I

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

Mia Radaković

IZVOZ RIBE, ŠKOLJKI I NJIHOVIH PRERAĐEVINA NA PRIMJERU

CROMARIS d.d.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

II

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

IZVOZ RIBE, ŠKOLJKI I NJIHOVIH PRERAĐEVINA NA PRIMJERU

CROMARIS d.d.

DIPLOMSKI RAD II

Predmet : Međunarodno poslovanje 2

Mentor : prof. dr. sc. Heri Bezić

Komentor: dr. sc. Tomislav Galović

Student: Mia Radaković

JMBAG: 0081127797

Studijski smjer: Marketing

Rijeka, travanj 2015

III

SADRŽAJ

1.UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................. 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ...................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ...................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................ 3

1.5. Struktura rada ......................................................................................................... 3

2. RIBARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE .............................................................. 5

2.1. Opće karakteristike ................................................................................................ 5

2.2. Marikultura .......................................................................................................... 10

2.3. Prerada i tržište .................................................................................................... 12

2.4. Snage .................................................................................................................... 12

3. RIBARSTVO U EUROPSKOJ UNIJI ................................................................... 13

3.1. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) ................................................. 14

3.2. Međunarodna suradnja Republike Hrvatske i EU ............................................... 15

4. PRIJEVOZ .............................................................................................................. ..17

4.1. Prijevoz žive ribe ................................................................................................. 17

4.2. Prijevoz svježe i smrznute ribe, njihovih prerađevina i školjaka ........................ 18

5. IZVOZ ....................................................................................................................... 20

5.1. Oblici izvoza ........................................................................................................ 22

6. CROMARIS DIONIČKO DRUŠTVO ZA MARIKULTURU ............................. 24

6.1. Podaci iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru ......................................... 24

6.2. O Društvu općenito .............................................................................................. 25

6.3. Povijest tvrtke ...................................................................................................... 26

6.4. Vizija i ciljevi ....................................................................................................... 27

IV

6.5. Brand .................................................................................................................... 27

6.6. Sljedivost i certifikati ........................................................................................... 28

6.7. Konkurentske prednosti ....................................................................................... 30

6.8. Istraživanje i razvoj .............................................................................................. 31

6.9. Zaposlenost i produktivnost ................................................................................. 33

6.10. Koncept razvoja ................................................................................................. 33

7. IZVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU TVRTKE CROMARIS d.d. ............... 35

7.1. Analiza vanjskotrgovinskog poslovanja Društva ................................................ 35

7.2. Vanjskotrgovinski partneri Društva .................................................................... 36

7.3 Izvozni postupak. ................................................................................................. 37

ZAKLJUČAK.. ............................................................................................................. 40

POPIS LITERATURE ................................................................................................. 42

POPIS SLIKA ............................................................................................................... 45

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 45

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................. 45

POPIS PRILOGA .........................................................................................................46

1

1. UVOD

Izvoz predstavlja aktivnost prodaje usluga i proizvoda na inozemnim tržištima.

Temeljna pretpostavka za izvršenje izvoznog posla je da izvoznička tvrtka raspolaže

robom odgovarajuće vrste i kvalitete za koju na inozemnom tržištu postoji potražnja.

Hrvatsko ribarstvo je rijetka djelatnosti unutar sektora poljoprivrede koja ostvaruje

pozitivnu deviznu bilancu s 0,8% izvoza i 0,4% uvoza.

Ribolov, marikultura i prerada ribe izrazito su izvozno orijentirane djelatnosti. Razlog

tome leži u relativno maloj potrošnji ribe po glavi stanovnika u Republici Hrvatskoj (7 -

9 kg), apsolutno malom tržištu (4 milijuna stanovnika), dok su druge strane potrebe

okruženja (našeg emitivnog tržišta) odnosno Europske unije za ovim proizvodima veće

od naših ukupnih kapaciteta. Tvrtka Cromaris d.d., najveći je proizvođač bijele ribe na

Jadranu i jedan od 15 najvećih u svijetu.

U prvom kvartalu 2014. godine, Društvo je ostvarilo 50-postotni rast prodaje u

inozemstvu, ponajviše na talijanskom tržištu. Talijansko tržište najveće je europsko

tržište orade i brancina u Europi. Zahvaljujući tvrtki kćeri Cromaris Italia d.o.o., preko

koje se obavlja prodaja i marketing u Italiji, Društvo bilježi izuzetan rast prodaje na

talijanskom tržištu.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Predmet rada je istražiti stanje cjelokupnog sektora ribarstva Republike Hrvatske,

njegovu važnost za nacionalno gospodarstvo, te obalni i otočni dio države kao uži

lokalitet na kojem se ta djelatnost obavlja kao gotovo isključiva gospodarska djelatnost,

stanje ribarstva Europske unije, te međunarodnu suradnju Republike Hrvatske i

Europske unije.

Na primjeru tvrtke Cromaris d.d. će se istražiti i dokazati kako proizvodi morskog

ribarstva, kao relativno malo značajne grane na razini ukupnog gospodarstva Republike

Hrvatske, predstavljaju profitabilan izvozni proizvod koji osigurava uspješnu opstojnost

tvrtke. U radu će se istražiti i dokazati kako kvaliteta i brand, ulaganja u razvoj i nove

proizvode, osobito u suvremenu tehnologiju u marikulturi, postavljeni ciljevi,

2

intenzivna marketinška istraživanja, te komunikacija s potrošačima, osiguravaju snažan,

stalni razvoj i rast vrtke Cromaris d.d., te snažan rast svih poslovnih pokazatelja.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza i pomoćne hipoteze proizlaze iz predmeta, svrhe i cilja istraživanja.

Na osnovi definiranog problema istraživanja i postavljenih ciljeva istraživanja

postavljene su radna hipoteza:

ulaganjem u razvoj i nove proizvode, jasnom vizijom i postavljenim ciljem,

intenzivnim marketinškim istraživanjima, sustavnom analizom ukusa potrošača,

unapređenjem komunikacije s potrošačima i prepoznavanjem njihovih potreba, moguće

je unaprijediti ciljani proizvod, te rast svih poslovnih pokazatelja i pomoćne

istraživačke hipoteze:

P.H. 1) Na temelju istraživanja o stanju cjelokupnog sektora ribarstva Republike

Hrvatske kao relativno malo značajne grane na razini ukupnog gospodarstva Republike

Hrvatske, te istraživanja značaja istog u okviru poslovne djelatnosti Cromarisa d.d.,

prezentirat će se kako uzgoj, prerada i prodaja ribe, njihovih prerađevina i školjaka,

zahvaljujući jasno postavljenoj viziji i cilju tvrtke na kojoj se provodi istraživanje,

postaje profitabilan izvozni proizvod koji je jamac stalnog rasta svih poslovnih

pokazatelja Društva.

P.H. 2) Prezentiranje najvažnijih spoznaja o predmetu istraživanja neophodno je radi

utvrđivanja svrhe i ciljeva istraživanja.

P.H. 3) Novim spoznajama o fokusiranim proizvodima, stalnim unapređenjem

komunikacije s potrošačima, te prepoznavanjem njihovih navika i ukusa, moguće je

predložiti i ostvariti inovacije u fokusiranim proizvodima.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi rada su analizirati položaj ribarstva kao gospodarske grane na nacionalnoj

razini, a na primjeru Društva Cromarisa d.d. koji izvozi gotovo tri četvrtine svoje

ukupne prodaje, dokazati kako proizvodi ribarstva mogu predstavljati profitabilan

3

izvozni proizvod koji osigurava stalan rast poslovnih pokazatelja tvrtke. U radu će se

istražiti i dokazati kako kvaliteta i brand, ulaganja u razvoj i nove proizvode, osobito

suvremenu tehnologiju u marikulturi, jasna vizija i cilj, kao i intenzivna marketinška

istraživanja te komunikacija s potrošačima, osiguravaju snažan, brz i kontroliran rast i

razvoj Društva Cromaris d.d., te snažan rast svih poslovnih pokazatelja.

Obzirom da izravni udio ribarstva u BDP-u Republike Hrvatske nije značajan, cilj rada

je ukazati na značaj i doprinos sektora ribarstva kroz dio BDP-a djelatnosti koje su

povezane s ovim sektorom. Uz proizvodnu vrijednost ulova, uzgoja i prerade ribe, u

udio ribarstva u BDP-u treba uključiti i sve one aktivnosti koje su povezane sa

sektorom: gradnju i servisiranje plovila (u 2014. godini u hrvatskim brodogradilištima

izgrađeno je pet novih katamarana za rad na uzgajalištima), proizvodnju ribarskih alata

i opreme, prijevozničku djelatnost, lučke aktivnosti, u određenoj mjeri i neke oblike

turizma.

Važnost sektora ribarstva treba sagledati i kroz doprinos sektora pozitivnoj vanjsko-

trgovinskoj bilanci, segment opskrbe visokokvalitetnom hranom, posebice njegovu

važnost za zapošljavanje stanovništva u priobalju i na otocima. Ribarstvo je jedna od

rijetkih djelatnosti koja stanovništvu obalnog i otočnog dijela države pruža izvor

prihoda tijekom cijele godine.

