Temeljni elementi.PDF

7/25/2019 Temeljni elementi.PDF

1/45


2/45

Samo za besplatnu distribuciju.Ne smije se prodavati.


3/45

2007 Living Stream Ministry

Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovoga djela ne smije se reproduciratiili prenositi u bilo kojem obliku, niti na bilo koji nain grafiki, elektro-niki, ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili sistemeinformacijske pohrane bez pismenog doputenja izdavaa.

Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007

ISBN 978-0-7363-3267-5

Prevedeno s engleskogOriginalan naslov: Basic Elements of the Christian Life, vol. 1

2003 Living Stream Ministry

(Croatian Translation)

Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.

Izdano od:

Living Stream Ministry

2431 W. La Palma Ave., Anaheim, CA 92801 U.S.A.P. O. Box 2121, Anaheim, CA 92814 U.S.A.


4/45

SADRAJ

Naslov Stranica

Uvod 5

1 Tajna ljudskoga ivota 7

2 Svjesnost, sigurnost i radost spasenja 11

3 Dragocjena Kristova krv 19

4 Zazivanje Gospodinova imena 27

5 Klju za iskusiti Kristaljudski duh 33

O dvojici Gospodinovih slugu


5/45

Svi biblijski citati, ako nije drukije oznaeno, uzeti su iz izdanja

Kranske sadanjosti, Zagreb 2001.


6/45

UVOD

Ova knjiga sastoji se od pet poglavlja te predstavlja neka odpoetnih i najtemeljnijih elemenata kranskoga ivota. Prvo po-glavlje istrauje tajnu ljudskoga ivota i otkriva kako postativjernik u Kristu. Sljedea etiri poglavlja predstavljaju: 1) svjes-nost, sigurnost i radost spasenja u Kristu; 2) nae poetno idaljnje iskustvo dragocjene Kristove krvi koja nas moe oistiti odsvakoga grijeha; 3) na dnevni uitak Krista zazivanjem Gospodi-nova imena; 4) klju za iskusiti Krista na ljudski duh.

Sadraj ovih poglavlja uzet je iz djela Witnessa Lee-a iprethodno je objavljen u obliku samostalnih knjiica kao to su:Tajna ljudskoga ivota; Svjesnost, sigurnost i radost spasenja;

Dragocjena Kristova krv; Zazivanje Gospodinova imena; Klju za

iskusiti Krista ljudski duh.


7/45


8/45

PRVO POGLAVLJE

TAJNA LJUDSKOGA IVOTA

Jesi li se ikada zapitao zato ivi u ovome svijetu i koja je

svrha tvog ivota? Postoji est kljueva koji otkljuavaju ovu

tajnu.

1. Boji plan

Bog se eli izraziti kroz ovjeka (Rim 8:29). Za ovu svrhu stvo-

rio je ovjeka na Svoju sliku (Post 1:26). Ba kao to je rukavicanainjena na sliku ruke kako bi sadravala ruku, isto tako, ovjek

je nainjen na sliku Boju kako bi sadravao Boga. PrimajuiBoga kao svoj sadraj, ovjek moe izraziti Boga (2 Kor 4:7).

2. ovjek

Kako bi ostvario Svoj plan

Bog je nainio ovjeka kaoposudu (Rim 9:21-24). Ovaposuda ima tri dijela: tijelo,duu i duh (1 Sol 5:23). Tijelokontaktira i prima stvari fi-zikog podruja. Dua, kojaima umnu sposobnost, stupa

u doticaj i prima stvari psiho-lokog podruja, i ljudski duh,najdublji dio ovjeka, nai-njen je da kontaktira i primisamoga Boga (Iv 4:24). o-vjek je stvoren ne samo dasadrava hranu u svom elucu ili da sadrava znanje u svomumu, ve da sadrava Boga u svom duhu (Ef 5:18).

DUH

DUA

TIJELO

BOG


9/45

3. ovjekov pad

No, prije nego je ovjek mogao primiti Boga kao ivot u svojduh, grijeh je uao u njega (Rim5:12). Grijeh je usmrtio njegovduh (Ef 2:1), uinio ga Bojimneprijateljem u njegovu umu (Kol1:21) i preobrazio njegovo tijelo ugreno tijelo (Post 6:3; Rim 6:12).

Dakle, grijeh je otetio sva tridijela ovjeka, otuujui ga odBoga. U ovom stanju ovjek nijemogao primiti Boga.

4. Kristovo otkupljenje za Boje udjeljivanje

Usprkos tome, ovjeji pad nije sprijeio Boga od ostvarenjaNjegova prvobitnog plana. Kako bi postigao Svoj plan, Bog je prvopostao ovjek po imenu Isus Krist (Iv 1:1, 14). Krist je zatim umro

na kriu kako bi otkupio ovjeka (Ef 1:7), uzimajui na taj nainnjegov grijeh (Iv 1:29), dovodei ga natrag Bogu (Ef 2:13). Konano,u uskrsnuu, postao je ivot-dajui Duh [grka rije se ovdje moeprevesti oivljavajui ili ivot-dajui Duh, ili ivotvorni Duh]

8 TEMELJNI ELEMENTI KRANSKOGA IVOTA

grijeh

duh

dua

tijelo

Bog

ljudsko

pokop

uznesenjeudjeljiva

nje

ovjekutjelovljenje

raspee

us

krsnue


10/45

(1 Kor 15:45b) kako bi u ljudski duh mogao udijeliti svoj

neistraivo bogat ivot (Iv 20:22; 3:6).5. ovjekovo novo roenje

Budui da je Krist postaoivot-dajui Duh, ovjek sadamoe primiti Boji ivot u svojduh. Biblija ovo naziva novim

roenjem (1 Pt 1:3; Iv 3:3). Kakobi primio ovaj ivot, ovjek setreba pokajati pred Bogom ipovjerovati u Gospodina IsusaKrista (Dj 20:21; 16:31).

Kako bi bio nanovo roen,jednostavno prii Gospodinu otvorena i iskrena srca i reci mu:

Gospodine Isuse, ja sam grenik. Trebam te. Hvala ti tosi umro za mene. Gospodine Isuse, oprosti mi. Oisti me od svih

mojih grijeha. Vjerujem da si uskrsnuo od mrtvih. Primam te

upravo sada kao svoga Spasitelja i kao svoj ivot. Doi u mene!

Ispuni me Svojim ivotom! Gospodine Isuse, dajem se Tebi za Tvoj

naum.

6. Boje potpuno spasenjeNakon novog roenja, vjernik se treba krstiti (Mk 16:16). Tada

Bog zapoinje dug ivotni proces postepenog irenja Sebe kaoivota iz vjernikova duha u njegovu duu (Ef 3:17). Taj proces,zvan preobrazba [preoblia-vanje] (Rim 12:2), zahtijevaljudsku suradnju (Fil 2:12).

Vjernik surauje tako to do-puta Gospodinu da se proiri unjegovu duu, dok sve njegoveelje, misli i odluke ne postanu

jedno s Kristovim eljama, mi-slima i odlukama. Naposljetku,s Kristovim povratkom, Bog eSvojim ivotom potpuno proeti

TAJNA LJUDSKOGA IVOTA 9

BOG

BOG


11/45

vjernikovo tijelo. To se zove proslavljenje (Fil 3:21). Dakle,

umjesto da je prazan i oteen u svakom dijelu, takav ovjekispunjen je i proet Bojim ivotom. Ovo je Boje potpuno spa-senje! Taj ovjek sada izraava Boga ispunjavajui Boji plan!Nakon to je primio ovakav ivot, vjernik treba odlaziti nakranske sastanke da se hrani i opskrbljava Bojim ivotom,kako bi mogao rasti i sazrijeti u tom ivotu. U zajednitvu s dru-gim vjernicima u Kristovu Tijelu, vjernik moe uivati bogatstva

Kristove prisutnosti.



12/45

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST, SIGURNOSTI RADOST SPASENJA

SVJESNOST SPASENJA

Ako si nedavno iskusio primanje Krista, moda si imao tre-nutke kada si sumnjao u stvarnost toga iskustva; odnosno, modasi se zapitao jesi li uistinu bio spaen. Bez istinske svjesnosti spa-senja kao vrstoga temelja, novom kraninu teko je rasti i

iskusiti dublje istine kranskoga ivota. Meutim, Biblija govorikako je mogue apsolutno i bez ikakve sumnje znati da si spaenaosoba. Kako je to mogue? Proitajmo 1 Ivanovu 5:13:

Ovo piem vama koji vjerujete u ime Sina Bojega, da znate da

imate vjeni ivot.

Ne pie da mislite, niti, da se nadate, ve da znate. Netrebamo ekati da umremo kako bi to otkrili, ova svjesnost je tu

za nas da je uivamo danas.Kako moemo imati svjesnost spasenja? Postoje tri naina:

Bog tako kae

Na prvi dokaz svjesnosti spasenja jest Boja Rije. Dok ovje-kova rije moe biti nepouzdana, Boja Rije ostaje sigurna ipostojana. Bogu je nemogue lagati (Heb 6:18; Br 23:19). to god

Bog kae ostaje vrsto zauvijek (Ps 119:89).Ono to je Bog rekao nije stvar pretpostavke. Njegova Rije

nije niti nedostupna niti neshvatljiva. Danas nam dolazi u pisa-nom obliku kao Biblija.

Biblija je Boja Rije, od Njega nadahnuta (2 Tim 3:16). OvuRije moemo prihvatiti, vjerovati joj i pouzdati se u nju.

Dakle, to Bog kae o spasenju? On kae da je put spasenjaOsoba, Isus Krist (Iv 3:16; 14:6; Dj 10:43; 16:31). Kae da tko god


13/45

vjeruje da je Isus Krist uskrsnuo od mrtvih i ispovijedi svojim

ustima da je Isus Gospodin spaen je. Kae da e se spasiti tkogod zazove Gospodinovo ime (Rim 10:9-13).Jesi li to uinio? Jesi li povjerovao u Krista i otvoreno ispovije-

dio da je On tvoj Gospodin? Jesi li zazvao Njegovo ime? Ako jesi,uistinu si spaen. Bog tako kae. Time je ta injenica utvrena.

Duh Sveti svjedoi

Mi ne samo da imamo Boju Rije izvannas, koja nam govorida smo spaeni, ve imamo i svjedoka unutarnas, koji nam govoriupravo to isto. Ono to nam Biblija govori izvana, Duh potvrujeiznutra. Prva Ivanova 5:10 kae: Tko vjeruje u Sina Bojega, tosvjedoanstvo ima u sebi.

