SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/1001.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet martina degoricija kapitalno budŽetiranje u proizvodnom poduzeĆu

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Martina Degoricija

KAPITALNO BUDŽETIRANJE U PROIZVODNOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo Mentor: izv.prof..dr. sc. Davor Vašiček Student: Martina Degoricija

Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081129835

Rijeka, 2015

1

1. Uvod…………………………………………………………………………………..2

2. Temeljna obilježja kapitala, budžeta i investicija……………………………………..4

2.1 Pojam i struktura kapitala ....................................................................................... 4

2.2. Pojam budžeta ....................................................................................................... 6

2.2.1. Budžetiranje .................................................................................................. 10

2.2.2. Vrste budžeta ................................................................................................ 14

2.3.Investicije ............................................................................................................. 18

3. Budžet kapitala………………………………………………………………………23

3.1. Metode kapitalnog budžetiranja .......................................................................... 25

3.1.1. Temeljne metode .......................................................................................... 26

3.1.2. Dodatne metode ............................................................................................ 29

3.1.3. Posebne metode ............................................................................................ 32

3.1.4. Specifične metode ........................................................................................ 33

4. Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću „Tomaić - commerce“ d.o.o…….35

4.1. Poduzeće „Tomaić-commerce“ d.o.o. ................................................................. 36

4.2. Opis i rezultati dosadašnjeg poslovanja............................................................... 37

4.3. Razlozi i opis investicije ...................................................................................... 42

4.4. Tehnike budžetiranja ........................................................................................... 50

4.4.1. Čista sadašnja vrijednosti ............................................................................. 50

4.4.2. Interna stopa profitabilnosti .......................................................................... 51

4.4.3. Razdoblje povrata ......................................................................................... 53

4.4.4. Diskontirano razdoblje povrata .................................................................... 54

4.4.5. Metoda indeksa profitabilnosti ..................................................................... 55

5. Zaključak…………………………………………………………………………….56

Literatura……………………………………………………………………………….59

Popis slika………………………………………………………………………………61

Popis tablica…………………………………………………………………………….61

Popis priloga……………………………………………………………………………61

2

1. Uvod

U ovom radu se obrađuje budžetiranje kapitala kao okosnica dugoročnih planiranja i

investiranja. Naime, danas je tržište podložno promjenama i zahtjeva da poduzeća

ukoliko žele biti konkurentna te i dalje zadržati istu poziciju ili čak je proširiti, stalno

ulažu u svoj razvoj. Ulagati mogu u poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, proširenje

svojih proizvodnih mogućnosti ili proizvodnih hala, osuvremenjavanje pogona i slično.

Sve te investicije zahtijevaju veliki odljev sredstava iz poduzeća, s čime se povezuje

neizvjesnost hoće li se uložena sredstva vratiti te hoće li investicija dati planirane

učinke. Osim problema pronalaženja i povrata sredstava, poduzeće se susreće i s

fundamentalnim problemom razvoja poduzeća – realizacija investicije. Zato je potrebno

uskladiti ciljanu investiciju i njen utjecaj na poduzeće.

Budžet kapitala se odnosi na investicije čiji je rok trajanja dulji od jedne godine, pa se u

skladu s tim odnosi na investicije u dugotrajnu imovinu. Odluke vezane za budžet

kapitala se još nazivaju i dugoročnim odlukama koje karakterizira visok stupanj rizika

upravo zbog velikog iznosa uloženih sredstava koji će se povratiti u dugom roku, a

moguće je i da se ne povrati. Druga karakteristika je da dugoročnu odluku je teško

ispraviti ukoliko se pokaže pogrešnom, tako da poduzeće može imati ili dodatne

troškove radi promjene smjera investiranja ili imati bezvrijednu investiciju.

Kroz budžet kapitala moguće je predvidjeti kako će se ideja realizirati,a pritom daje

investitoru dobar „kompas“ kako ne bi „odlutali“ s planiranog puta. Nadalje, budžet

pruža i svojevrsnu kontrolu nad primicima i izdacima, te pruža mogućnost predviđanja

odstupanja i uklanjanja u pravom trenutku. Naravno, budžet nije garancija za uspjeh

investicije jer:

· budžet može biti podcijenjen ili precijenjen,

· budžetirani iznosi su iskazani kao procijenjene tarife,

3

· tržište može promijeniti svoje prohtjeve,

· utjecaj pravne/tržišne regulative.

Problem koji će se istraživati je donošenje dugoročne investicijske odluke prilikom

povećanja proizvodnog kapaciteta poduzeća kao odgovor na povećanu potražnju na

tržištu. Predmet istraživanja ovog rada su sastavnice budžeta, vrste budžeta, od kojih se

izdvaja budžet kapitala i njegove tehnike ocjene opravdanosti investicijskog projekta.

Na temelju problema i predmeta istraživanja postavlja se okvir radne hipoteze:

budžetiranje kapitala kroz svoje tehnike pomaže pri efikasnoj realizaciji plana

poduzeća. Svrha istraživanja je analizirati metode budžeta kapitala koje se koriste pri

ocjeni i rangiranju investicijskih projekata s ciljem donošenja najbolje investicijske

odluke. Pri izradi diplomskog rada korištene su znanstvene metode: metoda analize,

metoda kompilacije, metoda deskripcije.

Ovaj diplomski rad podijeljen je u pet međusobno povezanih poglavlja.

U prvom, uvodnom poglavlju najavljena je tema rada, navedeni su problem, predmet

istraživanja, radna hipoteza,svrha istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je

struktura rada. Drugo poglavlje objašnjava odrednice budžeta kapitala, to jest definirane

su značajke kapitala, budžeta i investicija. U trećem poglavlju je objašnjen pojam

budžeta kapitala, navedene su njegove značajke te metode financijskog odlučivanja.

Četvrto poglavlje prikazuje praktični primjer poduzeća koje je odlučilo investirati u

proširenje poslovanja, te posljednje poglavlje je „Zaključak“ koje je sinteza rezultata

istraživanja.

4

2. Temeljna obilježja kapitala, budžeta i investicija

Prilikom odlučivanja o strukturi kapitala jednog poduzeća, menadžer procjenjuje uvjete

koji utječu na poslovanje poduzeća te razvija poslovnu strategiju koja prikazuje

poslovanje poduzeća i daje naznake u kojem smjeru će se ono odvijati. Pri tom se vodi

ciljem maksimizacije vrijednosti samog poduzeća te donosi odluke na koji način to

ostvariti. Jedan od načina ostvarenja tog cilja jest investiranje. Odluka menadžera je da

li izabrati investiranje u kvalitetniju i jeftiniju dosadašnju proizvodnju ili pružanje

usluga ili s druge strane u proširenje dosadašnjih kapaciteta. Da bi se odlučio za

najoptimalniju opciju, procjenjuje investicijske projekte pomoću budžeta kapitala koji

mu pomaže pri odabiru projekta i kontroli realizacije planirane aktivnosti.

2.1 Pojam i struktura kapitala

Kapital se definira kao vrijednost pojedinog oblika imovine kojeg poduzetnik ulaže u

poslovni pothvat kako bi ostvario određenu razinu dobiti. Time se kao glavna zadaća

kapitala može izdvojiti oplođivanje uložene vrijednosti imovine kako bi se stvorila

dodatna imovina potrebna za daljnji razvoj poslovnog procesa. Kapital poduzeća

računski je jednak ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove i on pripada

vlasnicima poduzeća. (Vulić, Benić, 2006., str. 134) Kapital se može povećati putem:

· dodatnog ulaganja vlasnika

· ostvarenom dosadašnjom dobiti.

Uz dobit ili gubitak, na povećanje i smanjenje kapitala također utječu promjenjene

računovodstvene politike, procjene, ispravci računovodstvenih pogreški, unos ili

izostavljanje financijske i nefinancijske imovine i slično.

5

Prema HSFI, kapital je obuhvaćen standardom broj 12 čiji je cilj definirati vrste kapitala

te kriterije za priznavanje i mjerenje kapitala. (Abramović, K. i suradnici, 2008., str.

391)

Kapital se sastoji od: (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

Ø upisanog kapitala,

Ø kapitalnih rezervi,

Ø revalorizacijskih rezervu,

Ø rezervi iz dobiti,

Ø zadržane dobiti ili prenesenog gubitka te

Ø dobiti ili gubitka tekuće godine.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja regulira vrste kapitala, odnosno obuhvat

kapitala i to: uloženi i zarađeni kapital, revalorizacijske rezerve, tečajne razlike s

naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje, tekući i odgođeni porez, (dio) učinak

zaštite novčanog toka, promjene računovodstvenih politika i ispravak pogreški

prethodnih razdoblja. (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

Način mjerenja vrijednosti kapitala u financijskim izvještajima ovisi o načinu mjerenja

pojedinog oblika imovine i obveza koje utječu na kretanje kapitala. Sa stajališta

vlasništva, kapital se dijeli na vlastiti kapital ili glavnicu te tuđi kapital koji se još

naziva obvezama. Glavnica predstavlja vlastita sredstva koja poduzetnik ulaže u pothvat

dok obveze predstavljaju sredstva posuđena od neke treće osobe, kao na primjer banke.

Ključni odnos između duga i (vlasničke) glavnice poznat je kao poluga (leverage u

SAD-u, gearing u Britaniji), što označava postojanje duga u financijskoj strukturi

poduzeća. Za financijske institucije kapital je naročito važan; on predstavlja osiguranje

od iznenadnih gubitaka koji nastaju zbog loših (nenaplativih) plasmana, lošeg

upravljanja ili prevara. (http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kapital)

Tri su vrste vlasničke glavnice, to jest vlasničkog kapitala:

(http://limun.hr/main.aspx?id=10446&Page)

6

Ø inokosni kapital,

Ø ortački kapital i

Ø dioničarski kapital.

Inokosni oblik kapital predstavlja kapital kojeg jedan poduzetnik ulaže u vlastito

poduzeće, čime se on smatra jedinim vlasnikom tog poduzeća. Na taj način on ima punu

odgovornost za obveze poduzeća čime garantira cjelokupnom svojom imovinom, kako

poslovnom tako i privatnom. Što se tiče ortačkog kapitala, on predstavlja formu kapitala

kojeg ulažu dvoje ili više fizičkih ili pravnih osoba te također, kao i kod inokosnog

poduzeća, odgovaraju neograničeno cjelokupnom svojom imovinom za obveze

poduzeća. Posljednja vrsta kapitala je dioničarski kapital koji je podijeljen na jednake

iznose – dionice. Dionice predstavljaju predmet trgovanja na tržištu kapitala te

vlasnicima pružaju upravljačka i imovinska prava u društvu. Vlasnici kupljenih dionica

odgovaraju za poslovanje društva do visine svog uloga, to jest do iznosa uloženog u

dionice. U slučaju likvidacije ili stečaja gube prava utemeljena na dionicama te nisu

obvezni svojom imovinom podmirivati dugove.

Što se tiče pojavnog oblika kapitala, poduzetnik može uložiti kapital u obliku stvari,

prava i novca, koji čine samu aktivu poduzeća, te u radu ili uslugama. Ukoliko se

temeljni kapital unosi u poduzeće u obliku prava ili stvari, tada je potrebno prilikom

sastavljanja izjave o osnivanju navesti njihove karakteristike, namjenu te kvantitativno

izraziti njihovu vrijednost. Uloženi kapital u obliku rada ili usluga podrazumijeva

ljudski kapital koji obuhvaća njihovo znanje i sposobnost koji se koristite u proizvodnji

dobara ili pružanju usluga s ciljem povećanja produktivnosti rada. U tom slučaju kapital

podrazumijeva proizvedena trajna dobra koja služe za proizvodnju drugih proizvoda

koji bi indirektno zadovoljili ljudske potrebe.

2.2. Pojam budžeta

Budžet je plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje koji se prikazuju

pregledno – sistematski raščlanjeni. Nastanak budžeta nije točno definiran jer jedan dio

7

autora smatra da se budžet pojavio tijekom XV. stoljeća sa svim svojim definiranim

elementima i procedurama, dok drugi smatraju da se pojavio prije nove ere. Prvi oblici

budžeta se i spominju u staroj Ateni gdje je postojala obveza da javne funkcije

izvještaju o prihodima i rashodima države. Također i u ostalim srednjovjekovnim

državama su kasnije izrađivani završni računi radi prikaza stanja privrede. Suvremeni

budžet vuče korijene iz Francuske i Engleske te je povezan s razvojem njihovih

parlamenata. Naziv „budžet“ je prvi put korišten 1806. godine u francuskom

zakonodavstvu kao termin za državni budžet, a potječe od riječi „bougette“ koja je

označavala kožnu torbicu u kojoj su francuski trgovci u srednjem vijeku držali svoj

novac. U Engleskoj je riječ „budget“ označavala kožnu torbu u kojoj je ministar

financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda države za neko vremensko

razdoblje. (Ott, K. i suradnici, 2009., str. 11)

Danas se termin budžet koristi u javnom i privatnom sektoru. Ukoliko se koristi u

javnom poduzeću, ono podrazumijeva planiranje javnih primitaka i izdataka vlade u

jednoj fiskalnoj godini, dok u gospodarskom smislu se vezuje uz planiranje poslovne

aktivnosti. Pri tom se budžet i planiranje često smatraju sinonimima, premda to nisu jer

se budžet smatra zadnjim korakom u procesu planiranja gdje bi se iskazali svi prihodi i

troškovi pribavljenih resursa. Time menadžmentu pruža stvarne informacije o iznosima

pojedine stavke dok planirane komponente predstavljaju ciljeve koje se teži ostvariti.

