of 31 /31
KOLEKTIVNI UGOVOR 3004 Vlada Republike Hrvatske, zastupana po prof. dr. sc. Mirandu Mrsiću, dr. med., ministru rada i mirovinskoga sustava i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Spomenki Avberšek, predsjednici, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, zastupan po Ljubici Pilić, glavnoj tajnici, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Jadranki Ivezić, predsjednici, Hrvatski lijeĉniĉki sindikat, zastupan po mr. sc. Ivici Babiću, dr. med., predsjedniku, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zastupan po Antunu Guljašu, predsjedniku, Sindikat drţavnih i lokalnih sluţbenika i namještenika Republike Hrvatske, zastupan po Borisu Pleši, predsjedniku zakljuĉili su 12. prosinca 2012. godine u Zagrebu sljedeći TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŢBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŢBAMA OPĆE ODREDBE Primjena ugovora Ĉlanak 1. Ovim ugovorom utvrĊuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada sluţbenika i namještenika u javnim sluţbama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama sluţbenika u javnim sluţbama (u daljnjem tekstu: zaposlenici). Vremensko važenje Ĉlanak 2. 1. Ovaj Ugovor stupa na snagu od dana potpisa. 2. Ovaj Ugovor vaţi do 12. prosinca 2016. godine.

temeljni kolektivni ugovor

Embed Size (px)

Text of temeljni kolektivni ugovor

  • KOLEKTIVNI UGOVOR

    3004

    Vlada Republike Hrvatske, zastupana po prof. dr. sc. Mirandu Mrsiu, dr. med., ministru rada

    i mirovinskoga sustava

    i

    Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Spomenki Avberek,

    predsjednici,

    Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, zastupan po Ljubici Pili, glavnoj tajnici,

    Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Jadranki Ivezi,

    predsjednici,

    Hrvatski lijeniki sindikat, zastupan po mr. sc. Ivici Babiu, dr. med., predsjedniku,

    Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zastupan po Antunu

    Guljau, predsjedniku,

    Sindikat dravnih i lokalnih slubenika i namjetenika Republike Hrvatske, zastupan po

    Borisu Plei, predsjedniku

    zakljuili su 12. prosinca 2012. godine u Zagrebu sljedei

    TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR

    ZA SLUBENIKE I NAMJETENIKE U JAVNIM SLUBAMA

    OPE ODREDBE

    Primjena ugovora

    lanak 1.

    Ovim ugovorom utvruju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada slubenika i namjetenika

    u javnim slubama na koje se primjenjuje Zakon o plaama slubenika u javnim slubama (u

    daljnjem tekstu: zaposlenici).

    Vremensko vaenje

    lanak 2.

    1. Ovaj Ugovor stupa na snagu od dana potpisa.

    2. Ovaj Ugovor vai do 12. prosinca 2016. godine.

  • Temeljna naela

    lanak 3.

    Potpisnici su suglasni da e se voditi sljedeim naelima i vrijednostima:

    uinkovitost i odgovornost u javnim slubama;

    pravednost i solidarnost;

    jednaka plaa za jednaki rad i rad jednake vrijednosti; i

    suradnja u podruju radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapoljavanja.

    lanak 4.

    Potpisnici su suglasni da e se zauzimati za sljedee ope ciljeve:

    promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

    mirno rjeavanje sporova; i

    ostvarenje razine prava i koritenje prednosti iz radnog odnosa, socijalnog partnerstva i

    kolektivnog pregovaranja razmjerno uloenom radu, angamanu i odgovornosti.

    lanak 5.

    1. Polazei od Konvencije 87. i 98. Meunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da

    e uvaavati opedrutvenu vanost sindikata i sindikalnog rada zbog:

    vee vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

    veeg stupnja drutvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;

    razvijanja naela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapreenje prava iz radnog

    odnosa;

    veeg ukljuivanja svih zaposlenika u odluivanje o uvjetima svoga rada i ivota; i

    jaanja demokratske kulture i svijesti o zajednikoj odgovornosti za ope dobro.

    2. Radi poticanja i zatite slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja,

    potpisnici e se zajedniki zauzimati za ostvarivanje povoljnog normativnog okvira u skladu s

    meunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

    Primjena ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnosti

    lanak 6.

    1. Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.

  • 2. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zakljuenja

    ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvravati ili bi joj to bilo

    izuzetno oteano, obvezuje se da nee jednostrano prekriti ovaj Ugovor, nego e drugoj

    strani predloiti njegovu izmjenu.

    MIRNO RJEAVANJE SPOROVA

    Mirenje

    lanak 7.

    Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do trajka, provest e se postupak

    mirenja prema Zakonu o radu, odnosno odredbama Pravilnika o nainu izbora miritelja i

    provoenju postupka mirenja.

    Mirenje u individualnim radnim sporovima

    lanak 8.

    1. Ugovorne strane suglasne su da e sve individualne radne sporove rjeavati mirenjem na

    nain i po postupku predvienim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.

    2. Ugovorne strane suglasne su da e u roku od 6 mjeseci od potpisivanja ovoga Ugovora

    donijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.

    3. Strune i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz stavka 1. ovoga

    lanka obavljat e tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova zaposlenika uz prethodnu

    suglasnost sindikata.

    Arbitraa

    lanak 9.

    1. Ugovorne strane mogu dogovoriti da spor iznesu pred arbitrau.

    2. Ako se strane dogovore za arbitrau, a ne dogovore drukije sastav i postupak arbitrae, za

    sastav arbitrae i arbitrani postupak primijenit e se odredbe Zakona o radu koje reguliraju

    arbitrau u sluaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka.

    Obvezna arbitraa

    lanak 10.

    1. Ako u nekoj javnoj slubi trajk zakonom bude zabranjen, u sluaju kolektivnog spora isti

    e se povjeriti arbitrai.

    2. Sastav, nain odluivanja te rokovi arbitrae u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka regulirat e

    se posebnim sporazumom.

  • TRAJK

    Suzdravanje od trajka i uvjeti za doputenje trajka

    lanak 11.

    1. Za vrijeme vaenja ovoga Ugovora sindikati nee trajkati radi pitanja koja su ovim

    Ugovorom ureena.

    2. Suzdravanje od trajka iz stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuje pravo na trajk za sva druga

    nerijeena pitanja te za sluaj spora oko izmjene ili dopune ovoga Ugovora.

    3. Sindikati imaju pravo organizirati trajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema

    odredbama ovoga Ugovora.

    Donoenje odluke o trajku

    lanak 12.

    1. Pri organiziranju i poduzimanju trajka sindikat mora voditi rauna o ostvarivanju Ustavom

    zajamenih sloboda i prava drugih.