Ponekad, nakon to smo primili Krista, moda ne osjeamoda smo spaeni. Ipak, ako provjerimo iznutra u najdubljem dijelu

naega bia, s naim duhom, otkrit emo odreenu vrstu unutar-njega svjedoanstva, imat emo svjesnost da smo djeca Boja. SamDuh svjedoi zajedno s naim duhom da smo djeca Boja (Rim8:16). Ako sumnja u to da ima ovo unutarnje svjedoanstvoDuha, uini ovaj jednostavan pokus: pokuaj odvano izjaviti: Janisam Boje dijete! Otkrit e da je vrlo teko ak i apnutitakvu la. Zato? Zato to unutar tebe Duh Sveti svjedoi: Tijesi

Boje dijete!

Naa ljubav prema brai je dokaz

Trei dokaz svjesnosti jest naa ljubav prema brai i sestramau Kristu. Prva Ivanova 3:14 kae: Mi znamo da smo preli izsmrti u ivot, jer ljubimo brau. Spaena osoba nedvojbeno imaosjet odreene ljubavi za one koji su takoer spaeni. Ti osjea

elju za zajednitvom, za uivanjem Krista s drugima. To je spon-tani rezultat spasenja, jedan od najoitijih znakova spaeneosobe. Ova ljubav nadilazi jeftinu, sebinu ljubav dananjegadoba. To je nepristrana ljubav ona voli one koji su slini i onekoji su drukiji. Ovo je istinsko jedinstvo i harmonija za kojomsvijet ezne. Ipak, ona je naa kada primimo Krista. Gle, kako jedobro i kako je milo kao braa zajedno ivjeti! (Ps 133:1). Ovo

je svjedoanstvo spaene osobe.



14/45

Pomou ova tri svjedoka Boje Rijei, unutarnjeg svjedoan-

stva Duha i nae ljubavi prema brai i sestrama moemo znati ibiti sigurni da smo uistinu spaeni.

SIGURNOST SPASENJA

Nakon to je kranin primio svjesnost da je uistinu spaen,moe se zapitati: Znam da sam spaen danas, no kako moguznati da u sutra biti spaen? Je li mogue da izgubim svoje spa-

senje? Za takvu osobu, to vie nije pitanje svjesnosti, negosigurnosti.ovjek s milijunima u banci ima svjesnost da su bogatstva

njegova. No, ako banka inzistira na tome da ostavi trezor neza-kljuan, na e bogati prijatelj imati pravi problem sa sigurnousvoga bogatstva. On zna da je bogat danas, ali ne zna za sutra.

Je li takvo nae spasenje? Je li to neto to imamo danas, ali

moemo izgubiti svakog trenutka? Bez ikakve sumnje, odgovorje: ne! Odvano moemo rei: Znam da sve to Bog ini, ini zastalno (Prop 3:14).

Jedna predivna injenica o naem spasenju u Kristu jest da jenepovratno, odnosno, ne moe se izgubiti. Jednom kada smo spa-eni, spaeni smo zauvijek, jer nae spasenje, kao svoj temelj, imaOsobu i narav Samoga Boga.

Spasenje je zapoeto od Boga

Isus je rekao Svojim uenicima: Niste vi mene izabrali, negosam ja vas izabrao (Iv 15:16). Drugim rijeima, spasenje je biloBoja ideja, a ne naa. Izabrani smo od Njega u proloj vjenosti,ak predodreeni (obiljeeni) od Njega (Ef 1:4-5). Ne samo to, On

je onaj koji nas je pozvao (Rim 8:29-30). Budui da je prije svega

Boji plan bio da nas spasi, Njegov plan je takoer da nas i zadriu tom spasenju. Je li nas Bog mogao izabrati, zabiljeiti, pozvati uspasenje, a zatim nas napustiti? Ne, Boje spasenje je vjeno.

Boja ljubav i milost su vjeni

Nadalje, Boja ljubav i milost prema nama nisu uvjetovaniniti privremeni. Nije ljubav s nae strane ona koja nas je spasila,nego Njegova ljubav (1 Iv 4:10). On nas je volio vjenom ljubavlju

SVJESNOST, SIGURNOST I RADOST SPASENJA 13


15/45

(Jr 31:3). Njegova milost prema nama od prole je vjenosti, prije

postanka svijeta (2 Tim 1:9). Kada nas Krist voli, voli nas dovrhunca (Iv 13:1). Nijedan grijeh, promaaj, ili slabost s naestrane ne mogu nas rastaviti od ljubavi Boje koja je u KristuIsusu (Rim 8:35-39).

Bog je pravedan

No, nae spasenje ne temelji se samo na Bojoj ljubavi i

milosti, tovie, ono se temelji na Bojoj pravednosti. Na Bog jepravedan Bog. Pravednost i pravda temelj su Njegova prijestolja(Ps 89:15). Da je Bog nepravedan, Njegovo prijestolje bi izgubilosvoj temelj. Stoga, ako nae spasenje na bilo koji nain ukljuujeBoju pravednost, doista je vrlo snano.

Pretpostavimo da proe kroz crveno svjetlo i da dobije kaznuod 250 kuna. Ta kazna od 250 kuna pravedna je kazna, i zakon

drave zahtijeva da je plati. Ako sudac jednostavno zanemaritvoj prekraj i pusti te bez plaanja, on je nepravedni sudac. Neradi se o tome voli li te sudac ili ne: on je vezan zakonom da tinaplati kaznu.

Na isti nain, na problem pred Bogom prije nego smo bili spa-eni bio je zakonski problem. Mi smo prekrili Boji Zakon naimgrijehom i trai se pravedna zakonska osuda. Prema Bojem

Zakonu, gdje je prijestup Zakona, mora nastupiti smrt (Rim 6:23;Ez 18:4). Ne radi se o tome da li nas Bog voli, zanemaruje naegrijehe, i zaboravlja na osudu Zakona. Ako bi Bog to uinio,Njegovo vlastito prijestolje bi se sruilo. Bog je vezan Svojim vlas-titim Zakonom da osudi grijeh. to moe uiniti?

Budui da nas je Bog elio spasiti i budui da mi sami nismomogli platiti dug grijeha, On je u Svom milosru odluio to sam

uiniti. Prije dvije tisue godina, Isus Krist, utjelovljeni Bog, doaoje da umre na kriu kako bi platio dug za na grijeh. Kao bezgre-an, samo On je bio sposoban umrijeti tom zamjenskom smru.Njegova smrt, priznata od Boga kao naa, bila je prihvatljiva Bogu,i On ga je uskrsnuo od mrtvih. Sada kada povjerujemo u Krista,Njegova smrt se u Bojim oima rauna kao naa vlastita. Dakle,na dug grijeha je pravedno plaen i mi smo spaeni.

Moe li sada Bog uzeti natrag ovo spasenje koje je stekao



16/45

Krist? Apsolutno ne! Budui da je dug plaen, bilo bi nepravedno

od Boga da ga ponovno zahtijeva od nas. Ista pravednost koja jeprvobitno zvala nau osudu, sada zove nae opravdanje. Kakvusnanu sigurnost ovo prua naem spasenju! ak i svjetovnisudac ne bi zahtijevao da se ista kazna plati dvaput. Dakako Bog,izvor sve pravde i pravednosti, ne moe to uiniti. Kao to je Wat-chman Nee napisao u himni:

On je za me osvojio oprotenje

stekao potpuno odrijeenje,Svaki dug grijeha je plaen;

Bog ne zahtijeva od dvojice,Prvo od Svoga Sina, moje istinske jamevine,

i tada jo od mene.

Zato Biblija izjavljuje da kada nas Bog spaava, On oituje

svoju pravednost (Rim 1:16-17; 3:25-26).Postali smo djeca Boja

Kada smo bili spaeni, nismo samo primilineto; takoder smopostali neto. Postali smo Boja djeca, roeni od Njegovoga vje-noga ivota (Iv 1:12-13). Ljudski otac moe uzeti natrag dar koji jedao svom djetetu, no nikada ne moe uzeti natrag ljudski ivot

kojeg mu je podario. Iako se dijete moe ponaati neprikladno,dijete je i dalje oevo. Na isti nain, mi smo djeca Boja. Iakomoemo imati mnoge slabosti i one mogu zahtijevati Njegovu dis-ciplinu, nai grijesi i slabosti ne mogu promijeniti injenicu dasmo Negova djeca. ivot koji smo primili naim drugim roenjem

je vjeni ivot, neunitiv ivot, Boji ivot, ivot koji nikada nemoe umrijeti. Jednom kada smo nanovo roeni, ne moemo

nikada biti neroeni.

Bog je snaan

Jo jedan razlog za sigurnost naega spasenja je Boja snaga.Bog je nevoljan dopustiti da nas ita ili itko otme od Njega. Isus jerekao: Ja im dajem vjeni ivot. One sigurno nee nigda propastii nitko ih nee oteti iz moje ruke. Otac moj...vei je od svih, i nitkoih ne moe oteti iz ruke Oca moga (Iv 10:27b-29). Oeva ruka i



17/45

ruka Gospodina Isusa dvije su snane ruke koje nas vrsto dre.

ak i da pokuamo pobjei od svog Oca, to bi bilo nemogue. Nesamo da je Bog snaniji od Sotone, On je takoer snaniji od nas.

Bog se nikada ne mijenja

Ako bi bilo mogue izgubiti nae spasenje, mnogi od nas bi gave odavno izgubili. Kao ljudska bia mi prolazimo kroz mnogepromjene. Jedan dan smo vrui; sljedei dan smo hladni. No, nae

spasenje ne temelji se na naim promjenjivim osjeajima. Onoje ukorijenjeno i utemeljeno u Bogu koji je nepromjenjiv u Svojojljubavi i vjernosti prema nama (Mal 3:6). Jakov 1:17 kae: Stvo-ritelj zvijezda, u koga nema ni promjene, ni zasjenjenja zbogmijene. Tualjke 3:22-23 kau: Dobrota Jahvina nije nestala,milosre Njegovo nije presuilo. Oni se obnavljaju svako jutro:tvoja je vjernost velika! Ako nas je volio dovoljno da nas spasi,

sigurno nas dovoljno voli i da nas zadri u tom istom spasenju.Velika je Njegova vjernost!

Krist je obeao

Najzad, sam Krist je obeao da e nas sauvati, odrati i nikadnas nee napustiti. Iako su ljudi esto nepravedni u odravanjusvojih obeanja, Krist nikada nee neispuniti ono na to se obve-

zao. Posluaj njegovo obeanje: A tko doe k meni, sigurno ganeu izbaciti van (Iv 6:37); Sigurno te neu ostaviti; nipoto teneu zapustiti! (Heb 13:5). Gospodinova obeanja ovdje su bezuv-

jetna. Nipoto, odnosno, ni pod kakvom okolnou nas neeizbaciti van ili odustati od nas. Ovo je Njegovo vjerno obeanje.

Kakvu snanu sigurnost ima nae spasenje! Imamo Bojeizabranje, Njegovo predodreenje, Njegov poziv, Njegovu ljubav,

Njegovu milost, Njegovu pravednost, Njegov ivot, Njegovu snagu,Njegovu nepromjenjivu vjernost, i Njegova obeanja kao temelj,garanciju, i sigurnost naega spasenja. Svi moemo zajedno sPavlom izjaviti: Znam komu sam vjerovao i siguran sam da Onmoe sauvati povjereno mi blago do onoga Dana (2 Tim 1:12).