Budžet se još definira i kao (www.efmo.ba/public/down/PDS_FPM_MR_P_II_dio.ppt):

· financijska interpretacija budućih rezultata poslovnog procesa koji je definiran

planom,

· translacija dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana,

· predstavlja procjenu godišnjih troškova i prihoda za planirane aktivnosti, te

stanje imovine i njenih izvora.

Osnovne karakteristike budžeta su (http://beleske.com/budzetiranje/) :

· računovodstveni dokument u kojem su planovi izraženi u financijskim i

nefinancijskim terminima,

· temelji se na budžetskim cjelinama i računovodstvenim centrima odgovornosti,

· uvijek se priprema za unaprijed određeni period,

8

· polazište kod pripremanja su mogućnosti poduzeća,

· usmjeren na događanja u budućnosti,

· uređen proces u kojem je propisan redoslijed i vremenski raspored aktivnosti te

odgovornosti.

Budžet je temelj poslovnog planiranja i menadžerske kontrole.(Belak,V.,1995.,str. 174)

Pomaže menadžeru da ostvari svoje glavne zadaće, a to su kontrola provedbe plana i

ostvarivanje željenog profita poduzeća. Budžet je nužan zbog vremenskog raskoraka

između prihoda i rashoda poduzeća, to jest oni ne nastaju istovremeno pa ih je teže

kontrolirati. Velika poduzeća svoj budžet kreiraju na godišnjoj razini, pri čemu prihode

i troškove raspodjeljuju na mjesečne (u pojedinim i na tjedne) procijenjene iznose. Za

pripremu proračuna ponekad je potrebno nekoliko mjeseci. Započinje se s procjenom

prodaje i prihoda, zatim se prelazi na procjenu troškova za materijal, administraciju,

proizvodnju, istraživanje, distribuciju i tako dalje, koji će biti potrebni za tu razinu

prodaje. (http://www.moj-bankar.hr/kazalo/B/Bud%C5%BEet)

Tri osnovne funkcije budžeta su (Belak,V., 1995, str. 178. ) :

· pretvorba dugoročno planiranih komponenata u godišnji budžet,

· kontrola ostvarenog,

· rješavanje utvrđenih odstupanja.

9

Slika 1. Tri funkcije budžeta u okviru godišnjeg planiranja i kontrole:

Proces dugoročnog planiranja

Godišnji proces budžetiranja

Izvor: Belak, V., 1995., str. 179

1. IDENTIFIKACIJA CILJEVA

2. TRAŽENJE ALTERNATIVNIH ELEMENATA AKTIVNOSTI

3. PRIKUPLJANJE PODATAKA O

ALTERNATIVAMA

4. ODABIR ALTERNATIVNIH

SMJEROVA AKTIVNOSTI

5. PREVOĐENJE ELEMENATA DUGOROČNOG PLANA U FORMU GODIŠNJEG BUDŽETA

6. KONTROLA OSTVARENIH

REZULTATA

7. ODGOVOR NA ODSTUPANJA OD

PLANA

10

Optimalno oblikovan model budžeta omogućuje redovitu i sustavnu kontrolu te analizu

realiziranih i planiranih izdataka, usporedbu i analizu postignutih rezultata u odnosu na

budžetirane (planirane), raspodjelu odgovornosti te stimuliranje menadžerskih napora.

(http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/8_-

_Budzetiranje.pdf)

Da bi se ostvario optimalan budžet, menadžeri moraju prilikom kreiranja poštivati

određene smjernice čime bi budžet pružio

(http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/8_-

_Budzetiranje.pdf) :

· postizanje sklada između aktivnosti i ciljeva različitih funkcija poduzeća,

· komunikaciju menadžera o njihovom viđenju planova, te njihovi prijedlozi i

sugestije,

· motivaciju zaposlenima u obliku izazova za postizanje zadanih ciljeva,

· imenovanje glavne osobe za obavljanje zadatka, te koje su odgovornosti

pojedinog sektora u poduzeću,

· usavršavanje menadžerskih sposobnosti stjecanjem novih znanja temeljenih na

izrađenom budžetu i njihovim funkcijama.

2.2.1. Budžetiranje

Budžetiranje je skup organizacijskih i tehničkih poslova poduzetih s ciljem realizacije

planova u određenom vremenskom razdoblju. Omogućuje kontrolu menadžmentu nad

izvršenjem realno postavljenih ciljeva.

Budžetiranje u užem smislu izjednačava se s računovodstvenim planiranjem, a u širem

smislu s računovodstvenim planiranjem i kontrolom i kao takvo ono je u nadležnosti

računovodstva odgovornosti. (http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2009/3.11.pdf)

11

Postupkom budžetiranja se sve planirane aktivnosti, ciljevi, strategije i politike iskazuju

u kvantitativnom obliku u danim knjigovodstvenim ispravama. Na taj način vrijednosno

iskazane poslovne aktivnosti se lakše kontroliraju i koordiniraju za buduće poslovanje, a

sam poslovni plan kasnije se može usporediti sa stvarnim stanjem te tako utvrditi

odstupanja. Ukoliko izvršenje poslovnog plana otprilike odgovara navedenim iznosima

u budžetu, tada se smatra da je tvrtka uspješno ostvarila svoje zadane financijske

planove i ciljeve. Nasuprot tome, ukoliko postoje značajne razlike između izvršenog

plana i budžeta, znači da sam budžet nije kvalitetno i efikasno pripremljen te kao sam

odraz na poduzeće može dati negativne signale budućim investitorima.

Podaci o planiranim aktivnostima u sistemu budžetiranja se mogu pojaviti kao

(Belak,V., 1995.,str. 193.):

· planirani podaci – procijenjeni podaci korišteni u fazi planiranja aktivnosti,

· stvarni podaci – podaci o stvarnim radnim satima, materijalima, sredstvima.

Ti podaci se još mogu podijeliti na podatke o inputima i outputima temeljem kojih se

kontroliraju prihodi i troškovi i vrši distribucija kapitala u skladu s budžetiranim

iznosima.

Uloga budžetiranja u sustavu kontrole se može podijeliti na (Belak, V., 1995., str. 193.):

· budžetsku kontrola budućih aktivnosti - primjenjuje se prilikom izrade glavnog

budžeta po ex ante načelu (prije nego se aktivnosti dogode)

o sustav koji unaprijed nastoji izbjeći negativna odstupanja između

budućih rezultata koji se planiraju realizirati i postavljenih ciljeva

· budžetsku kontrolu tekućih aktivnosti - obuhvaća neposredno uspostavljanje

ravnoteže između budžetiranih svota za planirane aktivnosti i njihovog

ostvarenja, prati ostvarenje budžetiranih elemenata i aktivnosti za ostvarenje

12

Slika 2. Način funkcioniranja budžetske kontrole tekućih aktivnosti

Izvor: Belak,V., 1995., str. 195

· kontrolu ostvarenih rezultata i povratnu budžetsku kontrolu – usporedba

budžetiranih (planiranih) s ostvarenim rezultatima, omogućuje uvid u odstupanja

i poduzimanje odgovarajućih aktivnosti

CENTAR

ODGOVORNOSTI

Imaju li dodatni troškovi

realno opravdanje?

Imaju li povećani troš. pokriće u plan.

dodatn. prihodu?

Izmjena budžetiranih svota i pokriće

dodatnih troškova

Signal višem managementu za realizaciju kadrovskih

i organizacijskih promjena

Je li izmjenom plana moguće

pokriće dodatnih trošk.

Izmjena plana aktivn., izmj.budžetir.svota i

pokriće dodatnih trošk.

Zaustav.proizv. ili preusmjerav.

NE

DA

NE

DA DA

13

Slika3. Kontrola ostvarenih rezultata, povratna kontrola i koraci u tom procesu

Korak Tko izvršava korak? Što sadrži korak?

1. Odjel za plan i budžet

2. Menadžer višeg ranga uz stručnu

pomoć menadžera proračuna

DA

3. Menadžer višeg ranga uz stručnu

pomoć menadžera proračuna

4.

4.1.

4.2.

5. Vrhovni menadžer

Izrada izvješća koja uspoređuju ostvarene rezultate s budžetiranim svotama tj. s ciljanim

rezultatima

Donošenje odluke jesu

li postignute

dodatne

informacije

Ne poduzima

akciju

Određuje uzroke odstupanja i locira

odgovornost

menadžera

Odabir alternativnih smjerova aktivnosti

Donošenje strateških odluka

Donošenje operativnih odluka

Vrednovanje

menadžerske performance

14

Izvor: Belak, V., 1995., str 196.

Budžetiranje nije zamišljeno kao druga funkcija knjigovodstvene discipline nego je

uređeno kao tehnika raspodjele izvora kapitala i koordiniranja menadžerskih aktivnosti

u cilju postizanja optimalnih ukupnih rezultata. (Belak,V.,1995., str. 175) Ukoliko je

budžetom sastavljena pravilna raspodjela izvora i odabrana odgovarajuća aktivnost te ih

se menadžer pridržava, mogu se očekivati pozitivni ishodi za poduzeće.

Iz ovoga se može sagledati svrha budžetiranja, a to je da menadžeru omogući:

1. predviđanje prihoda i rashoda,

2. načine i prilike za provođenje određenih planova i strategija,

3. koordinaciju plana aktivnosti,

4. usporedbu stvarno nastalih prihoda i rashoda u odnosu na predviđene.

2.2.2. Vrste budžeta

Vrste budžeta se slično kao i planovi, dijele prema vremenskom razdoblju koje

obuhvaća iskazani učinak menadžerske aktivnosti i mogućnost približno točne procjene

kvalitete njegova rada. Time se budžeti dijele na (Belak, V., 1995., 179.):

· godišnji budžet- najznačajniji i temeljni budžet, a odnosi se na razdoblje do

jedne godine,

· kapitalni budžet – budžet planiranja i ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća, a

odnosi se na razdoblje između 5 i 10 godina,

· trajni (kontinuirani) budžet - budžet kod kojeg se sljedeći mjesec pridodaje

zadnjem mjesecu, a tekući mjesec izuzima; pokriva uvijek sljedećih 12 mjeseci;

za ovu vrstu budžeta potreban je kvalitetno razrađen sustav budžetiranja, a

menadžere potiče na kontinuirano procjenjivanje i kontrolu.

S aspekta aktivnosti koje budžet obuhvaća, razlikujemo:

15

· glavni budžet - obuhvaća cjelokupne aktivnosti poduzeća,

· budžet odgovornosti - obuhvaća aktivnosti pojedinih centara odgovornosti,

menadžeri koji sudjeluju u njegovom donošenju prihvaćaju obavezu u njegovoj

realizaciji prema vrhovnom menadžmentu.

Glavni budžet i budžet odgovornosti mogu biti povezani na način da budžet pojedinog

centra odgovornosti proizlazi iz glavnog budžeta, ali i glavni budžet može biti sastavljen

na temelju ranije sastavljenih budžeta centara odgovornosti.

Glavni ili master budžet je sustav međusobno povezanih pojedinačnih budžeta

podređenih dijelova poduzeća i njihovih odnosa, koji zajedno sumiraju planirane

aktivnosti ukupnoga budućeg poslovanja.U proizvodnim poduzećima je obično

sastavljen od sljedećih budžeta (Belak,V., 1995., str. 180.):

· operativnog budžeta,

· financijskog budžeta,

· kapitalnog budžeta.

Operativni budžet se zasniva na planu prodaje i sadrži (Belak,V., 1995., str. 180):

· prognozu prodaje,

· proračun troškova proizvodnje,

· proračun operativnih (administrativnih) i prodajnih troškova,

· raspored proizvodnje i

· budžeta dobitka i gubitka od planiranih aktivnosti.

Prognoza prodaje uključuje sve ekonomske uvjete kao i obim konkurencije na tržištu.

Tako predstavlja polaznu osnovu za raspored proizvodnje po proizvodima za koje se

utvrđuju troškovi proizvodnje i administrativni i prodajni (operativni) troškovi. Na

kraju, svi rezultati operativnog budžeta ilustriraju se u okvir budžeta dobitka i gubitka

od poslovnih aktivnosti koji je ključni pokazatelj učinkovitosti planirane aktivnosti.

16

Financijski budžet čine (Belak, V.,1995., str. 181):

· budžet gotovine (novčanih tijekova) – budžet priljeva i odljeva novca i novčanih

ekvivalenata,

· bilanca predviđena budžetom (budžetirana bilanca).

Budžet gotovine i budžetirana bilanca pripremaju se nakon izrade i provjere financijskih

rezultata od planiranih operativnih aktivnosti, tj. na temelju budžetiranih pokazatelja o

dobitku. (Belak,V.,1995., str. 181)

Budžet gotovine sadrži procjene priljeva i odljeva novčanih sredstava za tu

budžetsku godinu i kraće vremensko razdoblje. Prethode mu brojne procjene i obračuni

kao što su budžet nabave sirovina i materijala, zaliha, plaćanja tekućih obveza i drugi.

Kvalitetan budžet gotovine štiti tvrtku od blokada računa, zastoja proizvodnje te

osigurava efikasno korištenje novčanih sredstava. Bilanca predviđena budžetom

sintetizira sve rezultate svih budžeta sumiranih u budžetiranoj bilanci, te pruža pregled

učinaka planiranog poslovanja na imovinu, obveze i kapital poduzeća.

Kapitalni budžet podrazumijeva odluke vezane za investicijske projekte u dugotrajnu

imovinu, odnosno da li izabrati investicijski projekt A, B ili C i slično. Ovaj budžet je

od velike važnosti za nastavak poslovanja poduzeća jer utječe na veliki odljev

financijske imovine, stvara visok stupanj neizvjesnosti te promjena smjera započetog

projekta iziskuje visoke gubitke.

