1

1

TEHNOLOGIJA GRAðENJA

NISKOGRADNJA

2

VI. predavanje

IV. dio TEHNIKA I TEHNOLOGIJA POVRŠINSKIH ZEMLJANIH

RADOVAU TLU I STIJENI

2

3

IZBOR TEHNIKE I TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH

RADOVA

UČINAK STROJEVA I VOZILA PRI ZEMLJANIM RADOVIMA

4

IZBOR TEHNIKE I TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH

RADOVA

3

5

MottoErich Kosiol : “Temelji i metode istraž ivan ja org anizacije”

Temelj i an alize organizaci je: I . Organ izacija i zad aća1. Bit i smještaj organizaci je; 2. Zada ća kao centralni org anizacijski pojam

“… U gospodarskom životu svakom je poduze ću (prema vlastitom izboru ili izvana odre ñena) postavljena zada ća koja zna či njegov kona čni cilj i dolazi do izražaja u gospodarskom proizvo ñenju u činaka za tržište te nalazi svoje dovršenje u zaklju čenoj prodaji. Izvršenje takve zadaće tržišta jeste prije svega tehni čki cilj, tj. treba ga posti ći izabranim i odre ñenim postupcima putem oblikovanja stvarnosti, cilj kojemu treba težiti najve ćom tehni čkom svrsishodnoš ću i izdašnoš ću (tehni čnoš ću) i stanovitom mjerom (ne bezuvjetno maksimalnom) rentabilnosti …” .............................

6

“… Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i izdašnosti. Sve tehni čke mogu ćnosti izbora svode se u poduze ćima na nastojanje oko ekonomi čnosti , tako da ekonomika premašuje i uklju čuje u sebi svu tehniku. Osobito ekonomska izdašnost(ekonomi čnost, naro čito rentabilnost) obuhva ća u sebi sadržanu tehni čku izdašnost (tehni čnost) kao unutarnju jezgru. I svrsihodnost kao i tehni čka izdašnost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama poduze ća u primatu koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor izme ñu organizacijskih mogu ćnosti potrebno ekonomsko prosu ñivanje ekonomi čnosti . …”

4

7

Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada u gra ñenju ili gra ñevnoj proizvodnji:

I. izbor strojeva i ostale sli čne strojno-tehnološke opreme odnosno planiranje strojnog rada i njegovih u činaka za potrebe budu ćeg gra ñenja pri čemu izbor strojeva može obuhvtiti tako ñer bilo koji oblik nabave grañevinske mehanizacije,

II. strojni rad odnosno korištenje strojeva(eksploatacija strojeva) i ostale strojno-tehnološke opreme prilikom gra ñenja.

8

Osnovni je cilj pri planiranju strojnog rada i njem u odgovaraju ćih radnih u činaka da odabrani strojevi odnosno strojno-tehnološka oprema i njima odgovaraju ći radni u činci (za pretpostavljane ili zadane uvjete i ograni čenja u radu) daju najmanje troškove po jedinici kvalitetnog proizvoda (= proizvod koji prihvaća tržište ali ujedno proizvod koji zadovoljava sve uvjete, bilo zakonom obvezatno propisane bilo po naručitelju tražene odnosno zadne, i to u pogledu njegove kvalitete te u pogledu sigurnost i učinkovitosti njegova korištenja) odnosno najmanje troškove u činaka .

5

9

Tematika i problematika – radnih u činaka gra ñevinskih strojeva

� obuhva ća promišljanje produktivnosti [1] strojnog rada pri gra ñenju i izvedbi grañevinskih radova

– troškova strojnog rada pri gra ñenju� obuhva ća promišljanje ekonomi čnosti [2]

tehnike i tehnologije gra ñenja i izvedbe grañevinskih radova.

[1] (“Ekonomski leksikon”) produktivnost, u činkovitost kojega djelatnog procesa ili jednoga njegova proizvodnog faktora, izražena u stvorenom rezultatu i njegovu odnosu prema angažiranim sredstvima ili koli čini utrošenoga radnog vremena.

10

2] (“Ekonomski leksikon”) ekonomi čnost, gospodarsko načelo poslovanja poduze ća koje se o čituje u težnji -– da se ostvare odre ñeni učinci uz što je mogu će

manji utrošak koli čine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tu ñih usluga,

– da se odreñenom količinom “ulaza” (inputa) ostvari što je mogu će veći “izlaz” (output),

– da se odre ñeni učinak ostvari uz što manje trošenje “ulaza” (inputa).