1.4. Znanstvene metode

Pri izradi diplomskog rada korištena je dostupna literatura, koja obuhvaća knjige,

elektroničke izvore, pravne akte i službene podatke tvrtke Cromaris d.d.. Pojedini

dijelovi rada prezentirani su kroz slike, tablice i grafikone.

Pri izradi rada korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze,

metoda indukcije i dedukcije, deskriptivna metoda, statistička metoda i metoda

komparacije.

1.5. Struktura rada

Rad se sastoji od osam dijelova.

4

U Uvodu su navedeni predmet rada, cilj rada, radna hipoteza i pomoćne hipoteze,

metoda rada i struktura rada.

U drugom dijelu rada pod naslovom Ribarstvo Republike Hrvatske, analizirane su opće

karakteristike i administrativni okvir sektora ribarstva, marikultura u Republici

Hrvatskoj, prerada i tržište ribe, te edukacija i usavršavanje pomoraca za djelatnost

ribarstva.

U trećem dijelu rada pod naslovom Ribarstvo u EU, prikazan je položaj ribarstva u

zemljama Europske unije, te uloga Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo kao

glavnog financijskog instrumenta Europske unije. Prikazana je i međunarodna suradnja

Republike Hrvatske i Europske unije, te prednosti i nedostaci ulaska u Europsku uniju.

U četvrtom dijelu pod naslovom Prijevoz, prikazan je način prijevoza žive ribe

željeznicom i motornim vozilima, te prijevoz smrznute ribe, ribljih prerađevina i

školjaka.

U petom dijelu pod naslovom Izvoz, obrađen je izvoz robe općenito.

U šestom dijelu pod naslovom Cromaris d.d. prezentirani su opći podaci o tvrtki,

povijest tvrtke, misija i vizija, brand, certifikati, konkurentske prednosti, zaposlenost, te

koncept razvoja tvrtke.

Sedmi dio pod naslovom Izvozni posao na primjeru tvrtke Cromaris d.d., analiza je

prisutnosti tvrtke i njihovih proizvoda na inozemnim tržištima.

U posljednjem, osmom dijelu Zaključku, dani su rezultati istraživanja.

5

2. RIBARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Ribarstvo je gospodarska grana koja se bavi ribolovom, uzgojem morske i slatkovodne

ribe, te preradom ribe. Stanovništvo koje živi uz more, velike rijeke i jezera, najčešće se

bavi ribarstvom. 995. godine prvi put se spominje hrvatsko ribarstvo.

2.1. Opće karakteristike

Morsko ribarstvo jedna je od rijetkih aktivnosti koja stanovništvu otočnog i obalnog

dijela države pruža izvor prihoda tijekom cijele godine. Više od 150 vrsta morskih

organizama i raznolikost ribolovnih alata obilježavaju hrvatsko morsko ribarstvo. Po

broju ribljih vrsta Jadran se svrstava u bogatija mora.

Nekontroliran i nezakonit ribolov, te neselektivnost ribolovnih alata glavni su razlog

ugroženosti mnogih životinjskih vrsta u Jadranu. Od ulova u Jadranu oko 80% otpada

na plavu ribu, oko 15% na tzv. bijelu ribu, te oko 5% na ostale morske organizme.

Ribarstvo spada u skupinu obnovljivih bioloških resursa. Stoga je održivi ribolov

imperativ, a njegova je zadaća kontrolirano djelovanje na čimbenike koji utječu na

smanjenje ribolovne smrtnosti: smanjenje broja radnih dana, broja ribarskih brodova,

područja na kojima se vrši eksploatacija, selektivnost i promjenu karakterisitka ribarskih

alata.

Izravni udio ribarstva u BDP-u varira između 0,2% i 0,7%, što ukazuje na malu važnost

sektora za gospodarstvo Republike Hrvatske. U izvozu prehrambenih proizvoda

Republike Hrvatske, izvoz proizvoda ribarstva zauzima visoko mjesto. U 2011. godini

proizvodi ribarstva izvezeni su u ukupnoj vrijednosti od 178.503.695 USD (38.493

tona). Najznačajniji proizvodi po vrijednosti izvoza bili su: plavoperajna tuna, soljeni

inćun, konzerve srdele, svježi lubin iz uzgoja, te svježi inćuni. Ribarstvo je u Republici

Hrvatskoj uređeno Zakonom o morskom ribarstvu (Zakon o morskom ribarstvu, NN

81/13, 14/14, 152/14) i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (Zakon o slatkovodnom

ribarstvu, NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05-ispravak, 49/05-pročišćeno, 14/14).

Gospodarski ribolov na moru obuhvaća gospodarski ribolov u užem smislu i mali obalni

ribolov. Mali obalni ribolov je nastao iz kategorije malog ribolova za osobne potrebe,

koji je prestao postojati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. (MPS, 2013)

6

Tablica 1. Gospodarski ribolova na moru - SWOT analiza

- Bioraznolikost vrsta

- Raznolikosti ribolovnih tehnika

- Postojanje sustava za praćenje stanja resursa

- Kvaliteta mora i bogatstvo morskih staništa

- Ribarska tradicija i povezanost s drugim

sektorima

- Tradicija ribarskih zadruga

PREDNOSTI SLABOSTI

- Ukupan ribolovni kapacitet u GSA 17 premašuje

raspoložive resurse

- Nedostatak zajedničkog plana za Jadran, osobito

GSA 17

- Iskorištenost sitne plave ribe je na granici

održivosti

- Ograničenost ribarske infrastrukture

- Neadekvatna opremljenost luka i nedostatak

financijskih sredstava za njihovo restrukturiranje

- Stara i nedostatno opremljena flota (radni uvjeti,

higijena, očuvanje kvalitete proizvoda)

PRILIKE

- Korištenje sredstava iz EFR-a za prilagodbu

ribolovnih kapaciteta

- Razvoj infrastrukture korištenjem EU fondova

- Razvoj trženja unutar RH i inozemnom tržištu

- Daljnja jačanja udruživanjem u ribarstvu

(adekvatna tehnička i administrativna podrška)

PRIJETNJE

- Smanjivanje broja ribljih resursa u Jadranskom

moru

- Konkurencija ribolovnih flota drugih zemalja

- Stalan rast ukupnih troškova (gorivo), uz niske

prodajne cijene

- Konkurencija drugih djelatnosti u korištenju

obalnoga prostora (luke, nautički turizam..)

Izvor: Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva u RH, 2013

Tablica 1. analiza gospodarskog ribolova na moru - SWOT analiza daje procjenu

Prednosti, Slabosti, Prilika i Prijetnji koje obuhvaćaju unutarnje slabosti i snage i

vanjske prilike i prijetnje.

Ribolovno more je morski prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenost,

odnosno suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom. Ribolovno

more se sastoji od unutrašnjeg ribolovnog mora i vanjskoga ribolovnog mora. Vanjsko

ribolovno more obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i zaštićeni

ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske, odnosno gospodarski pojas Republike

Hrvatske. (Zakon o morskom ribarstvu, NN 81/13, 14/14 i 152/14)

7

Morsko se ribarstvo u Republici Hrvatskoj odvija na preko 34.000 km² teritorijalnog

mora Republike Hrvatske. Na teritorijalno more Republike Hrvatske naslanjaju se tzv.

međunarodne vode koje iskorištavaju ribolovne flote drugih zemalja.

Slika 1. Ribolovne zone

Izvor: Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva u RH, 2013

Slika 1. prikazuje ribolovno more RH koje je podijeljeno na 11 ribolovnih zona s 37

ribolovnih pod zona. Od 11 ribolovnih zona u unutarnjem ribolovnom moru RH nalazi

se dio zone A te zone E, F, G, a u vanjskom ribolovnom moru RH dio zone A te zone B,

C, D, H, I, J i K.

8

Tablica 2. Morska riba i drugi morski organizami - ulov po vrstama u 2011. godini (t)

Redni broj Vrsta morske ribe i drugih morskih organizama Ulov

1.

Plava riba

Srdela 46.051

2. Papalina 62

3. Inćun 14.382

4. Skuša 19

5. Šarun 368

6. Tuna 372

7. Palamida 41

8. Plavica 486

9. Miješana sitna riba 2.333

10. Gof 53

11. Ostalo 139

U KU P N O 64.306

12.

Ostala riba

Oslić 777

13. Trlja 1.143

14. Cipal 208

15. Ugor 47

16. Lubin 10

17. Komarča 74

18. Gira 215

19. Grdobina 111

20. Bukva 122

21. Ušata 57

22. List 318

23. Pas i Mačka 98

24. Raža 64

25. Ostalo 1.249

U KU P N O 4.493

26.

Ljuskavci

Jastog 15

27. Škampi 284

28. Kozice 152

29. Ostalo 54

U KU P N O 505

30.

Školjkaši

Kamenica 12

31. Jakovljeva kapica 30

32. Kunjka 13

33. Prnjavica 27

34. Dagnja 32

35. Ostalo 53

U KU P N O 167

36.

