SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

DIPLOMSKI STUDIJ TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA

TEMELJNI UZROCI NEUSPJEHA MSP

(seminarski rad)

Mentor: prof. dr. sc Zdenko Klepić Student: Ana Vukić

Ružica Marković

Željana Krešić

Mostar, svibanj 2015.

SADRŽAJ

UVOD

1. DEFINICIJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA (MSP)…………………………

2. KARAKTERISTIKE, POTENCIJALI I OGRANIČENJA MALOG I ………….

SREDNJEG PODUZEĆA

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI MALIH PODUZEĆA……………………………..

4. PREDNOSTI I NEDOSTATCI SREDNJIH PODUZEĆA………………………

5. UZROCI PROPASTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA…………………….

ZAKLJUČAK……………………………………………………………………..

LITERATURA……………………………………………………………………….

UVOD

Danas su jako prisutna mišljenja da su poduzetništvo i mala i srednja poduzeća

osnovni i najznačajniji faktor rješavanja brojnih problema u osiguravanju uspješnosti

privređivanja i dinamiziranju ukupnog privrednog razvoja. Prosječno obrazovani informiran

građanin može steći dojam da ukupan ekonomski razvoj društva ovisi samo od razvoja

poduzetništva i malih i srednjih poduzeća u privatnom sektoru. Razvoj malih i srednjih

poduzeća neosporno imaju veliki značaj za rješavanje problema nezaposlenosti, uspješnosti

poslovanja i gospodarski razvoj društva, ali nisu jedini, niti najznačajniji factor za rješavanje

ovih problema. Sve ovo upućuje na potrebu objektiviziranja ključnih faktora i subjekata

razvoja naše ekonomije i objektiviziranja mjesta poduzetništva te malihi srednjih preduzeća u

razvoju nacionalne ekonomije. Priča o razvoju malih i srednjih poduzeća i njihovom

doprinosu gospodarskom razvoju zahtijeva i niz dopunskih preduvijeta i objašnjenja. Osnovu

gospodarskog razvoja suvremene ekonomije čine velike izvozno orijentirane korporacije. One

vrlo često organizacijski statusno čine strateška partnerstva mnogih većih poduzeća i

okupljaju manja poduzeća, kooperante. Kodnasse veoma malo govori o privatizaciji, ulozi i

mjestu velikih poduzeća u programskom, tehnološko-razvojnom i tržišnom restrukturiranju

gospodarstva i njihovoj ulozi i statusu u odnosu na stabilan i dinamičan razvoj malih I

srednjih poduzeća.

Od ukupno dvadeset miliona poduzeća, koliko ih ima u Europskoj Uniji, 99% su mala

i srednja poduzeća. Ona doprinose ukupnom bruto društvenom proizvodu EU sa 60% i

osiguravaju preko 80 miliona radnih mjesta. To konkretno znači da je u sektoru malih i

srednjih poduzeća zaposlene dvije trećine zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u

privatnom sektoru u EU. Poznavajuću ovu činjenicu jako je važno znati koliko su bitna mala i

srednja poduzeća ali osim pozitivnih potrebno je poznavati i negativne strane, odnostno

okolnosti koje spriječavaju razvoj ovakvih subjekata. Upravo to je tema ovoga seminarskog

rada: „Temeljni uzroci neuspijeha MSP”

6. DEFINICIJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA (MSP)

U svijetu ne postoji jedinstvena definicija malih i srednjih poduzeća zbog nepostojanja

jedinstvenog kriterija za njihovu klasifikaciju (broj zaposlenih, veličina prihoda i prometa,

kapitala). U zemljama Europske Unije, prema definiciji Europske komisije, u MSP spadaju

poduzeća s manje od 500 zaposlenih i godišnjim prometom manjim od 38 miliona eura 1,dok

prema IFC-u (Međunarodnoj financijskoj korporaciji) mala poduzeća imaju do 50 zaposlenih,

a srednja od 50 do 200.U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstvena definicija MSP-a.