Ekonomi čnost se izražava kroz odnos ukupnog prihoda iukupnih troškova. Poslovanje može biti -

– ekonomi čno e > 1 – na granici ekonomi čnosti e = 1 – neekonomi čno e < 1.

6

11

Pojednostavljeno obrazloženje odnosa ekonomi čnosti i produktivnosti u grañenju kroz jedini čnu (ponudbenu, prodajnu, ugovorenu) cijenu (n.j./j.m.) jedini čnog u činka(jedini čne koli čine, j.m.) grañevinskih radova :

pc = ck + d

ck = dt + i t

dt = tr + tm + ts

ts = css * N vs

Nvs = 1 / U

12

Nvs = norma (radnog) vremena stroja (“normativ”) U = norma (radnog) učinka ili (radni) učinak stroja.

↓↓↓↓ ts = css * N vs ↓↓↓↓ = css / U ↑↑↑↑

Proizlaz osnovni (glavni) cilj pri izboru i planira nju primjene neke tehnike i tehnologije gra ñenja –

odabrani strojevi ili strojno-tehnološka oprema i n jima pripadni radni u činci (za pretpostavljane ili zadane uvjete i ograni čenja u radu) moraju dati najmanjetroškove po jedinici kvalitetnog proizvoda odnosno najmanje troškove u činaka.

izbor tehnike i tehnologije gra ñenja je izbor i planiranje rada viskoproduktivne grañevinske mehanizacije.

7

13

Tko vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada ?

Izbor i nabavu strojeva te planiranje rada odbranih strojeva (u smislu subjekta koji radi izbor i nabavu) provodi-

u načelu izvoditelj radova ,

može takoñer provoditi -

– investitor� ukoliko se radi o izvoñenju takvih grañevinskih

radova koji zahtijevaju primjenu posebne grañevinske mehanizacije .

� za standardnu gra ñevinsku mehanizaciju ukoliko želi, kao njezin vlasnik, istu dalje primjeniti na nekom slijedećem sličnom projektu.

– projektant gra ñevine u smislu moguće primjenjljivosti pri realizaciji konstrukcije projektirane grañevine može.

14

8

15

Kako se vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada?

Izbor strojeva i strojno-tehnološke opreme odnosno planiranje njezina rada provodi se u tri dijela, bez obzira tko je subjekt izbora i o kojem se razdoblju izbora radi po izvoditelju (nu ñenje, operativna priprema) i to kao ––širi izbor, –uži izbor te

–kona čni izbor grañevinske mehanizacije .

16

1. širi izbor koji podrazumjeva okvirni odabir vrste grañevinske mehanizacije za realizaciju odabrane tehnike i tehnologije razmatranih radova (odreñenje tehni čnosti ), • promišljanje primjena mogu ćih ina čica raznovrsnih

strojno-tehnoloških radnih grupa koje mogu ostvariti pretpostavljenu tehniku i tehnologiju razmatranih radova,

• odabir jedna ili dvije inačica (druga je najpovoljnija alternativa prvoj osnovnoj), unutar kojih se dalje provodi

2. uži izbor koji podrazumijeva odre ñenje tipa, veli čine te broja strojeva u okviru odabira pojedinih vrsta grañevinske mahanizacije i ostale pripadne strojno-tehnološke opreme (odreñenje produktivnosti ), te

3. završni izbor koji podrazumijeva odreñenje veličine, količine i vrijednosti učinaka odabranih tipova i broja pojedinih vrsta grañevinske mehanizacije (odreñenje ekonomi čnosti , rentabilnosti ).

9

17

Širi izbor obuhvaća u načelu izbor odnosno odre ñenje (okv irne) v rste gtra ñev inske strojeva i ostale strojno-tehnološke opreme za potrebe gra ñenja temeljem -

– analiza gra ñevine : � vrsta i koli čina gra ñevinskih radova vezano na -

vrstu gradnje odnosno gra ñev ine

tehni čko-tehnološka obilježja gra ñevine (veli čina, oblik, površina i visina; pružanje: linijska gra ñevina ili plošna gra ñevina; cjelovitost odnosno raš članjenost pružanja; odnos gra ñevine sa topografijom, morfologijom i gelogijom terena )

– analize organizacije gra ñenja– «tehnološke analize» grañevinskih radova (zasniva se, uz ostalo,

na raš članj ivanju gra ñevine po vrstama radov a i po dijelovima kao tehnološkim aktiv nostima proizv odnje, transport a i ugradnje (montiranja) gradiva, sklopov a i ostalih materjalni h resursa) odnosno analiza tehnologije gra ñenja

– analiza vremena gra ñenja.