Mekušci

Lignja 150

37. Lignjun 139

38. Hobotnica 149

39. Sipa 105

40. Muzgavci 452

41. Ostalo 28

U KU P N O 1.023

42. Ostali morski organizmi (koralji, spužve...) 41

SVEUKUPNO 70.535

Izvor: MP-UR, 2013

9

Iz Tablice 2. proizlazi da od ukupno (70.535 tona) ulovljenih količina ribe i drugih

morskih organizama u 2011. godini, na plavu ribu otpada 64.306 tone, na ostalu ribu

4.494 tone, na ljuskavce 505 tona, na školjkaše 167 tona, na mekušce 1.023 tone, te na

ostale morske organizme 41 tona.

Tablica 3. Morska riba i drugi morski organizami - ulov od 2000. - 2011. godine (t)

GODINA PLAVA RIBA BIJELA RIBA OSTALO UKUPNO

2000. godina 17.082 2.365 1.524 20.971

2001. godina 13.372 2.149 1.448 16.969

2002. godina 18.733 1.624 847 21.204

2003. godina 24.369 3.556 1.166 29.091

2004. godina 26.381 4.325 1.231 31.937

2005. godina 28.621 4.573 1.467 34.661

2006. godina 31.646 4.857 1.353 37.856

2007. godina 33.041 4.893 2.228 40.162

2008. godina 42.688 4.831 1.492 49.011

2009. godina 49.433 4.307 1.788 55.547

2010. godina 46.703 4.098 1.594 52.395

2011. godina 64.306 4.493 1.736 70.535

Izvor: MP-UR, 2013

Iz Tablice 3. proizlazi da se u promatranom razdoblju najveći ulov plave ribe bilježi

2011. godine, a najmanji 2001. godine. Najveći ulov bijele ribe bilježi se 2007. godine,

a najmanji 2002. godine. Najveći ukupno iskazani ulov bilježi se 2011. godine, a

najmanji 2001. godine.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, sukladno dogovorenom tijekom

procesa, u registar flote za gospodarski ribolov upisano je 3.500 plovila iz kategorije

ribolova za osobne potrebe koja je ukinuta. Plovila manja od 12 metara duljine

zastupljena su u najvećem postotku flote (81,29%). Flota Republike Hrvatske prosječno

je starija od 30 godina. Najstarija aktivna plovila nalaze se među koćaricama.

10

Morsko ribarstvo u Republici Hrvatskoj ne predstavlja značajnu granu na razini

cjelokupnog gospodarstva. Na obalnom dijelu države, posebice na otocima, morsko

ribarstvo zajedno sa pod sektorom prerade ribe, predstavlja gotovo isključivu

gospodarsku djelatnost koja je stalni je izvor prihoda tijekom cijele godine.

2.2. Marikultura

Marikultura je umjetan uzgoj ribe i školjkaša. Marikultura je alternativa sve manjoj

količini ribe iz ulova. Zbog očekivanog smanjenja ribolova u Europi, za očekivati je

porast proizvodnje u akvakulturi.

U marikulturi je u 2011. godini, ukupno proizvedeno oko 7.000 tona, od čega najviše

komarča, brancina i atlantske plavoperajne tune. Godišnje se proizvede oko 5.000 tona

komarče i brancina. Primjenom najsuvremenijih tehnologija, uzgoj se vrši u plutajućim

kavezima u potpuno zatvorenom uzgojnom ciklusu. Uzgoj ribe i školjaka najvećim se

dijelom odvija na području Srednjeg Jadrana. Pored plasmana na domaće tržište, bijela

riba iz uzgoja plasira se na tržište EU, u najvećoj količini na tržište Italije.

Uravnoteženje cijena na europskom tržištu, kao i povećanje potrošnje na domaćem

tržištu, razlog su kontinuiranog rasta količina ribe i školjaka iz uzgoja. Procjenjuje se da

godišnja proizvodnja mlađi komarče i brancina iznosi od 15.000.000 i 20.000.000

komada. Proizvodnja se odvija u mrijestilištima. Jedna trećina ukupne godišnje

proizvodnje u marikulturi otpada na proizvodnju plavoperajne tune. Od školjkaša,

tehnologijom uzgoja na plutajućim parkovima, uzgajaju se dagnje i kamenice. Obzirom

da ne postoje mrijestilišta za školjkaše, uzgoj se temelji na prikupljanju mlađi iz prirode.

Djelatnost uzgoja školjkaša pretežito se obavlja u Malostonskom zaljevu,

Novigradskom moru, na zapadnoj obali Istre i ušću rijeke Krke. (MPS, 2013)

11

Tablica 4: Analiza sektora marikulture - SWOT analiza

PREDNOSTI

- Povoljni uvjeti okoliša i kakvoća mora

- Suradnja između industrije i znanosti i tradicija u

uzgoju

- Proizvodnja hrane visoke prehrambene

vrijednosti

- Uspostava informacijskog sustava u marikulturii

- Uzgajališta udovoljavaju standardima zaštite

okoliša i prirode

SLABOSTI

- Slaba raznolikost vrsta i proizvoda

- Nedovoljni kapaciteti mrjestilišta

- Uvoz opreme, hrane i mlađi

- Nedovoljna organiziranost unutar sektora

- Nedostatak dugoročne razvojne strategije

- Nedostatak marketinških strategija

- Nedovoljna iskorištenost domaćeg tržišta

- Nedostatak suradnje sektora sa potrošačima

PRILIKE

- Potreba za edukacijom stručnih kadrova

- Raspoloživost prostora za daljnji razvoj

- Razvoj ekološkog i organskog uzgoja ribe

- Dostupnost EU fondova

- Otvaranje novih tržišta

- Uvođenje tehnika upravljanja kvalitetom

- Niska potrošnja po glavi stanovnika

- Promocija visoke nutritivne vrijednosti školjkaša i

ribe

PRIJETNJE

- Kompeticijski konflikti u prostoru

- Niska otkupna cijena

- Štete koje nastaju od predatora

- Restrikcije u ulovu tune

- Nedostatak institucija za poslovni razvoj i

nedostatno financiranje

Izvor: Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva u RH, 2013

Tablica 4. Analiza sektora marikulture - SWOT analiza daje procjenu Prednosti,

Slabosti, Prilika i Prijetnji koje obuhvaćaju unutarnje slabosti i snage i vanjske prilike i

prijetnje.

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i okolišnim uvjetima, te kakvoći mora, uzgoj ribe i

školjkaša ima tržišnu i egzistencijalnu perspektivu, posebice za stanovništvo otočnih

zajednica. Veliki prostori oko otoka i duž obale, hrvatski dio Jadrana svrstavaju među

jedne od najperspektivnijih područja Mediterana za razvitak akvakulture.

12

2.3. Prerada i tržište

Prerada ribe jedan je od pod segmenata morskog ribarstva. U sektoru prerade u

Republici Hrvatskoj prisutan je mali broj prerađivača. Iako je zbog visoke cijene ribe i

nedovoljne edukacije potrošača o važnosti proizvoda ribarstva u zdravoj prehrani,

potrošnja ribe po glavi stanovnika mala, najveći dio ukupnog ulova završava plasiran na

tržište u svježem stanju.

Mala plava riba je osnovna sirovina u prerađivačkoj industriji Republike Hrvatske.

Sukladno razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u Republici

Hrvatskoj je u 2011. godini za djelatnost prerade ribe kao primarne djelatnosti bilo

registrirano 76 trgovačkih društava, od kojih je aktivno njih 70. (MPS, 2013)

Kao ribolov i uzgoj ribe, prerada ribe uglavnom se odvija u manjim priobalnim

sredinama i na otocima gdje su izvori zarade u drugim djelatnostima ograničeni. Može

se zaključiti da su manje priobalne sredine i otoci nositelji sektora prerade ribe kao i

cjelokupnog sektora ribarstva.

2.4. Snage

Raznovrsnost sektora, bioraznolikost vrsta, raznolikost ribolovnih tehnika, povezanost

sektora ribarstva s drugim sektorima, kakvoća mora, povoljni okolišni uvjeti, te

raspoloživa tehnologija, temeljna su snaga sektora ribarstva Republike Hrvatske.

Ekološke i biološke karakteristike Jadranskog mora, raznolikost morskih staništa,

dodatna su snaga sektora ribarstva. (MPS, 2013)

Tradicija u ribarstvu predstavlja temelj daljnjeg razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj.

13

3. RIBARSTVO U EUROPSKOJ UNIJI

Izvori prihoda mnogih građana EU ovise o moru i morskim resursima. Stoga EU nastoji

osigurati strogo održivo iskorištavanje mora. EU promiče načela održivog ribarstva,

zaštite biološke raznolikosti i dobrog upravljanja ribljim resursima u cijelom svijetu.

Zbog povijesno vrlo duge prisutnosti ribarstva na prostoru zemalja Unije, EU ulaže

velike napore kako bi osigurala održivost ribolova – ekonomski i ekološki, uz

istovremenu zaštitu potreba ribara i interesa potrošača.