S obzirom da je glavni budžet sastavljen od međusobno povezanih budžeta, potrebno je

kreirati sadržaj i korake pri samoj izradi. Slika 4 ilustrira nastanak glavnog budžeta.

17

Slika 4. Sadržaj glavnog budžeta

Izvor: Belak, V., 1995., str. 183

4/ Budžet operativnih troškova

1/ Prognoza prodaje

2/ Raspored proizvodnje

3/ Budžet trošk. proizvodnje

5/ BUDŽET DOBITKA

I. OPERATIVNI BUDŽET

6/ Procjena za

financ.budžet

8/ BUDŽET GOTOVINE

9/ BILANCA

STANJA

7/ KAPITALNI BUDŽET

II. FINANCIJSKI BUDŽET

III. KAPITALNI BUDŽET

18

Informacijama iz master budžeta i budžeta odgovornosti glavni menadžment povezuje i

usklađuje aktivnosti sa zadanim ciljem, te ga može podnijeti vlasniku poduzeća ili na

godišnjoj skupštini ukoliko je riječ od dioničarskom društvu, sa svrhom uvida u

planirano, postignuto te kontrole definiranih ciljeva.

S aspekta dinamičnosti promjena razina aktivnosti, razlikuju se( Belak, V., 1995., str

197):

· statični budžet – odnosi se na točno definiranu razinu aktivnosti i ne mijenja se s

promjenom razine opsega aktivnosti

· fleksibilni budžet – elementi se prilagođavaju promjenama u opsegu aktivnosti,

najčešće se priprema za centre odgovornosti ili pojedine segmente poduzeća.

o osnovno načelo djelovanja fleksibilnog proračuna je:

o

Pri promjeni razine aktivnosti poduzeća, statični budžet nema veliku vrijednost.

Rezultati usporedbe ostvarenih rezultata i budžetiranih iznosa statičnoga budžeta

zadovoljavajući su samo:

· ako ostvarena razina aktivnostibitno ne odstupaod budžetiranih iznosa,

· ako se rezultate mjeri isključivo deriviranim pokazateljima – bruto ili neto

dobitak.

2.3.Investicije

Pod pojmom investicije podrazumijeva se svako ulaganje sredstava radi proširenja

poslovanja i ostvarivanja što veće razine profita. Općenito, investicije se definiraju u

dva tipa:

stavke budžeta koje imaju fiksno obilježje ne mijenjaju se, a stavke koje imaju

varijabilno obilježje mijenjaju se s promjenama u razini aktivnosti ovisno o prirodi

njihova ponašanja u odnosu na te promjene

19

· širi smisao – ulaganje materijalnih, nematerijalnih i novčanih sredstava u tekuće

poslovanje te rast i razvoj poduzeća,

· uži smisao – ulaganje novčanih sredstava u osnovna sredstva (zamjena

dotrajalih sredstava za rad, nabava novih i slično).

Investiranjem se označava bilo koji tip ulaganja, uglavnom novčanih sredstava, radi

stjecanja ekonomskih koristi. Ulagati se može u financijsku ili realnu imovinu. Ulaganje

u financijsku imovinu predstavlja korištenje novčanih sredstava za kupnju na primjer

vrijednosnih papir na financijskom tržištu. Profit koji se ostvaruje ovim tipom ulaganja

se očituje kroz dividende, kamate, razlike u cijeni pri kupnji ili prodaji i slično.

Karakterizira ih visok stupanje likvidnosti zbog lake utrživosti. Prilikom sagledavanja

učinaka priljeva od ulaganja u financijsku imovinu potrebno je promatrati planirani

prinos na ulaganja s ostvarenim te koristiti ovaj imovinski oblik za smanjenje manjka

novčanih sredstava potrebnih za financiranje obveza po kreditima ili ulaganja u

dugotrajnu poslovnu imovinu. (http://www.fininfo.hr/Eucenje/Blog) Ulaganje u realnu

imovinu ili ekonomski smisao investicija jest ulaganje u opipljivu materijalnu imovinu,

kao što mogu biti zgrade, nova postrojenja i slično. Ovim oblikom investiranja smanjuje

se likvidnost poduzeća jer se imovina ne može brzo utržiti, pri čemu poduzeće podnosi

gubitke.

Osnovni elementi koji čine investicije su

(www.singipedia.singidunum.ac.rs/attachment.php?attachmentid=2720) :

· investitor – subjekt koji investira,

· investicijski projekt – objekt u koji se investira,

· kamatna stopa – cijena odricanja od potrošnje u sadašnjosti,

· diskontna stopa –trošak kapitala poduzeća, mjera vremenske vrijednosti novca.

Odluka o investiranju je važna za poduzeće jer:

l ima bitnu ulogu u procesu kreiranja dodatne vrijednosti za vlasnike poduzeća,

20

l alocira veliki iznos kapitala, i

l investicijska sredstva imaju različitu vrijednost na početku i na kraju

investicijskog procesa.

Glavne karakteristike gotovo svih investicija su: (http://www.fi-

management.hr/financijsko-savjetovanje/investicije)

· dugoročan karakter - ulaganja u dugoročnu (fiksnu) imovinu, dugoročne

imobilizacije značajnih financijskih sredstava

· vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja – što je vremenski

raskorak veći, isplativost projekta je manja

· međuovisnost investiranja i financiranja - u razdoblju investiranja nastaju

novčani izdaci, koji će biti financirani vlastitim sredstvima ili vanjskim izvorima

· rizik i neizvjesnost - što je razdoblje ostvarivanja prinosa dulje, neizvjesnost

ostvarivanja planiranih i očekivanih povrata je veća. Rizici se mogu pojaviti u

obliku tržišnih rizika, kamatne stope, valutni i drugi.

Smisao investiranja je ostvarivanje određenih efekata kao što su rast i razvoj poduzeća,

konkurentnost, bolja pozicija na tržištu. Stoga se poduzetnicima preporuča kvalitetna

analiza internih i eksternih faktora, praćenje trendova na tržištu i u skladu s tim

donošenje prave investicijske odluke. Investitor će pritom razmatrati različite faktore

kao što su potrebni iznos novčanih sredstava, rizik investiranja, vrijeme povrata novca,

tržište, tehnologija, mogućnosti poduzeća u okviru financija i kadra. Investicija može

rezultirati pozitivno ukoliko se ostvaruje čista uložena dobit, to jest minimalno povrat

uloženog, te negativno ukoliko donosi gubitak u odnosu na uloženo.

U ekonomskoj teoriji i praksi investicije se klasificiraju prema

(http://www.academia.edu/4887129/INVESTICIJE_I_INVESTICIONA_POLITIKA) :

· Prema izvoru sredstava:

21

o bruto investicije - ukupna ulaganja u sredstva za rad u toku promatranog

razdoblja, najčešće godine, financiraju se iz amortizacije i akumulacije, a

čine ih zbroj neto investicija i amortizacije;

o neto investicije - ulaganja s ciljem povećanja zaliha, a financiraju se

sredstvima iz akumulacije;

o nove investicije – ulaganje u proširenje proizvodnje, to jest povećanje

obujma osnovnih sredstava, a financiraju se iz akumulacije i

akumulativnog dijela amortizacije.

· Prema vrsti sredstava za rad:

o osnovna sredstva - ulaganja u sredstva za rad (zgrade, postrojenja,

opremu i sl.), u svakom ciklusu proizvodnje postepeno prenose svoju

vrijednost na proizvod;

o obrtna sredstva - ulaganjau predmete za rad i novčana sredstva koja su

uvjet normalnog i kontinuiranog procesa proizvodnje, u procesu

proizvodnje u potpunosti prenose svoju vrijednost na proizvod.

· Prema tehničkoj strukturi:

o investicije u građevinske objekte - ulaganja u zgrade i prostor u okviru

kojih će se odvijati proces proizvodnje;

o investicije u opremu – ulaganja u strojeve, opremu i druga sredstva za

rad;

o ostale investicije - ulaganja specifične vrste (zasadi u ratarstvu, osnovno

stado u stočarstvu, obrazovanje zaposlenika i sl.).

· Prema vrsti djelatnosti u kojima se ostvaruju:

o privredne - ulaganja u sredstva rada privrednih djelatnosti, služe

povećanju proizvodnog potencijala privrede (industrija, šumarstvo,

poljoprivreda i druge);

o neprivredne – ulaganja u povećanje obujma, kvalitetu i efikasnost

proizvodnje (obrazovanje, kultura, zdravstvo, socijalna zaštita i druge).

· Prema utjecaju na obujam proizvodnje ili masu osnovnih sredstava po

stanovniku:

22

o demografske investicije – ulaganja u sredstva za rad čiji je cilj da se

održi postojeći nivo društvenog proizvoda ili osnovnih sredstava po

stanovniku;

o ekonomske investicije - ulaganja u sredstva za rad čiji je cilj povećanje

razine društvenog proizvoda ili osnovnih sredstava po stanovniku.

Temeljne stavke pri odabiru investicijske odluke su

(http://www.sig.ba/investiranje.php):

· Budžet kapitala – postupak donošenja investicijske odluke na temelju

financijske ocjene efikasnosti projekta;

· Struktura kapitala – struktura i raspodjela sredstava, odnos dugoročnog duga i

vlastitog kapitala koji omogućuju investicije

· Upravljanje kapitalom – upravljanje novčanim sredstvima i kratkoročnim

obvezama radi neometanog obavljanja poslovnih aktivnosti.

23

3. Budžet kapitala

Budžet kapitala ili budžet investicija je vrsta proračuna kojim se ispituje efikasnost i

isplativost dugoročnih ulaganja poduzeća u osnovna sredstva. Kapitalni budžet se

izrađuje za razdoblje od više godina, a odnosi se na planiranje i kontrolu investicija u

dugotrajnu imovinu te kontrolu njihovih efekata. (Belak, V.,1995., str. 174) Također

pokazuje način kako će buduće investicije utjecati na raspodjelu novčanih fondova te

hoće li budući prihodi biti dovoljni da pokriju troškove. Budžet kapitala podrazumijeva

velike novčane odljeve, a rezultira povratom tih sredstava kroz dobit stečenu ili

povećanjem prihoda ili smanjenjem troškova. Povećanje prihoda i smanjenje troškova

su dva tipa odluka kojim se menadžeri vode prilikom izrade budžeta kapitala. Porast

dobiti koje je nastalo kao rezultat povećanog prihoda, moguće je ostvariti kroz porast

postojećeg opsega proizvodnje ili primjenom novog programa proizvodnje. Porast

dobiti koje je nastalo kao rezultat smanjenih troškova ostvariti će se izborom

najučinkovitijeg načina proizvodnje gdje se uz što niže troškove može ostvariti cilj

poduzeća.

Neke od karakteristika budžeta kapitala su:

(http://web.efzg.hr/dok/RAC//hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20PRORA

%C4%8CUN.pdf)

· instrument dugoročnog planiranja,

· obuhvaća nove realne investicijepoduzeća,

· procjena investicijskih projekata –plan investicija,

· razvojni proračun poduzeća,

· usporedba očekivanog povrata s investicijskim zahtjevom.

Kapitalno budžetiranje je proces kreiranja kapitalnog proračuna. Određenim postupcima

odlučuje isplati li se investirati u realnu imovinu, bilo ulaganje u novu imovinu ili

zamjenu postojeće ili ulaganje radi povećanja neto kapitala. Da bi se mogle donijeti

24

ispravne odluke, procjenjuju se zahtijevana investicijska ulaganja i budući čisti novčani

tokovi (razlika između budućih primitaka i budućih izdataka), tj. financijska

djelotvornost investicija. (http://limun.hr/main.aspx?id=10450&Page=)

Važnost budžetiranja kapitala:

(http://web.efzg.hr/dok/RAC//hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20PRORA

%C4%8CUN.pdf) :

· dugoročno usmjeravanje kapitala – zamjena novčanih sredstava za imovinu

niskog stupanja likvidnosti, a visokog stupnja rizika unovčivosti;

· velika vrijednost investicija – što je veća vrijednost kapitalnih izdataka to je i

veća važnost prognoziranja njihovih učinaka zbog veće mogućnosti

potencijalnog gubitka fleksibilnosti;

· predviđanje budućeg poslovanja – potrebno zbog angažiranosti razine

investicijskih sredstava, to jest u slučaju nedovoljnih investicija poduzeće neće

biti sposobno odgovoriti na potražnju na tržištu, a u slučaju prevelikih investicija

susrest će se s dodatnim troškovima i nezadovoljavajućim profitom za tu

veličinu investicija;

· određivanje najpogodnijeg vremena – pravovremene investicije će omogućiti da

poduzeće uskladi svoje mogućnosti sa zahtjevima tržišta; ukoliko je budžet

kapitala slabo kreiran ili su investicije poduzete nepravovremeno, to jest

preuranjeno ili prekasno, poduzeće će se susresti s problemom kapaciteta,

troškovima, gubitcima od slabe prodaje i uloženim sredstvima koji nisu ostvarili

očekivani povrat;

· upravljanje vrijednošću poduzeća – dugoročne investicije odražavaju sposobnost

poduzeća za stvaranje novih vrijednosti.