18

Tehnološka analiza gra ñevinskih radova pokazuje u pogledu redoslijeda pojedinih tehnoloških aktivnost i na način da se odredi -

– «što čemu prethodi»– «što čemu slijedi» (koja tehnološka aktivnost slijedi

meñusobno zavisnu aktivnost koja je prethodila) a– «što se može izvoditi uporedo i manje ili više

nezavisno jedno od drugoga»Rezultat tehnološke analize gra ñevinskih radova odnosno

analize tehnologije gra ñenja prikazuje se, uz ostalo, takoñer grafi čki kroz –

– tehnološke karte – dijagrame toka– tehnološke mrežne planove.

Širi izbor tako ñer obuhva ća analizu mogu ćih ina čica (varijanti, alternativa) primjene raznih oblika i v rsta tehnike, tehnologije i organizacije gra ñenja za potrebe izvo ñenja razmatrane gradnje gra ñevine.

10

19

Uži izbor obuhva ća odabir tehni čko-tehnolške ina čice grañenja, od prethodno u širem izboru razmatranih mogu ćih, i to kao one ina čice -– koja će se kao najvjerojatnija primjenit i u

razmatranom gra ñenju ukoliko se radi o izboru za potrebe nu ñenje gra ñenja ili

– koja će se stvarno (kona čno) primjeniti u razmatranom gra ñenju ukoliko se radi o izboru za potrebe pripreme gra ñenja .

20

U tom smislu uži izbor podrazumjeva takoñer odreñenje -– pojedinih tipova gra ñevinskih strojeva i njihovih

proizvodno tehnnoloških obilježja (pokretljivost, logistika rada, radni u činak itd) kao i

– broja pojedinih tipova strojeva pojedine vrste grañevinske mehanizacije (u pojedinoj ina čici).

Osnovni čimbenici užeg izbora i planiranja rada odabrane grañevinske mehanizacije su -

– rok gra ñenja koji utvrñuje potrebe učinaka po pojedinim vrsatama radova U(p) a koji se potrebni učinak utvrñuje iz odnosa količine radova QA i vremena grañenja Tg odnosno vremena izvedbe tih radova kao tehnološke aktivnosti tA ,

– potrebni planski ili planirani (radni) u činak grañevinskog stroja Up .

11

21

U smislu odre ñenja broja strojeva n postoji dvojak pristup (pojednostavljeni prikaz):– broj n strojeva se prora čunava -

� kada je poznat potrebni u činak U(p) i

� kada je poznat potrebni planski (planirani) u činak stroja Up

n = U(p) / Up � gdje je

U(p) = QA / tA– vrijeme trajanja aktivnosti se prora čunava -

� kada je poznat broj strojeva n i� kada je poznat potrebni planski (planirani) u činak

stroja UptA = QA / (n * Up)

22

troškov i gra ñenjakalkulacija cijena odnosno troškova razmatranih gra ñ evinskih radova temeljem odb arane tehnike, tehnologije i organizacije tehnoloških tokova gra ñenja.

vrijeme gra ñenjaizrada kona čnog plana vremena gra ñenja,

veli čina mehanizacijeutvr ñivanje broja strojeva,

učinak gra ñevinskih strojeva

odabir tipova gra ñevinskih strojeva po pojedinim vrstama i utvr ñivanje nj ihovih radnih obilje žja kao i radnih u činaka

vrijeme gra ñenjautvr ñivanje okrivnog vremena gra ñenja i trajanja pojedinih tehnoloških aktivnosti,

tehnološka analizaizrada t ehnološkog plana gra ñenja odnosno plan a tehnoloških aktivnosti (tehnološki mre žni plan svih aktivnosti),

gra ñev inska mehanizacija

izbor i utvr ñivanje vrste gra ñevinskih strojeva i o stale tehnološke opreme,

organizacijagra ñenja

promišljanje organizacije proizvodnje, transporta i ugradnje materijalnih resursa po t ehnološkim aktivnostima (t zv. organizacija tehnoloških tokova gra ñenja),

tehnološke aktiv nosti

tehnološke aktivnosti po vrstama gra ñ evinskih radova i po dijelovima gra ñevine (tehnološke karte i d ijagrami tokova za pojedine aktivnosti),

gra ñev inasagled avanje gra ñevine t e vrste i kol i čine gra ñ evinskih radova,