Ribarstvena industrija EU-a je četvrta po veličini na svijetu i opskrbljuje tržište ribom s

otprilike 6,4 milijuna tona godišnje. Europska unija ima 1200 luka te najveću trgovačku

mornaricu na svijetu. 90% vanjske trgovine EU-a i 40% unutarnje trgovine se odvija

morskim putem. Pomorska politika EU-a integrira aspekte delekosežnih karakteristika

poput ribarstva, zapošljavanja, istraživanja okoliša, prijevoza, pomorske energije i

turizma. (Europski parlament, 2014)

Zajednička ribarska politika (ZRP) upravlja ribarstvom i akvakulturom. Cilj ZRP-a je

osigurati održivo ribarstvo, okončati zagađivačku ribarsku praksu, stvoriti radna mjesta

i osigurati rast na obalnim područjima. EU surađuje s tijelima UN-a te vodi pregovore u

okviru regionalnih i međunarodnih ribarskih organizacija kako bi se spriječio

prekomjeran izlov divljih vrsta i osiguralo da su sva vodena područja regulirana na

transparentan i održiv način. Dvostranim sporazumima sa zemljama izvan EU-e,

ribarima EU-a pružaju pristup ribama na udaljenim vodama uz iste uvjete u području

održivosti koji se primjenjuje u EU-u. Time se omogućuje neprekidna opskrbljenost

tržišta EU-a, a zauzvrat zemlje partneri primaju financijska sredstva koja mogu uložiti u

svoje ribarske industrije i povećanju ribljih vrsta.

U 2011. godini, ulov ribe u EU iznosio je 3,3% ukupnog ulova u svijetu. Ukupan ulov u

EU predstavlja 5,6% ukupnog svjetskog ulova.

U 2010. godini, na proizvodnju u akvakulturi na EU je otpadalo je oko 2% svjetske

proizvodnje. Najveći proizvođači su: Španjolska (16% ukupne proizvodnje u EU-u),

Danska (13,9%), Ujedinjeno Kraljevstvo (13,1%) i Francuska (10,6%).

14

Posljednjih dvaju desetljeća, veličina ribarske flote EU-a razmjerno je u stalnome padu.

Broj ribarskih plovila u floti EU-a pao je za 7,6% između 2007. i 2011. godine,

smanjivši se s 90.043 na 83.014 plovila. 2011. godine na prvome mjestu po ukupnom

broju plovila bila je Grčka sa 21%, na drugome mjestu bila je Italija sa 16%, zatim

Španjolska sa 13%, te Portugal sa 10%. Uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku ribarske

flote navedenih četiriju država sačinjavale su dvije trećine ribarske flote EU-a. Velika

ribarska plovila dominantna su u Belgiji i Nizozemskoj. U flotama ostalih država

članica unije dominiraju plovila koja su dugačka manje od 12 metara.

2010. godine na tržište EU-a je otpadalo 40% ukupnog svjetkog izvoza. Glavni

dobavljači EU-a su Norveška (22% uvoza), Kina (9%) i Island (6%).

U sektoru ribarstva 2009. godine otvoreno je 139.023 radnih mjesta (puno radno

vrijeme). Oko 82% radnih mjesta u EU-u otvoreno je u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj,

Portugalu i Francuskoj.

U sektoru akvakulture 2009. godine otvoreno je 31.193 radnih mjesta (puno radno

vrijeme). Oko 78% svih radnih mjesta u akvakulturi otvoreno je u Španjolskoj,

Ujedinjenom Kraljevstvu , Francuskoj i Rumunjskoj.

U sektoru prerade 2009. godine zaposleno je 120.388 ljudi. Prosječna potrošnja ribljih

proizvoda u EU-u za 2007. godinu iznosila je oko 23,3 kilograma po osobi godišnje, što

je više od svjetskog prosjeka koji iznosi 17,8 kilograma po osobi godišnje. (Popescu,

2015)

Održivo ribarstvo podrazumijeva ribolov na onim razinama na kojima se ne ugrožava

mogućnost razmnožavanja populacije riba. Održivom ribarstvu pridonosi poticanje

uzgoja ribe kao kvalitetne dopune ribarstvu u otvorenom moru.

3.1. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

Osiguranje financijskih sredstava ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama, radi

prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru ribarstva i marikulture, poticanje resursno

učinkovitog, okolišno održivog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva i

marikulture, te poticanje provedbe ZRP-a, temeljna je zadaća EFPR-a.

15

Kao financijski instrument Europske unije za programsko razdoblje 2014.-2020. godine,

EFPR je u funkciji postizanja ciljeva Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i poticanja

provedbe integrirane pomorske politike (IPP) Europske unije. Za programsko razdoblje

2014.-2020. godine, zemljama članicama je u okviru EFPR-a na raspolaganju 6,5

milijardi eura. U istom programskom razdoblju, Republici Hrvatskoj je u okviru EFPR-

a na raspolaganju 252,5 milijuna eura. Ta su sredstva u funkciji ostvarenja dugoročnih

ciljeva zacrtanih strategijom Europa 2020 za pametan i održiv rast tijekom programskog

razdoblja. (MPS, 2013)

Proizlazi da sredstva koja Republika Hrvatska ima na raspolaganju u okviru EFPR-a,

predstavljaju značajan poticaj za ulaganje i unapređenje sektora ribarstva i marikulture,

poboljšanje organizacije tržišta, ulaganje u sektor prerade i povećanje zaposlenosti.

3.2. Međunarodna suradnja Republike Hrvatske i EU

Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska je postala dijelom jedinstvenog

tržišta proizvodima ribarstva. Veliki izazov i priliku Republici Hrvatskoj predstavlja

zauzimanje pozicije na tome tržištu.

Način usklađivanja zakonodavstva RH sa obvezama koje proizlaze iz članstva u EU, bio

je predmet pristupnih pregovora o članstvu u EU. Za određene specifičnosti hrvatskog

ribolova dogovorena su prijelazna razdoblja i veće stope sufinanciranja iz Europskog

fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Niz propisa koji se odnose na upravljanje flotom i resursima, organizaciju tržišta,

državne potpore, nadzor i kontrolu, strukturne mjere i međunarodne propise

podrazumijevaju Zajedničku ribarstvenu politiku EU.

U segmentu ribolova, Republika Hrvatska postala je članicom značajnih međunarodnih

organizacija: Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), Međunarodne komisije

za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT), Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih

Naroda (FAO), Europske komisije za slatkovodni ribolov i akvakulturu (EIFAAC) i

organizacije EUROFISH.

16

Prednosti ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju očituju se u bržem,

jednostavnijem i jeftinijem transportu robe, jednostavnijoj papirologiji (potrebne samo

faktura i otpremnica), nižim troškovima, te pomoći i podršci.

Nedostaci ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju očituju se u obvezi prenamjene

mreža i alata, novih pravila o obvezi ribolova dalje od obale, odsustvu subvencija za

gorivo i sl., te većoj konkurenciji.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, ribarstveni resursi Republike Hrvatske

postaju dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca, što omogućava slobodan

pristup tržištu svih članica Europske unije, kao i tržištu država s kojima Europska unija

ima sklopljene trgovinske sporazume.

17

4. PRIJEVOZ

Prijevoz je značajan čimbenik u osiguravanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti

proizvoda ribarstva tijekom cijelog distribucijskog lanca od proizvođača do krajnjeg

potrošača.

Prijevoz predstavlja specijaliziranu djelatnost kojim se omogućava premještanje robe s

jednog mjesta na drugo. Prema infrastrukturi koja se koristi, prijevoz se dijeli na

suhozemni ili kontinentalni, vodeni i zračni prijevoz.

Potražnja za ribom, kao ljudskom hranom, ubrzano raste. Velike količine ribe

svakodnevno se distribuiraju na tržište, što otvara problem kako i na koji način najlakše

i najekonomičnije dopremiti do potrošača svježu, živu ili smrznutu ribu. Intencija je da

se u što manji prostor ukrca i preveze maksimalna količina ribe, a da se pri tome ne

izgubi na okusu i kvaliteti ribe.

4.1. Prijevoz žive ribe

Prijevoz žive ribe složena je i zahtjevna aktivnost koju prate visoki troškovi. Pri

prijevozu žive ribe prisutan je problem prostora u prijevoznom sredstvu zbog velike

količine nekorisnog tereta - vode.