Entitetski zakoni na različit način definiraju i uređuju ovu oblast. Zabrinjavajuće je da pored

nepostojanja krovnoga, državnog zakona o MSP-u koji bi unificirao podjelu poduzeća, ne

postoji ni jedinstvena baza podataka o BiH malim i srednjim poduzećima (centralni registar

kompanija) pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH. Zbog

toga se može govoriti samo o procijenjenom broju MSP-a u BiH. Agencija za statistiku BiH

je 2009. godine počela kreirati jedinstveni poduzetnički registar na nivou BiH s jedinstvenom

(inoviranom) klasifikacijom zanimanja. Procjenjuje se da u našoj zemlji ima više od 80.000

profitnih i neprofitnih organizacija. No na adekvatnost procjene djeluje i činjenica da ne

poznajemo točan broj registriranih, a neaktivnih kompanija kao ni broj ugašenih MSP-a.

Znatan broj kompanija djeluju i u „neformalnom sektoru“, u zoni sive ekonomije. Agencija za

statistiku procjenjuje da aktivnih kompanija ima oko 32.000, s dominantnim učešćem mikro

te malih i srednjih poduzeća2.

7. KARAKTERISTIKE, POTENCIJALI I OGRANIČENJA MALOG I

SREDNJEG PODUZEĆA1EuropianCommission: EU SmallandMedium Enterprise Charter, EC, 2000.

2IFC SEED - SME SectorOverveiw, 2005.

U ekonomskoj teoriji spominje se niz prednosti MSP-a. MSP odlikuje fleksibilnost u

prilagođavanju promjenama na tržištu. Zbog toga u zemljama EU-a postoji oko 20miliona

MSP-a (9 od 10 su mikro!) koji zapošljavaju 67% radne snage u privatnom sektoru (86,8

miliona) a čine više od 99,8% poduzeća3. Akt o malim i srednjim poduzećima kao i Povelja za

mala poduzeća stvorili su mogućnost osnivanja više od 100.000 poduzeća te smanjivanja

troškova i vremena potrebnog za njihovu registraciju (sedam dana i 399 eura). U Bosni i

Hercegovini MSP čini više od 99% kompanija (od 31.435aktivnih), stvaraju više od 60%

GDP-a te bi, shodno tome, kao i u EU-u, trebali postati generator razvoja nacionalne

ekonomije. Svakako, po samoj svojoj prirodi, MSP se susreće s nizom internih slabosti i

ograničenja u vidu niskog nivoa znanja o novim tehnologijama, problemima u pristupu

izvorima financiranja, niskom pregovaračkom moći, niskom produktivnosti, nepoznavanjem

poduzetničkih vještina i nepostojanjem znanja vezanih za adekvatno upravljanje kadrovima.

U MSP-u vlasnik poduzeća je ujedno i menadžer, lider, organizator, a nerijetko obavlja i

poslove vezane za nabavu i prodaju, marketing, financije i sl4.

Bosna i Hercegovina nije stvorila pravno-regulatorne i institucionalne pretpostavke u cilju

podrške sektoru MSP-a. Proces implementacije i institucionalnog zaokruživanja je

zaustavljen. Do sada je u okviru MVTEO-a BiH formiran Sektor za MSP te

uspostavljenForum za razvoj i promociju poduzetništva (2011. god.). U 2012. godini usvojen

je Zakon o državnoj pomoći BiH,ali Agencija za državnu pomoć nije u potpunosti operativna.

Do sada nije donesen zakon o MSP-u, nije formirana Agencija i Fond za MSP, nije usvojena

nova Strategija razvoja MSP-a niti je implementirana postojeća. Nema jedinstvenog registra

poduzeća.

Nije bilo prijedloga novih zakona ni izmjene postojeće regulative. Istovremeno, na entitetskim

nivoima se usvajajuneusklađeni zakoni i nastoji se preuzeti pravna stečevina EU-a. Zbog toga

u BiH postoje deseci zakona koji reguliraju problematiku poduzetništva5.

3EuropianCommission: SME PerformanceReview, AnnualReportof SME in EU, Bruxelles, 26. 11. 2013.

4Martinović Danijela, Šunjić-Beus Mira, Karišik Jasmina: Potencijali i ograničenja u razvitku poduzetništva u BiH s posebnim osvrtom na sektor malih i srednjih poduzeća, Ekonomska misao i praksa, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, god. XXI (2012.), br. 1

5Program EAF SME – Poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima zajednički je projekt vlada u BiH te Svjetske banke za period 2010.–2014. Godišnji izvještaj za 2010., OdRaz, str.38-42.