12

23

24

13

25

Masov ni zemljani radov i mogu se u okviru ogranizaci je tehnološkog postupka “ iskop - transport - ugradnja” odvijati –

bez me ñuodlaganja gradiva, te– sa me ñuodlaganjem gradiva zbog

� nemogu ćnosti daljnje uporabe ili ugradbe sipkih gradiva, � pobolj šanja fizi čko-mehani čkih obilj ežja sipkih gradiva

vremenskim odležavanjem (prosušivanje ocje ñivanjem),� iskorištenja najve ćeg mogu ćeg učinka pojedinih strojeva ili

grupa strojeva u pojedinim meñudjelov ima tehnološkog procesa zemljanih radova što odbacuje pojam "klju čnog stroja” pri odv ijanju meñusobno pov ezanog i uvjetov anog rada gra ñevinskih strojeva,

� stv aranja zaliha u vremenu pripremnih radova ili u v remenu kad je nemogu će izvoditi zemljane i s njima povezane ostale gra ñev inske radove,

� dužih organizacij skih zastoja dijela ili cjeline teh nološkog postupka zemljanih radova,

� bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnolo ške prirode koj i (ni)je bio unaprijed planiran odnosno pretpost av ljen ili očekivan.

26

14

27

28

Tehničko-tehnološke ina čice radnih grupa strojeva, ako je mogu će u ostvarenju, meñusobno je moguće razli čito slagati (razli čito organizirati), primjerice -

– razli čiti broj pojedinih tipova strojeva i vozila razli čitog u činka unutar pojedine grupe strojeva u pojedinom dijelu tehnološkog postupka (primjerice veći broj utovariva ča manjeg u činka, manji broj vozila većeg učinka i obrnuto, itd.)

– razli čito radno vrijeme pojedinih grupa strojeva unutar dijela tehnološkog postupka uvo ñenjem meñuodlaganja (npr. strojevi na iskopu rade tri smjene, strojevi na utovaru i prijevozu jednu smjen u i obrnuto, strojevi na ugradnji jednu produženu smjen u itd.)

– posebno organiziranje rada pojedinih t ipova strojev a tako da se jedni te isti strojevi koriste unutar ra zličitih dijelova tehnološkog postupka itd.

15

29

30

16

31

32

Sv aka nav edena organizacija tehnološkog postupka ma sovnih zemljanih radova ima sv oj raspon radnog u činka

� od najmanjeg mogu ćeg Umin▼

� do nekog mogu ćeg višeg u činka Umax, odnosno nj ima pripadne norme v remana

� N max i ▼

� Nmin . Masov ni zemljani radov i u troškov nom smislu podobni u odre ñenom

širokom podru čju koje je, uvjetno re čeno, “ograni čeno”:– vrstom organizacije pojedinih tehnoloških postupaka i zahvata,– iskorištenjem u činka pojedinih vrsta organizacije tehnoloških

postupaka (iskorištenje u činaka pojedinih strojeva unutar gra ñenja).

Odabir i procjena radnih u činaka”(u na čelu samo) gra ñevinskih strojeva odnosno “normativa” strojnog rada, jer se uglav nom radi o mehaniziranim gra ñevinskim radov ima, klju čna je aktiv nost pri izradi kalkulacije v odogra ñev nih radova.

17

33

34

18

35

36

19

37

38

20

39

40

21

41

42

22

43

44

23

45

46

Nabava gra ñevinske mehanizacije od strane gra ñevinske tvrtke

Uži izbor i korištenje strojev a prov odi se -unutar “vlastite” (u vlasništvu tvrtke) postoje će (raspolo žive, pred-odre ñene, «stare») gra ñevinske mehanizacije , ilipreko dodatne mehanizacije izvan vlasništva tvrtke :

– iznajmljivanje gra ñevinske mehanizacije (posebice prizadov oljavanju «vršnih» potreba tv rtke za grañev inskim strojev ima),

– kupnja nove gra ñevinske mehanizacije -� - pla ćanjem cijene stroja odjednom i to

§ ili gotovinom§ ili gotovinom preko bankovnog zajma

� - otpla ćivanjem (pla ćanje u dijelovima) cijene stroja ugovorom izme ñu kupca i prodavatelja gdje na kraju nakon otpla ćivanja kupac postaje vlasnik stroja za ugov orenu minimalnu sv otu,

– nabav a stroja putem leasinga (putem ugovora o zakupu stroja zakupac dobije na korištenje stroj od zakupodavca).