Prijevoz žive ribe na veliko vrši se putem željeznice ili motornih vozila (kamiona). Živa

riba prevozi se u vodi koja se stalno obogaćuje kisikom. Voda u kojoj se prevozi živa

riba nekoristan je teret. Stoga se zbog problema prostora nastoji postići da na istu

količinu ribe, količina vode kao nekorisnog tereta bude što manje. Da bi se riba održala

na životu, važno je obratiti pozornost na elemente koji u tome imaju presudnu važnost:

potrebu ribe za kisikom, temperaturu vode, životni prostor i koncentraciju otpadnih

produkata. (Štrumberger, 1994)

Željeznicom se živa riba prevozi pomoću specijalnih ribarskih vagona oznake „G-riba“

ili „Specijal“. To su preuređeni teretni vagoni, u koje su ugrađeni specijalni uređaji koji

omogućuju održavanje ribe na životu za vrijeme prijevoza. U njima su smještena po dva

bazena svaki od po 9 do 10 m³, tako da mogu ukupno primiti 18.000 litara vode (npr.

ako se prevozi 6.000 kg ribe, postiže se omjer riba : voda = 1 : 2, tj. na 6.000 kg ribe

18

dolazi 12.000 litara vode, što je omogućava ribi da se u zimskom periodu pri

temperaturi od 15˚C održi na životu). Postoje tri sistema pomoću kojih se vrši aeracija

vode i njezino obogaćivanje kisikom: sistem dodavanja kisika iz čeličnih boca, sistem

aeracije vode pomoću motornih pumpi i sistem aeracije vode pomoću kompresora.

Pri prijevozu ribe kamionima, riba se održava na životu aeracijom vode na način da se

voda obogaćuje kisikom iz čeličnih boca. Kisik se reducira preko manometra i gumenim

cijevima se vodi do rasplinjača koji su smješteni na dnu bazena sa ribom, izlazi u vodu i

osvježava je.

Prijevoz ribe željeznicom je u opadanju. Razlog tome je visoka cijena ribarskih vagona,

kao i brojne formalnosti (razna veterinarska i druga uvjerenja) koja usporavaju prijevoz.

4.2. Prijevoz svježe i smrznute ribe, njihovih prerađevina i školjaka

Prijevoz svježe i smrznute ribe, njihovih prerađevina i školjaka jeftinija je, učestalija i

manje zahtjevna aktivnost u odnosu na prijevoz žive ribe.

Za prijevoz svježe i smrznute ribe, njihovih prerađevina i školjaka kao rashladna

transportna sredstva koriste se: vagoni - hladnjače, kamioni - hladnjače, brodovi -

hladnjače i rashladni kontejneri (sanduci).

Vozilo sa rashladnim uređajem (hladnjača) je vozilo koje se sastoji od izotermičke

opreme sa individualnim ili zajedničkim rashladnim uređajem za više teretnih vozila,

koja omogućuje da se pri prosječnoj vanjskoj temperaturi od +30˚C, temperatura unutar

vozila snizi, te održava u rasponu temperature od +12˚C do -20˚C, zavisno radili se o

vozilima klase A, B, C, D, E, F. (Dundović i Hess, 2007, p.135)

Zidovi hladnjača moraju biti što deblji i sa što manje otvora, da se postigne što bolja

termička izolacija. Komore se izoliraju plutom, staklenom vunom ili drugim

izolatorima. U svakoj komori mora biti predviđen uređaj za ventilaciju s prirodnim ili

umjetnim strujanjem zraka. Posebnu pažnju treba posvetiti zatvaračima na otvorima koji

moraju biti izrađeni od termoizolatora. Oprema vozila treba biti opremljena sa

odgovarajućim instrumentima pomoću kojih je moguće pratiti temperature duboko

smrznutih prehrambenih proizvoda, namijenjenih za ljudsku upotrebu, u učestalim i

19

pravilnim intervalima. Mjerni instrumenti trebaju biti odobreni od ovlaštenog tijela i

udovoljavati međunarodnim standardima. Potrebno je napomenuti da u hladnjačama sa

smrznutom ili duboko smrznutom ribom, ribljim proizvodima, školjkama i rakovima

kao i sličnim brzo (duboko) smrznutim namirnicama treba biti -18°C. (Dundović i Hess,

2007, p.136)

Riba, prerađevine od ribe i školjke, svrstavaju se u grupu prehrambenih proizvoda koji

se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti. Stoga se uz

procese pravilnog skladištenja tih proizvoda kao lakopokvarljive robe, prijevoz iskazuje

jednako značajnim čimbenikom u osiguravajnu njihove kvalitete i zdravstvene

ispravnosti tijekom cijelog distribucijskog lanca od proizvođača do krajnjeg potrošača.

20

5. IZVOZ

Izvoz je prodaja proizvoda i usluga na tržištima izvan nacionalnog. Izvoznom

djelatnošću pribavljaju se potrebna devizna sredstva za plaćanje uvoza i deviznih

obaveza prema inozemstvu. Pod utjecajem globalizacije, internacionalizacije i

konkurencije na globalnoj razini širenje poslovanja domaćih tvrtki na inozemna tržišta

postalo je neizbježno.

Pri izvozu robe unutarnja cijena robe mora se preoblikovati na cijenu koja se formira na

svjetskom tržištu. Uslijed djelovanja tržišnih zakona ponude i potražnje između

sudionika iz raznih zemalja u njihovoj međusobnoj konkurenciji, nastaje svjetska cijena.

Zemlje čiji proizvodi sadrže manju količinu utrošenog društvenog rada konkurentnije su

u odnosu na druge zemlje (pri tome valja naglasiti da se sa stajališta pojedine zemlje,

svjetska cijena povećava u slučaju slabljenja njezine valute ili jačanja strane valute u

kojoj se kupljena roba ili usluga plaća i obrnuto).

Izvoz se može sastojati od izvoza robe (trgovina u užem smislu) i izvoza usluga

(trgovina u širem smislu). Izvoz obuhvaća prodaju robe od strane domaćeg rezidenta

inozemnom kupcu.

Iznimno, radi zaštite domaćega gospodarstva i ostvarivanja planiranog gospodarskog

razvoja, svaka država može regulirati izvoz robe određenim zaštitnim režimima izvoza.

U vanjskotrgovinskoj praksi se najčešće koriste kontingenti i dozvole, a u posebnim

okolnostima država može donijeti i propis o privremenoj zabrani izvoza pojedinih roba

koje imaju stratešku važnost za državu i njeno pučanstvo.

Temeljna pretpostavka za izvršenje svakog izvoznog posla je da izvoznička tvrtka

raspolaže robom odgovarajuće vrste i kvalitete za koju na inozemnom tržištu postoji

potražnja. Tvrtka može poslovati na više načina: u svoje ime i za svoj račun (ako se

bavi proizvodnjom određene robe koju sami izvoze ili ako kupuju robu od drugih

domaćih proizvođača i nakon toga izvoze inozemnom kupcu, pri čemu sva korist od

obavljena posla pripada toj tvrtki, ali snosi i sve rizike poslovanja), u svoje ime, a za

tuđi račun (tvrtka se pojavljuje kao vanjskotrgovinski posrednik-komisionar jer prodaje

tuđu robu, a prema inozemnom kupcu i nastupa kao nositelj posla, pri čemu sva korist

21

od takva posla pripada domaćem kontingentu koji snosi i rizike), u tuđe ime i za tuđi

račun (poduzeće zastupa svog principala, čiju robu prodaje na određenom tržištu po

njegovim eksportnim cijenama, od kojih dobivaju odgovarajuću zastupničku proviziju u

postotku od utvrđene eksportne cijene principala).

Prije ulaska u bilo koji izvozni posao potrebno je izraditi predkalkulaciju izvoznog

posla, uzeti u obzir sve troškove u zemlji i inozemstvu i visinu moguće prodajne cijene

na inozemnom tržištu, te na kraju izračunati je li taj posao unosan ili su troškovi veći

od protuvrijednosti deviznog priljeva. (Andrijanić, 2001, p.427, 428)

Cjelokupno izvršenje izvoznog posla može se podijeliti u tri faze, koje podrazumijevaju

pripremne radnje, ugovaranje posla i njegovo operativno izvršenje, te zaključne radnje

koje obuhvaćaju naplatu, evidentiranje i arhiviranje, te financijski obračun sa svim

sudionicima u poslu.

Pripremne radnje podrazumijevaju određivanje vrste proizvoda koji će se izvesti,

pronalaženje domaćih proizvođača i potencijalnih inozemnih kupaca, izradu vlastitog

terminskog plana, slanje upita domaćem proizvođaču, dobivanje ponude domaćeg

komitenta, izvoznikovo slanje upita špediteru, dobivanje špediterove pisane informacije,

izradu pretkalkulacije izvoznog posla, pribavljanje informacija o bonitetu inozemnog

kupca, naknadne korekcije komercijalno-financijskih uvjeta, potvrdu narudžbe

inozemnom kupcu, te poduzimanje potrebnih mjera radi osiguranja naplate.

Operativno izvršenje izvoznog posla obuhvaća: obavijest proizvođača o spremnosti

robe za isporuku, obavijest špeditera o izvršenoj rezervaciji i ugovaranju prijevoza,

dostavu svih robnih i ostalih dokumenata špediteru radi izvoznog carinjenja, otpremu

robe u inozemstvo, preuzimanje robe, obavijest inozemnog kupca izvozniku, uobičajeno

pismo zahvalnosti izvoznika inozemnom kupcu.