Tablica 1. Struktura MSP-a u BiH

ENTITET UKUPNO

Republika Srpska 28. 086

Federacija BiH 53. 349

Distrikt Brčko 2.602

Bosna i Hercegovina 84. 037

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Tablica 2. Broj aktivnih kompanija u BiH

Klase zaposlenih Ukupno RS FBiH BDFBiH

1 (0-9 zaposlenih) mikro poduzeća 23.332 6.996 15.030 1.306

2(10-19 zaposlenih) mala 1 poduzeća 3.227 1.030 2.111 86

3(20-49 zaposlenih) mala 2 poduzeća 2.669 850 1.767 52

4(50-249 zaposlenih) srednja poduzeća 1.906 639 1.239 28

5(250-i više) velika poduzeća 301 96 199 6

31.435 9.611 20.346 1.478

Izvor: Agencija za statistiku BiH

8. PREDNOSTI I NEDOSTACI MALIH PODUZEĆA

U literaturi se navodi mnoštvo dobrih strana malog poduzetništva koje u mnogočemu

korespondiraju s empirijskim pogodnostima malog poduzetništva, te s dobrim stranama

obiteljskog biznisa. Kao najznačajnije prednosti malog poduzetništva najčešće se navode6:

primamljivost i dostupnost –malo je poduzetništvo osobito zanimljivo po tome što je

relativno dostupno, pa time i primamljivo svim slojevima pučanstva, bez obzira na

spol, stupanj obrazovanosti, imovinsko stanje i druge odrednice potencijalnih

poduzetnika, jer se mnoge tržišno jako zanimljive ideje mogu realizirati sa relativno

malim ulaganjima kapitala i uz angažman vlastite obitelji, ili pak malog broja

zaposlenika.

tržišna prilagodljivost –za razliku od velikih, mali se poduzetnici brzo prilagođavaju

tržišnim promjenama i bez većih potresasvoju djelatnost lakše preorijentiraju sukladno

tržišnim zahtjevima, glede želja i mogućnosti potencijalnih kupaca ili potrošača,

odnosno lakše se prilagođavaju svim relativnim odrednicama njihove potražnje, glede

količine, kvalitete, mjesta, vremena, cijena i slično, te lakše ulaze na mala i zapuštena

tržišta tj. u nepokrivene segmente.

inovativnost i motivacija –mali su poduzetnici tržišno kreativniji, a i znatno lakše

prihvaćaju i brže realiziraju različite inovacije u područja proizvodnje, prodaje ili

usluživanja. Oni imaju osobite radne navike, rade dugo, naporno, kreativno i s velikim

entuzijazmom, što prenose i na članove svoje obitelji i angažirane zaposlenike u svom

biznisu. Izgledi za uspjeh, natjecanje, vjera u pobjedu, očekivanje zaslužene nagrade u

obliku profita jako su učinkoviti motivirajući čimbenici koji potiču maloga

poduzetnika i njegove zaposlenike glede dostizanja postavljenih ciljeva

mogućnost samozapošljavanja –osim angažmana vanjskih zaposlenika i utjecaja na

zapošljavanje na svim razinama, malo je poduzetništvo najbolja prigoda

samozapošljavanja pučanstva obaju spolova, odnosno cijelih poduzetničkih obitelji

realizacijom biznisa. Inače, u malom je poduzetništvu brži rast zaposlenosti, te su

znatno manja ulaganja za nove zaposlenike.Tim više što se radi o radno –intenzivnim

projektima koji zahtijevanju manje sofisticiranu opremu, odnosno jednostavnije

tehnološke postupke sa većim sudjelovanje ljudskog rada u odnosu na strojni rad.

Kooperativnost sa velikim –malo je poduzetništvo od vitalna značenja za život velikih

sustava, jer svoj oporavak veliki često zahvaljuju malima koji su zapravo njihovi

6Kuvačić Nikola:”Poduzetnička biblija”, Beretin, Split, 2006

pretežiti podugovarači, kooperanti, dobavljači ili kupci, posebice na tržištima

proizvodne potrošnje, što potiče i na različite oblike tzv.Unutarnjega poduzetništva

unutar velikih sustava.

Izravnost kontakata –mali je poduzetnik vlasnik svog biznisa i sve konce drži u

vlastitim rukama, pa gotovo svakodnevno ima izravne kontakte sa svojim

zaposlenicima, čime stvara zdrave međuljudske odnose i dobru radnu atmosferu, ali

istodobno on ima i izravan kontakt sa većinom svojih dobavljačai kupaca ili potrošača,

što je i promocijski osobito učinkovito.