24

47

48

UČINAK (STANDARDNIH GRAðEVINSKIH)

STROJEVA I VOZILA PRI

ZEMLJANIM RADOVIMA

25

49

Ivan Slaming:RADI SE O TOM, DA ZAUSTAVIM KONJA.

Radi se o tom, da zaustavim konja.On juri, glomazan i sme ñ, ne odviše brzo,iz sive trake ceste, obraštene dra čama, zauzdan, osedlan, bez jaha ča.Prora čunavam kretanje i sve sam odredio:kako ću ga uhvatiti i svom težinom sebe prit isnut

uzde,a zatim ga ljevicom tapšat po vratu, da se umiri.Tako. Sad. Dižem desnu, ali konstatiram, da je

imam samo do laktalijevu dižem, ali ona uku čeno visi.Manjkaju mi koljena, komad ramena, lopatica,i sva kosa.

50

↓↓↓↓ ts = css / U ↑↑↑↑

U = norma (radnog) učinka ili (radni) učinak stroja.

26

51

Odreñenje učinka proizlazi iz odreñenja kapaciteta.

Kapacitet -obujam, doseg, najve ća mogu ćnost uop će,tehni čka sposobnost izvršenja u činaka, usluga i materijalne proizvodnje ( lat.capacitas - sposobnost).obujam neke proizvodnje Q u vremenu T ostvarenja toga obujma proizvodnje:

K = Q / T� propusna mo ć proizvodno-tehnološkog sustava .

Učinak - koli čina (obujam) kvalitetnog proizvoda u jedinici vremena .

52

Temeljne kategorije radnih u činka gra ñevinskih strojeva:

Ut - (temeljni) tehni čki ("teorijski“) u činak stroja– učinak stroja u idealnim uvjetima rada na idealnoj pu tanji rada

sa idealnim obilježj ima gradiva,– učinak naveden u tehni čkoj dokumentacij i o stroju,

– nazivni u činak stroja,

Up - planski (potrebni "prakti čki“) u činak stroja– umanjeni "teorijski" u činak stroja za o čekiv ane radne uvjete koj i

su daleko teži i složeniji od idealnih uvjeta rada stroja koj i odre ñuju njegov "teorijski" u činak;

� “ normativni u činak” (prosje čna v rijednost mjerenih učinaka stroja koja se nalazi u knjigama " gra ñevinskih normi “),

Um - mjereni u činak stroja– ostvareni (izmjereni) u činak pri radu stroja na odre ñenom

gradilištu i odre ñenim gra ñev inskim radovima.

27

53

Polazišta u svezi odre ñenja učinaka gra ñevinskih strojeva:

� složenija proizv odno-tehnološke oprema (postrojenja općenito, strojev i proizv odnih pogona) unaprijed je izra ñena (složena) za odre ñeni proizv odni u činak tzv. osnov ni instalirani (naziv ni) u činak Uo koj i se pomo ću općih koeficjenata ispravke ko prilagoñava potrebama odre ñenja planskog u činka Up :

Up = ko * Uo

� učinak samohodnih ili pokretnih strojeva izvan- ili malo-serijske proizv odnje (primjerice finišeri)

Up = vo * F

– očekivana brzina kretanja stroja v o (uvjetov ana je tako ñer vrstom gradiva koje se ugra ñuje)

– mjere i oblik (površina F) radnog presjeka konstruk cije koja se izvodi .

54

� računa se (satni) u činak U standardnih gra ñevinskih strojeva i vozila koji cikli čki rade:

Up = k i * Ut

Ut = nc * Qc

nc = T / tc

Ut = (60 / tc) * Qc = (3600 / tc) * Qc

Koli čina učinka po jednom ciklusu (Qc) ukoliko se u činak izražava kroz obujam :

Qc = q * k pu (m3 "rastresito")

Qc = q * k pu * k r (m3 "sraslo")

k r = 1 / r

28

55

56

Koeficjent ispravke "teorijskog" u činka ki obuhv a će sve pretpostav ke ili čimbenike (o čekivanja) stanja i uv ijeta strojnog rada koje utje ču na radni u činak strojeva, primjerice -

� obilježja organizacije gra ñenja i gradilišta, � uvjeti rukovo ñenja gra ñenjem,� vrsta i stanje gradiva,� gubici radnog vremena u strojnom radu

(organizacijski, tehnološki, zbog klime itd.), � tehni čko održavanje i opsluživanje (servisiranje)

strojeva,

� starost (dotrajalost, održavanost) stroja, � obilježja radnog prostora,� pretpostavljeni organizacijski i tehnološki odnos s a

drugim strojevima,� uvjeti putanje kretanja stroja, itd.