Zaključne radnje izvoznog posla obuhvaćaju: dostavu svih robnih, prijevoznih,

osigurateljnih, carinskih i drugih dokumenata, dopis inozemnom kupcu, obavijest

poslovne banke izvozniku o izvršenom plaćanju izvezene robe i isplatu prema računu

špeditera, obavijest poslovne banke izvozniku o deviznom priljevu, evidentiranje

izvršenog izvoznog posla, računovodstveno praćenje izvršenog izvoza, izradu

22

„Kontrolnika izvoza“, analizu rezultata izvoznog posla i vlastite zarade, te arhiviranje

dokumentacije izvoznog posla. (Andrijanić, 2001, p.431, 432)

Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje i doprinosi stvaranju pozitivne

percepcije o funkcioniranju njezina gospodarstva. Zemlje u recesiji koje su izvozno

orijentirane brže će se oporavljati od ostalih ekonomija.

5.1. Oblici izvoza

Izvoz kao oblik izlaska na inozemno tržište, jedan je od najvažnijih čimbenika

nacionalnih ekonomija. Povećanje izvoza povećava devizne rezerve zemlje i otvara

radna mjesta. Rast izvoza ujedno predstavlja i rast BDP-a.

Dva su oblika izvoza, izravan (direktan) izvoz i neizravan (posredan izvoz). (Andrijanić,

2001, p.50, 51).

1)Izravan (direktan) izvoz:

U praksi europskog vanjskotrgovinskog poslovanja uglavnom prevladava izravan izvoz.

U industriji investicijskih dobara, izravan izvoz je u porastu. Ovisno o vrsti izvoznog

proizvoda, neposredan dodir s kupcima iskazuje se kao prednost, često i kao nužnost.

Dobro poznavanje inozemnog tržišta, osobito njegovih prometnih mogućnosti, strukture

gospodarstva i stanovništva, nužan je zahtjev za realizaciju izravnog izvoza. Posebno je

važno njegovati imidž poduzeća i njegovih proizvoda na inozemnom tržištu putem

promidžbe, sudjelovanjem na međunarodnim sajmovima, održavanjem stalne i

provjerene kvalitete proizvoda, točnošću isporuke i sl.

2) Neizravan (posredan) izvoz:

U praksi se pokazalo da je neizravan izvoz najčešće pogodan za manje i srednje

proizvodne tvrtke, čija snaga nije dostatna za izgradnju vanjskotrgovinske mreže. Isto

tako neizravan izvoz se primjenjuje u slučaju serijske proizvodnje pojedinih dobara,

iako to uvijek ne mora biti pravilo. Pri neizravnom izvozu kapital kojim proizvođač

raspolaže, koristi se isključivo za proizvodnju. Kapital nije usmjeren ka obavljanju

vanjskotrgovinske funkcije (skladišta i veleprodaja).

23

Dvije su mogućnost kod neizravnog izvoza:

a) svoju robu namijenjenu izvozu, proizvođač prodaje domaćoj specijaliziranoj

vanjskotrgovinskoj tvrtki, koju u svoje ime i za svoj račun plasira na inozemno tržište.

Izvoznička djelatnost proizvođača u tom je slučaju ograničena na pripremu proizvoda za

izvoz, Troškovi i rizici daljnje distribucije proizvoda prepušteni su domaćoj

vanjskotrgovinskoj tvrtki. Dobit za proizvođača na taj način može biti smanjena, ali su

izbjegnute teškoće vezane uz financiranje izvoza, troškove transporta, rizik pronalaženja

kupca u inozemstvu i rizik naplate isporučene robe.

b) proizvođač izvozni posao povjerava specijaliziranoj vanjskotrgovinskoj tvrtki -

posredniku, koji će za dogovorenu proviziju izvesti robu. Proizvođač se u tom slučaju

koristi samo stručnim uslugama specijalizirane vanjskotrgovinske tvrtke koja pronalazi

kupca u inozemstvu, obavlja sve operativne radnje nužne za urednu provedbu izvoza,

osigurava naplatu izvezene robe za račun proizvođača, te obavlja sve uobičajene

poslove vezane uz izvršenje izvoznog posla. Provizija je nagrada posredniku za uredno

obavljeni izvozni posao

Neizravan i izravan oblik nastupa na inozemnom tržištu mogu se kombinirati. Izravan

nastup koristiti se pri izvozu glavnih proizvoda, a za ostali izvoz može koristiti

neizravan nastup odnosno povjeriti taj segment posredničkoj vanjskotrgovinskoj tvrtki.

Na taj se način racionalizira ukupna vanjskotrgovinska djelatnost.

Kao što će u nastavku rada biti prikazano, Cromaris d.d. izvoz svojih proizvoda vrši

kroz oblike izravnog izvoza, preko vlastite tvrtke kćeri sa sjedištem u Italiji, odnosno

tvrtki partnera čije je sjedište u inozemstvu.

24

6. CROMARIS DIONIČKO DRUŠTVO ZA MARIKULTURU

Cromaris d.d., prvotno je poznata kao Cenmar d.d.. Vlasnik Cromarisa d.d. je Adris

grupa koja je jedan od vodećih investitora u Hrvatskoj. Ulaskom u tvrtku Adris grupa je

svojim investicijama omogućila rast i razvoj tvrtke.

Temeljna djelatnost Društva je uzgoj, prerada i prodaja autohtone jadranske ribe i

školjki. Osnovu ponude čine najkvalitetnije bijele ribe – orada, brancin, zubatac, arbun,

kao i njihove prerađevine. Ponudu sačinjavaju i posebne jadranske delicije – kamenice i

dagnje. Prve količine nove vrste ribe – romba, uzgojenog u uzgajalištu u Budavi,

plasirane su na tržište koncem 2014. godine.

6.1. Podaci iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru

Preteče Društva Cromaris četiri su trgovačka društva čiju su djelatnost činili uzgoj ribe,

školjaka i drugih morskih organizama, prerada ribe i trgovina.

Društvo posluje pod tvrtkom CROMARIS dioničko društvo za marikulturu. Skraćena

tvrtka Društva glasi: CROMARIS d.d.. Sjedište Društva je u Zadru , Gaženička cesta

4/b. Temeljni kapital Društva iznosi 360.011.000,00 kn. Po svom pravnom obliku

CROMARIS je dioničko društvo.

Društvo je osnovano temeljem Ugovora o spajanju od 04. lipnja 2009. godine, što su ga

sklopila sljedeća društva: MARIMIRNA d.d. Društvo za marikulturu iz Rovinja,

CENMAR d.d. za proizvodnju, trgovinu i uzgoj ribe, školjaka i rakova iz Zadra,

MARIKULTURA ISTRA društvo sa ograničenom odgovornošću za uzgoj riba,

školjkaša i morskih organizama iz Marčane, BISAGE društvo sa ograničenom

odgovornošću za uzgoj, ulov, preradu i promet ribom iz Zadra, te je temeljem Odluka

Glavnih Skupština društva, upisano sudski registar Trgovačkog suda u Zadru pod MBS

060009637, OIB 33280912076.

Spajanjem četiri trgovačka Društva stvoreno je novo respektabilno trgovačko društvo

koje nastavlja s obavljanjem osnovne djelatnost svojih preteča.

25

6.2. O Društvu općenito

Cromaris d.d. je vodeća tvrtka u sektoru marikulture u Hrvatskoj i na Jadranu i deseti je

proizvođač brancina i orada u svijetu. Društvo danas broji 280 zaposlenih. Posjeduje 7

ribarnica (Zadar, Rovinj, Preko, Dolac, Šibenik, Lim, Zaton), 5 uzgajališta (2 u Istri, 3

u Zadarskom akvatoriju), te 5 katamarana za rad na uzgajalištima.

Mrijestilište ribe, izgrađeno 1981. godine, nalazi se u Ninu, nedaleko od Zadra. Godišnji

kapacitet proizvodnje ribe iznosi 14 do 17 milijuna komada mlađi. Trenutno je u tijeku

velika rekonstrukcija mrijestilišta (investicija vrijedna 100 milijuna kuna), a cilj je

podignuti kapacitet mrijestilišta na 30 milijuna komada mlađi godišnje. Mjesta

uzgajališta odabrana su zbog iznimne čistoće i kvalitete mora, što je veoma važno za

kvalitetan uzgoj ribe. Postoji 5 uzgajališta, dva su na Sjevernom Jadranu (Uzgajalište

Budava i Uzgajalište Limski zaljev), a tri se nalaze na Srednjem Jadranu.

Pogon za sortiranje i preradu ribe nalazi se u sjedištu tvrtke u Zadru. Od 2012. godine

pogon je opremljen najnovijom tehnologijom za sortiranje i preradu ribe. Objekt je

sagrađen prema načelima dobre proizvođačke i i higijenske prakse (Good Manufacture

Practice) za ribarsku industriju. Pogon je opremljen strojem za pakiranje ribe u

kontroliranu MAP atmosferu (Modified Atmosphere Packaging) i IQF sustavom za

smrzavanje ribe. Riba se sortira odmah nakon izlova, a nakon sortiranja, ovisno o

narudžbi, pakira se u stiroporske kašete. Potom se svježa šalje na tržište ili prerađuje u

svježe filete, pakiranu ribu, dimljenu i mariniranu ribu.

