMOM BRZINOM I NASTAVIE SE TAKO MIJENJATI I NAREDNIH GODINA.MEUTIM, ODNOSI S JAVNOU SVE VIE MORAJU DA KONTROLIU WEB STRANICE I DRUGE STRATEKE KOMUNIKACIJE.MNOGI SA MNOGIMANEKI NOVI OBLICI CENZURE NOVIH MEDIJA JAVLJAJU SE KAO NUNOST.( PRIMJER FACEBOCKA).SADA MILIONI KORISNIKA SJEDE ZA UMREENIM RAUNARIMA I UESTVUJU U KOMUNIKACIJI KOJU BI MOGLI NAZVATI MNOGI S MNOGIMA, KOJA ZAMJENJUJE STARI MODEL KOMUNIKACIJE JEDAN S JEDNIM.KOMUNIKACIJSKA ANARHIJA ILI HAOSPREVELIKA, TOTALNA DEMOKRATIZACIJA NOVIH MEDIJA OTILA JE U SVOJU POTPUNU SUPROTNOST.NASTALA JE TAKVA ANARHIJA NA GLOBALNOM MEDIJSKOM PROSTORU DA NIJE MOGUA NIKAKVA CENZURA, TO NEKI AUTORI VE SMATRAJU INFORMACIJSKIM HAOSOM.Klasini mediji na internetuVie hiljada vodeih svjetskih dnevnih novina i magazina iz cijelog svijeta danas se nalazi na www. (world-wide-web), a znaajan je i prodor audio-vizuelnih medija na Internet, kao to su radio i televizija.Koritenje interneta u odnosinma s javnou u osnovi je isti kao i u tradicionalnim odnosima s javnou.Forumi i dvostrane diskusijeGLAVNI INSTRUMENTI ODNOSA S JAVNOU NA INTERNETU JESU RAZNOVRSNE MOGUNOSTI JAVNOG KOMUNICIRANJA SA ZAINTERESOVANIM GRUPAMA KROZ FORUME I DVOSTRANE DISKUSIJE. PRISTUP INTERNETUPRISTUP INTERNETU POTPUNO ZAVISI OD KORISNIKA I NAINA ZA KOJI ON SMATRA DA JE PRIMJEREN NJEGOVIM POTREBAMA.NA STRANICAMA INTERNETA NEMA PROSTORNOG ORGANIZOVANJA INFORMACIJA KAO TO JE TO SLUAJ SA KLASINIM TAMPANIM MEDIJIMA.PROMJENA IMIDANOVI MEDIJI SU UTICALI I NA PROMJENU IMIDA ORGANIZACIJE I NJENIH MENADERA KOJI DANAS UMJESTO SA AKTOVKOM NA POSAO DOLAZE I SA NJEGA ODLAZE SA LAPTOPOM. BEZ LAPTOPA MNOGI POSLOVNI LJUDI NE IDU VIE NI NA GODINJI ODMOR.PRIHVATANJE IDE SPOROPRIHVATANJE NOVIH MEDIJA NE IDE BA TAKO BRZO I LAKO. JEDAN OD BITNIH RAZLOGA JESTE NEDOSTATAK FINACIJSKIH SREDSTAVA . INJENICA JE DA SU SE RAZLIITE FORME KOMUNIKACIJSKIH MEDIJA KROZ ISTORIJU RAZVIJALE I PRILAGOAVALE PROMJENAMA.DILEME OKO NAZIVANAZIV NOVI MEDIJI DANAS JE IZLOEN RAZLIITIM INTERPRETACIJAMA I LUTANJIMA U KONCIPIRANJU ODGOVARAJUE DEFINICIJE. NEKI AUTORI NOVIM MEDIJIMA SMATRAJU Internet, MRENE STANICE,RAUNARE I RAUNARSKE IGRICE,CD ROM-ove,DVD-ove itd.Dvostrana funkcijaSmatra se da novi mediji imaju svoju dvostranu funkciju:Funkciju medija za komuniciranje iFunkciju produkcije za druge medije. Uobiajena podjelaSlijedea podjela novih medija se donekle odomaila: Portaloi Magazini On line video portali On line radio Blog ,servisi Forum,oglasnici, On line informacijeOn line informacije imaju slijedee karakeristike: Aktuelnost Interaktivnost Multimedijalnost

TEORIJE MASOVNOG KOMUNICIRANJA(TA JE MASOVNO KOMUNICIRANJE?)MASOVNO KOMUNICIRANJE JE ORGANIZIRANO I INSTITUCIONALIZIRANO KOMUNICIRANJE POMOU TEHNIKIH SREDSTAVA ODNOSNO MASOVNIH MEDIJA.ONO JE JAVNO TJ.PORUKE SE UPUUJU SVIMA DO KOJIH MOGU STII I U PRAVILU JE JEDNOSMJERNO. OGRANIENJE INTERAKCIJEMOGUNOST INTERAKCIJE U MASOVNOM KOMUNICIRANJU JE OGRANIENA, PA SE SVE VIE UPOTREBLJAVA SINTAGMA MASOVNO INFORMIRANJE.OSNOVNO I NAJVANIJE ISTRAIVANJE JE NA RELACIJI MEDIJ-MASA ODNOSNO POJEDINCI U NJOJ KOJI SU MEUSOBNO POVEZANI POLITIKIM,IDEOLOKIM, SOCIJALNIM I DRUGIM VEZAMA.PORUKA MASOVNE KOMUNIKACIJEPORUKA MASOVNOG KOMUNICIRANJA JE AKTUELNA JER JE RIJE O SAOPAVANJU JAVNIH SADRAJA.MASOVNO KOMUNICIRANJE POSTIE VELIKE EFEKTE TAKO TO ALJE IDEJE I INFORMACIJE U MALE GRUPE I NJIMA IH PRILAGOAVA. BRZINA MAS-PORUKAJEDNA OD GLAVNIH OSOBIMA PORUKA MAS-MEDIJA JESTE BRZINA PRENOSA INFORMACIJA.JER ONE STIU DO PUBLIKE U RELATIVNO KRATKOM VREMENU ILI AK ISTOVREMENO SA ODREENIM DOGAAJEM.EFEMERNOST PORUKE MAS-MEDIJAJEDNA OD BITNIH KARAKTERISTIKA PORUKE MAS MEDIJA JESTE NJENA EFEMERNOST TJ. ZBOG SVOJE AKTUALNOSTI ONA BJEI OD SUTINE ODREENOG PROBLEMA KA NJEGOVOJ SENZACIONALNOSTI.MAS-MEDIJI TAKO PRIBJEGAVAJU JEDNOSMJERNOJ KOMUNIKACIJI KOJA IMA INTENCIJU UBJEIVANJA I NAGOVORA.CILJ PORUKE MAS-MEDIJACILJ PORUKE MAS-MEDIJA MOE BITI:INFORMIRANJEUBJEIVANJEINDOKRINACIJAALI TREBA SPOMENUTI I ZABAVNU I REKREACIONU PORUKU, KOJE DANAS DOMINIRAJU MASOVNIM MEDIJIMA.

