of 41 /41
TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

  • Author
    nedzadm

  • View
    112

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

  • TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA

  • Tehnoloki proces obuhvaa:

    proizvodnjutransportugradnjuobradu i njegu betona

  • Prema Pravilniku o tehnikim normativima za beton i armirani beton, betoni su svrstani u dvije klase:B I i B II

    Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja koliina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona).

    Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugraivati samo na gradilitu na kojem se pripremaju.

  • Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona.

    Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvoa betona do isporuke izvoau betonskih radova. Nakon isporuke za kontrolu je zaduen izvoa.

    Za armirani beton ne smije se upotrijebiti nia vrstoa od MB 15

  • Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedeim uvjetima:

    - min. jedno pokusno tijelo svaki dan - min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m iste vrste ( za koliinu veu od 2000 m na svakih 100 ) - ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri mjeseca ne smije biti manji od 30

  • Stare oznake MB marka betona

    Nove oznake klasa C

    C 25/30 25 oznaava tlanu vrstou na pokusnom uzorku u obliku cilindra (N/mm = MPa ) 30 oznaava tlanu vrstou na kocki

  • Beton je viekomponentni kameni materijalSastav : - agregat ( ispuna ) - cement ( vezivo ) - vodaKvaliteta ovisi o: - svojstvima komponenata - omjeru unutar mjeavine - nainu mijeanja - transportu - zbijanju - njezi betona

  • AGREGAT - prirodni kameni materijal iz nalazita ili dobiven drobljenjem (ljunak,drobljenac ) - umjetni (zgura, drobljena opeka)Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovaratiuvjetima iz normi HRN ENFrakcija: skup zrna odreene veliine0/4 ,4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 )Granulometrijski sastav: odnos izmeu zrnaraznih veliina

  • CEMENT -hidrauliko vezivo koje u smjesi s vodom razvija kemijsku reakciju hidratacije koja zavrava stvaranjem cementnog kamena Vrijeme vezanja- od momenta mijeanja do stupnja hidratacije pri kojem masa dobije krutost Neka od ispitivanja cementa: - poetak i kraj vezanja (Vicatov aparat) - stabilnost obujma ( Le-Chatelierovi prstenovi) - vrstoa - finoa mliva

  • VODA

    - kemijski ista- voda iz slavine bez ispitivanja- tetne tvari ( eer, humus,kiselina,organske masnoe,otpaci kemijskih tvornica) spreavaju vezanje i ovrivanje- vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju ispitati prema vaeim normama

  • DODACI BETONUAeranti - u svjeoj betonskoj masi stvaraju mjehurie i tako poveavaju otpornost na mrazPlastifikatori - poboljavaju ugradivost bet. maseUbrzivai poetka vezivanja - kod mlaznog betonaUbrzivai uvrivanja - dobivanje ranih poetnih vrstoa (skidanje oplata )Usporivai poetka vezivanja - vee udaljenostiNajee su u tekuem stanju,a ako su u prahunajprije se pomijeaju s vodom

  • Vodocementni faktor -v/c

    Utjee na mnoga svojstva betonaNii vodocementni faktor daje kvalitetniji betonCilj laboratorijskih ispitivanja nai najnii v/ca da se postigne dobra homogenizacija smjese,ugradba i zbijanjeU praksi najee v/c = 0,45-0,65

  • Svojstva svjeeg betona

    Obradivost- koliina rada potrebna da se beton zbije i ugradi u konstrukciju(vei v/c lake se ugrauje )Konzistencija - mjera obradivosti prema kojoj Razlikujemo: - kruti zemljovlani beton - slabo plastini beton - plastini beton - tekui beton

  • Kruti - za masivne nearmirane konstrukcije visoke rane vrstoe , malo stezanjeSlabo plastini - za konstrukcije s rjeom armaturom Tekui - za gusto armirane konstrukcije i pumpani beton

    Svojstva ovrslog betona

    vrstoa - Marka betona MB - normirana vrstoa nakon 28 dana utvrena na uzorcima pripravljenim normiranim postupcimaGustoa - omjer mase i volumena koji se utvruju prema normama (obini,laki i teki betoni)

  • Vanjski nepovoljni utjecaji na beton - kemijski - fiziki - biolokiTrajnost betonske konstrukcije je odreena mogu-nou penetracije agresivnih tvari u betonKorozija- kemijski procesi kao posljedica prodoraagresivnih tvariErozija mehaniko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni agregat,manje cementnog kamena)

  • Volumne promjene nejednako zagrijavanje unutar presjeka,prsline na povrini,ljuskanjeVisoke temperature uzrokuje gubitak vode , skupljanje cem. kamena, pad vrstoeNiske temperature mraz ,odmrzavanje,voda u kapilarama,razaranje(aeranti )

  • PRIPRAVA BETONA Veliki broj vrsta betona ( po vrstoi,svojstvima,po vrstama agregata,vrstama cementa ) zahtjeva sloena, tehniki zahtjevna postrojenja za proizvodnju betonaNajveim dijelom beton se spravlja u tvornicamabetona( u Evropi posebna poduzea)Proizvoa jami kvalitetu,dokaz potvrda o sukladnosti normama