Postupak budžetiranjakapitala se sastoji od sljedećih koraka: (Orsag, S., Dedi, L., 2011.,

str.40)

25

· pronalaženje investicijskih oportuniteta - najvažniji korak u kojem se razvija

ideja o investicijama u novu poslovnu aktivnost ili poboljšanje postojeće

aktivnosti, veći broj artikuliranih ideja u investicijske oportunitete je jedan od

temeljnih činilaca budućeg profitabilnog poslovanja poduzeća;

· prikupljanje podataka - preduvjet ispravne artikulacije ideja za poslovne akcije u

konkretne projekte i njihova ispravnog vrednovanja u okviru procesa

budžetiranja kapitala;

· određivanje novčanih tokova – temeljem prikupljenih podataka definiraju se

novčani tokovi, troškovi i rezidualne vrijednosti predloženih investicijskih

oportuniteta; njihovom konkretizacijom moguće je donijeti investicijsku odluku;

· određivanje budžeta kapitala – na temelju analize projekata može se prognozirati

visina investicijskih ulaganja, raspoloživa novčana sredstva te manjak potrebnog

novca za koji se pronalaze mogućnosti njihova pribavljanja; raspoloživa i

pribavljena sredstva određuju visinu budžeta kapitala;

· vrednovanje i donošenje odluke - individualnom ocjenom financijske efikasnosti

predloženih projekata ograničiti će se broj prihvatljivih projekata za poduzeće;

konačna odluka o izboru projekta biti će obavljena usporedbom karakteristika

projekata u procesu rangiranja;

· analiza izvođenja i prilagođavanja – proces investiranja potrebno je analizirati da

bi se otkrili određeni propusti prilikom projektiranja novčanih tokova tih

projekata i te propuste analizirati kako bi se izbjegao negativan utjecaj projekta;

potrebno je analizirati i izvođenje projekata u fazama efektuiranja, utvrditi

prilagodbe s ciljem postizanja veće efikasnosti i vrijednosti poduzeća.

3.1. Metode kapitalnog budžetiranja

Za donošenje kvalitetne investicijske odluke pomoću budžeta kapitala, postoji širok

spektar metoda kojima se utvrđuju koristi danog investicijskog projekta. Na temelju tih

koristi se odlučuje hoće li se uložiti u projekt te koje su koristi i troškovi odabranog

projekta.

26

Metode financijskog odlučivanja se mogu podijeliti na (Orsag, S., Dedi, L., 2011., str.

44):

· temeljne - ključne za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti

o metoda čiste sadašnje vrijednosti

o metoda interne stope profitabilnosti

· dodatne – nastoje poboljšati kvalitetu donesene odluke

o razdoblje povrata

o diskontirano razdoblje povrata

o indeks profitabilnosti

o sadašnja vrijednost budućih troškova

· posebne – upotpunjuju analizu financijskih odluka

o metoda diferencije

o modificirana interna stopa profitabilnosti

o kriterij anuiteta

o čista sadašnja vrijednost budućih troškova

· specifične – razvijene za ocjenu opravdanosti ulaganja u zamjenu i određivanje

najpovoljnijeg trenutka

o MAPI metoda

o metoda diskontiranog novčanog toka

· nefinancijske – prosječna godišnja računovodstvena profitabilnost

3.1.1. Temeljne metode

Temeljne metode se smatraju najznačajnijima u procesu donošenja dugoročnih

investicijskih odluka te su ključne za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti.

Osnovne metode su čista sadašnja vrijednost i interna stopa profitabilnosti.

Čista sadašnja vrijednost je sadašnja vrijednost godišnjih novčanih tokova umanjena za

troškove promatranog investicijskog projekta. Pod izrazom čista vrijednost

podrazumijeva se postignuti učinak aktivnosti, izračunat kao razlika pozitivnih i

27

negativnih efekata, a izraz sadašnja vrijednost podrazumijeva svođenje vrijednosti

budućih procijenjenih efekata na sadašnju vrijednost diskontnom tehnikom s ciljem

međusobne usporedbe projekata. Kriterij čiste sadašnje vrijednosti usklađen je s

temeljnim financijskim ciljem poduzeća, maksimalizacijom njegove sadašnje

vrijednosti odnosno običnih dionica. (http://www.poslovni.hr/leksikon/cista-sadasnja-

vrijednost-118)

Definiranjem pojedinog pojma izraza čista sadašnja vrijednost izvodi se konačna

formula koja matematički glasi:

( )I

k

VS

T

tt

to -

+=å

=1 1 ili å=

´ -=T

t

t

kto IIIVS1

gdje je

o S0 – čista sadašnja vrijednost

o I - investicijski troškovi

o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t

o T– vijek efektuiranja projekta

o k – diskontna stopa

o II tk– druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Izbor diskontne stope utječe na visinu čiste sadašnje vrijednosti, to jest imaju inverzan

odnos. Viša diskontna stopa smanjuje veličinu čiste sadašnje vrijednosti investicijskog

projekta, dok primjena niže diskontne stope je povećava.

Postupak izračunavanja čiste sadašnje vrijednosti nekog projekta može se opisati

pomoću slijedeća tri koraka: (Orsag, F., Dedi, L.,2012., str. 67)

1. izračunavanje sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova u cjelokupnom

vijeku efektuiranja projekta;

2. sumiranje diskontiranih čistih novčanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja

projekta i

28

3. utvrđivanje čiste sadašnje vrijednosti oduzimanjem investicijskih troškova od

zbroja sadašnje vrijednosti novčanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja

projekta.

Čista sadašnja vrijednost može se pojaviti u tri oblika:

o pozitivna vrijednost – porast vrijednosti tvrtke,

o negativna vrijednost – smanjuje vrijednost tvrtke,

o nulta vrijednost – prag prihvatljivosti.

Interna stopa profitabilnosti ili rentabilnosti je druga temeljna metoda financijskog

odlučivanja. To je diskontna stopa kojom se čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku

efektuiranja svode na vrijednost inicijalnih investicijskih troškova, pri čemu je čista

sadašnja vrijednost investicije jednaka nuli. Matematički se može zapisati kao:

( )å=

=+

T

tt

t IR

V

1 1

gdje je:

o R – interna stopa profitabilnosti



o T– vijek efektuiranja projekta

S obzirom da je u ovoj formuli interna stopa i nepoznanica, potrebno ju je izračunat

primjenom postupka iteracije to jest metodom pokušaja i pogrešaka. Prvo se odabere

diskontna stopa za koju se smatra da je blizu vrijednosti interne stope profitabilnosti,

tom stopom se izračunava sadašnja vrijednost projekta te ukoliko ne rezultira nulom,

postupak se ponavlja s nekom drugom stopom sve dok čista sadašnja vrijednost ne bude

jednaka nuli.

29

Ukoliko postupkom iteracije nije pronađena interna stopa, tada se ona izračunava

metodom interpolacije gdje se uzimaju dvije diskontne stope kojom je jedna čista

sadašnja vrijednost pozitivna, a drugom je negativna. Interpolacija se izračunava

sljedećom formulom:

( )1

12

121 xx

xx

yyyy -

-

-+=

gdje je:

o y – tražena interna (diskontna) stopa profitabilnosti

o y1 i y2 – diskontne stope između kojih se vrši interpolacija

o x – čista sadašnja vrijednost za internu stopu (nulta vrijednost)

o x1 i x2 – čiste sadašnje vrijednosti za diskontne stope y1 i y2

Projekt je prihvatljiv ukoliko je interna stopa profitabilnosti barem jednaka trošku

kapitala tvrtke, a prilikom odabira projekta prednost ima onaj s najvišom razinom

interne stope profitabilnosti.

3.1.2. Dodatne metode

Zbog problema izbora između više investicijskih projekata, nastale su i dodatne metode.

Dodatnim metodama nastoji se povećati kvaliteta donesene odluke, a sastoje se od

razdoblja povrata, diskontiranog razdoblja povrata, indeksa profitabilnosti i sadašnje

vrijednosti budućih troškova.

Razdoblje povrata je najjednostavniji kriterij odlučivanja u kojem će se vratiti uložena

sredstva u određeni investicijski projekt. Odnosi se na potrebne godine u kojima će se

investicijski troškovi svesti na nulu, a nakon toga novčani tokovi u ostatku vijeka

efektuiranja su ostvareni prihodi poduzeća od tog projekta. Uglavnom se koristi u

investicijama kraćeg vijeka, kad su primici i izdaci u početnim godinama veći od onih

30

koji se pojavljuju kasnije, te kada se veliko značenje pridaje što bržem povratu

investicija.

Za projekt gdje je jednokratno ulaganje i višekratni čisti novčani tokovi, razdoblje

povrata se računa:

å=

=pt

t

tVI1

gdje je:



o tp – razdoblje (period) povrata

Ukoliko su novčani tokovi različiti u cjelokupnom vijeku efektuiranja računa se:

t

pV

It =

tT VVVV º=== ...21

gdje je:

I - investicijski troškovi

Vt – konstantni čisti novčani tokovi po godinama t

tp – razdoblje (period) povrata

Prihvatiti će se onaj investicijski projekt koji ostvaruje brži povrat uloženih sredstava ili

zadovoljava prag efikasnosti prihvatljivog broja godina povrata.

Diskontirano razdoblje povrata je broj godina u kojima će se povratiti novčana sredstva

uložena u određeni investicijski projekt te pokriti trošak kapitala poduzeća. Također se

definira i kao broj potrebnih godina u kojima diskontirani tekući čisti novčani tokovi će

vratiti investicijske troškove. Matematički se ovaj kriterij može zapisati kao:

( )å= +

=pt

ttt

kVI

1 1

1 ili t

k

t

t

t IIVIp

å=

=1

31

gdje je:



o tp – razdoblje (period) povrata


o IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Investicijski projekt koji ostvaruje brži povrat uloženih sredstava kroz diskontirane

novčane tokove, zadovoljava prag efikasnosti te nadoknađuje troškove kapitala tvrtke,

se prihvaća. Za razliku od razdoblja povrata, ova metoda uzima u obzir vremensku

vrijednost novca, kumulirane diskontirane novčane tijekove, preferira projekte koji

imaju brži povrat investicijskih troškova uz trošak kapitala. Međutim, isto kao i

prethodna metoda tako i ova ne uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja i favorizira

likvidnost projekta.

Indeks profitabilnosti je metoda rangiranja projekta koja stavlja u omjer sadašnje

vrijednosti čistih novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijske

mogućnosti i inicijalnih investicijskih ulaganja. Preferira investicijske projekte s

manjim investicijskim sredstvima te odlučuje se za onaj kojem je indeks profitabilnosti

veći od jedan. Ovisno o tipu novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja, indeks

profitabilnosti se može izračunat na sljedeća dva načina:

· različiti čisti novčani tokovi:

( )I

k

V

P

T

tt

t

I

å= +

= 1 1ili

I

IIV

P

T

t

t

kt

I

å=

´

= 1

gdje je:

o PI – indeks profitabilnosti



32

o T – vijek efektuiranja projekta


o IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

· jednaki čisti novčani tokovi :

( )( )

I

kk

kV

PT

T

t

I

+

-+

=1

11

ili I

IVVP

t

kt

I

*=

gdje je

o IVkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

S obzirom da se smatra izvedenicom metode čiste sadašnje vrijednosti, tako i ova

metoda favorizira projekte koji imaju što veće diskontirane čiste novčane tijekove u

odnosu na investicijske troškove. Poboljšava investicijsku odluku poduzeća tako da

između projekata jednakih čistih sadašnjih vrijednosti izabire onaj koji zahtijeva niže

investicijske troškove. (Orsag, S., Dedi, L., 82)

Sadašnja vrijednost budućih troškova je alternativa čiste sadašnje vrijednosti kod koje

novčani primici ne igraju važnu ulogu. Bazira se na izdatke te se ovom metodom

izračunava sadašnja vrijednost ukupnih novčanih izdataka investicije.

3.1.3. Posebne metode

Posebne metode upotpunjuju analizu financijske odluke pri rangiranju projekata

koristeći pritom metode diferencije, anuiteta, modificiranu internu stopu profitabilnosti i

čistu sadašnju vrijednosti budućih troškova.

Metoda diferencije ispituje mogućnosti reinvestiranja ranije primljenih čistih novčanih

tokova u različite investicijske projekte s ciljem porasta vrijednosti poduzeća i bogatstva

dioničara. Taj reinvestirani novčani tok se tretira kao investicijski trošak diferencijskog

33

projekta. Koristi se kod rješavanja problema izbora između nekoliko kombinacija

projekata. Ispituje financijsku efikasnost dva projekta koristeći internu stopu

profitabilnosti te razmatra te projekte kroz

· diferenciju čistih novčanih tokova,

· diferenciju investicijskih troškova.

Metoda anuiteta ispituje efikasnost projekta na način da sve iznose primitaka i izdataka

svede na prosječne godišnjeiznose koristeći pritom anuitetni faktor. Anuitetni faktor čini

recipročnu vrijednost diskontnog faktora jednakih periodičnih iznosa, a također se

nalazi već izračunat u petim financijskim tablicama. Matematički se može zapisati:

a = = VT

k

Modificirana interna stopa profitabilnosti je interna stopa profitabilnosti koja se

izračunava na temelju oportunitetnih troškova, a pod pretpostavkom čiste sadašnje

vrijednosti vrši reinvestiranje primljenih čistih novčanih tokova uz trošak kapitala.

Računa se tako da se izračunaju čisti novčani tokovi uz trošak kapitala, a na temelju tog

izračuna (oportunitetni čisti novčani tokovi) utvrđuje se modificirana interna stopa

profitabilnosti.

I (1 + M)T = S Vt (1 + k)

T-t

Čista sadašnja vrijednosti budućih troškova je kombinacija sadašnje vrijednosti budućih

troškova i anuiteta. Postupak se sastoji od izračuna anuiteta investicijskih troškova i

anuiteta tekućih novčanih izdataka projekta, ta dva izračuna se zbroje i onaj projekt koji

ima manji iznos godišnjih izdataka se uzima u obzir.