SADRAJ PORUKE MASOVNIH MEDIJASADRAJ PORUKE MASOVNIH MEDIJA FORMIRA SE U ZAVISNOSTI OD TOGA KOME JE NAMIJENJENA, KO JE ALJE I KO JE PRIMA.TAKO IMAMO: MANIPULATINU, INFORMACIJSKU, ZABAVNU, UBJEIVAKU, KULTURNU, OBRAZOVNU, INDOKRINACIJSKU ITD. OPE FUNKCIJE MASOVNIH MEDIJAU OSNOVNE FUNKCIJE MASOVNIH MEDIJA HAROLD LASSWELL JE UBROJAO SLIJEDEE:KONTROLU OKOLINEKORELACIJU DIJELOVA DRUTVAREAGIRANJE NA OKOLINUPRENOS KULTURNOG NASLIJEAOVIM FUNKCIJAMA CHARLES R.WRIGHT DODAJE I PETU FUNKCIJU, A TO JE ZABAVNA FUNKCIJA I DISFUNKCIJAFUNKCIJE SAVREMENIH MASOVNIH MEDIJAFUNKCIJE SAVREMENIH MASOVNIH MEDIJA SU:INFORMATIVNANAMJENSKAORIJENTACIONAAKCIONA POSEBNE FUNKCIJE MASOVNIH MEDIJAPREMA FRANCU VREGU POSEBNE FUNKCIJE MASOVNIH MEDIJA SE DIJELE NA TRI GRUPE:1. IMANENTNE2. SOCIJALNE3. FUNKCIJE OVJEKOVIH DRUTVENIH AKTIVNOSTIIMANENTTNE FUNKCIJENAJZNAAJNIJE SU IMANENTNE FUNKCIJE ODNOSNO ONE KOJE KOJE SU U PRIRODIM MASOVNIH MEDIJA I MEDIJI IH OD SVOJE POJAVE DO DANAS NAJDOSLJEDNIJE RAZVIJAJU.INFORMATIVNOST MASOVNIH MEDIJA JE NAJZNAAJNIJA FUNKCIJA.

INFORMATIVNOST MAS MEDIJAINFORMATIVNA FUNKCIJA MASOVNIH MEDIJA JE ONO TO MAS MEDIJI PRUAJU OVJEKU O SVAKODNEVNIM ZBIVANJIMA U NJEGOVOM OKRUENJU KAO I ONO TO BI MOGLO IMATI INTERES KOD POJEDINACA I KOD MASE.OVA FUNKCIJA IMA SLIJEDEE PROFESIONALNE NORME: OBJEKTIVNOST, PRAVOVREMENOST I RAZUMLJIVOST. SOCIJALNA FUNKKCIJA MAS MEDIJASOCIJALNA FUNKCIJA REALIZIRA SE UKLJUIVANJEM OVJEKA U SOCIJALNE GRUPE I SISTEME, DJELOVANJEM U SMJERU NJEGOVOG PRILAGOAVANJA DRUTVENIM NORMAMA.SOCIJALIZACIJA SE MOE ODVIJATI PUTEM PRIHVATANJA ILI ODBACIVANJA NEPOSREDNIH MEDIJSKIH IZAZOVA, A POSREDNO PUTEM MEDIJSKE PONUDE.REKREATIVNA I ZABAVNA FUNKCIJAU SOCIJALNE FUNKCIJE MOEMO UBROJATI REKREATIVNU I ZABAVNU FUNKCIJU MASOVNIH MEDIJA, JER NEMA SUMNJE DA MEDIJI MNOGO DOPRINOSE OSLOBAANJU NAPETOSTI, STRESA I DRUGOG.REKREATIVNA I ZABAVNA FUNKCIJA MASOVNIH MEDIJA OMOGUUJE TAKOE VEI STEPEN SCIJALIZACIJE PUBLIKE. KOMUNIKACIJSKA SITUACIJA* ANALIZIRANJEM KOMUNIKACIJSKE SITUACIJE PROCJENJUJE SE KARAKTER ODREENOG DRUTVA, KOJE SE DIJELI NA TRI MODELA:1. DOMINANTNI2. PLURALNI3. ELITISTIKI DOMINANTNI MODELU DOMINANTNOM MODELU MEDIJI SU POD KONTROLOM DRAVE A KOMUNIKACIJA JE JEDNOSMJERNA I HOMOGENA.U PLURALNOM MODELU KOMUNIKACIJSKA SITUACIJA NIJE HOMOGENA, NE POSTOJE DOMINANTNI CENTRI UTICAJA, TE PREDSTAVLJA MODEL PROMJENA. ELITISTIKI MODELELITISTIKI MODEL JE BLIZAK DOMINANTNOM MODELU, ALI JE RAZLIKA TO SU CENTRI MOI U RUKAMA DRUTVENIH ELITA. OVAJ MODEL DOZVOLJAVA ALTERNATIVNE MEDIJE, TE PRIHVATA JAVNOST KAO SUBJEKT DRUTVENOG ODLUIVANJA.