Veća učinkovitost –promatrano sa stajališta veličine ulaganja i rezultata poslovanja,

male se tvrtke učinkovitije od velikih, jer ulažu manje kapitala po novozaposlenome,

ostvaruju bolje financijske rezultate po zaposlenome, ili pak po jedinici uložena

kapitala nego što je slučaj kod velikih sustava.

Psihološke pogodnosti – nevjerojatnu radnu snagu mali poduzetnici crpe iz činjenice

što su sami svoji gospodari, što su kovači vlastite sreće, što sami odlučuju o načinu

vođenja posla, što gotovo svakodnevno doživljavaju zadovoljstvo postignuća, što se

osjećaju osobno i društveno korisnim osobama i slično.

Osim dobrih strana malog poduzetništva, u literaturi se predočava i mnoštvo nedostataka

maloga poduzetništva koje u mnogočemu korespondiraju sa empirijskim nepogodnostima

malog poduzetništva. Od loših strana malog poduzetništva najčešće se navode7:

Nedostatak društvene skrbi –o malim poduzetnicima društvo u najširem smislu ne vodi

skrb kakvu poklanja velikim, jer se malo poduzetništvo još uvijek promatra kao

privatna stvar poduzetnika i njegove obitelji, pa se njihova propast –bankrot, i u većem

broju, obično ne drži osobitim događajem, ili predstavlja nacionalni problem.

Mogućnost propasti –veliki je rizik poslovnog neuspjeha i propasti, jer mali

poduzetnici u daleko većem postotku bankrotiraju nego veliki, jer sve leži na leđima

jednog čovjeka ili obitelji, pa sve ovisi o njihovim sposobnostima, vještinama i

svekoliku umijeću

Nedostatnost informacija –mali poduzetnik sveodluke donosi na brzinu i prema

vlastitu osjećaju, odnosno bez dovoljnog broja odgovarajućih informacija, za koje

7Kuvačić, N., : Opcit., str. 174.

nema novca, ali ni vremena te jako često griješi u pogledu strateškog, taktičkog, ali i

operativnog odlučivanja

Nedostatnost kapitala –zbog velikih rizika i neizvjesnosti vezanih uz malo

poduzetništvo, mali poduzetnici imaju otežan pristup kapitalu i kvalitetnim izvorima

financiranja, odnosno teško dolaze do potrebna kapitala iz vanjskih izvora, bilo za

investicije ili tekuće aktivnosti, što im znatno otežava poslovanje i onemogućava

razvitak, te dodatno povećava rizike mogućih poremećaja.

Nedostatnost stručnosti –mali poduzetnici pokušavaju sve, pa i sasvim stručne poslove

koje objektivno ne mogu vrsno uraditi obavljaju sami. Međutim, to je gotovo uvijek

ispod potrebne stručne razine, a osim toga većina njih ne može stalno angažirati

vrhunske stručnjake.

Ekonomija obujma –zbog svoje veličine i male financijske snage, mali poduzetnici ne

mogu koristiti pogodnosti ekonomije obujma, što se očituje u nemogućnostima nabave

uz rabate, skonta i popuste, nemogućnosti smanjenja prodajnih cijena i diverzificiranja

rizika, korištenja troškovnih prednosti serijske proizvodnje, ulaganja u vlastita

istraživanja i razvoj, te nemogućnosti organiziranja vlastima menadžmenta,

marketinga, distribucije i slično.

Psihološke nepogodnosti –dobro je ako dobro krene i tako se nastavi, ali u protivnome,

mali poduzetnik živi pod stalnim stresom gleda mogućeg bankrota, nemogućnosti

postizanja željena razvitka, eventualna otpuštanja zaposlenika, izglednih financijskih

gubitaka, a stalni stresovi i dugotrajan naporan rad mogu mu uvelike narušiti fizičko i

psihičko zdravlje, razoriti obitelj, te proizvesti mnoge druge negativne posljedice.

Poduzetnička neetičnost –zaposlenici u malim tvrtkama mogu biti izloženi različitim

oblicima samovolje njihovih vlasnika, posebice u slučajevima kada poduzetnici -

vlasnici malih tvrtki spadaju u kategoriju ne etičnih osoba, odnosno osoba niske

moralne, kulturne i poduzetnike razine.