    2. trajkom se ne smiju ugroziti prava na ivot, hitnu medicinsku pomo i osobnu sigurnost.

    3. Za nain donoenja odluka o trajku te za druga pitanja trajka koja nisu rijeena ovim

    Ugovorom, primijenit e se pravila sindikata.

    Zabrana ometanja trajka

    lanak 13.

    Poslodavci ne smiju sprjeavati ili ometati trajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i

    ovim Ugovorom.

    Rukovoenje trajkom

    lanak 14.

    1. trajkom rukovodi trajkaki odbor sindikata.

    2. U ustanovama koje su ukljuene u trajk, mora se osnovati trajkaki odbor ili imenovati

    osoba koja e obavljati funkciju trajkakog odbora.

    3. lanovima trajkakog odbora ne moe se naloiti rad za vrijeme trajka.

    Obveze i ovlasti trajkakog odbora

    lanak 15.

  • 1. trajkaki odbor sindikata prati da li se trajk odvija u redu i na zakonit nain, upozorava

    nadlena tijela na pokuaje sprjeavanja i ometanja trajka, kontaktira s nadlenim tijelima te

    obavlja druge poslove.

    2. trajkaki odbor duan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rjeenje spora koju mu uputi

    poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upuena.

    Poslovi koji se ne smiju prekidati

    lanak 16.

    1. Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o

    poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka.

    2. Pri odreivanju poslova koji se ne smiju prekidati, valja voditi rauna o tome da se njima

    obuhvati najmanji mogui broj zaposlenika, a da se poslovi uinkovito izvre.

    3. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati ukljuuju i broj zaposlenika koji moraju

    raditi u vrijeme trajka.

    4. Postupak i nain izrade pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka

    utvrdit e se granskim kolektivnim ugovorima.

    5. Ako se o pravilima poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ne postigne

    suglasnost, pravila e utvrditi arbitraa iji sastav se utvruje primjenom odgovarajuih

    odredbi Zakona o radu.

    lanak 17.

    1. U sluaju da poslodavac ne dostavi prijedlog iz lanka 16. stavka 1. ovoga Ugovora do

    pokretanja postupka mirenja, a sindikati ocijene da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak

    postoje, mogu samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

    2. O pravilima iz stavka 1. ovoga lanka, sindikati e obavijestiti poslodavca najkasnije dan

    prije poetka trajka.

    Prava sudionika trajka

    lanak 18.

    Zbog sudjelovanja u trajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti

    stavljeni u nepovoljniji poloaj.

    TUMAENJE UGOVORA

    Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumaenje

    lanak 19.

  • 1. Ugovorne strane osnivaju zajedniko Povjerenstvo za tumaenje ovoga Ugovora u koje

    svaka strana imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.

    2. Povjerenstvo za tumaenje ovoga Ugovora:

    daje tumaenje odredaba ovoga Ugovora;

    daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih lanaka Ugovora;

    prati izvravanje ovoga Ugovora i izvjetava obje strane o krenju Ugovora; i

    obavlja druge poslove odreene ovim Ugovorom.

    Nain rada povjerenstva

    lanak 20.

    1. Povjerenstvo donosi svoje odluke veinom glasova svih lanova.

    2. Ako se Povjerenstvo ne moe sloiti oko tumaenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit e

    tumaenje neutralnom strunjaku.

    3. O izboru neutralnog strunjaka i odreivanju roka u kojem se treba donijeti odluka,

    sporazumjet e se lanovi Povjerenstva.

    4. Tumaenje neutralnog strunjaka Povjerenstvo je duno prihvatiti kao svoje tumaenje.

    5. Tumaenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora i dostavljaju se

    podnositelju upita, svim potpisnicima Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i

    namjetenike u javnim slubama i objavljuju na web-stranicama Vlade Republike Hrvatske.

    Rokovi za tumaenje

    lanak 21.

    1. Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavaca, Povjerenstvo za tumaenje duno je

    dati tumaenje ovoga Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

    2. Neutralni strunjak duan je dati svoje tumaenje u roku od 15 dana.

    IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

    Izmjene i dopune ugovora

    lanak 22.

    1. Svaka ugovorna strana moe pokrenuti postupak izmjena i dopuna ovoga Ugovora.

    2. Prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora podnosi se i dostavlja drugoj strani

    potpisnici, to na sindikalnoj strani znai svim sindikatima potpisnicima ovoga Ugovora.

  • 3. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano

    oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o

    predloenoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga, u protivnom su

    se stekli uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

    4. Izmjene odnosno dopune ovoga Ugovora smatrat e se dogovorene i vaee i u primjeni

    ako takvu izmjenu odnosno dopunu Ugovora prihvate i potpiu svi potpisnici ovoga Ugovora.

    Otkaz ugovora

    lanak 23.

    1. Ovaj Ugovor moe se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

    2. Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u sluaju bitno promijenjenih gospodarskih

    okolnosti.

    3. Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predloiti

    izmjene i dopune Ugovora.

    lanak 24.

    Ugovorne strane se obvezuju da e zapoeti pregovore za sklapanje novog Ugovora 3 mjeseca

    prije isteka ovoga Ugovora.

    RADNI ODNOSI

    Zasnivanje radnog odnosa

    lanak 25.

    1. Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim slubama raspisuje se javni natjeaj

    radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih slubi svim graanima

    Republike Hrvatske.

    2. Potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove u javnim slubama oglaava se

    putem Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, na web-stranicama odnosno na oglasnim ploama

    ustanova i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje te u Narodnim novinama.

    3. Javni natjeaj nije potreban u sluajevima predvienim granskim kolektivnim ugovorima.

    4. Poslodavac je u obvezi na isti nain i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima

    natjeaja.

    5. Rok prijave za natjeaj tee od dana objave natjeaja u Narodnim novinama.

    Probni rad

    lanak 26.

  • 1. Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.

    2. Probni rad moe trajati najvie:

    mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opi uvjet nia struna sprema ili osnovna

    kola;

    dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opi uvjet srednjokolsko obrazovanje;

    tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opi uvjet via struna sprema steena prema

    ranije vaeim propisima, odnosno zavren struni studij ili preddiplomski sveuilini studij; i

    est mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opi uvjet visoka struna sprema steena

    prema ranije vaeim propisima, odnosno zavren preddiplomski i diplomski sveuilini

    studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij.

    3. Ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana, probni rad se moe iznimno produiti

    zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan.

    lanak 27.

    1. Zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora

    biti u pisanom obliku i obrazloen.

    2. Ako poslodavac zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovoga lanka ne dostavi najkasnije

    posljednjega dana probnoga rada, smatrat e se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

    Pripravnici

    lanak 28.