OSTALI MEDIJSKI ANROVIU OSTALE MEDIJSKE ANROVE MOEMO SVRSTATI: RAZGOVOR KONFERENCIJU ZA TAMPU OKRUGLI STO PANEL DISKUSIJU POLEMIKU REPORTAU RAZGOVOR ZA RAZLIKU OD INTERVJUA RAZGOVOR JE SLOENIJI OBLIK BUDUI DA ZAHTJEVA OD VODITELJA DA U RAZGOVORU BUDE RAVNOPRAVAN PARTNER. U OBINOM INTERRVJUU NOVINAR PITA JER NE ZNA, A NJEGOV SAGOVORNIK ZNA. I NOVINAR U RAZGOVORU TREBA DA ZNA KAO I SAGOVORNIK ILI MAKAR PRIBLINO KAO ON. AKTIVAN SAGOVORNIK NOVINAR U RAZGOVORU NIJE U PODREENOM POLOAJU. ON MOE IZNOSITI PODATKE, OPONIRATI, PROVOCIRATI. RAZGOVOR SE SASTOJI OD PITANJA I ODGOVORA. TEMA O KOJOJ E SE RAZGOVARATI UNAPRIJED SE DOGOVARA KAKO BI SE OBE STRANE MOGLE PRIPREMITI ZA RAZGOVOR. KONCEPCIJA RAZGOVORA RAZGOVOR SE KONCIPIRA KAO I INTERVJU-IMA UVOD, TOK I ZAKLJUAK. TREBA POSEBNO NAGLASITI DA NI INTERVJU NI RAZGOVOR NE DOPUTAJU INTIMNOSTI. AK OBRAANJE PER TU TJ. SA TI UPUUJE NA POZNANSTVO, TO SUGERIRA NA PRIVATNOST, NA PRIJATELJSKE VEZE. INTIMNOST I PRIVATNOST DEGRADIRAJU MEDIJ. KONFERENCIJA ZA TAMPU KONFERENCIJA ZA TAMPU JE GRUPNI INTERVJU. INICIJATIVU ZA KONFERENCIJU ZA TAMPU DAJE IZVOR INFORMACIJE A NE NOVINARI. JEDAN SAZIVA KONFERENCIJE ILI VIE NJIH DAJE ODGOVORE, A VEI BROJ NOVINARA POSTAVLJA PITANJA. TO JE NAIN DA SE NOVINARI A PUTEM NJIH I IRA JAVNOST UPOZNAJU SA NAMJERAMA, PROBLEMIMA, ODLUKAMA KOJE ELI DA SAOPTI SAZIVA KONFERENCIJE. DVIJE KONFERENCIJE TEORETIARI SMATRAJU DA POSTOJE DVIJE VRSTE KONFERENCIJE ZA TAMPU: KONFERENCIJA OTVORENOG TIPA I KONFERENCIJA ZATVORENOG TIPA NA OTVORENOJ KONFERENCIJI NOVINARI SE UPOZNAJU SA SVIM INTERESANTNIM I VRIJEDNIM PODACIMA KOJE ONI MOGU OBJAVITI PUTEM MEDIJA. BRIFING ILI KONFERENCIJA ZATVORENOG TIPA ZA KONFERENCIJU ZATVORENOG TIPA DRUGO IME BRIFING. NA BRIFING SE NOVINARI POZIVAJU RADI PRELIMINARNIH OBAVJETENJA ILI BOLJE REI DA IM SE KAE ONO TO NE BI TREBALI OBJAVITI. I ZA JEDNU I DRUGU VRSTU KONFERENCIJE POTREBAN JE VAAN POVOD.

