TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

• Tehnološki proces obuhvaća:

– proizvodnju– transport– ugradnju– obradu i njegu betona

• Prema “Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton”, betoni su svrstani u dvije klase:

– B I i B II

• Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja količina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona).

• Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugrađivati samo na gradilištu na kojem se pripremaju.

• Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona.

• Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvođač betona do isporuke izvođaču betonskih radova. Nakon isporuke za kontrolu je zadužen izvođač.

• Za armirani beton ne smije se upotrijebiti

niža čvrstoća od MB 15

Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedećim uvjetima:

- min. jedno pokusno tijelo svaki dan

- min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m³

iste vrste ( za količinu veću od 2000 m³ na

svakih 100 )

- ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri

mjeseca ne smije biti manji od 30

• Stare oznake MB “marka betona”

• Nove oznake “klasa” C

C 25/30

25 označava tlačnu čvrstoću na pokusnom

uzorku u obliku cilindra (N/mm² = MPa )

30 označava tlačnu čvrstoću na kocki

Beton je višekomponentni kameni materijal

Sastav : - agregat ( ispuna )

- cement ( vezivo )

- voda

Kvaliteta ovisi o: - svojstvima komponenata

- omjeru unutar mješavine

- načinu miješanja

- transportu

- zbijanju

- njezi betona

AGREGAT

- prirodni kameni materijal iz nalazišta ili dobiven

drobljenjem (šljunak,drobljenac )

- umjetni (zgura, drobljena opeka)

Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovarati

uvjetima iz normi HRN EN

Frakcija: skup zrna određene veličine

0/4 ,4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 )

Granulometrijski sastav: odnos između zrna

raznih veličina

CEMENT

-hidrauličko vezivo koje u smjesi s vodom razvija

kemijsku reakciju hidratacije koja završava

stvaranjem cementnog kamena

Vrijeme vezanja- od momenta miješanja do stupnja hidratacije pri kojem masa dobije krutost

Neka od ispitivanja cementa:

- početak i kraj vezanja (Vicatov aparat)

- stabilnost obujma ( Le-Chatelierovi prstenovi)

- čvrstoća

- finoća mliva

VODA

- kemijski čista

- voda iz slavine bez ispitivanja

- štetne tvari ( šećer, humus,kiselina,organske

masnoće,otpaci kemijskih tvornica) sprečavaju

vezanje i očvršćivanje

- vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju

ispitati prema važećim normama

DODACI BETONU

Aeranti - u svježoj betonskoj masi stvaraju mjehuriće

i tako povećavaju otpornost na mraz

Plastifikatori - poboljšavaju ugradivost bet. mase

Ubrzivači početka vezivanja - kod mlaznog betona

Ubrzivači učvršćivanja - dobivanje ranih početnih

čvrstoća (skidanje oplata )

Usporivači početka vezivanja - veće udaljenosti

Najčešće su u tekućem stanju,a ako su u prahu

najprije se pomiješaju s vodom

Vodocementni faktor -v/c

Utječe na mnoga svojstva betona

Niži vodocementni faktor daje kvalitetniji beton

Cilj laboratorijskih ispitivanja naći najniži v/c

a da se postigne dobra homogenizacija smjese,

ugradba i zbijanje

U praksi najčešće v/c = 0,45-0,65

Svojstva svježeg betona

Obradivost- količina rada potrebna da se beton

zbije i ugradi u konstrukciju(veći v/c

lakše se ugrađuje )

Konzistencija - mjera obradivosti prema kojoj

Razlikujemo: - kruti zemljovlažni beton

- slabo plastični beton

- plastični beton

- tekući beton

Kruti - za masivne nearmirane konstrukcije

visoke rane čvrstoće , malo stezanje

Slabo plastični - za konstrukcije s rjeđom armaturom

Tekući - za gusto armirane konstrukcije i pumpani

beton

Svojstva očvrslog betona

Čvrstoća - Marka betona MB - normirana čvrstoća nakon 28 dana utvrđena na uzorcima pripravljenim normiranim postupcimaGustoća - omjer mase i volumena koji se utvrđuju prema normama (obični,laki i teški betoni)

Vanjski nepovoljni utjecaji na beton

- kemijski

- fizički

- biološki

Trajnost betonske konstrukcije je određena moguć-

nošću penetracije agresivnih tvari u beton

Korozija- kemijski procesi kao posljedica prodora

agresivnih tvari

Erozija – mehaničko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni agregat,manje cementnog kamena)

Volumne promjene – nejednako zagrijavanje unutar presjeka,prsline na površini,ljuskanje

Visoke temperature – uzrokuje gubitak vode ,

skupljanje cem. kamena, pad čvrstoće

Niske temperature – mraz ,odmrzavanje,voda u

kapilarama,razaranje(aeranti )

PRIPRAVA BETONA

Veliki broj vrsta betona ( po čvrstoći,svojstvima,

po vrstama agregata,vrstama cementa ) zahtjeva

složena, tehnički zahtjevna postrojenja za

proizvodnju betona

Najvećim dijelom beton se spravlja u tvornicama

betona( u Evropi posebna poduzeća)