3.1.4. Specifične metode

34

Specifične metode financijskog odlučivanja razvijene su za specifične investicijske

projekte. Tako su nastale dvije metode:

· MAPI metoda – koristi se za izradu ocjene opravdanosti zamjene fiksne

imovine; odnosi se na pitanja zamjene opreme kao posljedica fizičke dotrajalosti

ili ekonomske zastarjelosti;

· metoda diskontiranog novčanog toka – koristi se za određivanje prikladnog

trenutka za investiranje u zamjenu fiksne imovine.

35

4. Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću „Tomaić - commerce“ d.o.o.

Hrvatski autohtoni sirevi, proizvedeni u OPG-u, su nastali kao spoj tradicije i

prehrambenih navika lokalnog stanovništva. Specifičnosti sireva ovise o području u

kojem se proizvode zbog raznolikosti klimatskih obilježja, načinu hranidbe stoke te

recepturi prerade mlijeka u sir. Zemlje EU potiču ovaj tip proizvodnje sireva zbog

očuvanja same tradicije te zbog proizvodnje u malim serijama koristeći pritom veće

količine ljudskog rada, za razliku od industrijske proizvodnje koja ima veći udio

sredstva za rad. Domaće stanovništvo i turisti pokazuju velik interes za autohtone sireve

koji se razlikuju od industrijskih po obliku, okusu i mirisu.

Nadalje, istraživanja su pokazala da su gospodarstva koja su se odlučila na legalizaciju

vlastite proizvodnje, povećala svoju prodaju. Prilikom registracije objekta za

proizvodnju sireva potrebno je urediti i opremiti tri prostorije (Kalit,S., 2006., str. 5):

· prostorija za prijem mlijeka,

· prostorija za preradu mlijeka i proizvodnju sira,

· prostorija za zrenje sireva s pakirnicom.

Također, objekt je potrebno opremiti odgovarajućim strojevima i opremom, izrađenim

od materijala koji su primjereni načinu proizvodnje. Neki od njih su laktofriz za

pohranu mlijeka, posuda ili kotao za sirenje, radni sirarski stol, sudoper s ormarićima za

pohranu deterdženata, preša, kalupi za formiranje sira, hladnjak, klima uređaj, te posude

za kruti otpad i za odvoz sirutke.

Potrebna dokumentacija (Kalit, S., 2006., str 14.):

1. Formular koji se ispunjava prilikom slanja dokumentacije;

2. Potvrdu o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

36

3. Preslika katastarskog plana u kojem je ucrtana čestica na kojoj se objekt nalazi;

4. Potvrda županijskog veterinarskog inspektora kojom se odobrava izgradnja ili

preuređenje objekta u mini siranu;

5. Tehničko-tehnološki elaborat s tlocrtom i opisom prostorija i opreme te

tehnologijom proizvodnje koji sadrži položajni nacrt prostorija, opis opreme,

sirovinska bilanca, asortiman proizvoda, postupak sanitacija objekta i opreme te

opis opskrbe vodom za piće.

Nakon što se potpuna dokumentacija pošalje u nadležno Ministarstvo, poduzeće dobiva

rješenje kojim se sukladno elaboratu dopušta izgradnja, uređenje i opremanje objekta za

proizvodnju sira na. Kada je objekt spreman za uporabu, tročlana inspekcija pregledat

će objekt koji, ukoliko udovoljava zahtjevima, dobiva rješenje da je upisano u Upisnik

odobrenih objekata pod posebnim veterinarskim kontrolnim brojem koji se kasnije mora

istaknuti na proizvedenim i zapakiranim sirevima.

4.1. Poduzeće „Tomaić-commerce“ d.o.o.

„Tomaić-commerce“ d.o.o. je obiteljsko poduzeće za preradu mlijeka, trgovinu i

putničke usluge sa sjedištem u Otočcu. Vlasnik poduzeća je gospodin Vladimir Tomaić

koji je 1992. godine započeo s proizvodnjom sireva u tada propaloj mljekari u Krasnu.

Zbog nedostatka kapitala, morao je podići kredit kako bi pribavio dovoljno opreme za

veću proizvodnju te time zadovoljiti potrebe tržišta i stroge institucionalne propise.

Poduzeće je osnovano i registrirano 1994. godine u skladu sa zakonima i propisima RH.

Osnovna djelatnost poduzeća je otkup i prerada mlijeka, te proizvodnja sira i ostalih

mliječnih proizvoda. Uz to, organizirana je prodaja sireva i mliječnih proizvoda kroz

vlastitu maloprodaju te prodaju na veliko drugim trgovačkim lancima.

Kao prednost ove sirane navodi se dugogodišnje iskustvo u proizvodnji sireva, tradicija

proizvodnje i recepture, kvalitetno domaće mlijeko te brojne nagrade koje je sir robne

37

marke „Runolist“ osvajao na specijaliziranim sajmovima i izložbama u zemlji i regiji.

Također, sirana je dobitnik HACCP certifikata o sigurnosti hrane u svim fazama

procesa njene proizvodnje i distribucije te europskog izvoznog broja kojim je omogućen

izvoz sireva u zemlje EU i u SAD.

Temeljni kapital poduzeća iznosi 18.000,00 kuna, svota koja je upisana u sudski registar

prilikom osnivanja te nije mijenjana tokom prethodnih razdoblja. Poduzeće nikada nije

bilo u blokadi i sve svoje obveze je izvršavalo u ugovorenim rokovima dospijeća.

Poduzeće zapošljava 13 radnika, te se po tom kriteriju klasificira kao malo poduzeće.

Vizija poduzeća je zadovoljiti potrebe tržišta koje su sve brojnije. Dobivanjem izvoznog

broja stvorena je želja za daljnjim investiranjem u proširenje kapaciteta čime bi se

proizvodilo za širi spektar tržišta u Hrvatskoj i izvan granica.

4.2. Opis i rezultati dosadašnjeg poslovanja

Glavnu sirovinu – mlijeko poduzeće otkupljuje od sedamdeset kooperanata – mljekara

koje svakog jutra obilaze njegovi radnici s modernim kamionima s cisternom u krugu

od 200 kilometara. Otkupna cijena mlijeka je 2,20 kuna po litri. Dnevno prerađuju 3500

litara mlijeka, a za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno je 7 litara mlijeka. U

vlastitim trgovinama prodaju oko 60% ukupne proizvodnje zahvaljujući turistima i

lokalnom stanovništvu dok ostatak realizira u drugim trgovačkim lancima.

Financijski izvještaji poduzeća pokazuju dosadašnje rezultate i financijski položaj

ovoga poduzeća. Sastavljeni su primjenom načela povijesnog troška u hrvatskim

kunama, sukladno odredbama Zakonu o računovodstvu i Hrvatskih standarda

financijskog izvještavanja. U nastavku su prikazana dva financijska izvješća - bilanca i

račun dobiti i gubitka u svrhu karakterizacije dosadašnjeg poslovanja poduzeća. Radi

preglednosti korištene su samo stavke koje su kvantificirane.

38

Tablica 1. Bilanca na dan 31.12.2014.

Naziv pozicije AOP oznaka

Rbr. bilješke

Prethodna godina (neto)

Tekuća godina (neto)

Dinamika 2014./2013.

1 2 3 4 5 6

AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

002 5.749.388 5.382.326 -6%

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 0 14.275

6. Ostala nematerijalna imovina 009 14.275

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 5.749.388 5.362.801

-7%

1. Zemljište 011 350.724 350.724 0%

2. Građevinski objekti 012 4.723.395 4.290.927 -9%

3. Postrojenja i oprema 013 643.492 673.678 5%

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina

014 31.777 47.472 49%

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

020 0 5.250

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026 5.250

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 0 0

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

034 1.541.800 1.566.899 2%

I. ZALIHE (036 do 042) 035 504.111 678.651 35%

3. Gotovi proizvodi 038 481.108 648.609 35%

4. Trgovačka roba 039 23.003 30.042 31%

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 747.363 888.248 19%

2. Potraživanja od kupaca 045 716.409 856.565 20%

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 8.178 -100%

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika

047 12.888 7.620 -41%

5. Potraživanja od države i drugih institucija 048 12.888 7.620 -41%

6. Ostala potraživanja 049 9.888 24.063 143%

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

050 16.140 0 -100%

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 16.140 -100%

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 274.186 -100%

39

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

059 5.155

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 7.291.188 6.954.380

-5%

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061

1 2 3 4 5 25%

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

062 3.826.574 3.939.608 3%

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 18.000 18.000 0%

II. KAPITALNE REZERVE 064

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

065 0 0

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

072 3.742.683 3.808.574 2%

1. Zadržana dobit 073 3.742.683 3.808.574 2%

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

075 65.891 113.034 72%

1. Dobit poslovne godine 076 65.891 113.034 72%

VII. MANJINSKI INTERES 078

B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 0 0

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 1.771.305 1.050.804

-41%

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

086 1.771.305 1.050.804 -41%

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 093 1.029.459 1.300.118 26%

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095 350 350 0%

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

096 96.103

5. Obveze prema dobavljačima 098 555.884 647.497

16%

8. Obveze prema zaposlenicima 101 36.639 42.376 16%

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

102 84.091 160.372 91%

12. Ostale kratkoročne obveze 105 2.845 3.770 33%

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

106 663.850 663.850 0%

F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106)

107 7.291.188 6.954.380 -5%

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 108

Izvor: Podaci poduzeća „Tomaić – commerce“ d.o.o.

40

Dugotrajna imovina obuhvaća sredstva koja poduzeće koristi u proizvodnji i isporuci

robe te administrativne svrhe. Materijalna imovina, osim zemljišta, se iskazuje po

trošku nabave umanjenim za akumuliranu amortizaciju koja se provodi primjenom

linearne metode u skladu sa standardima. U 2014. godini u odnosu na 2013. godinu

došlo je do smanjenja vrijednosti materijalne imovine zbog amortizirane vrijednosti

građevinskog objekta u iznosu od 9%, dok s druge strane je investirano u opremu u

iznosu od 47.837,00 kuna i vozilo u iznosu od 17.520,00 kuna. Što se tiče kratkotrajne

imovine, primijećen je blagi rast od 2% zbog porasta zaliha gotovih proizvoda i

trgovačke robe za 35% te zbog porasta potraživanja, uglavnom od kupaca, za 19%

tekuće godine.

Kapital obuhvaća stavke temeljnog kapitala koji je 18.000,00 kuna te nije bilo

povećanja ni smanjenja u promatranom razdoblju, zadržane dobiti koja je porasla za 2%

u odnosu na prethodnu godinu te dobiti čija je vrijednost porasla za 72% te nakon

oporezivanja iznosi 113.034,00 kuna. Dugoročne obveze su se smanjile za 41% zbog

podmirenog dijela kredita banke, dok su kratkoročne povećane za 26% zbog porasta

obveza prema dobavljačima, zaposlenima i za poreze.

41

Tablica 2. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2014.

Naziv pozicije AOP

oznaka Rbr.

bilješke Prethodna

godina Tekuća godina

Dinamika 2014./2013.

1 2 3 4 5 6

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 5.485.608 5.820.985 6,11%

1. Prihodi od prodaje 112 5.224.525 5.808.985 11,19%

2. Ostali poslovni prihodi 113 261.083 12.000 -95,40%

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

114 5.363.569 5.591.104 4,24%

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 4.082.065 4.215.401 3,27%

a) Troškovi sirovina i materijala 117 563.482 654.336 16,12%

b) Troškovi prodane robe 118 3.205.834 3.151.221 -1,70%

c) Ostali vanjski troškovi 119 312.749 409.844 31,05%

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 696.515 745.728 7,07%

a) Neto plaće i nadnice 121 460.154 488.134 6,08%

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 146.899 151.323 3,01%

c) Doprinosi na plaće 123 89.462 106.271 18,79%

4. Amortizacija 124 459.923 458.022 -0,41%

5. Ostali troškovi 125 125.066 141.000 12,74%

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 0 30.953 0

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)

128 0 30.953 0

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 7.735 729 -90,58%

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

132 7.735 729 -90,58%

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 77.899 46.268 -40,61%

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

139 77.899 46.268 -40,61%

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

142 #DIJ/0!

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

143 #DIJ/0!

1 2 3 4 5

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144 43.185 22.360 -48,22%

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145 9.346 56.831 508,08%

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 146 5.536.528 5.844.074 5,55%

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 5.450.814 5.694.203 4,47%

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)

148 85.714 149.871 74,85%

42

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 85.714 149.871 74,85%

XII. POREZ NA DOBIT 151

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 85.714: 149.871 74,85%

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 85.714 149.871 74,85%

Izvor: Podaci poduzeća „Tomaić – comercce d.o.o.

Poslovni prihodi su 2014. godine porasli za 6,11% u odnosu na prethodnu i to uslijed

porasta prihoda od prodaje za 11,19%. Poslovni rashodi su također porasli u manjem

postotku od poslovnih prihoda i to za 4, 24%. Razlog povećanja su porast materijalnih

troškova za proizvodnju te troškova prema zaposlenicima. Financijski prihodi su se

smanjili za 90,58% dok su financijski rashodi se također smanjili za 40,61%. Ostali

prihodi kao što su prihodi od naplate štete, od dotacija i pomoći, s temelja osiguranja,

rabata, te otpisa obveza, su se smanjili za 48,22%, dok su ostali rashodi porasli za čak

508,08%. Većim iznosom prihoda od rashoda, poduzeće je ostvarilo dobit te prije

oporezivanja iznosi 149.871,00 kuna što je za 74,85% više nego prethodne godine.

Poreznom stopom od 20% izračunata je porezna obveza te dobit razdoblja u iznosu od

149.871,00 kuna što je u odnosu na prethodnu godinu veće za 74,85%.