    1. Ugovor o radu moe se zakljuiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad u

    zanimanju za koje se kolovao.

    2. Pripravnici se mogu zapoljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.

    Pripravniki sta

    lanak 29.

    1. Ako posebnim propisima nije drukije utvreno, pripravniki sta moe trajati najvie:

    3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;

    6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste; i

    12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.

    2. Na zahtjev pripravnika, pripravniki sta moe se skratiti za jednu treinu, ako poslodavac

    ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

  • Uvjeti za obavljanje pripravnikog staa

    lanak 30.

    Pripravniku se odreuje struna osoba koja e pratiti njegov rad prema planu i programu

    osposobljavanja koji mu mora biti uruen.

    Struni ispit

    lanak 31.

    1. Pripravnik polae struni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

    2. Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.

    3. Za polaganje strunog ispita pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na plaeni

    dopust u trajanju od najmanje:

    5 radnih dana za radna mjesta III. vrste;

    7 radnih dana za radna mjesta II. vrste; i

    10 radnih dana za radna mjesta I. vrste.

    4. Pripravnik ima pravo na plaeni dopust i na dan kada polae pripravniki ispit, a ako putuje

    u mjesto polaganja ispita jo jedan dan te plaene trokove puta to ukljuuje put i smjetaj

    prema potrebi.

    RADNO VRIJEME

    Radni tjedan

    lanak 32.

    1. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

    2. Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na pet dana u tjednu.

    3. Petodnevni tjedni raspored iz stavka 2. ovoga lanka rasporeen je, u pravilu, od

    ponedjeljka do petka.

    4. Za posebne poslove i rad u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima

    moe se odrediti drukiji dnevni ili tjedni raspored.

    Evidencija radnog vremena

    lanak 33.

    1. Poslodavac je duan voditi evidenciju radnog vremena.

  • 2. Na zahtjev zaposlenika ili sindikalnog povjerenika poslodavac im je duan dostaviti

    evidenciju iz stavka 1. ovoga lanka.

    Skraeno radno vrijeme

    lanak 34.

    1. Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi

    zaposlenika od tetnog utjecaja, radno vrijeme skrauje se razmjerno tetnom utjecaju uvjeta

    rada na zdravlje i sposobnost zaposlenika.

    2. Popis poslova i opseg skraenja radnog vremena odredit e se granskim kolektivnim

    ugovorima.

    ODMORI I DOPUSTI

    Stanka

    lanak 35.

    1. Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta, a za maloljetnike

    najmanje 30 minuta neprekidno.

    2. Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme i ne moe se odrediti u

    prva tri sata nakon poetka radnoga vremena niti u zadnja dva sata prije zavretka radnog

    vremena.

    3. Ako priroda posla ne omoguuje stanku tijekom rada, poslodavac e zaposleniku omoguiti

    da radi dnevno toliko krae.

    Odmor izmeu dva radna dana i najdue neprekidno trajanje rada

    lanak 36.

    1. Izmeu dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati

    neprekidno.

    2. Zaposlenik ne smije raditi vie od 16 sati neprekidno, osim u sluaju vie sile (nesree,

    elementarne nepogode, poara i sl.) ili potrebe hitne medicinske, socijalne, veterinarske i

    sline intervencije.

    Tjedni odmor

    lanak 37.

    1. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

    2. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

  • 3. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se

    koritenje neiskoritenog tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna.

    4. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne moe koristiti na nain iz stavka 3. ovoga lanka,

    moe se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

    5. Zaposleniku se u svakom sluaju mora osigurati koritenje neiskoritenog tjednog odmora

    nakon 14 dana neprekidnog rada.

    Godinji odmor

    lanak 38.

    1. Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 dana dodaju dani godinjeg odmora

    prema kriterijima utvrenim kolektivnim ugovorima djelatnosti.

    2. Ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe iznositi manje od najkraeg trajanja toga

    odmora utvrenog Zakonom o radu, niti vie od 30 radnih dana.

    3. Za vrijeme koritenja godinjeg odmora zaposleniku se isplauje naknada plae u visini kao

    da je radio u redovnom radnom vremenu.

    4. Zaposleniku ija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili nou ili nedjeljom,

    odnosno zakonom predvienim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plae za godinji

    odmor u visini prosjene mjesene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to

    za njega povoljnije.

    5. Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zatite

    na radu nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, pripada pravo na godinji odmor

    za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana.

    6. Poslovi iz stavka 5. ovoga lanka, te trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima,

    utvruju se granskim kolektivnim ugovorom.

    Dani koji se ne uraunavaju u godinji odmor

    lanak 39.

    1. Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se dani tjednog odmora te

    blagdani i neradni dani.

    2. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik ne uraunava

    se u trajanje godinjeg odmora.

    Godinji odmor u dijelovima i koritenje neiskoritenog godinjeg odmora

    lanak 40.

    1. Zaposlenik moe koristiti godinji odmor u dva ili vie dijelova, u dogovoru s

    poslodavcem.

  • 2. Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora po elji, uz obvezu

    da o tome, najmanje dva dana ranije, izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti.

    Raspored godinjeg odmora

    lanak 41.

    Pri odreivanju vremena koritenja godinjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije

    rada, poslodavac je duan voditi rauna o potrebama i eljama zaposlenika te u tom smislu

    prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radnikim vijeem, odnosno sindikalnim

    povjerenikom s pravima i obvezama radnikog vijea.

    Odluka o koritenju godinjeg odmora

    lanak 42.

    1. Na temelju plana rasporeda godinjeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o

    koritenju godinjeg odmora najkasnije 15 dana prije poetka koritenja.

    2. Zaposleniku se moe odgoditi, odnosno prekinuti koritenje godinjeg odmora samo radi

    izvrenja osobito vanih i neodgodivih slubenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

    3. Zaposleniku kojem je odgoeno ili prekinuto koritenje godinjeg odmora mora se

    omoguiti naknadno koritenje, odnosno nastavljanje koritenja godinjeg odmora.

    4. Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih trokova prouzroenih odgodom, odnosno

    prekidom koritenja godinjeg odmora.

    5. Trokovima iz stavka 4. ovoga lanka smatraju se putni i drugi trokovi.

    6. Putni trokovi su stvarni trokovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku

    iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godinji odmor u trenutku prekida, kao i

    dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini odreenoj ovim Ugovorom.

    7. Drugi trokovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida

    godinjeg odmora to dokazuje odgovarajuom dokumentacijom.

    8. U sluaju prekida godinjeg odmora zbog plaenog dopusta ili razdoblja privremene

    nesposobnosti za rad, zaposlenik je duan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godinji

    odmor redovito zavrio da nije bilo plaenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad.