26

Slika 2: Asortiman Cromarisa d.d.

ASORTIMAN

Svježa bijela riba:

- Cromaris brancin

- Cromaris orada

- Cromaris Kornatska hama

- Cromaris Zubatac

- Cromaris „Organic“

Prerađeni proizvodi:

- Cromaris dimljeni fileti

- Cromaris marinirani fileti

- Cromaris MAP pakirana

riba

- Cromaris svježi fileti

Školjke:

- Cromaris dagnja

- Cromaris kamenice

- brancin ›1kg

- romb

- nove vrste

- novi delikatesni fileti

- eat proizvodi

- konfekcioniranje školjki

- nove vrste školjki

Izvor: Cromaris d.d., 2015

Slika 2. prikaz je asortimana Cromarisa d.d. Asortiman čini svježa bijela riba: brancin,

orada, Kornatska hama, zubatac, te ribe ekološkog porijekla, prerađeni proizvodi:

dimljeni fileti, marinirani fileti, pakirana riba, svježi fileti, te školjke: dagnje i kamenice.

Zahvaljujući stalnim ulaganjima u razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta te

ulaganjem u najnovije tehnologije u segmentu sortiranja i prerade ribe, Društvo je

postalo vodeća tvrtka u sektoru marikulture u Hrvatskoj, te deseti proizvođač brancina i

orade u svijetu.

6.3. Povijest tvrtke

Cromaris d.d. je nova tvrtka u sastavu Adris grupe. Adris grupa je jedna od vodećih

hrvatskih i regionalnih kompanija.

Prednici Cromarisa d.d. započeli su sa radom još 70-tih godina 20. stoljeća. Cromaris

d.d. Zadar osnovan je 1. listopada 2009. godine udruživanjem trgovačkih društava

Marimirna d.d. iz Rovinja, Marikultura Istra d.o.o. iz Marčane, Cenmar d.d. iz Zadra i

Bisage d.o.o. iz Zadra. Sve četiri tvrtke koje su se udružile u novo trgovačko društvo

27

imale su osnovnu djelatnost uzgoj bijele morske ribe, a što se nastavlja i u okviru

Cromarisa d.d..

Tvrtka je od Tankerkomerca d.d. Zadar kupila pogone: proizvodni pogon za

procesiranje i pakiranje ribe, bivše propale tvrtke Matituna d.d. u Industrijskoj zoni

Gaženica u Zadru koje su izgrađene 1992. godine. Sastoji se od glavne zgrade gdje je

proizvodni pogon sa hladnjačama, zgrade trafostanice i vanjskih hladnjača. Objekt je

proizvodni i otpremno-distribucijski centar, a na katu se nalaze poslovno administrativni

prostori tvrtke. (Cromaris, 2015)

Investicija Adris grupe u kupnju malih uzgajivača ribe i njihovo okrupnjivanje

stvaranjem Cromarisa d.d., dobar je primjer investiranja u Hrvatskoj.

6.4. Vizija i ciljevi

Vizija Društva je biti lider u regiji u svim segmentima poslovanja, oslanjajući se na

vlastite potencijale, inovativan i dinamičan pristup tržištu i tradiciju.

Cilj Društva je postati lider u proizvodnji i izvozu ribe i ribljih prerađevina u okruženju,

stalnim ulaganjima u tehnologiju i proizvodne kapacitete, te stalno širenje ponude

svojih proizvoda. Cilj je biti među 10 najvećih proizvođača bijele ribe u Europi, te

prepoznati lider u kvaliteti. Ciljana proizvodnja je 10.000 tona do 2020. godine.

Biti drugačiji, inovacije u fokusiranim proizvodima - bijela riba, prerađevine od bijele

ribe i školjki, cjenovno pozicioniranje u skladu s premium kvalitetom te poznavanje

navika i komunikacija s potrošačima ciljevi su Društva.

6.5. Brand

Brand je skup podataka o proizvodima, čija je svrha poboljšanje ugleda i

vjerodostojnosti tvrtke.

Cromaris brand glasi: svježe iz Jadranskog mora. Vrijednosti Branda Cromaris je ekstra

svježina, dokaziva kvaliteta, porijeklo (Jadransko more), zdravlje. Temeljna Vizija

Branda je biti inovativni lider u svježim, visokokvalitetnim proizvodima iz segmenata

28

zdrave hrane, posebno proizvodima od orade i brancina. Bit Branda je svježe i zdravo iz

Jadranskog mora za mene i moje najbliže.

Ciljna grupa je primarno urbana populacija, žene i muškarci višeg i visokog

obrazovanja, srednjih do visokih primanja, svih dobnih skupina, ali različitih

korisničkih navika i s različitim motivacijama ovisno o dobi.

6.6. Sljedivost i certifikati

Sljedivost predstavlja mogućnost utvrditi što se događa sa svakom praćenom jedinicom.

Podaci o proizvodima Društva prenose se kroz sve faze proizvodnog procesa, procesa

prerade i procesa distribucije proizvoda (od mrijesta do prodajnog mjesta).

Sljedivost je uspostavljena na sljedeći načina:

1. Sljedivost prema dobavljačima (dobavljačima sirovina, pomoćnog materijala,

dodataka hrani i ambalaže),

2. Interna sljedivost (sirovina, poluproizvoda, pomoćnih materijala unutar subjekta u

poslovanju s hranom i ambalaže),

3. Sljedivost prema korisniku kupcu (sljedivost hrane do kupca korisnika).

Implementirani sustav sljedivosti putem LOT brojeva na finalnim proizvodima

omogućava ulaz u trag cjelokupnom procesu uzgoja od mjesta mrijesta, lokacije

uzgojnog kaveza, hrane koju je konzumirala riba, temperaturnog režima od izlova do

isporuke.

Vrhunsku kvalitetu potvrđuju brojni certifikati ali i svakodnevne provjere kroz sustav

strogih kontrola proizvoda i poslovnih procesa. Najvažniji Certifikati su certifikati

poslovnih procesa, certifikati proizvoda i certifikati za ekološku proizvodnju.

(Cromaris, 2015).

Certifikati poslovnih procesa su: ISO certifikat 9001:2008, ISO certifikat 14001:2004,

ISO certifikat 22000:2005, FSSC 22000 (sustav upravljanja sigurnošću hrane), HACCP

(analiza opasnosti kritične kontrolne točke) i IFS Food.

29

Certifikat ISO 9001:2008 (Prilog 1) predstavlja potvrdu o uspješnom zadovoljavanju

zahtjeva međunarodne norme 9001. Isti dokazuje da je Društvo u svojoj organizaciji

uspješno implementirao sustav upravljanja kvalitetom. Postupak certificiranja provodi

neovisna organizacija na način da na temelju provedenog ocjenjivanja sukladnosti,

utvrđuje da li proizvod, proces upravljanja ili sustav zadovoljava kriterije sadržane u

određenom normativnom dokumentu.

Certifikat ISO 14001:2004 (Prilog 1) predstavlja normu o zahtjevima koji se odnose na

sustav upravljanja okolišem organizacije.

Certifikat ISO 22000:2005 (Prilog 1) specificira zahtjeve za sustav upravljanja

sigurnošću hrane.

IFS Food certifikat (Prilog 2) utvrđuje temeljne kriterije koje norme za područje

prehrambene industrije trebaju zadovoljavati. Primjenjuje se kada se proizvodi

prerađuju ili kada postoji opasnost da se proizvod tijekom pakiranja kontaminira.

Certifikat proizvoda je: KOSHER certifikat (oznaka je za hranu koja je pripravljena po

židovskim prehrambenim zakonima).

Certifikati za ekološku proizvodnju (Limski zaljev) su: Hrvatski EKO proizvod, EU

Organic, AB (francuska inačica EU Organic), Naturland i Bio Seigel (certifikat za hranu

organskog porijekla na njemačkom tržištu).

Naturland certifikat predstavlja potvrdu da je roba navedena na potvrdi proizvedena ili

prerađena u skladu sa standardima Natruland. To je njemačka verzija EU Organic, koji

predstavlja krovni certifikat za ekološku proizvodnju.

Na svečanoj dodjeli 22. travnja. 2015. godine na sajmu proizvoda ribarstva i

akvakulture „Seafood International“ u Bruxellesu Društvu su dodijeljena dva nova

certifikata GLOBAL G.A.P. (Good Agriculture Practice) i Friend of the Sea.

Primjenom standarda koje propisuje GLOBAL G.A.P., osigurava se zdravstvena

ispravnost i sigurnost proizvoda uz stalnu brigu o sigurnosti i zdravlju zaposlenika, te

dobrobiti životinja i očuvanju okoliša.

30

Friend of the Sea je neprofitna nevladina organizacija čija je osnovna djelatnost

očuvanje morskih staništa, te je vodeći međunarodni projekt certificiranja i

promoviranja ribe i plodova mora.

Dodijeljeni certifikati dokaz su uspješnog poslovanja Društva i vrhunske kvalitete

proizvoda.

6.7. Konkurentske prednosti

Konkurentske prednosti su usredotočene na tvrtku. Istražuju ulogu komplementarnih

proizvoda u konkurenciji.