Proizvođač jamči kvalitetu,dokaz potvrda o

sukladnosti normama

1. Mobilna postrojenja – veliki sustavi kao željez-

nice,održavanje prometnica ( za brze interven-

cije,mali kapaciteti 2-3 m³/ sat )

2. Prenosiva postrojenja – na udaljenim gradilištima za velike količine betona( 10-25 m³/sat ),veliki

troškovi preseljenja

3. Stabilna postrojenje –kvaliteta,sigurnost,zaštita

okoline, u predgrađima,sa filterima za prašinu,sa prihvatom i pročišćavanjem otpadnih voda

( 80 -300 m³/sat )

• Osnovni sklopovi postrojenja

1. Skladišta ( agregat,cement,voda dodaci)

2. Uređaji za doziranje

3. Uređaji za miješanje

4. Prihvat i pročišćavanje otpadne vode

5. Uređaji za upravljanje

Skladište agregata:

- otvorena ( zvijezda i sa pregradama )

- zatvorena (silosi,mogućnost grijanja)

- zalihe za dva do tri dana

Skladište cementa:

- silosi 60 -900 tona

- ne dopunjavati (miješanje cementa )

- zaliha za tjedan

Betonare sa zvijezda skladištima za agregat

Uređaji za doziranje

Doziranje sastojaka se vrši prema Tehničkim

propisima težinski,prema određenim recepturama

Agregat: svaka frakcija se posebno dozira

uređajima koji mogu biti mehanički,poluautomatski

i automatski( protočne vage )

Cement: Od silosa transporterima do dozatora

koji su danas uglavnom rješene kao automatski

protočni

Voda : problem se javlja kod ustanovljivanja

vlažnosti agregata (senzori za vlažnost

agregata),doziranje preko vodomjera,

tako da se zatvara protok kad prođe zada-

na količina

Dodaci: - vežu se najčešće na količinu cementa

0,5 – 3 % kol. cementa

- uređaji su smješteni između dozatora

za vodu i miješelice

BETONARE(prema prostornom rasporedu)

• Raščlanjene ili prizemne sa zvijezda skladištem agregata. U prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transporta kamene sitneži je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima se povlači skrejper bager do dozatora iz kojih izravno dospijeva u mješalicu.

• Cement se iz silosa otprema u mješalicu pomoću Arhimedovog puža, pomoću kojeg se i dozira.

KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindričnim ili bunker-silosima i

toranjske betonare)

Uređaji za miješanje:

Prema načinu miješanja razlikujemo tipove

mješalica :

1. GRAVITACIJSKE

2. PRINUDNE

3. DVOSTUPANJSKE

4. KONTINUIRANE

GRAVITACIJSKE:

-bubanj sa lopaticama koje su pričvršćene

na unutarnjem plaštu - mješavina se diže i slobodnim padom se miješa - sa vodoravnim bubnjem i sa prevrtnim - 15 – 30 o/min- 0,10; 0,33; 0,5; 1m³- u pogledu homogenizacije ne zadovoljavaju

suvremene zahtjeve (ljepljenje za unutarnju

površinu )

Mješalice s prevrtnim bubnjem

• Mala gradilišna mješalica• Jedan otvor za punjenje i pražnjenje• Ručno prevrtanje (kotač ili poluga)• Elektromotorni pogon

Samohodna gravitacijska mješalica s utovarnom lopatom

GRAVITACIJSKE MJEŠALICE ZA BETON S VODORAVNIM BUBNJEM – vodoravna os

miješanja

• Ima dva otvora – za punjenje i pražnjenje

• Punjenje i miješanje okretanjem u jednom smjeru, pražnjenje okretanjem u drugom smjeru, pomoću preklopnog lijevka koji se umeće u otvor za pražnjenje.

• 15 o/min

SREDNJE VELIKA MJEŠALICA S VODORAVNIM BUBNJEM

PRINUDNE:- s horizontalnom i vertikalnom osovinom- na osovini više krakova s lopaticama- tanjuraste- male 5-10 m³/h- srednje 15 -30 m³/h- velike 50-100 m³/h- 20 – 40 o/ min DVOSTUPANJSKE:- u jednoj mješalici voda i cement- u drugoj agregat sa malo vode- zajedno

PRISILNE MJEŠALICE ZA BETON- TANJURASTE

S VERTIKALNOM OSOVINOM – za uobičajene betone do 32 mm, vrijeme miješanja 1-2 min, za

sitnozrnate betone 2-4 min)

Osovina s lopaticama veće prisilne mješalice u betonarama (horizontalna osovina, djelomično

rade gravitacijski)

PRISILNE VALNE MJEŠALICE - za uobičajene betone do 32 mm i za krupnozrnate do 64 mm)

Miješanje:

- suhe komponente agregata i cementa

miješaju se 1/2 do 2/3 vremena

- dodavanje vode i miješanje

- vrijeme miješanja u prinudnim 1,5 – 3 min

- u zimskim uvjetima vrela voda sa agregatom

2-3 min, zatim cement 1- 2 min

Pročišćavanje:

- taložni bazeni (čišćenje bagerima)