    Ostatak godinjeg odmora koristit e naknadno, prema sporazumu s poslodavcem. Ako sam

    plaeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad zavrava nakon to bi trebao

    zavriti godinji odmor, zaposlenik se vraa na rad po zavretku trajanja plaenog dopusta,

    odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

    Izuzetak od prava na razmjerni dio godinjeg odmora

    lanak 43.

  • Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja, ima pravo na puni godinji odmor za tu

    godinu.

    Plaeni dopust

    lanak 44.

    1. Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno

    najvie 10 radnih dana u sljedeim sluajevima:

    sklapanja braka 5 radnih dana;

    roenja djeteta 5 radnih dana;

    smrti suprunika, djeteta, roditelja, ouha, maehe, posvojenika, posvojitelja i unuka 5

    radnih dana;

    smrti brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja suprunika

    2 radna dana;

    selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana;

    selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana;

    teke bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana;

    nastupanja u kulturnim i portskim priredbama 1 radni dan;

    sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za sindikalne aktivnosti

    2 radna dana;

    elementarne nepogode 5 radnih dana; i

    darivanja krvi 2 radna dana.

    2. Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj naveden u stavku 1. ovoga

    lanka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio

    po drugim osnovama.

    3. Ako sluaj iz stavka 1. ovoga lanka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godinjem

    odmoru, na zahtjev zaposlenika koritenje godinjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi

    plaeni dopust.

    Dopust za kolovanje

    lanak 45.

    1. Zaposlenik ima pravo na neplaeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog

    kolovanja i strunog usavravanja, i to:

  • 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj koli;

    10 dana za polaganje ispita na strunim i sveuilinim studijima, odnosno za polaganje

    pravosudnog ispita;

    5 dana za prisustvovanje strunim seminarima i savjetovanjima; i

    2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vjetina

    (informatiko kolovanje, uenje stranih jezika i sl.).

    2. kolovanje i struno usavravanje iz stavka 1. ovoga lanka treba biti u vezi s poslovima

    koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnou poslodavca.

    3. Za kolovanje na koje ga je uputio poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaeni dopust pod

    uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

    4. Ako je za obavljanje poslova radnog mjesta, kao uvjet propisan struni ispit, za pripremu i

    polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih

    dana.

    NAKNADA TETE

    Uvjeti i naini smanjivanja i oslobaanja od naknade tete

    lanak 46.

    1. Naknada tete koju radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje poslodavcu, smanjit e se

    pod uvjetom da teta nije uinjena namjerno odnosno da zaposlenik do sada nije uzrokovao

    tetu, ako:

    se teta moe u cijelosti ili djelomino otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada

    ustanove; ili

    je zaposlenik u tekoj materijalnoj situaciji, a naknada tete bi ga osobito teko pogodila; ili

    se radi o invalidu, starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku; ili

    se radi o manjoj teti.

    2. Smanjenje tete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka iznosi najmanje 20%, a zaposlenika se

    moe i u cijelosti osloboditi od naknade tete.

    PRESTANAK UGOVORA O RADU

    Otkazni rokovi i otpremnina

    lanak 47.

  • 1. Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najvie mjesec dana, ako se zaposlenik i

    poslodavac drukije ne dogovore.

    2. Svakom zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno

    ponaanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

    3. Iznimno od odredbi prethodnog stavka ovoga lanka, zaposleniku s 30 i vie godina staa

    kod istog poslodavca, isplauje se povlatena otpremnina u visini najmanje 65% prosjene

    mjesene bruto plae, isplaene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za

    svaku navrenu godinu rada.

    4. Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaivana

    plaa, ve naknada plae prema posebnim propisima, ili mu je isplaivan dio plae i dio

    naknade plae prema posebnim propisima, za izraun pripadajue otpremnine uzet e se plaa

    koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.

    5. Otpremnine se isplauju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

    lanak 48.

    Odredbe lanka 47. ovoga Ugovora ne odnose se na ravnatelje ustanova.

    Sta kod istog poslodavca

    lanak 49.

    1. Kao sta kod istog poslodavca rauna se neprekidni sta u javnim slubama, bez obzira na

    promjenu poslodavca.

    2. Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kod izrauna otpremnine zaposlenika koji je tijekom

    rada u javnoj slubi i prestanka radnog odnosa ve ostvario pravo na otpremninu, u

    neprekinuti sta nee biti uraunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.

    Isplata razlike visine mirovine

    lanak 50.

    U sluaju otkaza zaposleniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za

    mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogunost kako bi zaposlenik mogao izabrati izmeu

    isplate razlike visine mirovine koja predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o

    mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navrio odreenu dob,

    odnosno mirovinski sta, a najvie do iznosa pripadajue otpremnine.

    PLAA

    lanak 51.

    1. Plau zaposlenika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.

  • 2. Osnovnu plau zaposlenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na

    koje je rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navrenu godinu

    radnog staa.

    3. Dodaci na osnovnu plau su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, poloajni dodaci i

    uveanja plaa.

    4. Ugovorne strane zajedniki utvruju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plae u

    javnim slubama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi

    sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plau

    u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine vaei dokumenti koji se primjenjuju

    na nain i u rokovima odreenim tim samim dokumentima.

    Isplata plae

    lanak 52.

    1. Plaa se isplauje jednom mjeseno za prethodni mjesec, s time da razmak izmeu dviju

    isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

    2. Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje e im se isplaivati plaa.

    3. Poslodavac je duan na zahtjev zaposlenika uplatiti obustavu (kredita, uzdravanja,

    sindikalne lanarine, osiguranja i sl.).

    Odsutnost tajnosti plaa

    lanak 53.

    1. U javnim slubama nema tajnosti plaa.

    2. Javnost plaa osigurava se dostupnou podataka o plaama svih zaposlenika ustanove

    svim zaposlenicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

    3. Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseno na temeljiti i neometani uvid u

    isplatu plaa s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika.

    4. Struktura odbitaka, odnosno ustegnua iz plae zaposlenika ne moe biti predmet javne

    objave te je dunost sindikalnog povjerenika uvati tajnost tih podataka.

    Uveanje plae

    lanak 54.

    1. Osnovna plaa zaposlenika u javnim slubama uveat e se:

    za rad nou 40%;

    za prekovremeni rad 50%;

  • za rad subotom 25%;

    za rad nedjeljom 35%;

    za smjenski rad 10%;

    za dvokratni rad s prekidom duim od 90 minuta i due 10%; i

    za rad u turnusu uveat e se na nain kako je ureeno granskim kolektivnim ugovorom.

