Upload
haquynh
View
222
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Tehnologija zemljanih radova
Nastavnik: izv. prof. dr. sc. Diana Car-PušićSuradnik: dr. sc. Ivan MarovićAk. god. 2015/16.
Tehnologija zemljanih radova• Zastupljeni i u niskogradnji i u
visokogradnji. Velika primjena mehanizacije.
• Stupanj zahvata strojevima – pokazuje zastupljenost strojnog rada. Veći u niskogradnji zbog zemljanih radova i transporta.
• niskogradnja Sz= 50-90 %
• visokogradnja Sz = 30-70 %
%100uk
s
z VVS
Vs = vrijednost strojnog radaVuk = ukupna vrijednost radova
• Vrste zemljanih radova- razne vrste iskopa (za građevnu jamu, za temelje, iskop rovova...) - utovar- pomicanje zemljanih masa svih kategorija- nasipavanje- razastiranje- grubo i fino planiranje- zbijanje...
• Organizacija radova može biti takva da se izvode u vremenskim fazama, s više radnih frontova i dr.što ovisi o prilikama na terenu.
Tehnologija zemljanih radova
• Zemljani radovi se pretežno izvode strojevima i strojnim alatima.
• Izvode se u zemlji i stijeni.
Tehnologija zemljanih radova
Tehnologija zemljanih radova
Kategorizacija zemljišta
• Starija – još se koristi, preuzeta iz Građevinskih normi
• Novija – kriterij - miniranje tla
Tehnologija zemljanih radova
• Starija (Građevinske norme)
Zemlja - od I do III kategorije
– I - rastresita, laka mekana zemlja, humus, pijesak
– II - obična zemlja, laka pjeskovita glina, zbijeni pijesak, sitniji šljunak
– III- čvrsta zemlja
Stijena - od IV do VII kategorije
– IV - stijene u raspadanju– V - manje čvrsta stijena – VI - čvrsta stijena– VII - vrlo čvrsta stijena
Tehnologija zemljanih radova
Novija kategorizacija – prema miniranju
– A tvrdi materijali gdje je potrebno miniranje kod cijelog iskopa
– Bmiješani kameni i zemljani materijali gdje je potrebno djelomično miniranje, a veći se dio iskopa obavlja strojnim radom
– Cmogu se kopati izravno bez miniranja
Tehnologija zemljanih radova
Tehnologija zemljanih radova
klasa materijala kategorija opis povećanje
volumena prepoznavanje
I.
II.
pjeskoviti površinski slojevi tla humunizirano tlo s korijenjem trave kotlovska šljaka zemlja nasuta bez zbijanja nasipi humuniziranog zemljanog materijala
1,15 - može se kopati lopatom bez pomoći noge - iskop u zasjeku stoji pod kutem od 45
III.
C humunizirani slojevi tla s korijenjem šiblja zemlja s pijeskom stabilizirani zemljani nasipi mehanički ili eksplozivom razorena tla viših kategorija zemlja s do 30% kamena do 90 mm promjera
1,25 - može se kopati lopatom uz pomoć noge - iskop u zasjeku stoji pod kutem od 70
IV.
tvrdo zbijena isušena zemlja zemljani materijal s 30% do 50% kamena od 100 do 200 mm promjera trošni i raspucali kameni materijali laporovita suha tla očvrsle žbuke i asfalti tla s korijenjem visokog drveća
1,35
- ručno se može kopati pomoću pijuka i lopate - strojno se može kopati tek nakon djelomičnog razaranja i rastresanja mehaničkim čekićem ili eksplozivom - u zasjeku stoji pod kutem od 80 do 90
V.
B
tla s 50% do 70% nevezanog kamena go 500 mm promjera raspucale stijene sa zemljanim materijalom tvrdi lapor čvrsti beton MB 20
1,50
- ručno se može razarati pomoću klina i teškog čekića - strojno se može kopati tek nakon razaranja i rastresanja mehaničkim čekićem ili eksplozivom - u zasjeku stoji pod kutem od 90
VI. puni, jedri, neispucani kameni materijali beton čvrstoće do MB 30 površinski slojevi smrznute zemlje
1,60 - ne može se kopati pomoću ručnih alata - strojno se može kopati tek nakon razaranja i rastresanja mehaničkim čekićem ili eksplozivom
VII.
A eruptivne stijene mulj – mješavina vode, zemlje i kamena tekuće ili plastične konzistencije s kamenom promjera do 300 mm
1,60
- ne može se kopati i razarati pomoću ručnih alata - strojno se može kopati tek nakon razaranja i rastresanja mehaničkim čekićem ili eksplozivom - mulj se zbog krupnih komada kamena ili ljepljivosti ne može kopati i vaditi pumpama
Usporedba stare i nove kategorizacije zemljišta
Tehnologija zemljanih radova – sredstva- strojevi za rad u zemlji i stijeni
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
• Bageri – dubinski, visinski (čeoni), zahvatni, skrejperski...
• Dozeri• Grejderi• Skrejperi• Transportna sredstva
• Legenda:• Glavni konstruktivni dijelovi:- K – kabina (upravljačka kućica)- D – donje postolje (ustroj)- G – gornje postolje (ustroj)- O – obrtno postolje- R – ruka (dvodjelna)- H – hidraulički cilindri sa
stapovima za pokretanje ruke i lopate
- L - lopata
• Karakteristične dimenzije:- B – transportna duljina- F – duljina donjeg postolja- I – osni razmak zupčanika
Konstrukcijske karakteristike bagera
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Čeona lopata sa zubima služi za teži iskop i utovar
Spreg čeonog bagera gusjeničara i kamiona samoistovarivača, dno lopate se otvara
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Grajfer bager u radu na istovaru Dvodjelna grajfer lopata
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
- Dozeri služe za iskop u slojevima i premještanje tla guranjem. Za više kategorije (III i IV) tlo se prethodno pripremi rijanjem, rijačima na stražnjoj strani stroja. Rijače imaju dozeri gusjeničari. Osnovno radno tijelo je dozerski nož na prednjoj strani stroja. Postoje dozeri gusjeničari i na kotačima
Teški gusjenični dozer s podignutim zupčanikom
Dozer na pneumaticima
Teški dozer u radu na guranju kamenog materijala
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Grejder – iskop nižih kategorija i fino planiranje
Grejder u radu na planiranju
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Skrejperi
Iskop I-III kategorije, samoutovar, transport, istovar, razastiranje
Kombinirka
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Kotačni utovarivač s krutim okvirom kojem je na stražnjem dijelu montirana dubinska bagerska lopata.
Utovarivači
Strojevi za iskop i utovar vezanih i nevezanih materijala
Kotačni ili gusjenični stroj s osnovnom namjenom utovara u transportno sredstvo, a služi i za lakše iskope.
TransportiKamioni samoistovarivači - damperi
Damper – za prijevoz sipkih tereta namijenjen gradilišnom prometu
Zglobni damper – koristi se i u cestovnom prometu
Transporti
• Kiperi
Kiper (samoistovarivač) – koristi se za prijevoz sipkihtereta u cestovnom i gradilišnom prometu
Literatura
• 1 http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/tehnologija-i-strojevi-za-gradjenje/tehgra.pdf