29

57

Metodologije

odreñenja

(proračuna)

radnih učinaka

pojedinačnih grañevinskih

strojeva i slične

strojno-

tehnološke

opreme

58

Primjeri metodologija prora čuna pojedina čnih radnih u činaka hidrauli čnog bagera sa otkopnom (dubinskom) lopatom kao standardnim gra ñevinskim strojem za zemljane radove koji radi cikli čki (u ciklusima) po nekim priru čnicima proizvoditelja takvih strojeva

30

59

Učinak hidrauličnog bagera po CATERPILLAR PERFORMANCE HANDBOOK EDITION 32

E – radna učinkovitost - efikasnost

Up = nc * Qc * Enc = T / tc

Qc = q * k pu

0,70vrlo slabi

0,75slabi

0,80prosje čni

0,83dobri

radna u činkovitost Eradni uvjeti

60

31

61

Učinak hidrauličnog bagera po PERFORMANCE HANDBOOK, FIAT-HITACHI

� To – osnovno vrijeme jednog radnog ciklusa [sec]� tA – utjecaj vrste iskopa na vrijeme ciklusa [sec]� tB – utjecaj uvjeta rada na vrijeme ciklusa [sec]� tC – utjecaj kuta okretanja bagera na vrijeme ciklus a [sec]� tD – utjecaj dubina iskopa na vrijeme ciklusa [sec]� tE – utjecaj uvjeta istovara na vrijeme ciklusa [sec ]

Up = nc * Qcnc = T / tc

Qc = q * k pu

tc = To ± tA ± tB ± tC ± tD ± tE

62

12-1613-1718-2213-1715-1916-2016-2017-21

11-1512-1616-2012-1614-1814-1815-1815-19

------

14-1715-18

0,23-0,660,23-0,930,25-0,930,27-1,310,58-1,400,70-1,751,20-2,201,83-2,62

6471,571,594

116,5150214214

E P SP/S

To [sec] ovisno na činu rada bagera obujam lopate* [m 3]

snaga [kw]

� SP/S način rada bagera temelji se na postizavanju što ve ćih učinaka i najve ćem mogu ćem iskorištenju njegovih radnih mogu ćnosti� P način rada bagera temelji se na najve ćem radnim mogu ćnostima bagera� E način rada temelji se na uštedi goriva

32

63

-10

+3+5+8

šljunakzemlja i ilova ča, mješavina gline i pijeskasvrdnuta glinazbijeni šljunakkomadi stijene

tA +/- osnovnom vremenu trajanja

radnog ciklusa [sec]

vrsta iskopa

-10

+2+5

+5

bez smetnji pri radu, slobodan iskopuzak kanal, više smetnji pri radunešto smetnji pri radu, prostrana jamapuno smetnji pri radupuno smetnji, vrlo ograni čen rad, ljudi u podru čju rada stroja

tB +/- osnovnom vremenu trajanja

radnog ciklusa [sec]

smetnje pri radu

64

0+1+2+3

0-45o

46-90o

91-135o

136-180o

tC +/- osnovnom vremenu trajanja radnog ciklusa [sec]kut okretanja

-10+1+2

25%50%75%

100%

tD +/- osnovnom vremenu trajanja radnog ciklusa [sec]

% od mogu će najve će dubine iskopa bagera

-1-20

+1+2

odmah pored iskopautovar u kamion – ispod bagerautovar u kamion – pored bageramala površina za istovarkrajnji doseg bagera

tE +/- osnovnom vremenu trajanja radnog ciklusa [sec]

polo žaj istovra (odlaganja)

33

65

Učinak hidrauli čnog bagera po SPECIFICATION AND APPLICATION HANDBOOK, edition 18, KOMATSU

� E – (radna) učinkovitost (“efikasnost”)

� To – osnovno vrijeme jednog radnog ciklusa [sec]

� kt - korekcijski faktor osnovnog vremena radnog ciklusa

Up = nc * Qc * Enc = T / tc

Qc = q * k putc = To * k t

100%91%83%75%67%

60 min55 min50 min45 min40 min

Eradno vrijeme po satu

66

13-1614-1714-1716-1916-1916-1917-2017-2018-2118-2118-2119-2219-2221-2421-2425-2827-30