    2. Osnovna plaa zaposlenika uveat e se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj

    magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

    3. Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrenom radnom vremenu

    poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom

    (druga smjena) ili nonom dijelu dana (trea smjena) tijekom radnog tjedna.

    4. Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenino obavlja poslove u

    prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

    5. Rad u smjenama je i rad zaposlenika koji naizmjenino ili najmanje dva radna dana u

    tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

    6. Naknada za rad u smjenama iz stavka 4. i 5. ovoga lanka isplauje se za obavljanje

    poslova u drugoj smjeni.

    7. Noni rad je rad zaposlenika u vremenu izmeu 22 sata i 6 sati idueg dana.

    8. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrenih zakonom i rad na dan Uskrsa, zaposlenik

    ima pravo na plau uveanu za 150%.

    9. Rad po pozivu (prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti) u osobito opravdanim i

    neodgodivim sluajevima smatra se prekovremenim radom iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka

    i tako se plaa.

    10. U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se rauna kao prekovremeni rad,

    ukljueno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kui.

    11. Dodaci iz ovoga lanka meusobno se ne iskljuuju.

    Plaa za rad u posebnim uvjetima

    lanak 55.

    1. Zaposleniku u javnim slubama, koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti

    rada, pripada pravo na posebni dodatak na plau.

    2. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada i pripadajuu visina posebnih dodataka na plau za

    svako takvo mjesto utvrdit e se granskim kolektivnim ugovorima.

  • Zatita zaposlenika

    lanak 56.

    1. U sluaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika doe do smanjenja njegove radne

    sposobnosti utvrene rjeenjem nadlenog tijela i jednog od sljedeih uvjeta:

    starosti 5 godina pred starosnu mirovinu; ili

    profesionalnog oboljenja; ili

    povrede na radu,

    poslodavac je duan zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plae

    koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

    2. Pod plaom iz stavka 1. ovoga lanka rauna se osnovna plaa i dodaci na plau.

    3. Zaposleniku 5 godina pred starosnu mirovinu, majci s malim djetetom do tri godine starosti

    i samohranom roditelju ne moe se odrediti rad nou, deurstvo i pripravnost bez njihovog

    pristanka.

    Dodaci za uspjenost na radu

    lanak 57.

    Za ostvarene natprosjene rezultate rada, zaposleniku se moe isplatiti nagrada sukladno

    odredbama Zakona o plaama u javnim slubama.

    OSTALA MATERIJALNA PRAVA

    Sluajevi kada zaposlenicima pripada pravo na naknadu plae

    lanak 58.

    Zaposlenik u javnim slubama ima pravo na naknadu plae kada ne radi zbog:

    godinjeg odmora;

    plaenog dopusta;

    dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom;

    obrazovanja, prekvalifikacije i strunog osposobljavanja na koje je upuen od strane

    poslodavca;

    obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti;

    zastoja u poslu do kojeg je dolo bez njegove krivnje; i

  • drugih sluajeva utvrenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

    Naknada za vrijeme bolovanja

    lanak 59.

    1. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plae u

    visini 85% od njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je

    zapoeo bolovanje.

    2. Naknada u 100% iznosu njegove plae u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je

    zapoeo bolovanje, pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili

    ozljede na radu.

    Regres

    lanak 60.

    1. Zaposleniku pripada pravo na regres za koritenje godinjeg odmora.

    2. O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku

    donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time ako se dogovor ne postigne, regres iznosi

    najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora

    izmeu Vlade i sindikata.

    3. Regres se isplauje jednokratno najvie jednom godinje najkasnije do kraja lipnja tekue

    godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i

    sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplauje najkasnije 7 dana prije poetka koritenja

    godinjeg odmora.

    4. Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekuoj godini koristi makar i razmjerni dio

    godinjeg odmora.

    Otpremnina pri odlasku u mirovinu

    lanak 61.

    Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proraunske

    osnovice.

    Pomo

    lanak 62.

    Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo u sluaju:

    smrti zaposlenika koji izgubi ivot u obavljanju ili povodom obavljanja slube, odnosno

    rada 3 proraunske osnovice i trokove pogreba;

    smrti zaposlenika 2 proraunske osnovice; i

  • smrti suprunika, djeteta i roditelja 1 proraunske osnovice.

    lanak 63.

    1. Zaposlenik ima pravo na pomo u sluaju:

    bolovanja dueg od 90 dana jednom godinje u visini jedne proraunske osnovice;

    nastanka teke invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili suprunika zaposlenika u

    visini jedne proraunske osnovice;

    roenja djeteta u visini 50% jedne proraunske osnovice.

    2. Nastanak invalidnosti zaposlenika i suprunika utvruje se dostavom pravomonog rjeenja

    o opoj ili profesionalnoj nesposobnosti za rad.

    3. Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvruje se pravomonim rjeenjem o

    invalidnosti nadlene slube socijalne skrbi.

    4. Radi pokria trokova lijeenja, odnosno pokria trokova prilikom nabave medicinskih

    pomagala, odnosno lijekova, koja su prema preporuci nadlenog lijenika specijaliste po

    pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i nenadomjestivi za zaposlenika, dijete ili

    suprunika, a trokovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

    temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaposleniku se nadoknauje troak

    u visini plaenog iznosa, a najvie do iznosa jedne proraunske osnovice, jednom godinje.

    Dnevnica i naknada trokova putovanja

    lanak 64.

    1. Kada je zaposlenik upuen na slubeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada

    trokova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa trokova smjetaja, sukladno Uredbi

    Vlade Republike Hrvatske.

    2. Dnevnica iznosi 170,00 kuna po danu.

    3. Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje vie od 12 sati, a pola dnevnice

    ako putovanje traje vie od 8 sati, a manje od 12 sati.

    4. Ako zaposlenik ima plaen smjetaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30% od dnevnice.

    5. Ako doe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice poveava,

    od dana primjena toga propisa toliko se poveava iznos dnevnice iz ovoga lanka.

    6. Dnevnica za putne trokove u inozemstvo obraunava se na nain kao to to pripada

    zaposlenima u dravnoj upravi.

    Terenski dodatak

    lanak 65.

  • 1. Za vrijeme rada izvan sjedita poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka

    zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva poveane trokove ivota

    zbog boravka na terenu.

    2. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smjetaj, prehrana i

    drugi uvjeti boravka na terenu.

    3. Puni iznos terenskog dodatka isplauje se na nain kako je to utvreno za dravna tijela.

    4. Terenski dodatak isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idui

    mjesec.

    5. Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

    Naknada za odvojeni ivot

    lanak 66.

    Naknada za odvojeni ivot uredit e se granskim kolektivnim ugovorima.