MEDIJI MASOVNOG KOMUNICIRANJAMedij izvor informacija i funkcija PRMEDIJ SE DEFINIE KAO KANAL ZA POSREDOVANJE PORUKA I INFORMACIJA IZMEU KOMUNIKATORA I RECIPIJENTA.(LAT.MEDIUM=POSREDNIK, NETO IZMEU)MEDIJI SU USLOV DIFUZIJE INFORMACIJE MEDIJ JE SVAKO SREDSTVO POMOU KOJEG SE OBEZBJEUJE PRENOENJE INFORMACIJE ( T. orevi).TU SPADAJU UZ TEHNIKE I ORGANSKE FUNKCIJE OVJEKA,JEZIK I GOVOR. MEDIJE MOEMO DEFNISATI IZ UGLA EMITOVANJA I IZ UGLA RECEPCIJE: NAIN EMITOVANJA IMA TEHNOLOKU BAZU (INFORMACIJA I PORUKA SE PRENOSE POMOU ODREENIH UREAJA). NAIN RECEPCIJE JE POVEZAN SA LJUDSKIM OSJETILIMA(ONO TO PRENESE TEHNIKA TREBA UTI, VIDJETI,OSJETITI)KLASIFIKACIJA MEDIJA MEDIJE MOEMO PODIJELITI U TRI GRUPE: 1. MAS- MEDIJI ( SAT TV, INTERNET) 2. MEDIJI ZA POSREDOVANJE NA OGRANIENOM PROSTORU(LOKALNI RADIO, GRADSKE NOVINE, BILTEN,OGLASNA TABLA) 3. INDIVIDUALNI MEDIJ ( RAUNAR, FOTOAPARAT, MOBITEL)Ekonomski kriterijum u klasifikaciji medija Ekonomski kriterij preferira francuski komunikolog Bernar Mije (Bernard Miege) to podrazumijeva: 1. medije sa obiljejima robe koje recipijent kupuje (knjige, didkete, video kasete i sl.) 2. mediji koji ponudom programa obezbjeuju zaradu( novinske kue, radio i TV stanice)ZANIMLJIVOST INFORMACIJA INFORMACIJA ZA MEDIJE MORA BITI ZANIMLJIVA, MORA BITI VIJEST ILI NOVOST, TE MORA IMATI VRLO IROK DRUTVENI KONTEKST. JAVNIM MEDIJIMA NISU ZANIMLJIVE USKO LOKALNE TEME , KOJE MORAJU IMATI IRI DRUTVENI I JAVNI INTERES. REDAKCIJE MORAJU BITI OSPOSOBLJENE DA PREPOZNAJU I KREIRAJU ZANIMLJIVE VIJESTI IZ ZEMLJE I SVIJETA. MEDIJSKA PUBLIKA - MEDIJSKA PUBLIKA UVIJEK OEKUJE DA MEDIJI OBJAVLJUJU ATRAKTIVNE, ZANIMLJIVE, DRAMATINE I SENZACIONALNE VIJESTI. - POTO SA STANOVITA ODNOSA S JAVNOU NOVINARI PUBLICI MORAJU PRIBLIITI REALNE VIJESTI IZ POSLOVNOG SEKTORA, TO ESTO NIJE NIMALO JEDNOSTAVNO POGOTOVO ZBOG POMENUTIH AFINITETA MEDIJSKE PUBLIKE. Tradicionalni mediji BEZ POSREDOVANJA TRADICIONALNIH MEDIJA, TAMPE, RADIJA I TV, DRUTVA I DRAVE TEKO BI MOGLI FUNKCIONISATI.SVAKI OD OVIH MEDIJA NA SVOJ SPECIFIAN NAIN UESTVUJE U KREIRANJU, USPOSTAVLJANJU I POSREDOVANJU KOMUNICIRANJA IZMEU DRAVE I NJENIH JAVNOSTItampaDnevne aktuelnosti naroda rimskogActa diurna populi Romani(50.g.p.n.e.) - Godine 1440. Johanes Gutenberg izumio je runu spravu za lijevanje pojedinanih slova i drvenu preu za tampanje.- Martin Luther (1517.) tampa svoje poznate letke. Godine 1597. izlazi prvi sedmini list u Firenci. Prve dnevne novine (Daily Courant) izile su u Londonu 1702. godine. 1797 Izlaze Ljubljanske novice kao prve slovenske novine na narodnom jeziku 1806. godine izlazi u Zagrebu Kraljski Dalmatin

Komparativne prednosti tampe tampa je dokument (ita se kada se eli, koliko se puta eli) Iste novine moe da ita vie ljudi(itaonica, porodica,na poslu) Novine m ogu donijeti opirniji sadraj nego radio i TV (kom entare, izvode iz govora i sl.) Novine su u odnosu na radio vizuelne- itaju se i donose fotografijeNedostaci tampe Za itanje novina treba posebno vrijeme Recipijent mora biti pismen Novine kasne (ak sutradan itamo ono to se zbilo danas) Novine zbog udaljenosti nisu dostupne svakome Novine nisu sugestivne, nisu ekspresivne Imaju ogranien broj stranica i tampa se vie izdanja, to poveava trokoveVrste novina Novine moemo klasificirati prema nekoliko osnova: 1. prema dinamici izlaenja 2. prema mjestu izlaenja 3. prema sadrajuPrema dinamici izlaenja- dnevnici - sedminici - polumjesenici - mjesenici - periodika Prema mjestu izlaenja Lokalne novine Privredna tampa Regionalne novine Dravne novine Prema sadraju Informativne Kulturne Sportske Slubene- Specijalna izdanjaDnevnici ili dnevni listovi Jutarnje i veernje: Izlaze u nekoliko izdanja Pokrivaju cijeli teritorij na kojem izlaze Donose najnovije informacije Osnovna funkcija dnevnika je da informiu

Nedjeljnici ili sedmina izdanja To su obino ili specijalna informativna glasila ili lokalne novine Specijalna informativna glasila donose najznaajnije dogaaje iz protekle sedmice Sedmine novine prerastaju u tzv.news-magazine Stranice su u boji,a sadraji ekskluzivni i popularni

INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA SAVREMENA NAUKA O RAZGOVORU NAZIVA SE INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA. ONA PREDSTAVLJA TEORIJSKU I STRUNU POZADINU VJETINE INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA ODNOSNO RAZGOVORA. INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA JE POSTALA STRATEGIJSKA NAUKA SAVREMENOG ODGOJA I OBRAZOVANJA, ALI I SVIH DRUGIH OBLIKA INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA. KOMUNICIRANJE LICEM U LICE DAKLE, INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA JE SAVREMENA NAUKA KOJA SE BAVI PROBLEMATIKOM INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA. NJEN OSNOVNI NAUNI PROBLEM JESTE PROUAVANJE KOMUNIKACIJA LICEM U LICE, UNUTAR MANJIH PRIMARNIH GRUPA. RIJE JE O DIREKTNOJ I NEPOSREDNOJ KOMUNIKACIJI.