RADOST SPASENJA

Promotrili smo svjesnost naega spasenja, odnosno, kako znamo



18/45

da smo spaeni. Takoer smo vidjeli sigurnost naega spasenja,

odnosno, kako nikada ne moemo izgubiti svoje spasenje. No, je lito dovoljno? Naalost, mnogi krani zadovoljni su time da idusamo ovoliko daleko imaju spasenje, ali vrlo malo radosti iliuitka tog spasenja.

Na prijatelj s milijunima u banci moe imati svjesnost daje bogat, i moe imati sigurnost,znajui da je njegov polog sigu-ran. No, ako nikada ne potroi ni novia i zadovoljan je ivei

prosjakim ivotom, teko moemo rei da uiva to bogatstvo.Objektivno govorei on je bogat, ali u svom praktinom iskustvunema nita.

Ovo je danas stanje mnogih krana. Spaeni su, no u njiho-vom svakodnevnom ivotu posjeduju malo iskustva neistraivogKristovog bogatstva (Ef 3:8). Ipak, Boja namjera je ne samo daimamo Krista, ve i da Ga uivamo, ak do vrhunca (Iv 10:10; Fil

4:4). Normalno stanje kranina je da klie od veselja neizreci-vom i proslavljenom radou (1 Pt 1:8).

Meutim, gotovo svaki od nas e priznati da ima trenutaka,ak mnogo trenutaka, kada nemamo ovu radost koja se izlijeva iznas. Znai li to da smo izgubili svoje spasenje? Apsolutno ne!Nae spasenje temelji se na Bogu, a ne na nama. Iako ne moemoizgubiti nae spasenje, moemo izgubiti radost toga spasenja.

Gubitak radosti

to je to, dakle, to uzrokuje da ponekad izgubimo svojuradost? To je ponajprije grijeh. Radost ovisi o naem neprekinu-tom zajednitvu s Bogom, no na grijeh nas razdvaja od Njega iuzrokuje da On sakrije Svoje lice (Iz 59:1-2).

Drugo je: aloenje Duha Svetoga (Ef 4:30). Kada smo spaeni,postanemo hram Boji i Njegov Duh stanuje u nama (1 Kor 6:17,19; Rim 8:9, 11, 16). Ovaj Duh unutar nas nije sila ili stvar,nego iva Osoba, sam Isus Krist (1 Kor 15:45; 2 Kor 3:17; 13:5).Poput svake ive osobe, On ima osjeaje i stavove. Stoga, kadagovorimo ili inimo stvari koje su suprotne Njemu, On se oalostiu nama. Kada je Duh Sveti oaloen, na duh, koji je zdruen sNjim (1 Kor 6:17), oalosti se, i mi izgubimo svoju radost.



19/45

Odravanje radosti

Nae spasenje je nepomino poput stijene, no radost naegaspasenja je kao njeni cvijet lako smeten laganim povjetarcem.Dakle, to je neto to moramo kultivirati i njegovati. to ondamoemo uiniti kako bismo odrali ovu radost?

Prvo, moemo ispovjediti svoje grijehe (1 Iv 1:7, 9). Kada ispov-jedimo Gospodinu svoje prijestupe, Njegova krv nas isti i naezajednitvo s Njim biva obnovljeno. Nakon to je David sagrijeio,

molio je: Vrati mi radost svoga spasenja (Ps 51:14). Nemapotrebe ekati. Dragocjena Kristova krv nas isti od svakoga gri-

jeha.Drugo, moemo uzeti Rije Boju kao nau hranu. Jeremija je

rekao: Kad mi dooe rijei tvoje, ja sam ih gutao: rijei tvojeushitie i obradovae srce moje (Jr 15:16). esto otkrijemo danakon itanja i molitve nad Bojom Rijeju, nae srce poigrava od

uitka. Nijedan izgladnjeli ovjek nije sretan. Isto tako, mi nebismo trebali ostati izgladnjeli krani. Trebamo se neprestanohraniti i gostiti Bojom Rijeju (Mt 4:4).

Tree, moemo se moliti. esto nakon to otvorimo svoje srce igovorimo Gospodinu, osjeamo duboku radost i osvjeenje. Izaija56:7 kae da e nas On: ...razveseliti u svojem Domu molitve.Prava molitva nije recitiranje naih omiljenih rijei i fraza ona

je izlijevanje naega srca i duha Gospodinu.Isus je rekao: Molite i primit ete da vaa radost bude pot-

puna! (Iv 16:24). Prava molitva je uivajua i oslobaajua.Konano, moemo imati zajednitvo. Najvei uitak za kra-

nina je da bude zajedno s onima koji vole i uivaju Krista. Nemaljudskih rijei koje mogu izraziti slatkou koju doivljavamokada Ga slavimo i zajedno priamo o Njemu. Prva Ivanova 1:3-4kae: da i vi imate s nama zajednitvo. A nae je zajednitvo sOcem i Sinom njegovim Isusom Kristom. Mi vam ovo piemo danaa radost bude potpuna. Pravo zajednitvo nije dunost, negouitak najvea radost na zemlji.

Dakle, imamo svjesnost, sigurnost i radost naega spasenja.Slava Mu za takvo potpuno spasenje!



20/45

TREE POGLAVLJE

DRAGOCJENA KRISTOVA KRV

Kako bi odrao svoj fiziki ivot treba odreene temeljnestvari kao to su voda, kisik, hrana, odjea i sklonite. Uz to, tvojetijelo zahtijeva odreenu koliinu bjelanevina, vitamina, i mine-rala. Bez svega toga tvoj bi fiziki ivot umro ili bi barem mnogopatio.

Isto tako je i s tvojim duhovnim ivotom. Tvoj duhovni ivot,ba kao i tvoj fiziki ivot, zahtijeva odreene temeljne elemente.Oni su esencijalni. Otkrit e da je bez njih teko preivjeti kaokranin u svijetu koji ne poznaje Krista. Jedan od ovih temeljnihelemenata je Kristova krv.

Zato treba Kristovu krv? Zato to, u sutini, pali ovjek imatri temeljna problema. ak i kao kranin, ti jo uvijek nosi sasobom pali ljudski ivot. Stoga dan za danom jo uvijek moe biti

optereen s tri problema.Ova tri problema upliu tri stranke: Boga, tebe i Sotonu.Spram Boga esto osjea odvojenost, esto osjea krivnju unu-tar sebe, a od Sotone esto osjea optubu. Ovo troje: odvojenostod Boga, osjeaji krivnje i optuba od Sotone mogu biti tri velikaproblema u tvom kranskom ivotu. Kako se mogu nadvladati?Samo Kristovom krvlju.

ODVOJENOST OD BOGA

Kada je Adam sagrijeio u edenskom vrtu, istog trena sakriose od Boga. Prije nego je Adam sagrijeio, uivao je Boga i nepre-kidno je bio u Njegovoj prisutnosti. No, nakon to je sagrijeio,sakrio se. Grijeh uvijek rezultira u odijeljenju od Boga.

Ovo moe doivjeti ak i kao kranin. Nakon to poini nekimali grijeh, osjea veliki jaz izmeu sebe i Boga. Zato to je Bog


21/45

pravedan, ne moe prihvatiti grijehe. Prorok Izaija je rekao: Ne,

nije ruka Jahvina prekratka da spasi, / niti mu je uho otvrdlo dane bi uo, / nego su opaine vae jaz otvorile / izmeu vas i Bogavaega. / Vai su grijesi lice Njegovo zastrli, / i On vas vie neslua. (Iz 59:1-2).

Nakon to je Adam sagrijeio, Bog nije rekao: Adame, to si touinio? Nego radije, Bog je rekao: Adame, gdje si? Drugim rije-ima, Bog nije toliko zabrinut za grijehe koje bi ti mogao uiniti,

koliko s injenicom da te tvoji grijesi razdvajaju od Njega. Bog tevoli, no On prezire tvoje grijehe. Dok god tvoji grijesi ostaju, Bogmora ostati udaljen. U takvom stanju, osjea se udaljeno odBoga. Da Bog doe, grijesi moraju otii.

Postoji samo jedna stvar u itavom svemiru koja moe uklo-niti grijehe: dragocjena Kristova krv. Nijedna koliina molitve,nijedna koliina jecanja, nikakav obred, nikakva pokora, nijedno

obeanje da se ini bolje, nikakav osjeaj krivnje, ni period ekanja,ne, nita, samo dragocjena Kristova krv moe ukloniti grijehe.Hebrejima 9:22 kae da bez prolijevanja krvi nema oprotenja.

Ovo je slikovito prikazano u Knjizi Izlaska. Moda su neki oddjece Izraelove bili jednako greni kao i Egipani. Ipak, kada jeBog poslao Svog anela da ubije svu prvoroenu djecu u zemljiegipatskoj, nije rekao: Kada vidim vae dobro ponaanje, zaobii

u vas. Bog nije zahtijevao da se djeca Izraelova mole, ine pokoruili da obeaju da e se dolino ponaati. Ne, Bog im je zapovjedioda zakolju pashalno janje i pokrope krvlju svoje nadvratnike ioba dovratnika. Rekao je, Gdje god spazim krv, proi u vas (Izl12:13). Bog nikada nije pogledao da vidi kakvi su ljudi u kui;kada je vidio krv, jednostavno je proao.

To pashalno janje bilo je slika Krista. Kada je Ivan Krstitelj

prvi put vidio Gospodina izjavio je: Evo Jaganjca Bojeg kojiuzima grijeh svijeta! (Iv 1:29). Isus je Jaganjac Boji. Njegovomdragocjenom krvlju svi tvoji grijesi bili su uzeti.

to dakle treba uiniti kada sagrijei i osjea se daleko odBoga? Treba jednostavno ispovjediti taj grijeh Bogu i vjerovatida je Isusova krv uklonila taj grijeh. Prva Ivanova 1:9 kae: Akopriznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit e namgrijehe i oistiti nas od svake nepravednosti. Kada ispovjedi



22/45

svoje grijehe, istog trena sva udaljenost izmeu tebe i Boga je

nestala.Ne brini se u tom trenutku ni o kakvom osjeaju ili nedostatkuosjeaja. Kristova krv je prije svega za Boje zadovoljstvo, a ne zatvoje. Zapamti, Bog je rekao: Gdje god spazim (On, ne ti) krvU noi Pashe, djeca Izraelova bila su unutar kue dok je janjetovakrv bila izvana. Unutar kue, oni nisu mogli vidjeti krv; no ipak,imali su mir znajui da je Bog zadovoljan tom krvi.