4.3. Razlozi i opis investicije

Zbog porasta potražnje za domaćim sirom te prihvata europskog izvoznog broja,

poduzeće je odlučilo investirati u izgradnju novog pogona. Nova tvornica će se nalaziti

u Otočcu u poslovnoj zoni.Neki od razloga su niz pogodnosti koje Otočac prometno

pruža (blizina autoputa, prolaz za NP Plitvička jezera) , veće tržište radne snage, cijena

pitke vode je nerazmjerno manja, troškovi otkupa mlijeka su niži te u poslovnoj zoni bi

se mogao sagraditi objekt prve kategorije. Otvaranjem novog pogona u poslovnoj zoni,

stvorili bi se uvjeti za otvaranje tvrtke koja bi se mogla nositi s europskim standardima i

izazovima te konkurencijom.

43

Lokacija novog objekta je predviđena u poslovnoj zoni grada Otočca na parceli od

5.160,00 m2, a poslovni objekt bi bio veličine 760,00 m2. Objekt bi sadržavao prostorije

za prihvat mlijeka, preradu mlijeka i proizvodnju sireva, zrenje sireva te pakiranje

sireva. S obzirom da je od ranije razvijena poslovna suradnja s mnogim turističkim

agencijama koje dovode turističke grupe u razgled i kupovinu proizvoda, poduzeće je

odlučilo da, osim tog dijela proizvodnje sireva, u objektu se nalazi i trgovina, edukativni

hodnik te kušaona u kojoj je predviđen ugostiteljski sadržaj.

U prilogu 1. se nalazi detaljan popis imovine koja daje uvid u ukupno investiranje

otvaranja nove poslovne zgrade. Ukupna vrijednost investicije iznosi 9.637.911,36

kuna, te će ona biti financirana kroz nekoliko izvora:

· Program SAPARD – 2.160.000,00 kuna,

· Poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede – 600.000,00 kuna,

· Ministarstvo regionalnog razvitka – 950.000,00 kuna,

· Kredit Privredne banke Zagreb d.d. – 3.500.000,00 kuna,

· Vlastita sredstva – 2.427.911,36

Program SAPARD je usmjeren na ruralni razvoj i poljoprivrednu proizvodnju kako bi

se stvorio konkurentniji i učinkovitiji poljoprivredni sektor koji će stvoriti nova radna

mjesta te poboljšati kvalitetu života u ruralnim prostorima. Zahvaljujući sredstvima

programa SAPARD, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva regionalnog razvit, te

sredstvima vlastite akumulacije, potreba za kreditom je smanjena na 3.500.000,00 kuna.

Kredit je odobrila Privredna banka Zagreb d.d. po sljedećim uvjetima:

· iznos kredita - 3.500.000,00 kuna

· kamatna stopa - 2% godišnje

· valuta - HRK

· datum početka kredita - 01.01.2016.

· rok kredita - 6 godina

· učestalost dospjeća glavnice - tromjesečno

· učestalost dospjeća kamata - tromjesečno

44

Uz glavnicu poduzeće mora plaćati i zaračunati iznos kamate, te je radi toga potrebno

imati evidentirani plan otplate kredita.

Tablica 3. Plan otplate kredita

Red.

br. Dospjeće Stopa % Kamata Glavnica Kamata+glavnica Ostatak duga

1. 31.03.2016. 2 17305,56

125.000,00 142.305,56 3.375.000,00

2. 30.06.2016. 2 17062,11

125.000,00 142.062,11 3.250.000,00

3. 30.09.2016. 2 16611,11

125.000,00 141.611,11 3.125.000,00

4. 31.12.2016. 2 15972,22

125.000,00 140.972,22 3.000.000,00

5. 31.03.2017. 2 15000,00

125.000,00 140.000,00 2.875.000,00

6. 30.06.2017. 2 14534,72

125.000,00 139.534,72 2.750.000,00

7. 30.09.2017. 2 14055,56

125.000,00 139.055,56 2.625.000,00

8. 31.12.2017. 2 13416,67

125.000,00 138.416,67 2.500.000,00

9. 31.03.2018. 2 12638,89

125.000,00 137.638,89 2.375.000,00

10. 30.06.2018. 2 12006,94

125.000,00 137.006,94 2.250.000,00

11. 30.09.2018. 2 11500,00

125.000,00 136.500,00 2.125.000,00

12. 31.12.2018. 2 10861,11

125.000,00 135.861,11 2.000.000,00

13. 31.03.2019. 2 10000,00

125.000,00 135.000,00 1.875.000,00

14. 30.06.2019. 2 9479,17

125.000,00 134.479,17 1.750.000,00

15. 30.09.2019. 2 8944,44

125.000,00 133.944,44 1.625.000,00

16. 31.12.2019. 2 8305,56

125.000,00 133.305,56 1.500.000,00

17. 31.03.2020. 2 7500,00

125.000,00 132.500,00 1.375.000,00

18. 30.06.2020. 2 6951,39

125.000,00 131.951,39 1.250.000,00

19. 30.09.2020. 2 6388,89

125.000,00 131.388,89 1.125.000,00

45

20. 31.12.2020. 2 5750,00

125.000,00 130.750,00 1.000.000,00

21. 31.03.2021. 2 5000,00

125.000,00 130.000,00 875.000,00

22. 30.06.2021. 2 4423,61

125.000,00 129.423,61 750.000,00

23. 30.09.2021. 2 3833,33

125.000,00 128.833,33 625.000,00

24. 31.12.2021. 2 3194,44

125.000,00 128.194,44 500.000,00

25. 31.03.2022. 2 2527,78

125.000,00 127.527,78 375.000,00

26. 30.06.2022. 2 1895,83

125.000,00 126.895,83 250.000,00

27. 30.09.2022. 2 1277,78

125.000,00 126.277,78 125.000,00

28. 31.12.2022. 2 638,89

125.000,00 125.638,89 0,00

Izvor: Izrada studenta

Prema otplatnom planu kredita, poduzeće zatvara obvezu prema kreditu 31.12.2022.

godine. Glavnica je konstantno tokom godina 125.000,00 kuna, a vrijednost obveze

prema kreditu smanjuje se prema dospijeću glavnicom uvećanom za kamatu.

Nakon plana otplate kredita, potrebno je izraditi i projicirani godišnji plan prihoda od

prodaje proizvoda – sireva. Financijski plan je kreiran na temelju dosadašnjih cijena

proizvoda i pretpostavljene dnevne prerade mlijeka u novom pogonu, te je izračunat u

razdoblju potrebnom za otplatu kredita. Za proizvodnju jednog sira težine 1,7 kg

potrebno je 14 litara mlijeka, a kapacitet novog pogona je 5.000 litara dnevno. Da bi se

izračunala godišnja proizvedena količina, potrebno je staviti u omjer dnevnu preradu i

potrebnu količinu mlijeka za jedan sir, te to pomnožiti s danima u godini:

5.000 litara/ 14 litara =357 komada dnevno

357 kom * 365 = 130.305komada godišnje

Cijena jednog komada sira je uzeta prema aktualnoj cijeni sira „Runolist“ od 67 kuna po

komadu.

46

Tablica 4. Financijski plan prodaje sireva u novom pogonu

Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Cijena 67 67 67 67 67 67 67

Količina 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305

Ukupno

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00


Planirana ukupna godišnja proizvodnja i prodaja je tokom godina jednaka jer nisu u

obzir uzete mogućnosti promjene cijena i povećanja kapaciteta prodaje, te je u

kalkulaciji cijena samo jedne vrste sira, koja je ujedno i prosjek cijena u sirani. Cijene

svih proizvoda se nalaze u prilogu 2.

Planirani troškovi investicije sadrže amortizaciju poslovnog objekta po stopi od 6%,

amortizaciju strojeva i opreme po stopama 5%, 10%, 20%, 25% i 50%, troškove nabave

mlijeka, radne snage i kamate na kredit.

Tablica 5. Financijski plan rashoda

Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Poslovna

zgrada

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

oprema i

strojevi

503.600,65

503.600,65

479.375,77

479.375,77

33.199,97

16.572,91

16.572,91

Sirovina

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

Radna

snaga

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

Kamata

66.951,00

57.006,95

47.006,94

36.729,17

26.590,28

16.451,38

6.340,28

Ukupno

5.866.850,39

5.856.906,34

5.822.681,45

5.812.403,68

5.356.088,99

5.329.323,03

5.319.211,93

Izvor : Izrada studenta

Amortizacija poslovnog objekta te strojeva i opreme je obračunata linearnom metodom.

Iznos amortizacije poslovnog objekta je tokom godina jednaka, dok se amortizacija

opreme i strojeva smanjuje zbog različitosti stopa otpisa, tako je jedan dio otpisan

47

nakon dvije godine, drugi nakon četvrte, treći nakon pete i tako dalje. Sirovina to jest

mlijeko, je izračunata tako da je dnevni kapacitet prerade mlijeka od 5.000 litara

pomnožen cijenom otkupa mlijeka od 2.34 kuna po litri i za godišnju procjenu

pomnožen s 365. Trošak plaća za radnu snagu je za jednu osobu 4.500,00 kuna,

pomnožen s 12 potrebnih radnika i 12 mjeseci. Kamata je dobivena zbrojem ukupnog

troška kamate tokom jedne godine. Ukupni troškovi se tokom godina smanjuju zbog

smanjenja vrijednosti amortizacije opreme i strojeva te kamata u otplatnoj rati kredita,

dok su amortizacija poslovne zgrade, trošak plaće i sirovina konstantni.

Temeljem ovih dviju tablica izračunat je račun dobiti i gubitka nakon investiranja.

Planirani prihodi su projekcija plana količine i cijena proizvoda tokom jedne godine,

planirani rashodi su zbroj amortizacije poslovne zgrade, amortizacije opreme i strojeva,

troškova nabave sirovine, radne snage te kamate na kredit. Razlikom prihoda i rashoda,

izračunata je bruto dobit te obračunom poreza na dobit u iznosu od 20% dobivena je

neto dobit investicije tokom godina.

Tablica 6. Planirani RDG investicije

Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

I. Planirani

prihodi

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

8.730.435,00

II. Planirani

rashodi

5.866.850,39

5.856.906,34

5.822.681,45

5.812.403,68

5.356.088,99

5.329.323,03

5.319.211,93

2.1.

Poslovna

zgrada

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

377.798,74

2.2. Oprema

i strojevi

503.600,65

503.600,65

479.375,77

479.375,77

33.199,97

16.572,91

16.572,91

2.3. Sirovina

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

4.270.500,00

2.4. Radna

snaga

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

648.000,00

2.5. Kamata

66.951,00

57.006,95

47.006,94

36.729,17

26.590,28

16.451,38

6.340,28

III. Bruto

dobit

2.863.584,61

2.873.528,66

2.907.753,55

2.918.031,32

3.374.346,01

3.401.111,97

3.411.223,07

Porez na

dobit 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20%

Iznos poreza

572.716,92

574.705,73

581.550,71

583.606,26

674.869,20

680.222,39

682.244,61

IV. Neto

dobit

2.290.867,69

2.298.822,93

2.326.202,84

2.334.425,06

2.699.476,81

2.720.889,58

2.728.978,46


48

Iz ove tablice možemo uočiti lagani porast dobiti tokom godina pa je tako dobit u

odnosu na baznu 2016.godinu, sljedeće godine porasla za 0.34%, a 2022. godine u

odnosu na baznu 2016. za 19,12 %. S ovog pogleda izračuna, investicija je isplativa.

Sljedeća tablica je prikaz financijskog toka investicije koji je izrađen na temelju

prethodne tri tablice. Financijski tok je odnos između primitaka i izdataka, te ukoliko su

primici veći od izdataka, projekt je likvidan i prihvatljiv. Primici obuhvaćaju ukupne

prihode poslovanja, izvore financiranja projekta te ostatak vrijednosti amortizirane

imovine. Izvori financiranja se odnose na vlastita sredstva, kreditna sredstva te ostala

sredstva iz programa SAPARD i ministarstava. Izdacima je obuhvaćena vrijednost

investicije, rashodi poslovanja i to troškovi nabave sirovine i radne snage, financijske

obveze prema kreditu te porez na dobit. Amortizacija, iako je trošak, se ne uzima u

obzir jer ne predstavlja financijski izdatak.

Tablica 7. Financijski tok projekta

Godina 0 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

I. Primici 9637911,36 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 13.691.456,55

1. Ukupni

prihodi 0

8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00

2. Izvori

financiranja 9.637.911,36 0 0 0 0 0 0 0

2.1. Vlastiti

kapital 2.427.911,36 0 0 0 0 0 0 0

2.2. Kredit 3.500.000,00 0 0 0 0 0 0 0

2.3 Ostali

izvori 3.710.000,00

0 0 0 0 0 0 0

3. Ostatak

vrijednosti

imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.961.021,55

II. Izdaci 9.637.911,36 5.633.522,48 5.635.267,84 5.641.661,82 5.643.078,48 5.733.369,20 5.738.257,11 5.739.800,17

1.

Investicija 9.637.911,36

2.Rashodi

poslovanja 0

4.918.500,00 .918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00

2.1.

Sirovina 0 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 .270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00

2.2. Radna

snaga 0 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00

3.

Financijske 0

142.305,56 142.062,11 141.611,11 140.972,22 140.000,00 139.534,72 139.055,56

49


Tokom godina je primjećen blagi pad vrijednosti neto primitaka pa su tako oni 2017.

godine u odnosu na baznu 2016. se smanjili za 0,06% dok je 2022. godine zabilježen

porast te stavke za 156,76%. Razlog ovome leži u porastu iznosa poreza na dobit, no

isto tako s druge strane i vrijednost financijske obveze prema kreditu se smanjuje.

Unatoč tome, neto primici se ostvaruju te na temelju financijskog toka može se

zaključiti da je projekt isplativ te da će poduzeće poslovati likvidno.