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA SE KORISTI NAUNIM SPOZNAJAMA I ISTRAIVANJIMA DRUGIH NAUKA TE STOGA IMA INTERDISCIPLINARNI KARAKTER. INTERPERSONALNA KOMUNIKOLOGIJA SE BAVI INTERPERSONALNIM KOMUNICIRANJEM U PORODICI, KOLI,PREDUZEU, TE U MANJIM I VEIM DRUTVENIM ZAJEDNICAMA TO JEST U SVIM IVOTNO VANIM LJUDSKIM SISTEMIMA. RAZLIKA U ODNOSU NA MASOVNE KOMUNIKACIJE INTERPERSONALNU KOMUNIKACIJU TREBA RAZLIKOVATI OD MASOVNE-MEDIJSKE,JAVNE-URNALISTIKE, TE POLITIKE KOMUNIKACIJE KOJE SE BAVE SEKUNDARNIM I INDIREKTNIM KOMUNICIRANJEM. U NAOJ ZEMLJI OVA KOMUNIKOLOKA DISCIPLINA JO JE NA POETKU, DOK SE U RAZVIJENIM ZEMLJAMA ODAVNO PRIMJENJUJE NA PODRUJU SAVJETOVANJA, LIJEENJA,PEDAGOGIJI,MENADMENTU I POLITICI. PRIMANJE I DJELOVANJE PORUKA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA JE PRIMANJE I DJELOVANJE PORUKA LICEM U LICE UNUTAR NEPOSREDNIH ODNOSA MEU LJUDIMA. AKO PORUKE ALJEMO NAMJERNO, PLANIRANO I SVJESNO, TE UZ TRAENJE I PRIMANJE POVRATNIH INFORMACIJA, PRI NJIHOVOM PRIHVATANJU I DJELOVANJU NAA JE KOMUNIKACIJA POTPUNA I STRUNA. 4 OSNOVNA ELEMENTA KOMUNIKACIJSKI PROCES SE SASTOJI OD 4 OSNOVNA ELEMENTA: 1. POILJAOCA PORUKE 2. PORUKE 3. PRIMAOCA PORUKE I 4. KONTEKSTA DVIJE KOMPONENTE SVAKA KOMUNIKACIJA IMA: 1. IZRAAJNU KOMPONENTU (SAOPTAVANJE ONOGA TO VE POSTOJI, TO ZNAMO), 2. UTICAJNU KOMPONENTU (OSTVARIVANJE JO NEPOSTOJEEG, PRIKUPLJANJE NOVIH SAZNANJA). AKO RAZGOVOR NEMA OBE OVE KOMPONENTE, ON NE SLUI SVOJOJ SVRSI (OBRAZOVANJU,POSLOVANJU,ODLUIVANJU I SL.).

TRI DIMENZIJE RAZGOVORA RAZGOVOR U OBRAZOVNOM PROCESU ALI I IRE, MORA IMATI: 1.ODGOVARAJUU SINTAKSU (POREDAK RIJEI) 2. SEMANTIKU (PREPOZNATLJIVOST ZNAENJA RIJEI) 3. PRAGMATIKU (OSTVARIVOST PORUKA U STVARNOSTI)

PET OBLIKA PREPOZNAVANJA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA SE MOE SVRSTATI PREMA SITUACIJI U KOJOJ SE ODVIJA A U VEZI EGA POSTOJI 5 OBLIKA PREPOZNAVANJA INTERPERSONALNE KOMUNIKACIJE: 1. FORMALNA ILI NEFORMALNA, 2. JAVNA ILI PRIVATNA; 3. DISTANCIRANA ILI INTIMNA;4.RITUALNA ILI OTVORENA; 5. FUNKCIONALNA ILI EKSPRESIVNA FORMALNA ILI NEFORMALNA FORMALNA ILI NEFORMALNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA JE RAZLIKA IZMEU PRORAUNATOG I PROMILJENOG, NA JEDNOJ STRANI, I SPONTANOG KORITENJA KOMUNIKACIJSKIH VJETINA NA DRUGOJ STRANI. JAVNA ILI PRIVATNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA JE RAZLIKA U POGLEDU KONTEKSTA KOMUNICIRANJA (NPR. PRILIKOM KOMUNICIRANJA NA JAVNOM MJESTU IZBJEGAVA SE KORITENJE NEVERBALNIH ZNAKOVA I POKAZIVANJE EMOCIJA). DISTANCIRANA ILI INTIMNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA DISTANCIRANA ILI INT IMNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA JE RAZLIKA U KVALITETU ODNOSA I VEZA IZMEU UESNIKA KOMUNICIRANJA. DISTANCIRANA KOMUNIKACIJA ZNAI ODREENI STUPANJ FORMALIZMA U GOVORU ILI NASTUPU. RITUALNA ILI OTVORENA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA JE RAZLIITA MOGUNOST PREDVIANJA UPOTREBE ODREENOG KOMUNIKACIJSKOG KODA. FUNKCIONALNA ILI EKSPRESIVNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA FUNKCIONALNA ILI EKSPRESIVNA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA PREDSTAVLJA RAZLIKE U KVALITETU I SVRHOVITOJ UPOTREBI JEZIKA. OVO SE ODNOSI KAKO NA VERBALNE TAKO I NA NEVERBALNE KOMUNIKACIJSKE KANALE KOJI TREBA DA PODSTAKNU DINAMIKU KOMUNIKACIJSKE INTERAKCIJE.DINAMIKI FAKTORI INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE SE RAZLIKUJE OD MASOVNOG KOMUNICIRANJA ZBOG FEED BACK-a KOJI SE KOD NJEGA RIJETKO JAVLJA. FEED BACK JE GLAVNA KARAKTERISTIKA I OBILJEJE INTERPERSONALNOG KOMUNIKACIJSKOG PROCESA. DVA ASPEKTA FEED BACK-a KONCEPT FEED BACK-a U INTERPERSONALNOJ KOMUNIKACIJI SADRI 2 ASPEKTA: 1. FEED BACK PRETPOSTAVLJA SLANJE PORUKE PREKO VERBALNIH I NEVERBALNIH KANALA KAKO BI SE DOBIO ODGOVOR OD PRIMATELJA PORUKE. 2. ODGOVOR SE PODEAVA U SKLADU SA SADRAJEM, STILOM I CILJEM KOMUNIKACIJE. STRATEGIJOM DO POVRATNE SPREGE POVRATNA SPREGA ILI VEZA PREDSTAVLJA NAJZNAAJNIJI DINAMIKI ASPEKT INTERPERSONALNOG KOMUNICIRANJA, ALI NIJE I JEDINI. FEED BACK MOE BITI: 1. VERBALNI ILI NEVERBALNI 2. OHRABRUJUI I NEODOBRAVAJUI UPOTREBA STRATEGIJE JE VRLO VANA ZA DOBIVANJE FEED BACK-a. OSTALI DINAMIKI ELEMENTI U OSTALE DINAMIKE ELEMENTE INTERPERSONALNE KOM UNIKACIJE UBRAJAMO: 1. SUBJEKTI KOMUNICIRANJA 2.INTERAKCIJSKI USLOVI OSTVARIVANJA RECIPRONOSTI ULOGA 3. CILJEVI RAZMJENE PORUKA 4. KOMUNIKACIJSKA KOMPETENTNOST UESNIKA KOMUNICIRANJA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENTNOST KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA U INTERPERSONALNOM KOMUNICIRANJU PREDSTAVLJA CIJELI NIZ KOMUNIKACIJSKIH VJETINA. MEU NAJVANIJIE VJETINE SPADAJU PREPOZNAVANJE FEED BACK-a KAO I ARTIKULIRANJE POZITIVNOG ODGOVORA TOKOM KOMUNIKACIJSKOG PROCESA.