Jednom godinje, na dan Pomirenja, Veliki sveenik je samuao u Svetinju nad svetinjama da pokropi krv po Pomirilitu(Lev 16:11-17). Nikome nije bilo dozvoljeno da gleda. To je slikaKrista koji je, nakon Svoga uskrsnua, otiao u nebesko Prebiva-lite i pokropio Svoju vlastitu krv pred Bogom kao pomirenje zatvoje grijehe (Heb 9:12). Nitko danas ne moe pogledati u nebesa ividjeti tu krv. No ipak, ona je tamo. Tamo je, govori za tebe (Heb

12:24) i zadovoljava Boga u tvoju korist. Bez obzira to ne moevidjeti krv, moe vjerovati u njenu uinkovitost. Ova krv rijeavatvoj problem spram Boga.

Ako Bog cijeni krv Kristovu dovoljno da ukloni tvoje grijehe,moe li ti uiniti isto? Ili zahtijeva uz nju neke dobre osjeaje?Moe li tvoj zahtjev biti vii nego Boji? Ne, jednostavno moraispovjediti: O Boe, hvala Ti to je Kristova krv uzela sve moje

grijehe. Ako si Ti sretan s krvlju, onda sam takoer i ja sretan.

KRIVNJA U TVOJOJ SAVJESTI

Sljedei kritian problem ovjeka je u njemu samom. Unutarnjega, u njegovoj savjesti, postoji teki teret krivnje. Koliko jemnogo mladih ljudi danas optereeno krivnjom! Krivnja je velikiovjekov problem.

S jedne strane, grijesi vrijeaju Boga, a s druge strane, onei-uju nas. to je krivnja? Krivnja je mrlja grijeha na tvojojsavjesti. Kada si mlad, tvoja savjest je samo malo zamrljana. Nokako odrasta, ove neistoe se nakupljaju. Poput prozora kojise nikada ne opere, savjest postaje sve tamnija i tamnija, dokkonano moe prodrijeti samo malo svjetla.

Nijedan deterdent, sredstvo za ienje ili tekuina ne moguoprati neistou krivnje u tvojoj savjesti. ak ni nuklearna bomba

DRAGOCJENA KRISTOVA KRV 21


23/45

ne moe opustoiti ovu neistou; ne, tvoja savjest zahtijeva neto

mnogo monije od toga, tvoja savjest treba dragocjenu Kristovukrv.Hebrejima 9:14 kae: koliko e vie krv Kristaoistiti

nau savjest od mrtvih djela da sluimo ivomu Bogu? Kristovakrv je dovoljno mona da oslobodi ili oisti tvoju savjest od svakeljage krivnje.

Kako Kristova krv uklanja krivnju iz tvoje savjesti? Pretpos-

tavimo da dobije prometnu kaznu za parkiranje na ploniku.Ima tri problema: prvo, prekrio si zakon; drugo, duguje vlastinovanu globu; i tree, ima listi prometne kazne da te podsjetina izdatak. Pretpostavimo da si bez ijednog novia i nemogueti je platiti izdatak. Ne moe samo baciti listi, jer policija imakopiju i progonit e te ako ne plati. Ima pravi problem.

Ovo je slika onoga to se dogodi kada god sagrijei. Prvo,

prekrio si Boji Zakon; odnosno, uinio si neto to vrijea Boga.Drugo, duguje neto Bojem Zakonu. Rimljanima 6:23 kae da jeplaa grijeha smrt. Ovo je vie nego ogromni izdatak, za tebe

je nemogue da ga plati. I tree, ima krivnju u svojoj savjesti,prometni listi u svom depu, kao neprestani podsjetnik tvojegaprekraja.

No sada, evo dobre vijesti. Kada je Isus umro na kriu, Nje-

gova smrt je za tebe potpuno susrela sve zahtjeve Bojeg Zakona.Drugim rijeima, tvoj dug grijeha je plaen. Slava Gospodinu!Isus Krist je, kroz Svoju smrt na kriu, platio sve!

Sada su dakle rijeena prva dva problema: Bog vie nije uvri-jeen i dug grijeha je potpuno plaen. No, to je s tvojom savjeu?Teina krivnje, poput listia prometne kazne, ostaje kao dokaztvog grijeha.

To je trenutak kada Kristova krv isti tvoju savjest. Zato to jeKristova krv platila dug grijeha, Njegova krv sada moe obrisatizabiljeku toga duga. Ba kao i kada je kazna plaena, prometnilisti moe biti iskidan i baen, isto tako se moe izbrisati svakakrivnja na tvojoj savjesti.

Ovo je tako lako za iskusiti. Kad god sagrijei i osjeti krivnjuiznutra, jednostavno se moe otvoriti Bogu i izmoliti neto poputovoga: O Boe, oprosti mi za ono to sam danas uinio. Hvala Ti,



24/45

Gospodine, Ti si na kriu umro za mene i platio za ovaj grijeh koji

sam poinio. Gospodine, vjerujem da si oprostio ovaj grijeh.Upravo sada uzimam Tvoju dragocjenu krv da oisti moju savjestod bilo kakve neistoe krivnje. Sjeti se 1 Ivanove 1:9: Ako priz-najemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit e namgrijehe i oistiti nas od svake nepravednosti., kako i Psalam103:12 kae: Kako je istok daleko od zapada, / tako udaljuje odnas bezakonja naa. Tko moe rei koliko je istok daleko od

zapada? Na isti nain, kada ispovjedi svoje grijehe, Bog ih zauvi-jek uklanja daleko od tebe. Oni vie nisu povezani s tobom. Zbogtoga moe biti spokojan u svojoj savjesti.

Kada Bog oprata, On zaboravlja. Ne misli nakon to je Bogoprostio tvoje grijehe, da se jednoga dana moe vratiti i podsjetitite opet na njih. Ne, to se tie tvojih oprotenih grijeha, Bog imavrlo kratko pamenje. Ponekad ti moe imati bolje pamenje od

Boga. Moe li Bog uistinu zaboraviti? Ovo kae Jeremija 31:34:...jer u oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih neu viespominjati. Ako Bog zaboravlja tvoje grijehe i ti ih moe zabora-viti. Ne podsjeaj Boga na ono to je ve zaboravio.

Krist je umro gotovo prije dvije tisue godina. Njegova krv seve prolila i dostupna je dvadeset i etiri sata na dan da oistitvoju savjest. Kada god sagrijei, nema potrebe ekati. ekanje

ne poboljava snagu krvi. Krv je svemona. Gdje god da jesi, u bilokoje doba dana, ako osjeti krivnju u svojoj savjesti, samo uzmidragocjenu krv. Blaen onaj kome je grijeh otputen, / Blagoovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju (Ps 32:1-2). Problemkrivnje rijeen je kroz dragocjenu Kristovu krv.

OPTUBA OD SOTONE

Meutim, ponekad nakon to ispovjedi i primjeni krv, modanastavi imati neki lo osjeaj iznutra. Znai li to da tvoj grijehnije oproten? Ili da Kristova krv ne djeluje? Ili da je neto daljnjepotrebno? Mora odgovoriti: Apsolutno ne!

Odakle, dakle, dolaze ti loi osjeaji nakon to si ispovjedio iprimjenio krv? Njihov izvor je Boji neprijatelj, Sotona. Kakobismo ovo razumjeli moramo vidjeti tko je Sotona i to ini.

Sotona je avao, to u orginalnom jeziku Biblije znai



25/45

tuitelj. Stoga, Otkrivenje 12:10 odnosi se prema njemu kao

tuitelju nae brae,koji ih je optuivao dan i no pred naimBogom. Sotona, Boji neprijatelj, provodi veinu svog vremenaoptuujui dan i no Boje ljude. To je njegov posao. Naravno, Bogga nije traio da to ini, ve je on na sebe uzeo to da neprestanooptuuje Boje ljude.

Ovo je otkriveno u prii o Jobu. Job je bio pravedan ovjek kojise bojao Boga (Job 1:1). Ipak, zabiljeeno je da se Sotona pojavio

pred Bogom kako bi optuio Joba pred Njim. Rekao je, Zar se Jobuzalud Boga boji?Blagoslovio si djelo ruku njegovih, stoka muse namnoila po zemlji. Ali, prui jednom ruku i dirni mu u dobra:u lice e te prokleti (Job 1:9-11). Drugim rijeima, Sotona jeoptuio Joba da se bojao Boga samo zato to ga je Bog blagoslovio.Sotona je tvrdio da je Bog potkupio Joba i da ako bi Bog uzeo svoJobovo bogatstvo, Job bi prokleo Boga. Ovo prikazuje Sotonino

optuivanje u duhovnom podruju.U Knjizi Zaharije, Joua, Veliki sveenik, stajao je pred

Bogom, a Sotona mu je stajao s desna da ga tui (3:1). Joua jebio odjeven u prljave haljine (stih 3). To govori o njegovom siro-manom, grenom stanju. Koliko esto tvoje jadno stanje dajeSotoni priliku da te optuuje. To govori da Sotona nije samo Bojineprijatelj, on je takoer i tvoj neprijatelj. Kada god prie k

Bogu, Sotona se opire tvome pristupanju optuujui te.Nita kranina duhovno ne osakauje toliko kao optuba.

Kada god slua Sotoninu optubu, bespomoan si. To je kao da jesva snaga istekla iz tvog duha. Kranin pod optubom pronalazida je teko imati zajednitvo s drugima i jo tee mu se moliti.Osjea se kao da ne moe pristupiti Bogu.

To je neprijateljeva prepredenost. On se nikada ne pojavljuje u

crvenom odijelu s vilama viui, Ja sam avao! Sada u te osu-diti! On je mnogo pametniji od toga. On te optuuje iznutra i akte prevarom uvede u razmiljanje da su njegove optube Bojigovor.

Kako moe razlikovati izmeu Bojeg istinskog prosvjetljenjau svojoj savjesti i Sotonske optube? Ponekad je teko, no postojetri naina:

Prvo, Boje svjetlo te opskrbljuje, dok te Sotonina optuba



26/45

iscrpljuje. Kada Bog govori u vezi tvojih grijeha, moe se osjeati

vrlo razotkriveno i ranjeno. Meutim, takoer si opskrbljen iohrabren da prie blie Bogu i uzme Kristovu krv. Sotonineoptube su s druge strane potpuno negativne. to ih vie slua,tee se moli. Osjea se prazno i obeshrabreno.

Drugo, Boji govor je uvijek odreen, dok je Sotonina osudapoprilino esto (iako ne uvijek) openita. Ponekad moe bitizaveden razmiljanjem da si samo umoran, ili da si imao teak

dan. Neki drugi put, moe imati samo openiti dojam da nisiispravan s Bogom. No, kada istrai svoju savjest, ne pronalazinikakav odreeni grijeh koji bi uzrokovao da bude odijeljen odBoga. Ili se moe probuditi s openitim osjeajem depresije iliosjeajem nelagode prema Bogu. Svi ti openiti osjeaji osude kojinemaju oiti izvor u grijehu od Sotone su, te trebaju biti odbaeni.Kada Bog govori, On je odreen i pozitivan. Ali, kada Sotona

govori, on je esto openit i negativan.Tree, bilo kakav nelagodni osjeaj koji ostaje nakon to ispov-

jedi i uzme krv od Sotone je. Nikada nema potrebe ispovjediti iuzeti krv nanovo. Boji zahtjev zadovoljava se krvlju samo jed-nom, ali Sotona nikada nije zadovoljan. On bi te htio vidjeti kakose uvijek iznova ispovjeda. Izreke 27:15 kau: Streha to pro-kinjava za estoke kie / i svadljiva ena jedno su te isto.