Ekonomski tok projekta je prikaz svih primitaka i izdataka te njihove razlike. Primici se

odnose na prihode od prodaje proizvoda te ostatka vrijednosti amortizirane imovine, u

ovom slučaju ostatka vrijednosti na kraju šeste godine poslovnog objekta te opreme i

strojeva. Izdaci sadrže iznos investicije, rashode poslovanja bez amortizacije te poreza

na dobit. Razlika primitaka i izdataka čini neto primitke što će biti podloga za izračun

isplativosti projekta.

Tablica 8. Ekonomski tok projekta

Godina 0 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

I. Primici - 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 13.691.456,55

1. Ukupni

prihodi - 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00

2. Ostatak

vrijednosti

imovine

- -

- - 4.961.021,55

II. Izdaci 9.637.911,36 5.491.216,92

5.493.205,73 5.500.050,71 5.502.106,26 5.593.369,20 5.598.722,39 5.600.744,61

1. Investicija 9.637.911,36

-

-

2.Rashodi

poslovanja 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00

obveze

3.1.

Glavnica 0

125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00

3.2. Kamata 0 17.305,56 17.062,11 16.611,11 15.972,22 15.000,00 14.534,72 14.055,56

4. Porez na

dobit

572.716,92 574.705,73 581.550,71 583.606,26 674.869,20 680.222,39 682.244,61

III. Neto

primici 0,00 3.096.912,52 3.095.167,16 3.088.773,18 3.087.356,52 2.997.065,80 2.992.177,89 7.951.656,38

Kumulativni

neto primici 11000230,92 14.095.398,08 17.184.171,26 20.271.527,77 23.268.593,57 26.260.771,46 34.212.427,83

50

2.1. Sirovina - 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00

2.2. Radna

snaga - 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00

3. Porez na

dobit - 572.716,92 574.705,73 581.550,71 583.606,26 674.869,20 680.222,39 682.244,61

III. Neto primici 9.637.911,36 3.239.218,08 3.237.229,27 3.230.384,29 3.228.328,74 3.137.065,80 3.131.712,61 8.090.711,94

IV. Kumulativni

neto primici 9.637.911,36 6.398.693,28 3.161.464,01 68.920,28 3.297.249,01 6.434.314,81 9.566.027,42 17.656.739,35


U početku ekonomskog toka, primitak je negativan jer je uzeta samo vrijednost

investicije, dok u narednim godinama neto primici su pozitivni, zahvaljujući većim

primicima od izdataka, to jest prihodima od prodaje proizvoda i ostatku vrijednosti

investicije u zadnjoj godini. Promatrajući kumulativ neto primitaka, tek je 2018.

poprimio pozitivnu vrijednost, odnosno dok neto primici nisu pokrili iznos investicije.

4.4. Tehnike budžetiranja

Promatrajući financijski i ekonomski tok, ova investicija je isplativa jer zahvaljujući

neto primicima, vrlo brzo bi se ostvario povrat investicije. Koristeći podatke iz

ekonomskog toka, izračunati će se isplativost projekta pomoću tehnika budžetiranja.

Tehnike koje će se koristiti su temeljne (Čista sadašnja vrijednost, interna stopa

profitabilnosti) i dodatne (razdoblje povrata, diskontirano razdoblje povrata, indeks

profitabilnosti).

4.4.1. Čista sadašnja vrijednosti

Za izračun čiste sadašnje vrijednosti potrebno je prvo utvrditi neto sadašnju vrijednost i

to koristeći neto primitke iz ekonomskog toka projekta te diskontni faktor iz II.

financijskih tablica. U ovom slučaju diskontna stopa je 30% jer je pri njoj sadašnja

vrijednost, u razdoblju efektuiranja od 6 godina, pozitivna te je u sumi diskontirane

vrijednosti najsličnija iznosu investicije.

51

Tablica 9. Neto sadašnja vrijednost projekta

Godina Neto primici Diskontni faktor30% Sadašnja vrijednost

2016. 3.239.218,08 0,769230769 2.491.706,21

2017. 3.237.229,27 0,591715976 1.915.520,28

2018. 3.230.384,29 0,455166136 1.470.361,53

2019. 3.228.328,74 0,350127797 1.130.327,63

2020. 3.137.065,80 0,269329074 844.903,03

2021. 3.131.712,61 0,207176211 648.816,35

2022. 8.090.711,94 0,159366316 1.289.386,96

Ukupno 9.791.021,99


Investicijski projekt je prihvatljiv jer uz diskontnu stopu od 30%, neto sadašnja

vrijednost primitaka je pozitivna.

Pomoću neto sadašnje vrijednosti izračunava se čista neto sadašnja vrijednost tako da se

od ukupne neto sadašnje vrijednosti oduzme iznos investicije.

Čista sadašnja vrijednost = 9.791.021,99 – 9.637.911,36 = 153.110, 63

S obzirom da je čista sadašnja vrijednost veća od nule, investicijski projekt je

prihvatljiv.

4.4.2. Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti se računa tako da se odrede dvije diskontne stope uz koju bi

ukupni diskontirani neto primici, nakon što se oduzmu od iznosa investicije, imali

pozitivnu i negativnu vrijednost. Nakon toga se kroz formulu interpolacije, gdje se

uvrštavaju te dvije stope i njihove pripadajuće diskontirane vrijednosti, izračuna interna

stopa profitabilnosti.

52

Tablica 10. Interna stopa profitabilnosti

Godina Neto primici

Diskontni

faktor30%

Sadašnja

vrijednost

Diskontni

faktor31%

Sadašnja

vrijednost

2016.

3.239.218,08 0,769230769

2.491.706,21 0,763358779

2.472.685,56

2017.

3.237.229,27 0,591715976

1.915.520,28 0,582716625

1.886.387,31

2018.

3.230.384,29 0,455166136

1.470.361,53 0,444821851

1.436.945,52

2019.

3.228.328,74 0,350127797

1.130.327,63 0,339558665

1.096.207,00

2020.

3.137.065,80 0,269329074

844.903,03 0,259205088

813.143,42

2021.

3.131.712,61 0,207176211

648.816,35 0,197866479

619.660,95

2022.

8.090.711,94 0,159366316

1.289.386,96 0,151043114

1.222.046,32

Ukupno

9.791.021,99 -9.547.076,07

Investicija

9.637.911,36

9.637.911,36

Čista

sadašnja

vrijednost

153.110,63

-

90.835,29


Metodom pokušaja i pogrešaka, utvrđene su dvije diskontne stope, 30% i 31%, između

kojih se nalazi indeks profitabilnosti. Uz diskontnu stopu od 30%, ukupni diskontirani

neto primici su veći od iznosa investicije te je stoga čista sadašnja vrijednost veća od

nule, dok uz diskontnu stopu od 31%, ukupni diskontirani neto primici su manji od

iznosa investicije te je čista sadašnja vrijednost manja od nule. Nakon toga, diskontne

stope i pripadajuće čiste sadašnje vrijednosti se uvrste u formulu interpolacije.

53

Formula interpolacije:

( )1

12

121 xx

xx

yyyy -

-

-+=

y = 30 + * ( 0 - 153.110,63)

y = 30,627 => 30,63%

Kroz formulu interpolacije je izračunata prihvatljiva interna stopa profitabilnosti u

iznosu od 30,63%.

4.4.3. Razdoblje povrata

Razdoblje povrata investicije je tehnika koja prikazuje onu godinu u kojoj čisti novčani

tokovi su dosegnuli visinu iznosa investicije. Koristeći novčani tok, izračuna se

kumulativni tok iz kojeg se može zaključiti u kojoj godini je ostvaren povrat investicije.

Dodatnim izračunavanjem se može utvrditi i točan broj mjeseci i dan povrata.

Tablica 11. Razdoblje povrata

Godina Novčani tok Kumulativni tok

2016. 3.239.218,08 3.239.218,08

2017. 3.237.229,27 6.476.447,35

2018. 3.230.384,29 9.706.831,64

2019. 3.228.328,74 12.935.160,37

2020. 3.137.065,80 16.072.226,17

2021. 3.131.712,61 19.203.938,78

2022. 8.090.711,94 27.294.650,71

Ukupno 27.294.650,71 54.589.301,42


Iznos investicije = 9.637.911,36

54

Uspoređujući iznos investicije i kumulativni tok, zaključuje se da je razdoblje povrata

između 2017. i 2018. godine. Iz 2018. se uzima iznos neto primitka i dijeli s brojem 12

da se utvrdi povrat u jednom mjesecu. Nakon toga se iznos neto primitka iz 2017. dijeli

s povratom, te se izračuna broj mjeseci potrebnih za povrat.

3.230.384,29 / 12 =269.198,69

3.237.229,27 / 269.198,69= 11,03

Za povrat investiranog iznosa potrebno je 2 godine i 11 mjeseci.

4.4.4. Diskontirano razdoblje povrata

Za razliku od razdoblja povrata, diskontirano razdoblje povrata uzima u obzir

vremensku vrijednost novca, te koristi sadašnju vrijednost novčanih tokova.

Tablica 12. Diskontirano razdoblje povrata

Godina Sadašnja vrijednost Kumulativni tokovi

2016. 2.491.706,21 2.491.706,21

2017. 1.915.520,28 4.407.226,49

2018. 1.470.361,53 5.877.588,02

2019. 1.130.327,63 7.007.915,65

2020. 844.903,03 7.852.818,68

2021. 648.816,35 8.501.635,03

2022. 1.289.386,96 9.791.021,99

Ukupno 9.791.021,99 19.582.043,98


Iznos investicije = 9.637.911,36

Slično kao u prethodnom primjeru i ovdje se uspoređuje iznos investicije s

kumulativnim tokom, te je povrat investicije između 2021. i 2022. godine.

55

1.289.386,96 / 12 = 107.448,91

Povrat investicije je između šeste i sedme godine:

648.816,35 / 107448,91 =6,03

Razdoblje povrata investicije je šest godina i šest mjeseci.

4.4.5. Metoda indeksa profitabilnosti

Indeks profitabilnosti stavlja u omjer ukupne diskontirane čiste novčane tokove i iznos investicije, te ukoliko je veći od 1 projekt se prihvaća.

Indeks profitabilnosti =diskontirani čisti novčani tokovi / investicijski troškovi

Indeks profitabilnosti = 9.791.021,99 / 9.637.911,36 =1,016

Izračunati indeks profitabilnosti je 1,016 što je veće od zahtjevane razine te je i s ovog

gledišta projekt prihvatljiv.

56

5. Zaključak

Poduzeće ukoliko želi biti uspješno, pratiti trendove te biti konkurentan mora investirati

u svoj razvoj, bilo to u povećanje kvalitete proizvoda/usluge, nove palete proizvoda,

proširenje kapaciteta ili slično. Pritom je potrebno dobro analizirati planiranu investiciju

kako bi u budućnosti doprinijela većoj profitabilnosti i razvoju samog poduzeća.

Kako bi investicija bila kvalitetno razrađena i ostvarila početni cilj investitora, razvijene

su tehnike budžetiranja. Tehnikama budžetiranja ispituje se isplativost ulaganja u

planirani projekt. S obzirom da je budžetiranje kapitala povezano s dugoročnim

investiranjem, a dugoročno investiranje zahtjeva veliku količinu kapitala koja se tokom

razdoblja efektuiranja oslobađa, to jest postepeno donosi povrat, potrebno je izraditi

optimalni budžet.

Kako bi se optimalni budžetefikasno napravio, prvo se analizira tržište nabave i tržište

prodaje. Tržište nabave pretpostavlja dostupnost dobavljača za potrebnu sirovinu ili

materijal, cijena sirovine ili materijala, radna snaga i slično, dok tržište prodaje razmatra

spektar ciljanih skupina koji potražuju taj proizvod, potrebnu količinu i cijenu tih

proizvoda. Osim te eksterne analize, potrebno je postaviti i cilj poduzeća kojem se teži i

preispitati prednosti i karakteristike koje čine to poduzeće boljim od drugih.

Budžet kapitala sadrži tehnike koje obrađuju procijenjene podatke te iskazuju da li je po

pojedinom kriteriju investicijski projekt isplativ ili ne. Nakon što se izračunaju

procijenjeni prihodi i rashodi na temelju analize tržišta, njihove vrijednosti se koriste za

izračun planiranog RDG-a. Temeljem podataka iz RDG-a, izradi se tablica financijskog

i ekonomskog toka. Razlika je između financijskog i ekonomskog toka to da financijski

tok uzima u obzir i anuitet,zbroj glavnice i kamate, kao financijski izdatak.

57

Neto primici iz ekonomskog toka služe u tehnikama budžetiranja tako da pojedine

metode ih svode na njihovu sadašnju vrijednost koristeći pritom diskontni faktor, dok

druge ih zbrajaju i uspoređujući s investicijom zaključuju razdoblje ostvarenja povrata.

U ovom diplomskom radu ispitivana je isplativost investiranja u proširenje kapaciteta

poduzeća „Tomaić – commerce“ d.o.o. kroz tehnike budžetiranja kapitala.

Poduzeće „Tomaić – commerce“ d.o.o. se bavi preradom mlijeka i proizvodnjom

mliječnih proizvoda i sireva, te je danas jedna od najtrofejnijih hrvatskih sirana. Nakon

što je poduzeće dobilo izvozni broj te je time otvorena mogućnost izvoza u zemlje EU i

SAD, stvorena je potreba za većom proizvodnjom proizvoda. Dosadašnjim kapacitetom

proizvodnje bilo je moguće zadovoljiti pojedine segmente domaćeg tržišta, no

zahvaljujući dobroj promociji svojih proizvoda na raznim sajmovima te natjecanjima,

povećana je potražnja za njihovim proizvodom koji je rezultat tradicionalne i autohtone

recepture.