10-1311-1411-1413-1613-1613-1614-1714-1715-1815-1815-1816-1916-1918-2118-2122-2524-27

0,09-0,360,18-0,55

0,50,27-0,950,4-1,140,5-1,170,72-1,26

1,000,49-1,300,76-1,530,52-1,800,52-1,801,30-2,202,80-3,10

3,403,10-5,404,30-11,0

406064787899

118118118128173173228331331405603

90o -180o45o -90o

osnovno vrijeme ciklusa T o [sec] za kut okretanja

obujam lopate [m 3]

snaga [kW]

34

67

68

1,81,51,10,9iznad 75%

1,61,31,00,840 - 75%

1,41,10,90,7ispod 40%

vrlo teški (mala istovarna

površina koja zahtjeva najve ći

doseg)

teški(mala

istovarna površina)

prosje čni(velika

istovarna površina)

lagani(istovar na

velikom prostoru)

koeficjent korekcije k t osnovnog vremena T o za uvjeti istovara

iskorištenje najve će mogu će dubine iskopa

bagerom

35

69

Sadržaj:1. Predgovor 2. Odreñenje i podjela gra ñevinskih strojeva3. Ciljevi i problemi pri planiranju u činka

grañevinskih strojeva4. Učinak standardnih gra ñevinskih strojeva4.1. Učinak i kapacitet op ćenito4.2. Učinci standardnih gra ñevinskih strojeva5. Učinak standardnih gra ñevinskih strojeva za

zemljane radove5.1. Učinak dozera na gusjenicama5.2. Učinak standardnog hidrauli čnog bagera5.3. Učinak utovariva ča na kota čima5.4. Učinak grejdera5.5. Učinak samohodnog valjka5.6. Učinak skrejpera6. Učinak tehnološke opreme za minerske radove6.1. Minerski radovi6.2. Učinak bušilica6.3. Učinak kompresora7. Učinak transportnih sredstva za potrebe gra ñenja7.1. Učinak vozila7.1.1. Autoprijevoz7.1.2. Učinak dampera7.1.3. Učinak kamiona kipera7.2. Učinak dizalica7.2.1. Toranjske dizalice7.2.2. Učinak toranjske dizalice sa vodoravnom

granom

70

36

71

72

Planski u činak ( Up) :

Up = k i * Ut

Ut = nc * Qc

Za prakti čne potrebe pretpostavlja se -

k i = ko * kp

� ko - opći koeficjent korekcije U t

– isti za sve strojeve koji rade u okviru odre ñenog tehnološkog procesa ili gradilišta

– umnožak op ćih koeficijenata korekcije "teorij skog" u činka

� kp - posebni koeficjent korekcije U t

– razli čit za pojedine vrste strojeve koji rade u okviru odre ñenog tehnološkog procesa ili gradilišta

– umnožak posebnih koeficijenata korekcije "teorijsko g" učinka

37

73

Opći koeficjent korekcije ko "teorijskog" u činka k oobuhva ća tri temeljne kategorije čimbenika koje utje ču na pretpostavku iskorištenja mogu ćeg "teorijskog" učinka stroja:

ko = kog * krv * kds

� kog koeficjent ispravke "teorijskog" u činka koji obuhva ća pretpostavku uvjeta organizacije gra ñenja i strojnog rada (koeficjent organizacije),

� k rv koeficjent ispravke "teorijskog" koji obuhva ća pretpostavku iskorištenja radnog vremena (koeficjen t radnog vremena),

� kds koeficjent ispravke "teorijskog" u činka koji obuhva ća pretpostavku starosti, stanja i održavanosti strojeva (koeficjent dotrajalosti strojeva).

74

0,320,420,470,500,52nezadovolja-vaju ći

0,450,520,570,610,63loši

0,540,600,650,690,72uobi čajeni

0,600,650,710,750,78dobri

0,630,700,760,810,84jako dobri

nezdovolja-vaju će

lošeuobi ča-jeno

dobroizvrsno

Odr žavanje strojevaUvjeti strojnog rada

Koeficjent organizacije (k og)

38

75

k rv = 0,75efektivni rad 45 minuta/sat

slabo korištenje radnog vremena

k rv = 0,84efektivni rad 50 minuta/sat

dobro korištenje radnog vremena

k rv = 0,92efektivni rad 55 minuta/sat

odli čno korištenje radnog vremena

Koefcijent radnog vremena (k rv)