Sotonine optube su takvekao streha koja i svadl -jiva ena nee ti dopustiti da zaspi. No, Boji govor je drukiji.Kada ispovjedi i primjeni ienje krvlju, Bog je istoga trenazadovoljen. Bilo kakav daljnji glas je Sotonin.

Ako ispovjedi svoj grijeh i uzme dragocjenu krv, no ipak teneka nelagoda nastavi muiti iznutra, treba se istog trena pres-tati moliti. Ne ispovjedaj se vie. Radije, okreni se izvoru optube

i reci neto poput ovoga: Sotono, ja sam ispovjedio svoj grijehBogu. On je oprostio moj grijeh, i krv Isusa Krista oistila me jeod njega. Ova nelagoda koju upravo sada osjeam nije od Boga;ona je od tebe i ja je odbijam! Sotono, sada mora gledati u Kris-tovu krv. Ta krv odgovara na svaku od tvojih optubi. Pokuajgovoriti Sotoni na ovaj nain. Kada upotrijebi krv na ovaj nain,Sotona je poraen i on to zna. Otkrivenje 12:10-11 kae: jer jezbaen tuitelj nae brae...Oni su ga pobijedili Janjetovom krvi i


prokinjava


27/45

rijeju svoga svjedoanstva. Rije tvoga svjedoanstva tvoja je

izjava da te je krv Isusa Krista oistila od svakoga grijeha i daje ta krv porazila Sotonu. Kada odvano govori na ovaj nain,Sotonine optube su pobjeene.

Kranski ivot je odreena vrsta ratovanja. Sotona, vaprotivnikobilazi kao riui lav, traei koga da prodere (1 Pt5:8). Za ovo ratovanje treba prikladna oruja. Jedno vano orujekoje mora upotrijebiti je krv Kristova.

SVAKODNEVNI IVOT PUN BOJE PRISUTNOSTI

Snagom dragocjene Kristove krvi, mogue je za kranina datren za trenom ivi u Bojoj prisutnosti. Kada god bi neki maligrijeh doao frustrirati tvoje zajednitvo s Bogom, moe gaodmah ispovjediti i uzeti Gospodinovu prevladavajuu krv. Istogatrena zajednitvo je obnovljeno. Zato bi gubio vrijeme? Kristova

krv dostupna je tren za trenom, dan za danom. Nikad ne moeiscrpiti snagu ienja Kristove krvi. Njegova krv nije samo spo-sobna oistiti svaki proli grijeh, nego takoer i svaki grijeh kojibi ikada mogao poiniti.

Snagom dragocjene Kristove krvi moe uivati savjest koja jeslobodna od tereta krivnje. Zbog ovoga moe odvano priiGospodinu. Pristupajmo k njemu iskrena srca i sa sigurnim uv-

jerenjem poto smo oistili srca od zle savjesti (Heb 10:22).Kristovom krvi tvoja savjest moe biti slobodna od krivnje. Kaosvjee oprani prozor, ona moe biti ista, svjea i puna svjetla.

Konano, snagom Kristove krvi, moe pobijediti svaku Soto-ninu optubu. Iako njegove optube mogu biti snane, krv Kris-tova je snanija. Odgovara na svaku od njih. Ova krv tvoje jeoruje. S ovim orujem ne moe nikada biti poraen od Sotone;tovie, on e biti poraen od tebe.

Kako draga i kako dragocjena je Kristova krv! Njegovom krvimoe ivjeti u Bojoj prisutnosti dan za danom.

Ako u svjetlu ivimo, kao to je on u svjetlu, u zajednicismo jedan s drugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, isti

od svakoga grijeha.

(1 Iv 1:7)



28/45

ETVRTO POGLAVLJE

ZAZIVANJE GOSPODINOVA IMENA

Koje je znaenje zazivanja Gospodinova imena? Neki kranimisle da je zazivati Gospodina isto to i moliti Mu se. Da, zazi-vanje je odreena vrsta molitve, no nije samo molitva. Hebrejskarije za zazivanje znai zvati, vapiti, klicati. Grka rije za zazi-vanje znai zazivati osobu, zvati osobu po imenu. Drugim rije-ima, zvati osobu glasno, imenujui je. Iako molitva moe bititiha, zazivanje mora biti ujno.

Dvojica starozavjetnih proroka pomau nam uvidjeti to znaizazivati Gospodina. Jeremija nam kae da zazivanje Gospodinaznai vapiti Mu i doivjeti duhovno disanje. I tada zazvah tvojeime, Jahve, iz najdublje jame. Ti ou moj glas: ne zaepljuj uisvoje na vapaje [uzdahe] moje. (Tu 3:55-56). Izaija nam takoerkae da je nae zazivanje Gospodina na vapaj Njemu. Evo, Bog

je spasenje moje, uzdam se, ne bojim se vie, jer je Jahve snagamoja i pjesma, on je moje spasenje. I s radou ete crpsti vodu izizvora spasenja. Rei ete u dan onaj: Hvalite Jahvu, prizivajteime njegovo!Pjevajte JahviKliite i radujte se, stanovnici Siona,

jer je velik meu vama Svetac Izraelov (Iz 12:2-6). Kako Bogmoe postati nae spasenje, naa snaga, i naa pjesma? Kakomoemo radujui se crpsti vodu iz izvora spasenja? Na nain da

zazovemo Njegovo ime, slavimo Gospodina, pjevamo Mu himnu,viemo i kliemo. Sve ovo odgovara zazivanju spomenutom ustihu 4!

ZAZIVANJE GOSPODINOVA IMENA U STAROM ZAVJETU

Zazivanje Gospodina zapoelo je u treoj generaciji ljudskevrste sa Enoom, etovim sinom (Post 4:26). Ova povijest zazi-vanja Gospodinova imena nastavila se kroz Bibliju s Abrahamom


29/45

(Post 12:8), Izakom (26:25), Mojsijem (Pnz 4:7), Jobom (Job 12:4),

Jabesom (1 Ljet 4:10), Samsonom (Suci 16:28), Samuelom (1 Sam12:18), Davidom (2 Sam 22:4), Jonom (Jona 1:6), Ilijom (1 Kr18:24), i Jeremijom (Tu 3:55). Ne samo da su starozavjetni svetizazivali Gospodina, oni su ak i prorokovali da e drugi zazivatiNjegovo ime (Joel 3:5; Sef 3:9; Zah 13:9). Iako mnogi poznaju Joe-lovo prorotvo o Duhu Svetom, nema mnogo onih koji su obratilipanju na injenicu da primanje izlivenog Duha Svetog zahtijeva

nae zazivanje Gospodinova imena. S jedne strane, Joel je proro-kovao da e Bog izliti Svoga Duha; s druge strane, prorokovao jeda e ljudi zazivati Gospodinovo ime. To prorotvo bilo je ispu-njeno na dan Pedesetnice (Dj 2:17a, 21). Boje izlie treba nausuradnju zazivanjem Njegova imena.

PRAKTICIRALO SE OD NOVOZAVJETNIH VJERNIKA

Zazivanje Gospodinova imena prakticiralo se od novozavjetnihvjernika poinjui od dana Pedesetnice (Dj 2:21). Dok je Stjepanbio kamenovan do smrti, zazivao je Gospodinovo ime (Dj 7:59).Novozavjetni vjernici prakticirali su zazivanje Gospodina (Dj9:14; 22:16; 1 Kor 1:2; 2 Tim 2:22). Savao iz Tarza primio je auto-ritet od sveenikih glavara da svee sve koji zazivaju Gospodi-novo ime (Dj 9:14). To pokazuje da su svi rani sveti bili zazivatelji

Isusa. Njihovo zazivanje Gospodinova imena bio je znak, obiljejeda su bili krani. Ako mi postanemo oni koji zazivaju Gospodi-novo ime, nae zazivanje e nas obiljeiti kao krane.

Apostol Pavao isticao je vanost zazivanja kada je napisaoposlanicu Rimljanima. Rekao je, Ali nema razlike izmeu idovai Grka; isti je Gospodin sviju, bogat za sve koji ga zazivlju, jer:Tko god zazove ime Gospodnje, spasit e se (Rim 10:12-13).

Pavao je takoer govorio o zazivanju Gospodina u 1 Korinanimakada je napisao rijei, sa svima koji ma gdje zazivlju ime Gospo-dina naega Isusa Krista, Gospodina i njihova i naega (1 Kor1:2). tovie, u 2 Timoteju rekao je Timoteju da tei za duhovnimstvarima zajedno s onima koji istoga srca zazivaju Gospodina(2:22). Po svim ovim stihovima moemo vidjeti da su u prvom sto-ljeu krani jako puno prakticirali zazivanje Gospodinova imena.Stoga, kroz Stari Zavjet, kao i u ranim danima kranskoga doba,



30/45

sveti su zazivali Gospodinovo ime. Kako je alosno to je to tako

dugo vremena odbaeno od veine krana. Vjerujemo da danasGospodin eli obnoviti zazivanje Svoga imena i nae praktici-ranje, kako bismo uivali bogatstva Njegova ivota.

SVRHA ZAZIVANJA

Zato trebamo zazivati Gospodinovo ime? ovjek treba zazvatiGospodinovo ime kako bi bio spaen (Rim 10:13). Nain tihe

molitve pomae ljudima da budu spaeni, no ne tako bogato. Nainglasnog zazivanja pomae ljudima da budu spaeni na bogatijii potpuniji nain. Dakle, trebamo ohrabriti ljude da se otvore izazovu ime Gospodina Isusa. Psalam 116 nam govori da moemoimati dionitvo u Gospodinovom spasenju zazivajui Ga: Uzet uau spasenja, i zazvat u ime Jahvino (stih 13). U ovom jednompsalmu, zazivanje Gospodina je spomenuto etiri puta (stihovi 2,

4, 13, 17). Kao to smo vidjeli ranije, nain da crpimo vodu izizvora spasenja je da zazovemo Gospodinovo ime (Iz 12:2-4).Mnogi krani nikada nisu zazvali Gospodina. Ako nikada nisizazvao, ak i klicao pred Gospodinom, sumnjivo je da si uivaoGospodina na bogat nain. Prizivajte ime njegovo!Kliite iradujte se (Iz 12:4, 6). Probaj klicati pred Njim. Ako nikada nisiuzvikivao o onome to je Gospodin tebi, probaj. to vie uzvikuje:

O Gospodine Isuse, tako si mi drag!, vie e biti osloboen odsvoga ja i ispunjen Gospodinom. Tisue svetih bili su osloboenii obogaeni kroz zazivanje Gospodinova imena.