OSTALE KOMPETENCIJE MEU OSTALE KOMUNIKACIJSKE VJETINE KOJE POTVRUJU NAE KOMPETENCIJE ZA SUDJELOVANJE U KOMUNIKACIJSKOM PROCESU SU: - SPOSOBNOST DA SLUAMO DRUGE - SPOSOBNOST EMPATIJE SA DRUGIMA - PALJIVO POSMATRANJE SEBE I DRUGIH - KONTROLIRANO KORITENJE VERBALNIH I NEVERBALNIH ZNAKOVA.

STATIKI FAKTORI INTERPERSONALNE KOMUNIKACIJE INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE ODVIJA SE PRETENO U OKVIRU TAKOZVANIH PRIMARNIH GRUPA. PRIMARNA GRUPA SE JAVLJA KAO SOCIJALNI OKVIR ELEMENTARNIH IVOTNIH PROCESA POJEDINACA, IJA SE KOMUNIKATIVNA PRAKSA ODVIJA U OBLIKU INTERPERSONALNIH INTERAKCIJA.

PREPREKE ZA OSTVARIVANJE EFIKASNE INTERPERSONALNE KOMUNIKACIJE TOKOM INTERPERSONALNOG KOMUNIKACIJSKOG PROCESA POJAVLJUJU SE RAZLIITE BARIJERE KOJE SMANJUJU NJENU USPJENOST I EFIKASNOST. ONE SE ODNOSE NA TRI GRUPE PROBLEMA: 1. MEHANIKE 2. SEMANTIKE PSIHOLOKE

BARIJERE - MEHANIKE BARIJERE BLOKIRAJU KOMUNIKACIJU U FIZIKOM SMISLU. TO MOE BITI BUKA ILI FIZIKO OTEENJE POMONIH SREDSTAVA ZA KOMUNICIRANJE. - SEMANTIKE BARIJERE SE ODNOSE NA PROBLEM NEPRECIZNE UPOTREBE RIJEI. - PSIHOLOKE BARIJERE SE NAJEE JAVLJAJU. ONE OBLIKUJU KAKO SADRAJ ONOGA TO TO SE SAOPTAVA TAKO I INTERPRETACIJU PORUKE U POVRATNOJ VEZI.

PREVAZILAENJE BARIJERA NAJEE AKTIVNOSTI KOJE SE PREDUZIMAJU U UKLANJANJU PREPREKE U KOMUNICIRANJU SU: 1. KORITENJE FEED BACK-a 2. POJEDNOSTAVLJENJE JEZIKA 3.AKTIVNO SLUANJE 4.KONTROLIRANJE EMOCIJA 5.POSMATRANJE NEVERBALNIH ZNAKOVA

LINI I PSIHODINAMIKI ASPEKTI RAZGOVORA

DVIJE KOMPONENTE KOMUNIKACIJE SVAKA KOMUNIKACIJA IMA: 1. IZRAAJNU KOMPONENTU (SAOPTAVANJE ONOGA TO VE POSTOJI, TO ZNAMO), 2. UTICAJNU KOMPONENTU (OSTVARIVANJE JO NEPOSTOJEEG, PRIKUPLJANJE NOVIH SAZNANJA). AKO RAZGOVOR NEMA OBE OVE KOMPONENTE, ON NE SLUI SVOJOJ SVRSI (OBRAZOVANJU,POSLOVANJU,ODLUIVANJU I SL.).