    Naknada za troak prijevoza

    lanak 67.

    1. Zaposleniku se nadoknauju trokovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i

    povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troka javnog prijevoza koji mu

    omoguuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla.

    2. Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a

    taj prijevoz omoguuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada trokova

    prijevoza isplauje se na nain da se mjesena naknada sukladno odredbama ovoga lanka

    umanjuje za 25%.

    3. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji zaposleniku omoguava redoviti dolazak na

    posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknauju trokovi prijevoza koji se utvruju u

    visini cijene mjesene karte javnog prijevoza najblieg mjesta u kojem je taj prijevoz

    organiziran odnosno isplauje se naknada po prijeenom kilometru sukladno odredbama

    ovoga lanka, ako je to za poslodavca povoljnije.

    4. Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od

    2 km od stanice meumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo

    na naknadu trokova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada.

    5. Zaposleniku se nadoknauju trokovi meumjesnog prijevoza za dolazak na posao i

    povratak s posla meumjesnim javnim prijevozom koji omoguava zaposleniku redovit

    dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesene, odnosno

    pojedinane karte, ukoliko je adresa stanovanja udaljena do 100 km od adrese rada.

    6. Ako nije organiziran meumjesni prijevoz, odnosno ako zaposlenik kojem organizirani

    meumjesni prijevoz omoguava redovit dolazak na posao i povratak s posla, umjesto

  • mjesnog i meumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo,

    poslodavac zaposleniku moe, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn

    po prijeenom kilometru.

    7. Ako na istoj relaciji prometuje vie prijevoznika, zaposleniku koji stvarno koristi mjesni i

    meumjesni javni prijevoz nadoknauju se trokovi prijevoza na posao i s posla

    meumjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni

    godinje, odnosno mjesene karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca, pod

    uvjetom da vozni red tog prijevoznika omoguuje redovit dolazak na posao i povratak s posla.

    8. U sluaju udaljenosti od adrese stanovanja do adrese rada veoj od 100 km, naknada

    trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meumjesnim javnim prijevozom, utvruje se

    u visini 0,65 kn po prijeenom kilometru, posebnom odlukom nadlenog ministra.

    9. Ako se najvia maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva

    gospodarstva, promijeni za vie od 15% od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, naknada

    trokova prijevoza po prijeenom kilometru iz stavka 6. i 8. ovoga lanka, uveat e se za

    iznos poveanja cijene benzina u odgovarajuem postotku od prvog dana sljedeeg mjeseca.

    10. Ako zaposlenik iz stavka 1. i 5. ovoga lanka, mora sa stanice meumjesnog javnog

    prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvruju se u visini zbroja trokova

    mjesnog i meumjesnog javnog prijevoza sukladno odredbama ovoga lanka, osim u sluaju

    kada mjesni javni prijevoz obuhvaa i meumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).

    11. Poslodavac zaposleniku kupuje mjesenu ili godinju kartu ili mu nadoknauje stvarne

    trokove prijevoza, prema predoenim raunima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o

    emu se zaposlenik mora izjasniti na poetku godine.

    12. Zaposlenik iz stavka 6. i 8. ovoga lanka, naknadu troka prijevoza ostvaruje predajom

    ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim

    automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeene kilometre za dolazak na posao i

    povratak s posla u prolom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u sluaju sprijeenosti kada

    ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga sprijeenosti.

    13. Udaljenost izmeu adrese stanovanja i adrese rada utvruje se prema planeru putovanja

    Hrvatskog autokluba, u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka kao najkraa ruta uz korekciju za

    jednosmjerne ulice, ureene pjeake nathodnike i pothodnike, a u sluaju iz stavka 6. i 8.

    ovoga lanka, kao najkraa ruta bez naplate sa suvremenim kolnikim zastorom (asfaltom).

    14. Iznimno od stavaka 1. 13. ovoga lanka, naknada trokova mjesnog i meumjesnog

    prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla nee se isplatiti za dane godinjeg odmora,

    rodiljnog dopusta, privremene sprijeenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik vie od

    dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

    15. Pravo na trokove prijevoza nema onaj zaposlenik koji ima mogunost prijevoza

    organiziranog od strane poslodavca iskljuivo za zaposlenike ustanove.

    16. Ukoliko prijevoz iz stavka 15. ovoga lanka nije organiziran na cijeloj relaciji na kojoj

    zaposlenik putuje na posao i s posla, za nepokriveni dio relacije nadoknauju se trokovi

    prema kriterijima iz ovoga lanka, sukladno odluci nadlenog ministra.

  • 17. Na zaposlenike s tjelesnim oteenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe, a sve

    utvreno prema opim propisima, ne primjenjuje se ogranienje iz stavka 4. ovoga lanka.

    18. Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je

    vozni red organiziran na nain da vrijeme ekanja od dolaska u mjesto rada do poetka radnog

    vremena zaposlenika te vrijeme ekanja od zavretka radnog vremena do polaska redovite

    linije prema mjestu stanovanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u sluaju potrebe za

    presjedanjem, vrijeme ekanja izmeu dvije linije javnog prijevoza ne smije biti due od 30

    minuta.

    19. Naknada trokova prijevoza za zaposlenike iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, odnosno

    akontacija u visini 50% utvrene naknade troka prijevoza za zaposlenike iz stavka 6. i 8.

    ovoga lanka, isplauje se najkasnije do 15. u mjesecu.

    Naknada za koritenje privatnog automobila

    lanak 68.

    Ako je zaposleniku odobreno koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, nadoknadit e

    mu se trokovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.

    Jubilarna nagrada

    lanak 69.

    1. Zaposleniku se isplauje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrenim lankom 49.

    ovoga Ugovora ukoliko navri:

    5 godina u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka,

    10 godina u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    15 godina u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    20 godina u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    25 godina u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    30 godina u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    35 godina u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka;

    40 godina u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovoga lanka i

    45 godina u visini 5 osnovica iz stavka 2. ovoga lanka.

    2. O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Repub-like Hrvatske i sindikati javnih

    slubi pregovarat e svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna s

    time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00

    kuna neto.

  • 3. Jubilarna nagrada isplauje se sljedeeg mjeseca nakon to zaposlenik ostvari pravo na

    jubilarnu nagradu.

    Dar u prigodi Dana sv. Nikole

    lanak 70.

    1. Svakom zaposleniku roditelju djeteta mlaeg od 15 godina i koje je navrilo 15 godina u

    tekuoj godini u kojoj se isplauje dar, pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole.

    2. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e

    svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time da, ako se dogovor

    ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u

    visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

    Boinica

    lanak 71.