Jo jedan razlog za zazivanje Gospodina je da bude spaen odtjeskobe i nevolje (Ps 17:6; 118:5; Ps 50:15; 86:7; 81:8), od tuge iboli (Ps 116:3-4). Ljudi koji su se prepirali protiv zazivanja Gospo-dina nali su se kako Ga zazivaju kada su bili podloni odreenoj

nevolji ili bolesti. Kada su nai ivoti slobodni od nevolje, moemose prepirati protiv zazivanja Gospodina. Meutim, kada nevoljadoe, nitko nam nee morati rei da Ga zazovemo; zazvat emospontano.

Takoer, nain za nas da sudjelujemo u Gospodinovom obila-tom milosru je da Ga zazovemo. to Ga vie zazivamo, vieuivamo Njegovo milosre (Ps 86:5). Razlog vie da zazivamoGospodina je da primimo Duha (Dj 2:17a, 21). Najbolji i najlaki

ZAZIVANJE GOSPODINOVA IMENA 29


31/45

nain da budemo ispunjeni Duhom Svetim je da zazovemo ime

Gospodina Isusa. Duh je ve bio izliven. Jednostavno Ga trebamoprimiti zazivanjem Gospodina.Izaija 55:1 kae: O svi vi koji ste edni, doite na vodu; ako

novaca i nemate, doite. Bez novaca i naplate kupite vina i mli-jeka! Koji je nain da jedemo i pijemo Gospodina? Izaija namdaje nain u stihu 6 istoga poglavlja: Traite Jahvu dok se moenai, zovite ga dok je blizu. Dakle, nain da jedemo duhovnu

hranu za nae zadovoljstvo je da traimo Gospodina i zazivamoNjegovo ime.Rimljanima 10:12 kae da je Gospodin bogat za sve koji Ga

zazivlju. Nain da uivamo Gospodinova bogatstva je da Ga zazo-vemo. Gospodin nije samo bogat, nego i blizu i dostupan, zato to

je On ivot-dajui Duh (1 Kor 15:45b). Kao Duh, On je sveprisu-tan. Moemo zazivati Njegovo ime u bilo koje doba i na bilo kojem

mjestu. Kada Ga zazovemo, On nam dolazi kao Duh, i mi uivamoNjegova bogatstva.Prva Korinanima je poslanica o uivanju Krista. U poglavlju

dvanaest Pavao nam govori kako Ga uivati. Nain za uivanjeGospodina je da zazovemo Njegovo ime (12:3; 1:2). Kada god zazo-vemo Gospodine Isuse, On dolazi kao Duh, i mi pijemo od Njega(12:13), ivot-dajueg Duha. Ako zazovem ime neke osobe, i ako je

ona stvarna, iva, i prisutna, ta osoba e doi k meni. GospodinIsus je stvaran, iv i prisutan! On je uvijek dostupan. Kada godGa zazovemo, On dolazi. eli li uivati Gospodinovu prisutnostsa svim Njegovim bogatstvima? Najbolji nain za iskusiti Nje-govu prisutnost sa svim Njegovim bogatstvima je da zazovemoNjegovo ime. Zazivaj Ga dok se vozi auto-putom ili dok si naposlu. Moe zazivati gdje god i u bilo koje doba. Gospodin ti je

blizu i bogat je za tebe.Zazivanjem Gospodinova imena mi se takoer moemo probu-

diti. Izaija 64:6 kae: Nikoga nema da tvoje ime prizove, da seprobudi i osloni o tebe. Kada osjeamo da smo dolje ili nisko,moemo se podii i probuditi zazivanjem imena Gospodina Isusa.

KAKO ZAZIVATI

Kako emo zazivati Gospodina? Moramo Ga zazivati istoga



32/45

srca (2 Tim 2:22). Nae srce, koje je izvor naeg zazivanja, mora

biti isto, ne traei nita drugo osim samoga Gospodina. Takoer,moramo zazivati istih usana (Sef 3:9). Moramo paziti na nagovor, jer nita ne oneiuje nae usne vie nego rasputeni raz-govor. Ako su nae usne neiste zbog rasputenog razgovora, bite nam teko zazvati Gospodina. Zajedno sa istim srcem i istimusnama, trebamo imati otvorena usta (Ps 81:11). Moramo irokootvoriti naa usta da zazovemo Gospodina. tovie, moramo se

zajedno sastajati s nakanom da zazivamo Gospodina. DrugaTimoteju 2:22 kae: Od mladenakih strasti bjei! Tei za pra-vednou, vjerom, ljubavlju i onim to donosi spasenje, zajednos onima koji ista srca zazivaju Gospodina! Mi se trebamosastajati s nakanom da zazivamo Gospodinovo ime. Psalam 88:10kae: vapijem tebi, Jahve, iz dana u dan. Trebali bi daklesvakodnevno zazivati Njegovo ime. Nadalje, Psalam 116:4 kae:

Tada zazvah ime Jahvino: O Jahve, spasi ivot moj! Sve dokgod ivimo, trebamo zazivati Gospodinovo ime.

POTREBA ZA PRAKTICIRANJEM

Zazivanje Gospodina nije samo doktrina. To je vrlo praktino.Zazivanje trebamo vjebati svaki dan i svaki sat. Nikada nebismo trebali prestati duhovno disati. Nadamo se da e jo mnogi

Gospodinovi ljudi, pogotovo novi vjernici, poeti prakticirati zazi-vanje Gospodina. Mnogi krani dananjice otkrili su da Ga moguspoznati, da mogu biti uvedeni u snagu Njegova uskrsnua, damogu iskusiti Njegovo spontano spasenje i da mogu hodati u

jedinstvu s Njim zazivajui Njegovo ime. U svakoj situaciji, u svakodoba, zazovi: Gospodine Isuse, o Gospodine Isuse! Ako praktici-ra zazivanje Njegova imena, vidjet e da je to predivan nain za

uivanje Gospodinovih bogatstava.

ZAZIVANJE GOSPODINOVA IMENA 31


33/45


34/45

PETO POGLAVLJE

KLJU ZA ISKUSITI KRISTA LJUDSKI DUH

Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, tako nastavite uNjemu ivjeti (Kol 2:6). Primanje Krista je predivno iskustvo,ipak, ono je samo poetak, samo predokus bogatstava naegaKrista. Mnogi krani ele iskusiti sve to Krist jest i ivjeti poNjemu u svemu. Vjerujemo da e ih ova knjiica dovesti uiskustvo svakodnevnog hoda s Kristom, naim ivotom (Kol 3:4).

Zaponimo sa slikovitim prikazom. Prije ulaska u zakljuanusobu, moramo imati klju i znati kako ga upotrijebiti. Isto tako,prije nego moemo ui u stvarnost iskustva sve Kristove punine,moramo imati klju i znati kako ga upotrijebiti. Dakle, svrha oveknjiice je da istaknemo ovaj klju. Ako znamo koji je klju i kakoga upotrijebiti, posjedujemo tajnu kojom moemo otkljuati vratado iskustva sve punine ovoga bogatoga Krista koji je na ivot.

Stoga, od najvee vanosti jest klju.Vrlo vaan stih u Novom Zavjetu je 1 Solunjanima 5:23: A

sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno posveti! I neka se cijelovae bie duh, [grki: i] duai tijelo sauva besprijekorno zadolazak Gospodina naeg Isusa Krista! ovjek ima tri dijela:duh, duu i tijelo, Ovo su tri razliita i odvojiva dijela jednogljudskog bia.

Lagano je uvidjeti razliku izmeu tijela i due. Svatko zna dasu ova dva dijela razliita. No, nije jednostavno za krane razli-kovati duu od duha. Zapravo, mnogi misle da su duh i duaidentini. No, u gore navedenom stihu Boji Duh jasno izjavljuje usvojoj Rijei da postoje tri dijela ovjeka. Ovi dijelovi spojeni su sdva veznika: duh [grki: i] dua i tijelo.

Sljedei stih koji nam pokazuje razliku izmeu duha i due jeHebrejima 4:12: Uistinu je iva i djelotvorna rije Boja. Ona


35/45

je otrija od svakoga dvosjeklog maa i prodire do rastavljanja

due i duha. Dua i duh nisu jedno, jer ovaj stih govori da mogubiti rastavljeni nadvoje. Dua je dua i duh je duh, i to dvoje morabiti razdvojeno.

U svemiru postoje tri razliita svijeta: fiziki, psiholoki, i du-hovni; budui da se ovjek sastoji od tri razliita dijela, on je ustanju kontaktirati ova tri razliita podruja. Prije svega, postojifiziki svijet s toliko mnogo materijalnih stvari. Mi kontaktiramo

fiziki svijet kroz pet osjetila naeg fizikog tijela: sluh, vid,njuh, okus, i osjet. Zatim, tu je duhovni svijet. Je li mogue za nasda kontaktiramo duhovni svijet sa pet osjetila naega tijela?Naravno da ne. Duhovni svijetmoe se kontaktirati samo naimduhom.U naem duhu imamo duhovni osjet kojim moemo osje-titi Boga.

Tu je takoer i psiholoki svijet, svijet koji nije niti fiziki niti

duhovni. Pretpostavimo da ti netko da veliku koliinu novaca i tisi vrlo sretan. Pripada li ta srea fizikom ili duhovnom svijetu?Srea, radost, ak i tuga pripadaju psiholokom svijetu. Rije psi-hologijadolazi od grke rijeipsiheprevedena kao duau NovomZavjetu.Psihologijajednostavno znai prouavanje due. Dakle,postoji psiholoki ili duevni svijet, u kojemu postoje tuga iradost. ovjek je stvoren u tri dijela: duh (Zah 12:1) [hebrejska

rije ovdje moe znaiti i duh i dah],dua (Lk 1:46), i tijelo (Post2:7) kako bi mogao kontaktirati tri razliita svijeta: duhovni, psi-holoki i fiziki.

Dua je takoer trodijelna. Jedan od njenih dijelova je osjeaj(Pnz 14:26; Pj 1:7; Mt 26:38); u osjeaju volimo, elimo, mrzimo iimamo radost ili tugu. Jo jedan dio due je um (Ps 139:14 [hebrej-ski:dua moja to zna]; Izr 19:2 [razboritost se odnosi na um]). U

umu imamo misli, razmatranja, ideje, i koncepte. Trei dio due jevolja (Job 7:15; 6:7; 1 Ljet 22:19) kroz koju donosimo odluke. Naaradost ili tuga neto su od osjeaja. Kada razmatramo ili promi-ljamo koristimo um. Kada donosimo odluku da uinimo odreenustvar djelujemo voljom. Um, volja, i osjeaj tri su dijela due. Umomrazmiljamo, voljom izabiremo i osjeajem volimo ili mrzimo, netonam se svia ili ne.