Kako bi uspjeli proizvesti dovoljne količine proizvoda koja bi zadovoljila potražnju na

tržištu, odlučili su investirati u novi poslovni objekt u poslovnoj zoni grada Otočca.

Nakon popisa potrebne imovine i njihovih pripadajućih cijena, iznos investicije je

9.637.911,36 kuna. Iznosi i izvori investicije su:

· 2.160.000,00 kuna iz programa SAPARD,

· 600.000 kuna poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede i

· 950.000 kuna iz Ministarstva regionalnog razvitka,

· Kredit Privredne banke Zagreb d.d. – 3.500.000,00 kuna,

· Vlastita sredstva – 2.427.911,36 kuna.

Na temelju dosadašnjih cijena proizvoda, novih kapaciteta proizvodnje, troškova

kredita, radne snage, cijene potrebne sirovine, izračunat je planirani RDG te na temelju

njega financijski i ekonomski tok. Kroz tehnike budžeta kapitala je ispitivana isplativost

ovog investicijskog projekta te je s njihovog aspekta investicija isplativa i to:

· Čista sadašnja vrijednost –153.110,63

· Interna stopa profitabilnosti – 30,63%

58

· Razdoblje povrata – 2019. godina

· Diskontirano razdoblje povrata – 2021. godina

· Indeks profitabilnosti – 1,016.

Budžet kapitala je kroz svoje tehnike pomogao pri efikasnoj realizaciji plana poduzeća,

čime je i potvrđena radna hipoteza rada. Osobni pokretač poduzeća u proširenju

kapaciteta je dugogodišnje iskustvo u proizvodnji, upornost i dobra namjera čime će se

boriti s budućim izazovima.

59

Literatura

Knjige:

· Ott, K. i suradnici, 2009., Proračunski vodič za građane, Institut za javne

financije, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb

· Belak, V., 1995., Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb

· Orsag, S., Dedi, L., 2011., Budžetiranje kapitala, MASMEDIA, Zagreb

· Abramović, K. i suradnici, 2008., Primjena hrvatskih standarda financijskog

izvještavanja, RRiF, Zagreb

· Cingula, M., 2004., Poslovno planiranje: s primjerima za investitore, RRiF,

Zagreb

· Vulić, N., Benić, Đ., 2006., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb

Članak:

Kalit, S., 2006., Registracija objekta za proizvodnju sira na obiteljskom

poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) , Zavod za mljekarstvo Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

(https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CBsQF

jAAahUKEwiylK_wj9PHAhWMDiwKHe3hDLc&url=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2

Fdatoteka%2F281527.dMy_DocumentsSVI_FOLDERIRadovi_KalitRegistracija_objek

ata_2006.doc&ei=8S3kVfLXJIydsAHtw7O4Cw&usg=AFQjCNF3l5xE-

qkyHPKvlOyr1KrXCMwRMA&sig2=YOIDxaOPptigTje86Sw-zQ&cad=rja)

(29.08.2015.)

Internet izvori:

· Portal Moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kapital (01.07.2015.)

· http://limun.hr/main.aspx?id=10446&Page (01.07.2015.)

60

· Knjigovodstvo Actarius,http://knjigovodstveni-

servis.actarius.hr/act/knjigovodstvo/doku.php?id=t(02.07.2015.)

· Hrvatski standard financijskog izvještavanja, 2008. god,

http://www.propisi.hr/print.php?id=8450, (04.07.2015)

· http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html ,

(04.07.2015.)

· Vinković Kravaica, A., Menadžersko

računovodstvo,http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzet

nistvo_s1/8_-_Budzetiranje.pdf(04.07.2015.)

· Portal moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/kazalo/B/Bud%C5%BEet

(10.07.2015.)

· Pravopedia, http://www.pravopedia.rs/index.php?title=Pojam_bud%C5%BEeta

(10.07.2015.)

· http://beleske.com/budzetiranje/ , (11.07.2015)

· EL KONCEPT d.o.o. , http://www.fininfo.hr/Eucenje/Blog (15.07.2015.)

· Bešlić, D., Bešlić, I., Računovodstveno planiranje (budžetiranje) i kontrola

troškova po segmentima preduzeća, http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2009/3.11.pdf

(15.07.2015.)

· FI managment, http://www.fi-management.hr/financijsko-

savjetovanje/investicije (18.07.2015.)

· Perčević, H., Kapitalni prorarčun,

http://web.efzg.hr/dok/RAC/hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20P

RORA%C4%8CUN.pdf (19.07.2015.)

· Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/leksikon/cista-sadasnja-vrijednost-

118 (20.07.2015.)

· Vukadinović, P., Jović, Z., Investicije, 2012. godina,

www.singipedia.singidunum.ac.rs/attachment.php?attachmentid=2720

(26.08.2015.)

· Rušić, M., Investicije i investiciona politika,

http://www.academia.edu/4887129/INVESTICIJE_I_INVESTICIONA_POLITI

KA (26.08.2015.)

· Sarajevo investment group, http://www.sig.ba/investiranje.php (28.08.2015.)

61

Popis slika

Broj slike Naslov Stranica

Slika 1. Tri funkcije budžeta u okviru godišnjeg planiranja i kontrole 8

Slika 2. Način funkcioniranja budžetske kontrole tekućih aktivnosti 11

Slika 3. Kontrola ostvarenih rezultata, povratna kontrola i koraci u tom procesu 12

Slika 4. Sadržaj glavnog budžeta 16

Popis tablica

Broj tablice Naslov Stranica

Tablica 1. Bilanca 37

Tablica 2. Račun Dobiti i gubitka 40

Tablica 3. Plan otplate kredita 43

Tablica 4. Financijski plan prodaje 45

Tablica 5. Financijski plan rashoda 45

Tablica 6. Račun dobiti i gubitka investicije 46

Tablica 7. Financijski tok 47

Tablica 8. Ekonomski tok 48

Tablica 9. Neto sadašnja vrijednost projekta 50

Tablica 10. Interna stopa profitabilnosti 51

Tablica 11. Razdoblje povrata 52

Tablica 12. Diskontirano razdoblje povrata 53

Popis priloga

Broj priloga Naslov Stranica

Prilog 1. Popis imovine 61

Prilog 2. Cijena sireva 65

62

Prilog 1. Popis imovine

R.broj Naziv stvari ili prava Nadnevak nabavna vrijed. Stopa otpisa Amortizacija

1. HLADNJAK RB 6154 01--2010

1.982,93

25,00

495,73

2. PERILICA RUBLJA 6012 01--2010

2.851,22

25,00

712,81

3. INOX RADNI

KUHINJSKI ORMAR 01--2010

3.699,99

25,00

925,00

4. ANTIVIRUS NOd32 01--2010

3.319,00

25,00

829,75

5. RAČUNALO 01--2010

12.709,00

25,00

3.177,25

6. POSUDA ZA MLIJEKO 01--2010

40.650,41

25,00

10.162,60

7. INOX RADNI STOL 03--2010

1.569,99

25,00

392,50

8. VAGA 03--2010

2.601,00

25,00

650,25

9. SERVIS SIRARSKI

KOTAO 03--2010

25.988,98

25,00

6.497,25

10. SERVIS PREDPREŠA 03--2010

24.624,00

25,00

6.156,00

11. CISTERNA 27.10.2014

21.105,00

-

-

12. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE 1.7.2007

301.549,84

-

-

13. ULAGANJA U

ZEMLJIŠTE

49.174,00

-

-

14. RAČUN 49 08--2010

93.650,00

5,00

4.682,50

15. POSLOVNA ZGRADA

6.296.645,60

6,00

377.798,74

16. UREĐENJE 02--2010

19.950,00

5,00

997,50

17. TROTOAR, RUBNJACI 11--2009

100.316,00

5,00

5.015,80

18. BUŠENJE ZA VODU 28.2.2012

40.290,00

5,00

2.014,50

19. ENERGETSKI

CERTIFIKAT 06--2014

4.000,00

10,00

400,00

20. LICENCA 30.11.2012

6.756,54

10,00

675,65

21. VILJUŠKAR 31.12.2012

10.000,00

20,00

2.000,00

22. AVANS ZA OPREMU 31.12.2012

5.001,60

10,00

500,16

23. PANTHEON IMP. 31.1.2013

5.868,00

10,00

586,80

24. MJERNI UREĐAJ pm9 31.3.2013

7.500,00

25,00

1.875,00

63

25. ELEKTRO INST. 31.12.2013

17.000,00

10,00

1.700,00

26. PROCESOR SIEMENS 31.12.2013

8.068,90

25,00

2.017,23

27. VITRINA 05--2004

4.500,00

25,00

1.125,00

28. REZ.ZA VODU 3.10.2005

12.119,62

-

-

29. CENTRIFUGA 3.3.2015

4.780,00

-

-

30. RUKOPER 31.12.2015

2.226,00

-

-

31. UREĐAJ ZA PREP. 2.5.2006

34.294,00

-

-

32. HLAĐENJE MLIJEKA 9.5.2006

23.840,00

-

-

33. VAGA 22.12.2006

8.550,00

-

-

34. UREĐAJ ZA HLAĐENJE 28.12.2006

50.835,00

20,00

10.167,00

35. RASHLADNA BAZA

MLIJEKA 2.5.2007

22.300,30

20,00

4.460,06

36. RASHLADNA BAZA 1.11.2007

11.150,15

-

-

37. OMEKŠIVAČ 6.11.2007

29.241,00

-

-

38. RASHLADNA VITRINA 23.8.2007

3.290,00

-

-

39. CIP SUSTAV ZA

PRANJE 21.10.2009

73.131,30

-

-

40. SIRARSKA CISTERNA 17.11.2009

108.412,89

-

-

48. KASA 28.12.2005

8.577,90

-

-

49. REGISTAR BLAGAJNA 27.1.2005

3.276,70

-

-

50. POSLOVNA KASA 31.7.2007

11.700,00

-

-

51. GARDEROBNI ORMAR 30.10.2009

7.526,00

-

-

52. KUHINJA 12.11.2009

3.296,61

-

-

53. UREDSKI NAMJEŠTAJ 19.11.2009

29.498,20

-

-

54. KUHINJSKI STOLOVI I

STOLICE 13.11.2009

2.050,60

-

-

55. LAKTOFRIZ 7.2.2008

11.150,15

50,00

5.575,08

56. TELEVIZOR 31.12.2008

3.190,00

50,00

1.595,00

57. LAKTOFRIZ 300 L 6.2.2009

15.898,50

50,00

7.949,25

64

58. LAKOFRIZ 200 L 16.7.2009

11.831,40

50,00

5.915,70

59. REZERVOAR 24.8.2009

6.379,71

50,00

3.189,86

60. PUMPA 16.10.2009

3.206,25

25,00

801,56

61. RASHLADNI ORMAR 30.11.2009

33.034,50

25,00

8.258,63

62. TANK ZA MLIJEKO 30.11.2009

79.349,59

25,00

19.837,40

63. LAKTOFRIZ 100 L 03--2010

10.621,80

25,00

2.655,45

64. JELOVE POLICE 03--2010

10.577,40

25,00

2.644,35

65. TEH.I ENERG.

CJEVOVODI 03--2010

98.740,00

25,00

24.685,00

66. OGRADA 04--2010

42.454,37

25,00

10.613,59

67. PREŠA ZA SIR 04--2010

34.748,00

25,00

8.687,00

68. RASHLADNI ORMAR 05--2010

16.500,00

25,00

4.125,00

69. KASA PULT 05--2010

3.000,00

25,00

750,00

70. VAGA DS 685 PR 06--2010

2.632,00

25,00

658,00

71. LIN.ZA PRANJR

KALUPA 1.7.2010

110.350,00

25,00

27.587,50

72. LANDROVER

DEFENDER 18.10.2006

107.300,00

-

-

73. CITROEN OS.VOZ. 25.10.2005

88.993,53

-

-

74. IVECO DALIA 1.4.2006

187.062,05

-

-

75. JUMPY KOMBI 31.12.2009

88.938,20

25,00

22.234,55

76. RENAULT 08--10

143.838,00

25,00

35.959,50

77. CISTERNA ZA

RENAULT 08--10

18.475,23

25,00

4.618,81

78. WW CADY 07--2014

17.520,00

25,00

4.380,00

79. LAKTOFRIZ 300 L 07--2010

16.101,00

25,00

4.025,25

80. PREŠA 08--2010

34.748,00

25,00

8.687,00

81. NADO.ZA

CIST.RENAULT 08--2010

18.475,23

25,00

4.618,81

82. PRIKLJUČAK 08--2010

14.904,00

25,00

3.726,00

83. RASVJETA NA ULAZU 09--2010

9.100,00

25,00

2.275,00

65

84. OPREMA 2009

18.292,75

25,00

4.573,19

85. OPREMA 2009

122.898,54

25,00

30.724,64

86. POSUDA ZA MLIJEKO 03--2010

40.650,41

25,00

10.162,60

87. KLIMA UREĐAJ 07--2011

17.532,50

25,00

4.383,13

88. ANALIZATOR MLIJEKA 07--2011

16.474,00

25,00

4.118,50

89. STROJ ZA

VAKUMIRANJA 11--2011

55.146,00

25,00

13.786,50

90. KOTAO SCH 2000 2K 06--2006

274.762,00

25,00

68.690,50

91. PREDPREŠA 06--2006

172.568,00

25,00

43.142,00

92. MONT.UGOST.KUĆA 12--2004

118.999,98

25,00

29.750,00

SVEUKUPNO

9.637.911,36

881.399,38

66

Prilog 2. Cijena sireva

67

67