    1. Zaposlenicima u javnim slubama pripada pravo na isplatu godinje nagrade za boine

    blagdane u jednakom iznosu (boinica).

    2. O visini boinice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake

    godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, s time ako se dogovor ne

    postigne, osnovica za boinicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata

    boinice u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i

    sindikata.

    Naknade po osnovi izuma i tehnikog unapreenja

    lanak 72.

    1. Zaposleniku pripada pravo na naknadu za izum i tehniko unapreenje.

    2. Naknada iz stavka 1. ovoga lanka moe biti odreena u obliku apsolutnog iznosa ili u

    obliku udjela od ostvarenog uinka izuma i tehnikog unapreenja.

    3. Naknada mora biti razmjerna uinku koji poslodavac ima od izuma ili tehnikog

    unaprjeenja, odnosno uinku koji se stvarno moe oekivati, s time da mora iznositi

    najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili oekivanog uinka.

    4. O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga lanka, zaposlenik i poslodavac zakljuit e

    poseban ugovor.

    Osiguranje

    lanak 73.

    Poslodavac je duan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog sluaja za vrijeme

    obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

  • Sistematski pregledi

    lanak 74.

    1. Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti

    svake 2 godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500,00 kuna, po cijenama

    zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva

    nadlenog za zdravstvo, a koje e se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mree javne

    zdravstvene slube, u pravilu prema mjestu rada.

    2. Pravo iz stavka 1. ovoga lanka primjenjivat e se na nain i u dinamici sukladno

    mogunostima Dravnog prorauna Republike Hrvatske.

    Stambeno zbrinjavanje

    lanak 75.

    Ugovorne strane su suglasne da e, sukladno pozitivnim propisima, a okviru svojih prava i

    obveza, razraditi mogunosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika.

    PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH

    POVJERENIKA

    Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

    lanak 76.

    Sindikat je duan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i

    sindikalnih predstavnika.

    Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika

    lanak 77.

    1. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, omoguiti

    neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaanja njegove dunosti, te radi

    omoguavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zatitom prava zaposlenika

    u vrijeme i na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja.

    2. Poslodavac takoer treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati

    informacije koje su bitne za gospodarski poloaj zaposlenika kao to su prijedlozi odluka i

    pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i

    razvojnih odluka koje utjeu na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika.

    3. Poslodavac je duan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog

    predstavnika, po mogunosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.

    4. Poslodavac je duan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika,

    odnosno sindikalnog predstavnika.

  • 5. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik, ne smije biti sprijeen ili ometan u obnaanju

    svoje dunosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.

    6. Prava iz prethodnih stavaka ovoga lanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku i

    sindikalnom predstavniku.

    7. Sindikalni predstavnik duan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajuom punomoi ili

    iskaznicom.

    8. Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dunosti radnikog vijea i slubenog

    puta u svezi te dunosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

    Predstavnici zaposlenika u upravnim vijeima

    lanak 78.

    1. U upravnim tijelima ustanova javnih slubi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne

    ovlasti), najmanje jedan lan mora biti predstavnik zaposlenika.

    2. Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva radniko vijee.

    3. Predstavnik zaposlenika u upravnim tijelima ima sva prava kao i svi ostali lanovi

    upravnog tijela.

    Zatita na radu i zatita od poara

    lanak 79.

    1. Radi sprjeavanja ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti u vezi s radom, zatite

    ljudskih ivota, zatite radnog okolia i sprjeavanja nastanka materijalne tete, poslodavac je

    duan provoditi normativne, organizacijske i edukativne programe iz podruja: zatite na

    radu, zatite od poara, evakuacije i spaavanja u sluaju izvanrednih prilika i zdravstvenog

    zbrinjavanja zaposlenika, sukladno odredbama Zakona o zatiti na radu.

    2. U cilju obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac se obvezuje:

    osigurati izradu Procjene opasnosti od strane ovlatenih ustanova, odnosno trgovakih

    drutava;

    obavljati revizije procjene u propisanim rokovima, a izvan rokova u sluajevima propisanim

    Pravilnikom;

    osigurati sredstva da se otklone nedostaci utvreni procjenom;

    normativno urediti zatitu na radu i zatitu od poara, te donijeti plan evakuacije i

    spaavanja; i

    planirati i osigurati materijalna sredstva radi provoenja navedenih mjera i postupaka,

    sukladno odredbama Zakona o zatiti na radu.

  • 3. Zaposlenici imaju pravo na informiranje vezano uz nove tehnologije, nove projekte, nove

    opasnosti i tetnosti, te na imenovanje povjerenika zatite na radu, sukladno odredbama

    Zakona o zatiti na radu.

    lanak 80.

    1. Dunost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i

    zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utjeu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s

    osposobljenou i uputama koji su mu na poslu osigurani.

    2. Zaposlenik koji u sluaju ozbiljne, prijetee i neizbjene opasnosti napusti svoje mjesto

    slube, odnosno radno mjesto ili opasno podruje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj

    zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uivati zatitu od bilo

    kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio

    duan izloiti se opasnosti radi spaavanja ivota i zdravlja ljudi i imovine.

    Povjerenik zatite na radu

    lanak 81.

    1. U provoenju mjera zatite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

    biti nazoan prilikom inspekcijskog nadzora iz podruja zatite na radu;

    sudjelovati u planiranju mjera za unapreivanje rada;

    biti obavijeten o obavljanju i rezultatima unutarnjeg nadzora vezano uz zatitu na radu;

    biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika;

    primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provoenje mjera na radu;

    pozvati inspektora zatite na radu kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje zaposlenika, a

    poslodavac to proputa ili odbija uiniti;

    kolovati se za obavljanje poslova zatite na radu, stalno proirivati i unapreivati svoje

    znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajue za rad na siguran nain; i

    svojom aktivnou poticati ostale zaposlenike na rad na siguran nain.

    2. Naknada za rad povjerenika za zatitu na radu iznosi najmanje 4 radna sata tjedno uz

    naknadu plae tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

    3. Ukoliko u ustanovi nije izabran povjerenik zatite na radu, sva prava i obveze u odnosu na

    zatitu zdravlja i sigurnosti na radu moe preuzeti sindikalni povjerenik.

    4. Posebnosti rada povjerenika za zatitu na radu, kao i tjednu naknadu plae, utvrdit e se

    granskim kolektivnim ugovorima.

    Sindikalne aktivnosti i sastanci

  • lanak 82.

    1. Poslodavac je sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili lanovima

    povjerenitva, duan omoguiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na nain i u

    opsegu koji ovisi o veliini i organizaciji rada ustanove, a koji ne teti obavljanju slube.