Kada kontaktiramo psiholoki svijet, koristimo duu, psiholoki



36/45

dio naeg bia. Princip je isti u duhovnom svijetu. Kako bi kontak-

tirali neto duhovno, moramo koristiti na duh.Dopustite da toprikaem na ovaj nain. Pretpostavimo da netko govori svojimglasom. Zvuk je stvaran, no ako ti zaepi svoje ui i namjeravavjebati svoje oi da vidi njegov glas, ne moe to uiniti. Koristipogrean organ. Ako elimo uti zvuk njegova glasa moramovjebati na sluni organ. Isti princip se primjenjuje za razliko-vanje boja. Moe imati plavu, zelenu, ruiastu, crvenu, i mnogo

drugih prelijepih boja. No, ako vjeba svoje ui da slua boje,nikada nee uivati njihovu ljepotu. Supstancije su tamo, ali ti ihne moe vidjeti zato to koristi pogrean organ.

Kako, dakle, moemo kontaktirati Boga? Koji organ koris-timo? Prvo, moramo vidjeti kakva vrsta supstancije je Bog. PrvaKorinanima 15:45, 2 Korinanima 3:17, Ivan 14:16-20, i Ivan4:24 kau nam da je Bog Duh. Moemo li kontaktirati Boga naim

fizikim tijelom? Ne! To je pogrean organ. Moemo li kontakti-rati Boga psiholokim organom, duom? Ne! To je takoerpogrean organ. Boga moemo kontaktirati samo naim duhom,zato to Bog jest Duh. Ivan 4:24 kae: Bog je Duh, i koji mu seklanjaju, moraju mu se klanjati u duhu. Ovo je vrlo vaan stih.Prvi Duh pisan je velikim poetnim slovom, odnosei se naboanski Duh samoga Boga. Drugiduhnema veliko poetno slovo

zato to se odnosi na na ljudski duh. Bog je Duh i moramo Mu seklanjati u naem duhu. Ne moemo Mu se klanjati ili Gakontaktirati s tijelom ili s duom. Budui da je Bog Duh, moramoGa kontaktirati, klanjati Mu se i imati zajednitvo s Njim unaem duhu i s naim duhom.

Pogledajmo sljedei stih u kojem su spomenuta ova dva duha.Ivan 3:6 kae: to je roeno od Duha, duh je. Znamo da smo bili

nanovo ili iznova roeni, no to to znai? To jednostavno znai daje na duh nanovo roen od Bojega Duha. to je roeno od Duha(Bojeg Duha) je duh (ljudski duh). Ovaj stih nam govori gdjesmonanovo roeni. Nismo nanovo roeni u tijelu ili u dui, nego uduhu. Kada smo povjerovali u Gospodina Isusa kao naega Spasi-telja, Boji Duh je doao u na duh. Duh Sveti oivio je na duh i unj udijelio ivot kako bi nanovo rodio na duh. U trenutku kadasmo povjerovali u Gospodina Isusa, Duh Sveti je doao s Kristom

KLJU ZA ISKUSITI KRISTA LJUDSKI DUH 35


37/45

kao ivot, da oivi i nanovo rodi na duh i od tada On prebiva u

naem duhu (Iv 4:24; Rim 8:16; 2 Tim 4:22; 1 Kor 6:17).Isus Krist je doao na ovu zemlju i ivio kao ovjek trideset itri i pol godine. Zatim je bio razapet za nae grijehe; umro je,uskrsnuo, i postao ivot-dajui Duh (1 Kor 15:45). Druga Korina-nima 3:17 kae Gospodin [Krist] je Duh. Moramo neizmjernoslaviti Krista to je On ivot-dajui Duh koji je doao u nas. Mismo stvoreni kao posude ili spremnici nainjeni od tijela, due, i

duha. Na ljudski duh je onaj u kojeg je doao Krist kao ivot-dajui Duh. Prethodni stihovi su nam pojasnili da Bog sada pre-biva u naem duhu. Meutim, zapamti da Bog u tebi nije samoBog, ve Isus Krist. Sve ono to Krist jest, to je uinio, to je ost-vario i postigao ukljueno je u ovaj ivot-dajui Duh. Sada je ovajivot-dajui Duh doao u nas i pomijean je s naim duhom,zdruujui se pritom s nama kao jedan duh (1 Kor 6:17). Slava

Mu, mi smo jedno s Gospodinom u naem duhu. Ako znamo kakose okrenuti naem duhu, moemo kontaktirati Krista. Ovo jetajna! Ovo je klju!

Nevjernici imaju samo fiziki ivot u tijelu i ljudski ili psiho-loki ivot u dui. Oni nemaju vjeni Boji ivot u svom duhu,zato to nisu primili Krista kao vjeni ivot u svoj duh. Stoga,nevjernici mogu ivjeti ili po dui ili po tijelu. Prije nego smo bili

spaeni, svi smo mi ivjeli, hodali, i imali svoje bie u dui. Alisada, nakon to smo spaeni imamo drugi ivot u sebi koji je SamKrist, i moramo nauiti ivjeti po tom ivotu. Naa potreba danas

je da se okrenemo i ivimo u drugom smjeru, odnosno, od due kduhu. Prije nego smo bili spaeni ivjeli smo po ljudskom ivotuu dui. Otkad smo spaeni moramo ivjeti po boanskom ivotu uduhu.

Uvia li sada potrebu zato se uvijek trebamo okrenutinaem duhu? Krist je u naem duhu i ako elimo susresti Kristamoramo se okrenuti naem duhu. Prije nego ita uinimo, nekudaodemo ili neto kaemo, moramo se okrenuti naem duhu. Kadabismo ovo nauili, kakvu promjenu bi doivjeli u svojim ivotima.

Ovo je uistinu predivno! Krist je Duh, mi imamo duh, i ovadva duha zdruena su kao jedan duh. Sada, okreui se naemduhu i vjebanjem ili upotrebljavanjem naega duha imamo put



38/45

da iskusimo stvarnost svega to je Krist za nas. U 1 Timoteju

4:7-8 apostol Pavao rekao nam je da se vjebamo u pobonosti.Moda neka braa imaju dnevnu tjelovjebu. To je dobro: ak je iPavao rekao da tjelovjeba donosi neto koristi. Dobra je, no samodo odreenog stupnja. Meutim, Pavao opisuje drugu vrstu gim-nastike koja je dobra zauvijek, za danas i za vjenost! Trebali bistoga vie panje posvetiti ovoj drugoj vrsti gimnastike, vjebanjunaega duha.

Kako znamo da vjebati se u pobonosti znai vjebati na duh?Promotrimo to prvo s logikog gledita. Pavao pria o dvije vrstegimnastike: jedna je vjebanje tijela, no koja je druga vjeba? Je lito vjeba uma, psiholoka ili duevna gimnastika? Oigledno je dasmo imali dovoljno ove vrste vjebe u osnovnoj koli, srednjoj kolii na fakultetu. Od ranog djetinjstva nauili smo vjebati svoj um.Predobro smo nauili vjebati taj dio naega bia. Pored vjebanja

tijela i uma, koju drugu vrstu vjebe doista trebamo? Moramospontano odgovoriti, vjebanje naeg duha.

Kao krani moramo shvatiti da za nas nije pitanje toga toemo uiniti, ve kakoemo to uiniti. Postupamo li po tijelu, podui ili po duhu? Mnoga braa i sestre jednostavno ne koriste svojduh. Oni neprestano koriste svoj um, osjeaj, volju, ili svoje fizikotijelo, ali ne svoj duh. Mi se molimo, svaamo, itamo Bibliju, pro-

miljamo, debatiramo i raspravljamo, veinom vjebajui nauduu. ak moemo i Pismo citirati iz nae due! Sada je vrijemeza nas da se vratimo naem duhu. Moramo se vratiti!

Na primjer, kada pristupimo Gospodinu u molitvi ili doemo kBojoj Rijei da Ga kontaktiramo, moramo odbaciti na duevniivot (svoje misli, svoje osjeaje, svoje elje) i okrenuti se svomduhu, kako bi Ga kontaktirali i imali zajednitvo s Njim. Nikada

ne moemo susresti Krista vjebajui sposobnosti nae due.Krist je u naem duhu, a ne u naoj dui. Moemo Ga srestiiskljuivo vjebajui svoj duh. Naravno, ne bismo trebali mislitida Gospodin zahtijeva da se odreknemo sposobnosti uma, osjeajai volje. Ne. Um, osjeaj i volja stvoreni su od Boga da se upotrijebeza Njegovu slavu. Ali, Gospodinova elja je da se odreknemo pok-varenog, Adamovskog uma, osjeaja, i volje kao centra naegaivota i dopustimo da Kristov ivot u naem duhu osvoji kontrolu



39/45

nad naim biem. Na um, osjeaj i volja bili su oteeni do te

mjere da naravni ovjek ne bi mogao nikada kontaktirati Boga iliimati zajednitvo s Njim: Zemaljski ovjek ne prima ono todolazi od Duha Bojega (1 Kor 2:14). Zato trebamo novo roenjeu naem duhu (Iv 3:6-7).

Prije spasenja bili smo sto posto pali. ivjeli smo u i po ovompalom, duevnom ivotu koji je bio potpuno protivan Bogu.Moramo nauiti da nikada vie ne inimo nita iz ovog palog

ivota, nego ivimo u potpunosti po boanskom ivotu koji je unaem duhu. Ne smijemo nikada uzeti na pali ivot u dui kaoizvor svoga ivljenja, ve boanski ivot u naem duhu. Stoga,moramo shvatiti da nisu um, osjeaj i volja oni koji se morajuodbaciti i unititi; radije,ivotdue je ono ega se moramo odrei.Moramo shvatiti da je ovajnaravni, duevni ivot ve bio stavljenna kri (Gal 2:20; Rim 6:6) i da sada moramo uzeti Krista kao svoj

ivot, no sposobnosti nae due i dalje ostaju kao instrumentiDuha, kako bi izrazili samoga Gospodina.

Mora nam biti jasno da vjebanje duha nije samo u molitvi idoticanju Boje Rijei, nego u svemu. Ako nema nikakvu potvrduili osjet u duhu, tada prestani s onim to namjerava uiniti i pre-kini ono to namjerava rei, bez obzira je li to dobro ili loe. Nesmijemo razmatrati: Je li dobro ili je li loe? Krani ne bi smjeli

ivjeti na takav nain! Nae jedino razmatranje trebalo bi biti:Jesam li ja u duhu ili u dui? inim li ovo sam po sebi ili poGospodinu? Kada koristimo izraz po Gospodinu, ne govorimo oGospodinu objektivno ve vrlo subjektivno. Obraamo se Njemukao ivot-dajuem Duhu pomijeanom s naim duhom. Moramovjebati na duh u svako doba i na svakom mjestu.