TRI DIMENZIJE RAZGOVORA RAZGOVOR U OBRAZOVNOM PROCESU ALI I IRE, MORA IMATI: 1.ODGOVARAJUU SINTAKSU (POREDAK RIJEI) 2. SEMANTIKU (PREPOZNATLJIVOST ZNAENJA RIJEI) 3. PRAGMATIKU (OSTVARIVOST PORUKA U STVARNOSTI) EMPATIJA I SLUANJE Empatija- je komunikacijska vjetina gdje tokom interpersonalnog komunikacijskog procesa jedan ili oba komunikatora ele da postignu konsensuz odnosno razumjevanje za probleme drugoga.To je nesvjesno stanje o tome ta drugi osjea. Iskreno i zaintresirano zanimanje za drugu stranu, ta ona misli i osjea. To je preduvjet drutvene socijalizacije. U psihologiji empatija predstavlja proces neposrednog uivljavanja u emocionalna stanja, miljenja i ponaanja drugih ljudi. Pojam empatija = grkog porijekla, empatos, osjeanja, strast, uivljavanje. Prvi ju je upotrebljavao psiholog Titchener 1909.g. , kao kongitivnu sposobnost razumjevanja unutarnjeg stanja druge osobe. On je ukazao i na razliku empatije i simpatije.Simpatija uivljavanje i proivljavanje. Empatija je osjeanje sa drugima a simpatija za druge. Prema godinama razvoja djece empatija se dijeli na :1) Globalnu : vezana za dijete do 1.g. sve ta se dogaa kao da se dogaa drugima ne njemu. Nema osjeaj PER SE.2) Egocentrina empatija nakon 1 god.djete potpuno shvata sebe i druge oko sebe, raspoznaje predmete i uu okolinu.3) Empatija za osjeaj drugih javlja se kod djece u 2 i 3 godini. Sa razvojom govora ulaze u komunikacijske procese u kojim su dominantna stanja empatije i emocija.Sluanje - biti otvoren za rijei ,misli i osjeanja druge osobe. Uzdravanje od bilo kakvog formiranja sudova o drugoj osobi. Panju usmjeriti na govornika i potiskivanje vlastitih predrasuda, pristranosti i drugih problema.Razumjevanje- ukljuuje razumjevanje referentnog okvira i stajalita te osobe.Brinost- ukljuuje pomaganje drugima da raste i razvija se ( djeca), strpljivost, iskrenost nada i povjerenje. Brinuti se za nekoga znai davati sebe.Otvorenost - otkrivanje sebe drugoj osobi, reciproan odnos kao preduvjet za komunikaciju i stvaranje empatijskog odnosa.Empatija omoguava da ovjek prihvati sebe , staviti u sredite panje rijei koje su pozitivne, ohrabrujue i koje jaaju samopouzdanje.Suosjeanje je sposobnost tanog uvianja i razumjevanja referentnog okvira druge osobe.To je stavljanje sebe na prvo mjesto druge osobe da shvatimo kako ona vidi sebe.Iskrenost znai da osoba iskreno djeli svoje misli osjeaje i iskustva sa drugima. Kad osoba sebe predstavlja onakvom kakva jeste kaemo da je komunikacija KONGRUENTNA ( skladna, podudarna ) , neophodna je za smislenu komunikaciju. Povjerenje omoguava nesputnu i otvorenu komunikaciju.Potovanje ukljuuje prihvatanje drugoga kao vrijedne osobe , to znaci da nam je stalo do drugih bez obzira na njihove slabosti. Poveava toplinu , ugodnost i osjeaj prihvaenosti. Potovanje pacijenta je od sutinskog znaenja za njegovo zdravlje i ljeenje.

SMJERNICE ZA SLUANJE I RAZUMJEVANJE :1) Prestanite govoriti najlaki nain da osoba pria o sebi je da vi to manje priate.Ne prekidajte pacijenta nepotrebnim pitanjima.2) Otklonite sve ta moe ometati komunikaciju telefon , buka ,manine, drugi ljudi.itanje novina, lupkanje olovkom , gledanje kroz prozor i slino.3) Sjedite u oputenom poloaju i gledajte sagovornika u oi , to ne znai da buljite u njega ve da budete pajivi.4) Usmjerite panju da sadraj i ideje a ne na sporedne detalje prie , pokuajte shvatiti ta nam sagovornik eli rei.5) Posluajte kako klijent prenosi poruku- nain na koji govori, razvijati osjetljivost za emocijonalne reakcije i stavove sagovornika , pitajte se ta osjea dok govori. Posluajte ono to nije reeno, budite svjesni svojih emocionalnih reakcija , budite paljivi u tumaenju, potujte klijenta kao osobu i pokaite suosjeanje.

MAKLUANOVA TEORIJA MEDIJA (Marshall McLuhan)

SADRAJ U DRUGOM PLANU

PREMA TEORIJI MEDIJA MARSHALLA McLUHANA CENTRALNO MJESTO U JEDNOM DRUTVENOM SISTEMU PRIPADA MEDIJIMA. POLAZNA TEZA MAKLUANOVE TEORIJE MEDIJA JE DA JE JEDAN DRUTVENI SISTEM STRUKTRURIRAN PRIRODOM MEDIJA PREKO KOJIH SE NETO SAOPTAVA, A NE SADRAJEM KOJI SE PRENOSI.

OBLIK I UNUTRANJA STRUKTURA McLUHAN TVRDI DA SREDSTVA OPTENJA NA POJEDINCA DJELUJU OBLIKOM I UNUTRANJOM STRUKTUROM, A NE PORUKOM KOJU PRENOSE. ON TIME IZ PROCESA KOMUNICIRANJA ISKLJUUJE KATEGORIJE: 1. PORUKE 2. POILJAOCA

TRI FAZE ISTORIJSKOG PROCESA MAKLUAN ITAVU ISTORIJU SAGLEDAVA KROZ TRI FAZE: 1. PRVU PREDSTAVLJA AUDIO-TAKTILNA KULTURA. U OVOJ FAZI DOMINANTAN OBLIK LJUDSKOG OPTENJA JE GOVOR. 2. DRUGU FAZU PREDSTAVLJA VIZUELNA KULTURA KOJU KARAKTERIU ULA VIDA. SVOJ PUNI ZAMAH DOBIVA OTKRIEM TAMPE.

POJAVA ELEKTRONSKIH MEDIJA 3. TREU FAZU ODREUJE POJAVA ELEKTRONSKIH MEDIJA, A KULTURA KOJA SE IZ NJIH RAA PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN POVRATAK AUDIO-TAKTILNOJ KULTURI. PO MAKLUANU POSTOJE DVA TIPA SREDSTAVA DRUTVENOG OPTENJA (KOMUNICIRANJA). TO SU VRUA I HLADNA OPTILA.