    2. lanovi povjerenitva sindikata imaju pravo odrati sindikalne sastanke u radno vrijeme

    ustanove, vodei rauna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na nain koji ne teti

    djelotvornosti poslovanja ustanove.

    3. Svi lanovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci odrati sindikalni skup u

    radno vrijeme ustanove, o emu trebaju obavijestiti poslodavca, pazei da se sastanak

    organizira u vrijeme i na nain koji najmanje naruava redovno poslovanje ustanove.

    4. Sindikalni povjerenik, odnosno lanovi sindikalnog povjerenitva imaju pravo na plaeni

    dopust za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana

    godinje.

    Uvjeti za rad sindikata

    lanak 83.

    1. Poslodavac je duan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedee uvjete:

    jednu prostoriju za rad sindikata, u pravilu odvojenu od mjesta rada, i odgovarajui prostor

    za odravanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored

    koritenja prostorije odreuje se sukladno broju plaenih sati rada na koje pojedini sindikat

    ima pravo u radnikom vijeu;

    pravo na koritenje telefona, telefaksa i drugih tehnikih sredstava i opreme u mjeri nunoj

    za ostvarivanje sindikalne aktivnosti;

    slobodu podjele tiska, sindikalnog izvjeivanja i oglaavanja na oglasnim ploama

    sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na nain koji ne teti obavljanju slube;

    slobodu podjele tiska, izvjeivanja i oglaavanja i na drugim mjestima u vrijeme trajka,

    odnosno provoenja drugih sredstava pritiska;

    oglasne ploe o svom troku na mjestu dostupnom najveem broju zaposlenika;

    obraun sindikalne lanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obrauna plaa

    i doznaivanja lanarine na raun sindikata, a temeljem pisane izjave lana sindikata.

    2. U sluaju kada sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom

    vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije mogue obavljati na njegovom

    mjestu rada, poslodavac e mu u pravilu osigurati drugi odgovarajui prostor za obavljanje

    sindikalnih aktivnosti.

    3. Poslodavac e se suzdravati od svakoga injenja ili proputanja injenja kojim bi pojedini

    sindikat u ustanovi bio doveden u povlateni ili podreeni poloaj.

  • 4. U sluaju spora o koritenju uvjeta za rad sindikata nunih za ostvarivanje sindikalnih

    aktivnosti, spor e biti povjeren arbitrai posredovanjem Ministarstva rada i mirovinskoga

    sustava.

    Zatita sindikalnog povjerenika

    lanak 84.

    1. Sindikalnom povjereniku bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otkazati ugovor o

    radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove,

    niti na bilo koji drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj.

    2. Najvei broj sindikalnih povjerenika koji uiva zatitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora,

    odreuje se:

    prema broju lanova sindikata u sluaju kada je u ustanovi izabrano radniko vijee; i

    prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi u sluaju kada radniko vijee nije izabrano.

    3. Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka daje osoba odreena statutom

    sindikata, a ako nije odreena predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

    Prava sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radnikog vijea

    lanak 85.

    1. Ako radniko vijee nije utemeljeno, sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni povjerenici

    imaju sva prava i obveze radnikog vijea propisana Zakonom o radu.

    2. Broj sindikalnih povjerenika iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti vei od broja lanova

    radnikog vijea da je ono bilo izabrano.

    3. U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najbrojnijeg sindikata po

    lanstvu u ustanovi ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plae.

    Povrat na rad

    lanak 86.

    Poslodavac i elnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u

    javnim slubama, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u

    sindikatu, na njegov zahtjev sklopit e pisani sporazum sukladno kojem e se elniku

    sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamiti sklapanje ugovora o radu za

    obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji e u najveoj moguoj mjeri u

    pogledu stupnja naobrazbe i radnih vjetina odgovarati poslovima koje je radio.

    Radniko vijee i trajk

    lanak 87.

  • lanovi radnikih vijea, koji su lanovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu

    obavljati sve sindikalne aktivnosti, ukljuujui i organiziranje trajka, ali ne u ime radnikog

    vijea, ve iskljuivo u ime sindikata.

    Cijena rada

    lanak 88.

    1. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se ostvariti, zatititi i odravati primjerenu cijenu rada

    u javnim slubama u odnosu na druge plae u zemlji sukladno potpisanim sporazumima

    zakljuenim na razini Pregovarakih odbora sa sindikatima javnih slubi.

    2. Sukladno dinamici dogovorenoj sa sindikatima javnih slubi, Vlada Republike Hrvatske

    uklonit e zaostajanje plaa u javnim slubama za primjerenom plaom od prvog kvartala

    2000. godine za koje se zaostajanje utvrdi.

    3. Potpisnici ovoga Ugovora imenovat e zajedniko povjerenstvo za praenje i analizu

    kretanja plaa i tumaenje provedbe potpisanih sporazuma iz stavka 1. ovoga lanka.

    Prijelazne i zavrne odredbe

    lanak 89.

    Iznosi materijalnih prava iz lanaka 47., 60., 61., 62., 63., 69., 70. i 71. ugovoreni su u neto-

    iznosima.

    lanak 90.

    U tekstu ovoga Ugovora pojam zaposlenik, treba tumaiti u smislu pojma radnik,

    sukladno Zakonu o radu.

    lanak 91.

    Materijalna prava iz lanka 67. ovoga Ugovora, ne mogu biti predmet ureenja granskih

    kolektivnih ugovora.

    lanak 92.

    Ovaj ugovor primjenjuje se od dana potpisa, osim odredbi lanka 67., koje se primjenjuju od

    1. sijenja 2013. godine.

    lanak 93.

    Stupanjem na snagu ovoga Ugovora, prestaje vaiti Temeljni kolektivni ugovor za slubenike

    i namjetenike u javnim slubama (Narodne novine br. 115/2010), osim odredbe lanka

    67., koja se primjenjuje do 31. prosinca 2012. godine.

    ZA PREGOVARAKI ODBOR ZA PREGOVARAKI ODBOR SINDIKATA

  • VLADE RH

    Ministar rada i mirovinskoga

    sustava

    prof. dr. Mirando Mrsi, dr. med.,

    v. r.

    JAVNIH SLUBI

    Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi

    Hrvatske

    Spomenka Avberek, v. r.

    Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi

    Ljubica Pili, v. r.

    Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi

    Hrvatske

    Jadranka Ivezi, v. r.

    Hrvatski lijeniki sindikat

    mr. sc. Ivica Babi, dr. med., v. r.

    Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom

    zdravstvenom osiguranju

    Antun Gulja, v. r.

    Sindikat dravnih i lokalnih slubenika i namjetenika

    Republike Hrvatske

    Boris Plea, v. r.