  • Mobilna postrojenja veliki sustavi kao eljez- nice,odravanje prometnica ( za brze interven- cije,mali kapaciteti 2-3 m/ sat )2. Prenosiva postrojenja na udaljenim gradilitima za velike koliine betona( 10-25 m/sat ),veliki trokovi preseljenjaStabilna postrojenje kvaliteta,sigurnost,zatita okoline, u predgraima,sa filterima za prainu,sa prihvatom i proiavanjem otpadnih voda ( 80 -300 m/sat )

  • Osnovni sklopovi postrojenja 1. Skladita ( agregat,cement,voda dodaci) 2. Ureaji za doziranje 3. Ureaji za mijeanje 4. Prihvat i proiavanje otpadne vode 5. Ureaji za upravljanje

  • Skladite agregata: - otvorena ( zvijezda i sa pregradama ) - zatvorena (silosi,mogunost grijanja) - zalihe za dva do tri dana

    Skladite cementa: - silosi 60 -900 tona - ne dopunjavati (mijeanje cementa ) - zaliha za tjedan

  • Betonare sa zvijezda skladitima za agregat

  • Ureaji za doziranjeDoziranje sastojaka se vri prema Tehnikimpropisima teinski,prema odreenim recepturamaAgregat: svaka frakcija se posebno doziraureajima koji mogu biti mehaniki,poluautomatskii automatski( protone vage )Cement: Od silosa transporterima do dozatora koji su danas uglavnom rjeene kao automatskiprotoni

  • Voda : problem se javlja kod ustanovljivanja vlanosti agregata (senzori za vlanost agregata),doziranje preko vodomjera, tako da se zatvara protok kad proe zada- na koliinaDodaci: - veu se najee na koliinu cementa 0,5 3 % kol. cementa - ureaji su smjeteni izmeu dozatora za vodu i mijeelice

  • BETONARE(prema prostornom rasporedu)Ralanjene ili prizemne sa zvijezda skladitem agregata. U prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transporta kamene sitnei je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima se povlai skrejper bager do dozatora iz kojih izravno dospijeva u mjealicu.Cement se iz silosa otprema u mjealicu pomou Arhimedovog pua, pomou kojeg se i dozira.

  • KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindrinim ili bunker-silosima i toranjske betonare)

  • Ureaji za mijeanje: Prema nainu mijeanja razlikujemo tipove mjealica : 1. GRAVITACIJSKE 2. PRINUDNE 3. DVOSTUPANJSKE 4. KONTINUIRANE

  • GRAVITACIJSKE:-bubanj sa lopaticama koje su privrene na unutarnjem platu mjeavina se die i slobodnim padom se mijea sa vodoravnim bubnjem i sa prevrtnim 15 30 o/min0,10; 0,33; 0,5; 1mu pogledu homogenizacije ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve (ljepljenje za unutarnju povrinu )

  • Mjealice s prevrtnim bubnjemMala gradilina mjealicaJedan otvor za punjenje i pranjenjeRuno prevrtanje (kota ili poluga)Elektromotorni pogon

  • Samohodna gravitacijska mjealica s utovarnom lopatom

  • GRAVITACIJSKE MJEALICE ZA BETON S VODORAVNIM BUBNJEM vodoravna os mijeanjaIma dva otvora za punjenje i pranjenjePunjenje i mijeanje okretanjem u jednom smjeru, pranjenje okretanjem u drugom smjeru, pomou preklopnog lijevka koji se umee u otvor za pranjenje.15 o/min

  • SREDNJE VELIKA MJEALICA S VODORAVNIM BUBNJEM

  • PRINUDNE:s horizontalnom i vertikalnom osovinomna osovini vie krakova s lopaticamatanjurastemale 5-10 m/hsrednje 15 -30 m/hvelike 50-100 m/h20 40 o/ min DVOSTUPANJSKE:u jednoj mjealici voda i cement u drugoj agregat sa malo vode zajedno

  • PRISILNE MJEALICE ZA BETON- TANJURASTE S VERTIKALNOM OSOVINOM za uobiajene betone do 32 mm, vrijeme mijeanja 1-2 min, za sitnozrnate betone 2-4 min)

  • Osovina s lopaticama vee prisilne mjealice u betonarama (horizontalna osovina, djelomino rade gravitacijski)

  • PRISILNE VALNE MJEALICE - za uobiajene betone do 32 mm i za krupnozrnate do 64 mm)

  • Mijeanje: - suhe komponente agregata i cementa mijeaju se 1/2 do 2/3 vremena - dodavanje vode i mijeanje - vrijeme mijeanja u prinudnim 1,5 3 min - u zimskim uvjetima vrela voda sa agregatom 2-3 min, zatim cement 1- 2 min Proiavanje: - taloni bazeni (ienje bagerima)

    Zbijene sa zatvorenim bunkerimaBunker silosi imaju dozatore. Agregat do mjealice dolazi transportnim trakama.

    Toranjske betonareToranjske betonare imaju tri etae. Na najvioj etai su silosi za agregat sa dozatorima i silosi za cement s Arhimedovim puem. U sredini je mjealica i upravljako mjesto. Najnie je punjenje mjealica betonom.Dijelovi:Postolje od elinih profila na kotaimaVodoravni bubanjSanduk za punjenje u poloaju pranjenjaVitlo za dizanje sandukaPreklopni lijeb za pranjenje sandukaKotli za voduPogonski motor s vitlom

    Koristi se za prenosne gradiline betonare. Ima sita s dozatorima i transportnom trakom. 15 o/minZa uobiajene betone (2 i 3 frakcije), bez posebnih zahtjeva.