VRUI I HLADNI MEDIJI VRUA OPTILA PRUAJU MNOTVO PODATAKA I ZATO STVARAJU NIZAK STEPEN UKLJUENOSTI PRIMAOCA. ANGAUJU ULA VIDA. TO SU TAMPA, RADIO, FILM I FOTOGRAFIJA. HLADNA OPTILA,HIJEROGLIFI, STRIPOVI, CRTANI FILMOVI, TELEFON I TELEVIZIJA, KAO I INTERNET, EMITUJU PORUKE NIEG STEPENA I PROUZRUKUJU VEI STEPEN UKLJUENOSTI PRIMAOCA. MEDIJ JE PORUKA DVIJE SVAKAKO NAJSLAVNIJE MAKLUANOVE PAROLE SU GLOBALNO SELO I MEDIJUM JE PORUKA. ON SVOJ ISKAZ MEDIJUM JE PORUKA UKRATKO OBJANJAVA NA SLIJEDEI NAIN: DRUTVO JE OBLIKOVANO TEHNOLOGIJOM KOJU KORISTI, A NE SADRAJEM ILI OBLIKOM SVOJE KULTURE.

GLOBALNO SELO TEORIJA, ALI I NAJIRA PRAKSA PRIHVATILI SU SINTAGMU GLOBALNO SELO KAO SIMBOL SAVREMENE GLOBALIZACIJE, KOJA SE ODVIJA UPRAVO POMOU SIMULTANIH I PROSTORNO NEPREGLEDNIH MEDIJA KOMUNIKACIJE. MAKLUAN JE PRVI POSVETIO PANJU INJENICI DA NOVE ELEKTRONSKE TEHNOLOGIJE OBUHVATAJU CIJELU PLANETU JEDINSTVENIM OBLIKOM ISTOVREMENOSTI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE.

POVEZANE NAJUDALJENIJE TAKE PLANETE SAVREMENE KOMUNIKACIJE TRENUTNO POVEZUJU I NAJUDALJENIJE TAKE NA PLANETI, PRETVARAJUI PLANETU U TRIBINIZIRANI SEOSKI AMBIJENT U KOME SU SVE PORUKE I ZNANJA DOSTUPNI SVAKOM PRIPADNIKU ZAJEDNICE. GLOBALNO SELO, U KOJEM SE CIVILIZACIJA NALA PRED KRAJ DRUGOG MILENIJUMA, PO MAKLUANOVOM SHVATANJU, DOKAZ JE SPIRALNOG RAZVOJA ISTORIJE I CIVILIZACIJE.

PET PERIODA DRUTVENOG RAZVOJA ISTORIJSKU RAZVOJNU SPIRALU GLOBALNOG DRUTVA MAKLUAN VIDI KROZ PET OSNOVNIH PERIODA DRUTVENOG RAZVITKA: 1. ZLATNO DOBA 2. SREBRENO DOBA 3.GVOZDENO DOBA 4.ELEKTRONSKO DOBA 5. KOSMIKO DOBA

ZLATNO I SREBRENO DOBA

ZLATNO DOBA-PRIMITIVNO, NEPISMENO,ARHAINO,PLEMENSKO, S RAZVIJENOM ORALNOM KOMUNIKACIJOM I PRIJEMOM KOMUNIKACIJE KROZ SLUANJE. SREBRENO DOBA-ALFABET, PISMO, FONETSKO KOMUNICIRANJE, RUKOM PISANE PORUKE,S VELIKIM NAGLASKOM NA VIZUALNO. INFORMACIJA SE PREVODI U KOD (PISANI JEZIK), A ITALAC KORISTI SAMO ULO VIDA (PIKTOGRAMI).

GVOZDENO DOBA GVOZDENO DOBA-POKRETNA TAMPARSKA PRESA, MASOVNO, MILIONSKO TAMPANJE PORUKA, POJAVA ALFABETA, PISANE PORUKE POSTAJU PREDMETI/PROIZVODI. U OVOM DOBU, OBJEKTIVNO ZNANJE ODVAJA SE OD SUBJEKTA I POSTAJE APSTRAKTNO. POJEDINAC BIVA IZOLOVAN OD ISTIH ONIH GRUPA S KOJIMA JE U PRIMITIVNIM DRUTVIMA BIO U DIREKTNOM GOVORNOM KONTAKTU.

ELEKTRONSKO DOBA ELEKTRONSKO DOBA- NOVI MEDIJI KOMUNIKACIJE: TELEFON, TELEGRAF, GRAMOFON, RADIO, MAGNETOFON, FOTOGRAFIJA, FILM, NEONSKI ZNACI, TELEVIZIJA-UOPTE AUTOMATIZACIJA. U ELEKTRONSKOM DOBU DOLAZI DO SPIRALNOG POVRATKA U OVJEKOVO ZLATNO DOBA. NOVI MEDIJI PODSTIU PONOVNU INTEGRACIJU VIZUELNOG I AUDITIVNOG.

KOSMIKO DOBA KOSMIKO DOBA- POELO JE NE KADA JE OVJEK PRVI PUT HODAO PO MJESECU, VE KADA JE IZUMIO TELEVIZIJU. DALEKOSENOST SVOJIH PROMILJANJA I SVOJU OPSJEDNUTOST TELEVIZIJOM MAKLUAN ILUSTRUJE OVIM RIJEIMA: ELEKTRONSKI MEDIJI NISU SAMO MEHANIKI TRIKOVI USTANOVLJENI RADI STVARANJA ILUZIJA, VE SU,PRVENSTVENO NOVI JEZICI KOJI POSJEDUJU JAKE IZRAAJNE MOI.