0,80preko 4.000dotrajali strojevi

0,91od 2.000 do 4.000očuvani strojevi

1,00do 2.000kao novi strojevi

kdssati u eksploatacijiStanje strojeva

Koeficjent dotrajalosti stroja (k ds)

76

Učinak hidrauli čnih bagera s jednom lopatom

Up = k i * Ut(m3/sat - "sraslo"ili "rastresito" ov isno o Qc )

k i = ko * kp

kp = kvm * k rp * kuv * kkz

Ut = nc * Qcnc = (3600 / t c) (tc u sekundama)

Qc = kpu * q * k r (obujam za u činak izražen "sraslo")Qc = kpu * q (obujam za u činak izražen "rastresito")

Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" u činka -� "k vm" koeficjent vlažnosti gradiva � "k rp" koeficjent radnog prostora

� "k uv" koeficjent utovara u vozilo� "k kz" koeficjent radnog kuta zaokreta bagera.

39

77

Koeficjent radnog prostora "krp“ -� 1,00 - slobodan pregledan razmjerno širok radni pro stor� 0,95 - razmjerno sku čen radni prostoru (radovi na iskopu u

usjecima i uskim zasjecima, radovi na iskopu kanala i sl.)

Koeficjent utovara "kuv" -� 1,00 ako se ne tovari vozilo nego se gradivo odlaže iza ili

sastrane bagera ili utovariva ča� 0,91 ako se tovari (za utovar) pogodno vozilo � 0,83 ako se tovari (za utovar) nepogodno vozilo.

0,30mokra ljepljiva trošna stijena ili glina

0,67 - 0,71mokra ljepljiva zemlja

0,80 - 0,95mokra zemlja

0,93mokar čisti šljunak i pijesak

0,95mokar čisti kamen

kvmmaterijal (gradivo)

Koeficjent vla žnosti gradiva (k vm )

78

0,620,670,750,850,900,961,03200%

0,640,700,780,880,931,001,07180%

0,660,730,810,910,971,041,12160%

0,680,750,840,941,001,081,16140%

0,700,770,860,971,031,111,20120%

0,710,790,881,001,071,161,26100%

0,690,770,860,981,041,121,2280%

0,680,750,840,941,001,071,1660%

0,650,730,810,910,961,031,1040%

0,590,650,720,800,850,890,9320%

Korekcijski koeficijent (k kz)

180o150o120o90o75o60o45o

Kut okretanja u stupnjevima

Bager s jednom lopatom Iskorištenje optimalne visine

radnog čela bagera u

postocima

Koeficjent kuta zaokreta bagera (kkz)

40

79

Iskorištenje optimalne visineradnog čela bagera

80

2,78

▼

0,54

41

81

2,25

▼

0,55

82

1,97

▼

0,29

42

83

3,45

▼

0,62

84

Očekivanja prosječnog radnog uč inka (rastresito) dozera snage oko 230 kW na iskopu zemljanog materijala (tla) sa guranjem prosječno do 50 m sa prosječnim obujmom guranja oko 8,5 m3:

� TNTH ...............................................160 m3/sat (index 0,94) � sPGMN ............................................150 m3/sat (index 0,88)

� nNSRG ..............................................80 m3/sat (index 0,47) � Priru čnik CAT .................................190 m3/sat (index 1,12)

� Priru čnik Liebherr ..........................220 m3/sat ( index 1,26) � Priru čnik FA ....................................240 m3/s at (index 1,41) � Priru čnik FH ....................................180 m3/s at (index 1,06)

� Priru čnik Komatsu .........................190 m3/sat (in dex 1,12) � Z.L./GF/Učinak gra ñe. strojeva ......115 m3/sat (index 0,68)� prosjek razmatranih u činaka .........170 m3/sat (index 1,00)

43

85

Zaklju čno: bilo koja metodologija za potrebe odreñenja radnih u činaka standardnih gra ñevinskih strojeva i transportnih sredstava koji cikli čki rade –1. ne može smatrati kona čnom i jedinom mogu ćom,

2. nije standard koji omogu ćava u bilo kojem slu čaju arbitražu odre ñenja učinka strojeva,

3. daje svoja polazišta odnosno pretpostavke osnovni h parametara temeljnog na čela prora čuna radnih učinaka strojeva ili transportnih sredstava.

Up = k i * Ut

k i = ko * kp

Ut = nc * Qc

nc = T / tc