9. PREDNOSTI I NEDOSTATCI SREDNJIH PODUZEĆA

Mala i srednja poduzeća su hendikepirana u odnosima sa dobavljačima i kupcima zbog

relativno malog opsega proizvodnje i prodaje. Ona ne mogu ostvarivati niže troškove kao

velika poduzeća. Međutim, najčešće je cijena proizvoda ili usluga SME niža od cijene istog

outputa velikog poduzeća, jer se većinom radi o specifičnim proizvodima u malim serijama, u

čijoj se proizvodnji koriste prednosti SME. Po tako niskim cijenama i u tako malim serijama

veliko poduzeće ne može proizvoditi.

Dakle, osnovne prednosti srednjih u odnosu na velika poduzeća su:

cijene gotovih proizvoda su niže,

mogućnost proizvodnje specifičnih proizvoda u malim serijama,

potrebna su manja sredstva za financiranje,

jedan ili samo nekoliko vlasnika,

velika proizvodna i tržišna efikasnost,

brza prilagodljivost tržištu,

mogućnost kreativnog poduzetništva,

neutralan učinak na ukupnu privredu u slučaju stečaja, i

lakše modeliranje, programiranje i financijsko odlučivanje

Osnovni nedostaci srednjih u odnosu na velika poduzeća:

više cijene sirovina

niže kamate na deponirana sredstva,

više kamate na kredite kod banaka, te višiostali troškovi financiranja,

nedostatak imidža,

kraći rokovi otplate kredita,

viši transportni troškovi,

viši troškovi reklamiranja,

relativno mala vrijednost imovine, i

problemi oko dobivanja kredita

10.UZROCI PROPASTI MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Nalazi nedavnog istraživanja rađenog za potrebe Europske komisije pokazali su

uglavnom poznate trendove. Na pitanje o glavnim preprekama na koje mali i srednji

preduzetnici nailaze, većina ih ukazuje na problem ograničene kupovne moći kupaca njihovih

proizvoda (46%), presložene i nejasne administrativne procedure i regulative (36%), te

nedostupnost radne snage i previsoka cijena ljudskog rada (oboje 33%).

Ono što je razvidno iz rezultata tog istraživanja, ali i dostupnih podataka iz europskih

izvora, Svjetske banke i OECD-a, primjetan je jaki trend jačanja izvozne orijentacije osobito

malih ekonomija. Tako mali i srednji poduzetnici u Estoniji od ukupnog ostvarenog prihoda

čak 23% realiziraju kroz izvoz. Nešto manje, no vrlo značajne udjele u izvoznoj orijentaciji

imaju i Slovenija, Finska i Danska. S druge strane, u velikim ekonomijama – izvozna

orijentacija malih i srednjih poduzetnika značajno je manja. Tako španjolska mala i srednja

poduzeća ostvaruju kroz izvoz samo 3 posto prihoda, a francuski mali i srednji poduzetnici

oko 6%. Na pitanje o glavnim preprekama koje nailaze pri pokušajima jače izvozne

orijentacije, oni uglavnom navode nedovoljno poznavanje stranih tržišta, previsoke uvozne

tarife i nedovoljno financijskih sredstava za izvozne potrebe. Upravo se nizom novih

projekata (Small Business, Big World) u suradnji Europske komisije sa Europskom

asocijacijom za obrt, mala i srednja poduzeća (UEAPME) pokušava pomoći u izvoznoj

orijentaciji.

Na temelju prethodno navedenih prednosti i nedostataka SME, očigledno je da su u

visokom stupnju izložene propasti u odnosu na velika poduzeća. Procjenjuje se da od

ukupnog broja novih tvrtki, samo polovica doživi 18 mjeseci, a tek petina doživi 10 godina

poslovanja. Jedan od razloga leži i u činjenici što je lako pokrenuti biznis, može se odabrati

svaki pravni oblik tvrtke i svaka vrsta djelatnosti. Sloboda poduzetničke inicijative svima

jamči pravo pokretanja vlastitih poslova, ali ne osigurava slobodu uspjeha, već često znači

slobodu neuspjeha. Američki autor Nicholas C. Siropolis navodi sedam glavnih uzroka

propasti MSP8:

nekompetentnost –ogleda se u poduzetnikovoj psihološkoj, moralnoj i intelektualnoj

nesposobnosti za vođenje poslova,

8Kuvačić, N.,: Op.cit: str.176

menadžersko neiskustvo –ogleda se u malom ili nikakvom poduzetnikovu iskustvu u

upravljanju zaposlenicima i resursima,

neujednačeno iskustvo –podrazumijeva poduzetnikovo nedostatno ili neujednačeno

poznavanje marketinga, financija, nabave ili proizvodnje

stručno neiskustvo –očituje se u malom ili nikakvom poduzetnikovom prethodnom

iskustvu ili znanju o proizvodu ili usluzi koji su predmetom budućeg biznisa

nemar –ogleda se u nedostatnoj pozornosti spram posla, prouzročene poduzetnikovim

lošim navadama, jako lošim zdravljem ili bračnim te obiteljski nevoljama,

prijevara –očituje se u nejasnu imenu tvrtke, friziranim financijskim izvješćima,

namjernoj prekomjernoj kupnji ili nepropisanu raspolaganju imovinom

nesreća –ogleda se kroz požare, poplave, prijevare zaposlenika, štrajk

nepoznati uzroci –svi ostali empirijski nepoznati ili skriveni uzroci

Problemi se mogu sistematizirati na one koji se odnose pri započinjanja biznisa i na one

koji se odnose na sam tijek poslovanja. Najčešći problemi sa kojima se suočava mali biznis

počinje zbog: nedostatka kapitala, složene zakonske regulative, lokacija, nedostatak obrtnih

sredstava, dobivanjakredita, problem sa dobavljačima, veliki troškovi, stjecanje povjerenja

kod potrošača, poslovni rizik, nedostatak stručnih kadrova9. Pored prethodnih problema u

tijeku poslovanja javljaju se i drugi problemi, koji su posebno zanimljivi za mala poduzeća

a oni su:

Kamatne stope - Visoke kamatne stope malom poduzeću zadaju probleme sa tijekom

gotovine. Budući da malom poduzeću treba početni kapital, promjenjive kamatne

stope zadaju problema u poslovanju.

Dostupnost kapitalu -Postoje mnoge barijere koje otežavaju pristup kapitalu. Pristup

kapitalu za investiranje u malom biznisu je jako ograničen na pojedince.

9Mala i srednja poduzeća, M.Dacić, 2011., str 75.

Menadžment-kadar - Rastom i razvojem poduzeća javlja se potreba za vlasnike

poduzeća kako privući talentirane i kvalificirane kadrove.

Ruralna lokacija -Ruralno okruženje ne pruža iste uvijete za razvoj malog poduzeća

iz sljedećih razloga: prvo u ruralnoj sredini nedostaju odgovarajući kadrovi, lokalne

financijske institucije nemaju dovoljno kapitala, takse za mala poduzeća su

nepromjenjive, potreba za njihovim prilagođavanjem prema potrebama poslovanja

obično izostaju, tipično okruženje koje je potrebno za mala poduzeća ne postoje u

ruralnoj sredini. U ruralnoj sredini nedostaje potrebna infrastruktura.

Inflacija - Za mala poduzeća inflacija je ozbiljan problem s obzirom da se odražava na

nove probleme , kao sto su: potrebe za dodatnim kapitalom, troškove, neizvjesnost

ekonomske politike, mali biznis koji posluje na strano tržište ima male mogućnosti da

kontrolira troškove i cijene. Ovo ga pravi nemoćnim zbog promjenjivosti cijena.

U poslovanju MSP-a događaju se aktivnosti koje su poznate kao stalni neuspjeh ili

diskontinuitet koji podrazumijeva dobrovoljnu odluku vlasnika da prestane sa

poslovanjem. Poslovanje nije onakvo kako je očekivao i kako je planirao vlasnik . Postoje

dvije vrste neuspjeha : formalin neuspjesi završavaju na sudu zbog kreditnih gubitaka i

osobni neformalni neuspjesi kada subjekt ne može prikupiti financijska sredstva i iz tih

razloga napušta poslovanje . U praksi se pokazalo da je broj formalnih neuspjeha relativno

mali. Svaki posao, neovisno od veličine uključuje i elemente rizika . Očigledno da mali ili

srednji posao ima viši rizik nego veliki. Neuspjesi malog i srednjeg poduzetništva

proizlaze iz: nedostatka novca, pogrešne lokacije, previše angažiranog kapitala u fiksnim

sredstvima, neplanirana ekspanzija, troškovi, i dr. Troškovi poslovnog neuspjeha u sebi

uključuju financijske troškove, psihološke troškove , sociološko ekonomske prilike10.