Poznavati razliku izmeu tijela i due je lako, no razabrati

duh od due poprilino je teko. Sljedea ilustracija od najvee jepomoi. Pretpostavimo da naemo neto to bismo htjeli kupiti.to vie to razmatramo sve vie osjeamo da bi to htjeli posjedo-vati. S vremenom moemo donijeti odluku da to kupimo. Osjeajse vjeba jer nam se to svia, um se vjeba zato to smo to razma-trali, i volja se vjeba zato to smo donijeli odluku da to kupimo.Cijela dua je dakle izvjebana. No, kada odemo to kupiti, netodublje unutar nas protestira i zabranjuje. To je duh. Duh je



40/45

najdublji dio u nama, najdublji dio naega itavoga bia. U svom

naem ivljenju moramo slijediti ovaj najdublji osjet u nama.Zar nije svima oito da je veina krana promaila metu? Miuvijek razmatramo to je dobro ili to je pogreno. Mislimo daako je neto pogreno, ne bismo to trebali uiniti, ali ako je netoispravno, moramo to uiniti. Ovo nije nain. Ispravno i pogrenouenje je religije. Ako se ponaamo u skladu s religijom, tadaKrist nema vrijednosti. Pitanje iskustva Krista i Bojeg spasenja

potpuno je drukije od religije. To nije pitanje ispravnog ilipogrenog, nego ivljenja i injenja stvari u dui ili u duhu. Ovameta je bila promaena, ak i izgubljena od kranstva. Gospodine obnoviti ovu metu danas, jer ona je klju do svega.

Moramo samo razabrati jesmo li u duhu ili u dui u svemu toinimo ili kaemo. To nije pitanje ispravnoga ili pogrenoga idobroga ili zloga, ve pitanje Krista ili naeg ja, duha ili due.

Moramo razabrati jesu li na cijeli ivot i dnevni hod u naemduhu.

U etiri Evanenja: Mateju, Marku, Luki, i Ivanu, GospodinIsus nam ponavlja da se odreknemo sebe i izgubimo duu s njenimduevnim ivotom (Mt 16:24-26; Mk 8:35; Lk 9:23-25; Iv 12:25[rije: ivotu ovim stihovima grka je rije za duu]). Zatim, uposlanicama, reeno nam je uvijek iznova da hodamo, ivimo,

molimo se, i inimo sve u duhu (Dj 17:16 [grki:njegov duh se silnoozlojedi]; Rim 1:9 [grki:Bog kojemu u svom duhu sluim]; 12:11;1 Kor 16:18; 1 Pt 3:4; Ef 6:18; Otk 1:10 [grki: U dan Gospodnjibijah u duhu]). Dakle, moramo neprestano ostati u duhu.

Kada bilo tko vjeba svoj duh, Duh Sveti se moe slobodno kre-tati i tei. No, ovo je prava bitka, jer Sotona zna ako svi mioslobodimo svoj duh, on e biti poraen. On suptilno udara strate-

gijsku toku guei duh svetih. Dokle god nam moe uguiti duh snama je svreno, a on je uspjean. Zbog toga moramo voditi bitku.Moramo vjebati oslobaanje naeg duha u svako doba i na sva-kom mjestu. Bilo da smo sami ili s drugima neprestano moramovjebati svoj duh.

U zakljuku, prvo moramo shvatiti da je Krist Duh u naemduhu. Zatim moramo znati razliku izmeu duha i due nijeka-njem duevnog ja i hodanjem s Gospodinom u naem duhu. Kada



41/45

suraujemo s naim duhom na ovaj nain, Krist e imati prvo

mjesto u svemu. Tada emo iskusiti Krista u naem duhu i nauitemo kako Ga primijeniti i iskusiti Ga u svemu.



42/45

O DVOJICI GOSPODINOVIH SLUGU

Zahvaljujemo Gospodinu to je sluba Kristovom TijeluWatchmana Nee-a i njegovog suradnika Witnessa Lee-a bila bla-goslov svoj Gospodinovoj djeci na svim kontinentima na Zemljivie od 80 godina. Njihova djela prevedena su na mnoge jezike.Nai itatelji postavili su nam mnoga pitanja o WatchmanuNee-u i Witnessu Lee-u. U odgovoru na njihova pitanja predstav-ljamo saet pregled ivota i rada ova dva brata.

Watchman Nee

Watchman Nee primio je Krista u dobi od sedamnaest godina.Njegova sluba svugdje po svijetu dobro je poznata vjernicimakoji trae dublja iskustva Gospodina. Mnogi su primili pomo iznjegovih djela o duhovnom ivotu i odnosu izmeu Krista i Njego-vih vjernika. Meutim, nema mnogo ljudi koji znaju o drugom

jednako vanom aspektu njegove slube koja istie prakticiranje

ivota Crkve i izgradnju Kristova Tijela. Brat Nee napisao jemnogo knjiga o kranskom ivotu i o ivotu Crkve. Sve do krajasvoga ivota Watchman Nee bio je dar od Gospodina da objelodaniotkrivenja u Bojoj Rijei. Nakon to je dvadeset godina, u unu-tranjosti Kine, patio u zatvoru za Gospodina, umro je 1972.godine kao vjerni svjedok Isusa Krista.

Witness LeeWitness Lee je bio najblii i najpouzdaniji suradnik Watchmana

Nee-a. Godine 1925. u dobi od devetnaest godina iskusio je dina-mino duhovno roenje i posvetio se ivome Bogu kako bi Musluio. Od toga vremena poeo je intenzivno prouavati Bibliju.Prvih sedam godina svoga kranskog ivota bio je uvelike podutjecajem Plymouth Brethren (Brae). Zatim je sreo WatchmanaNee-a i sljedeih 17 godina do 1949. godine bio je suradnik brata


43/45

Nee-a u Kini. Tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Kina bila

okupirana od Japana, bio je zatvoren od Japanaca i patio je zasvoju vjernu slubu Gospodinu. Sluba i rad ove dvojice Gospodi-novih slugu donijeli su veliku obnovu meu kranima u Kini, to

je rezultiralo u irenju Evanelja kroz cijelu zemlju i u izgradnjistotine crkava.

Godine 1949. Watchman Nee sazvao je zajedno sve svoje surad-nike koji su sluili Gospodina u Kini i zaduio Witnessa Lee-a da

nastavi slubu izvan unutranjosti Kine, na otoku Taiwanu. Tije-kom sljedeih godina, zbog Bojeg blagoslova na Taiwanu i ujugoistonoj Aziji, utemeljeno je vie od stotinu crkava.

U ranim 1960-ima, Witness Lee bio je voen od Gospodina dase odseli u Sjedinjene amerike drave, gdje je sluio i radio zadobrobit Gospodinove djece vie od 35 godina. Od 1974. godine svedok nije otiao Gospodinu 1997. godine, ivio je u gradu Ana-

heimu u Kaliforniji. Tijekom godina svoga rada u Sjedinjenimamerikim drvama objavio je vie od 300 knjiga.

Sluba Witnessa Lee-a posebna je pomo vjernicima koji eledublje doivjeti Gospodina i koji ele dublju spoznaju i iskustvoneistraivih Kristovih bogatstava. Objelodanjujui boansko otkri-venje u itavome Pismu, sluba brata Lee-a otkriva nam kakospoznati Krista za izgradnju Crkve koja je Njegovo Tijelo, punina

Onoga koji ispunjava sve u svima. Svi vjernici trebali bi sudjelo-vati u ovoj slubi izgradnje Kristova Tijela, tako da Tijelo moeizgraditi samo sebe u ljubavi. Ostvarenje ove izgradnje jedino jeto moe ispuniti Gospodinov naum i zadovoljiti Njegovo srce.

Osnovna znaajka slube ova dva brata je da su nauavaliistinu prema istoj rijei Biblije.

Ovo to slijedi saet je opis glavnih vjerovanja Watchmana

Nee-a i Witnessa Lee-a:1. Sveta Biblija je potpuno boansko otkrivenje, nepogreiva i

nadahnuta od Boga, verbalno nadahnuta od Duha Svetoga.2. Bog je jedini, jedan Trojedini Bog Otac, Sin i Duh Sveti

koji istodobno ravnopravno postoje [koegzistiraju] i uzajamnoprebivaju jedan u drugome [koinherentni su] od vjenosti do vje-nosti.

3. Sin Boji, tovie sm Bog, utjelovio se da bude ovjek po


44/45

imenu Isus Krist, roen od Marije djevice, kako bi mogao biti na

Otkupitelj i Spasitelj.4. Isus, pravi ovjek, ivio je na Zemlji trideset i tri i pol godinekako bi ljudima objavio Boga Oca.

5. Isus, Krist pomazan od Boga s Njegovim Duhom Svetim,umro je na kriu za nae grijehe i prolio je Svoju krv kako bi ost-vario nae otkupljenje.

6. Isus Krist, nakon to je bio pokopan tri dana, uskrsnuo je od

mrtvih. etrdeset dana kasnije uzaao je u nebo, gdje Ga je Boguinio Gospodarom svega.7. Nakon Svoga uzaaa Krist je izlio Duha Bojega kako bi

krstio Svoje izabrane udove u jedno Tijelo. Ovaj Duh se danaskree na Zemlji da osvjedoi grenike, kako bi nanovo rodio Bojiizabrani narod udjeljujui u njih boanski ivot, kako bi prebivaou vjernicima Kristovim za njihov rast u ivotu, te da izgradi Tijelo

Kristovo za Svoj potpuni izraaj.8. Na kraju ovoga doba Krist e iznova doi da uzme Svojevjernike, da osudi svijet, da uzme u posjed Zemlju i da uspostaviSvoje vjeno kraljevstvo.

9. Sveti koji e biti pobjednici kraljevat e s Kristom u tisugo-dinjem kraljevstvu, a svi vjernici u Kristu sudjelovat e u boan-skim blagoslovima u Novom Jeruzalemu, u novom nebu i na novoj

Zemlji u vijeke vjekova.


45/45

Living Stream Ministry je sretan da elektronske

verzije ovih sedam knjiga uini dostupnima be-

splatno. Nadamo se da e mnogi proitati sve ove

knjige, te da e i druge uputiti na njih. Zbog reda

vas molimo da ispisi ovih datoteka budu

ogranieni na vau osobnu upotrebu. Molimo vas,

nemojte ove datoteke objavljivati bilo gdje drugdje

u bilo kojoj formi. Ukoliko elite izraditi daljnje kopi-

je ovih izdanja, molimo vas, kontaktirajte nas

putem pismenog zahtjeva na [email protected].

Takoer zahtijevamo da se potuju sve odredbe

autorskih prava sukladno primjenjivom zakonu.

Ove PDF datoteke ne smiju se ni na koji nain

mijenjati, ili rabiti ni na koji drugi nain, u bilo koju

drugu svrhu.

ravila distribucije

Documents

Temeljni elementi.PDF