10Mala i srednja poduzeća, M. Dacić, 2011., str 76.

Gubitak bankarskih kredita - Vlasnik propadajućeg poslovanja strada od gubitaka

investicijskog kapitala, bilo u cijelosti ili djelomično. Ovo je u svakom slučaju financijska

prepreka koja se odnosi na vlasnika malog ili srednjeg poslovanja, u nekim slučajevima ovo

znaci i gubitak životne ušteđevine .Gubitak vlasničkog kapitala pozajmljenih od davatelja

kredita se uveličava i on je uvijek veći od gubitka osobnog kapitala malog poduzeća.

Štetni psihološki efekti - Vlasnici koji ne uspiju u poslovanju realno gube i svoje osobno

poštovanje. Biznismeni koji su sa entuzijazmom počeli svoj posao i sa velikim očekivanjem

za uspjehom izgube svoje osobno poštovanje. Mnogi neuspješni biznismeni vraćaju se u

status radnika koji se trude samo da osiguraju životnu egzistenciju.

Socijalni i ekonomski gubitci - Pretpostavka da postoji poslovni neuspjeh poduzeća u isto

vrijeme znaci eliminiranje njegovih proizvoda i usluga iz upotrebe u potrošnji stanovništva.

Povećanje broja nezaposlenih, zbog propadanja osobnog posla u poduzeću izaziva u lokalnoj

zajednici i probleme oko isplate osobnih dohodaka koji su radili u tom poduzeću. Na kraju

propalo je poduzeće u isto vrijeme i gubitak kao porezni obveznik koji je doprinosio

školovanju, policiji i drugim uslugama koje je vlada imala za dotičnu zajednicu.

ZAKLJUČAK

Mala i srednja poduzeća su motor ekonomskog razvoja. Promoviraju privatno

vlasništvo i poduzetničke vještine. Po mišljenju mnogih eksperata i ekonomista mala i srednja

preduzeća su sinonim za privatni sektor, i u figurativnom smislu za poduzetništvo. Njihova

komparativna prednost je u tome što su fleksibilna, mogu se brzo adaptirati na promjene i

zadovoljiti zahtjeve tržišta. U zemljama Europske Unije, vlade donose propise koji su

fokusirani na podršku malim i srednjim poduzećima i na stimuliranje njihovog rasta i

konkurentnosti.

Budući da je njihovo postojanje jako bitno i za opstanak mnogih privreda također je

važno znati da nije uvijek sve idealno i da se javljaju različite prepreke koje uzrokuju

stagniranje poslovanja i njihovu propast.Razlozi poslovnog neuspjeha malih i srednjih

poduzeća su brojni i raznovrsni, kao sto su: nedostatak iskustva i kapitala, ne planiran rast,

teškoće sa zalihama, losa lokacija, nemogućnost kontrole gotovine, nepostojanja

računovodstvenih podataka, itd. Postoje razlozi osobne prirode, koji su u vezi sa vlasnikom,

drugi razlozi su povezani sa menadžmentom, a treći sa računovodstvom.

LITERATURA

1. Dacić M., 2011., „Mala i srednja poduzeća“

2. EuropianCommission: „EU SmallandMedium Enterprise Charter“, EC, 2000.

3. IFC SEED - SME SectorOverveiw, 2005.

4. Kuvačić N., 2006., ”Poduzetnička biblija”, Beretin, Split

5. Martinović D., Šunjić-Beus M., Karišik J., 2012., „Potencijali i ograničenja u razvitku

poduzetništva u BiH s posebnim osvrtom na sektor malih i srednjih poduzeća“,

Ekonomska misao i praksa, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, br. 1

6. Poljak M., univ.bacc.oec, 2012., „Utjecaj financijske krize na poslovanje malih i

srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj”, Ekonomski fakultet Split

7. Program EAF SME – „Poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća financijskim

sredstvima zajednički je projekt vlada u BiH te Svjetske banke za period 2010.–2014“.

Godišnji izvještaj za 2010., OdRaz,