Temeljne konkurentske prednosti Cromarisa d.d. čine dva koncepta, a to su koncept

Cromaris kvaliteta i koncept Cromaris „Extra svježe“. (Cromaris d.d., 2014)

1) Koncept Cromaris kvaliteta podrazumijeva: „extra svježa riba“, standarde kvalitete:

ISO 22000, ISO 9001, ISO 14001, organsku proizvodnju, (IMO – EC, Naturland,

BioSuisse, RH); FSSC, Kosher, IFS, Global GAP, Friend of the Sea, traceability sustav

– od mrijesta do potrošača“, vrhunsku riblju hranu (kontrola, izbor dobavljača), ribu

uzgojena u Jadranu – najčišćem moru na Mediteranu, manji udjel masti u odnosu na

konkurenciju, veću čvrstoću (teksturu) mesa u odnosu na konkurenciju i ekspertizu u

tehnološkim postupcima i distribuciji.

2) Koncept Cromaris „Extra svježe“ uključuje: garanciju optimalne pokrivenosti

hladnog lanca, izlaz ribe na dan izlova ili dan poslije, svakodnevni izlovi i mogućnost

isporuke kupcima, narudžbu dva dana prije isporuke, isporuke u 24 sata od izlova

(Italija, Republika Hrvatska, Slovenija), maksimalnu kvaliteta ribe u izlovnom procesu,

optimalnu zaštitu gotovog proizvoda (poklopac, količina leda, folija ...) i stalnu kontrolu

kvalitete gotovog proizvoda (mjerenje temperature, svježine ...).

Konkurentske prednosti Društva očituju se u brzini isporuke svježe ribe kupcu. U roku

od 12-24 sata od izlova proizvodi se plasiraju na tržište Republike Hrvatske, Italije,

Slovenije, Austrije, BiH. U roku od 24-48 sati proizvodi se plasiraju na ostala tržišta.

31

6.8. Istraživanje i razvoj

Istraživanje i razvoj usmjereni su na razvoj novih i postojećih proizvoda, kontrolu

kvalitete, verifikaciju poslovnih procesa, tehnologiju uzgoja novih vrsta, veterinarsku

službu i selekciju matičnog stocka.

Proizvodnja organske ribe temelji se na hrani za ribu proizvedenoj korištenjem održivih

sirovina biljnog i ribljeg porijekla (bez GMO sastojaka), uzgoju ribe u kavezima,

smanjenju uzgojne gustoće, korištenju hrane s nižim udjelom masti.

Grafikon 1: Prodaja Cromarisa d.d. (tone)

Izvor: Cromaris d.d., 2014

Grafikon 1. prikazuje stvarno ostvarenu prodaju proizvoda iskazanu u tonama u

razdoblju od 2010.-2013. godine, te planirani rast prodaje iskazan u tonama u razdoblju

od 2014.-2020. godine.

Od 2008. godine kada je Adris grupa preuzela ranija društva, prodaja je do 2013. godine

povećana sa 900 tona na 3.773 tone. Ostvareni rast u 2013. godini iznosio je 47%, od

čega je izvoz porastao 78% i činio u 2013 godini 56% prodaje. U prva dva mjeseca

32

2014. godine Društvo je ostvarilo rast ukupne prodaje za 63% i prodaje u izvozu za

91%. Društvo je ostvarilo postavljeni cilj, te je u 2014. godini premašena prodaja od

5.000 tona. Do 2020. godine Društvu je cilj je ostvariti prodaju od 10.000 tona.

2013. godine tvrtka je ostvarila prihod od 200 milijuna kuna. 2020. godine se planira

ostvariti prihod oko 500 milijuna kuna.

Tablica 5: Račun dobiti i gubitka (u mil. kn)

Račun

dobiti i

gubitka

(mil.kn)

2014.

godina

2015.

godina

2016.

godina

2017.

godina

2018.

godina

2019.

godina

2020.

godina

Prodane

količine u

tonama

5.128 7.008 7.799 8.099 8.499 8.797 10.000

Ukupni

poslovni

prihodi

260,80 344,80 385,70 403,30 423,50 441,30 504,20

EBITDA

iz

poslovanja

39,10 57,20 71,00 80,30 91,50 103,70 126,70

EBIT iz

poslovanja

14,90 32,10 45,10 54,10 64,90 76,80 99,50

Neto dobit 0,10 9,60 22,20 32,00 42,10 53,50 76,50

EBITDA

marža

(%)

16% 17% 19% 21% 22% 24% 26%

Izvor: Cromaris d.d., 2014

Tablica 5. prikazuje planirani rast prodajnih količina proizvoda u tonama, planirani rast

ukupnih prihoda i neto dobiti za razdoblje od 2014.-2020. godine.

Zahvaljujući ulaganjima u istraživanje i razvoj, Društvo bilježi stalni rast ukupne

prodaje, osobito prodaje u izvozu, čime je postavljeni cilj u potpunosti ostvaren.

33

6.9. Zaposlenost i produktivnost

U Društvu je prisutan stalni trend rasta broja zaposlenih i rast produktivnosti, čime se

povećava efikasnosti Društva.

2008. godine preuzete tvrtke su imale oko 180 zaposlenih. Krajem 2013. godine

Društvo je zapošljavao 283 zaposlena. Dugoročne projekcije pokazuju kako bi tvrtka u

budućnost mogla zapošljavati između 400 – 450 zaposlenih.

2010. godine Društvo je imao 190 zaposlenih i prodaju od 62 milijuna kuna. Prodaja po

zaposlenom iznosila je 326,00 kuna, a u 2015. godini predviđa se prodaja po

zaposlenom od 960,00 kuna.

Proizlazi da u razdoblju od 2008.-2015. godine, Društvo bilježi stalni rast broja

zaposlenih, kao i rast prodaje po zaposlenom.

6.10. Koncept razvoja

Današnji poslovni rezultati posljedica su postavljenog koncepta razvoja, investicija u

tehnologiju i obrtnog kapitala, provedenih restrukturiranja u posljednjih nekoliko

godina, organiziranja svih resursa (kadrovskih, financijskih i drugih za ostvarivanje

ciljanih planova). Koncipiranje i financiranje tvrtke omogućila je Adris grupa na

temelju svojih razvijenih resursa.

34

Grafikon 2: Investicije Cromarisa d.d.

Izvor: Cromaris d.d., 2014

Grafikon 2. prikazuje planirane investicije Društva iskazane u milijunima kuna te udio

tih investicija u ukupno planiranim poslovnim prihodima u razdoblju od 2010.-2020.

godine.

35

7. IZVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU TVRTKE CROMARIS d.d.

Cromaris d.d. izvozi gotovo tri četvrtine svoje ukupne prodaje. Najveći rast prodaje

Društvo bilježi u izvozu.

7.1. Analiza vanjskotrgovinskog poslovanja Društva

Osim na tržištu Hrvatske, Cromaris d.d. je trenutno prisutan na brojnim europskim

tržištima.

2014. godine, Društvo bilježi obim proizvodnje i prodaje od oko 5.500 tona, što u

odnosu na 2013. godinu predstavlja rast od 50%. U posljednjih nekoliko godina

proizvodnja je porasla za pet puta. Plan Društva je do 2018. godine dostići obim

proizvodnje od oko 10.000 tona kvalitetne bijele ribe. (SEEbiz, 2015). Uz snažan rast

količinske prodaje, ostvaren je rast prodajnih cijena od 12%.

Slika 3: Zemlje izvoza Cromarisa d.d.

Izvor: Cromaris d.d., 2013

Na Slici 3. su tamno plavom bojom označena tržišta na koja se proizvodi plasiraju u

roku od 12- 24 sata od izlova (Hrvatska, Italija, Slovenija, Austrija, BiH, Crna Gora,

Srbija i Mađarska). Svjetlo plavom bojom označena su tržišta na koja se proizvodi

plasiraju u roku od 24-48 sati od izlova (Francuska, Švicarska, Njemačka, Belgija,

Nizozemska, Poljska, Slovačka, Rumunjska i Velika Britanija).

36

Cilj Društva je širenje poslovanja na tržišta Njemačke, Švicarske i Rusije, što će

doprinijeti rastu prodaje u izvozu.

7.2. Vanjskotrgovinski partneri Društva

Najveće količine svojih proizvoda Društvo plasira na tržište Italije. Talijansko tržište se

smatra najvećim tržištem orade i brancina u Europi.

Tvrtka je u ožujku 2013. godine osnovala talijansko društvo - kćer pod nazivom

Cromaris Italia S.r.l. Cromaris Italia S.r.l. je ekskluzivni uvoznik proizvoda Društva

koje plasira na tržište Italije. Cromaris d.d. je 100%-tni vlasnik tvrtke. Talijansko

društvo doprinosi boljoj prisutnosti proizvoda Društva na talijanskom tržištu, te boljoj

komunikaciji s kupcima izvoznih proizvoda. (Cromaris d.d., 2015)

Grafikon 3: Tržište Italije

Izvor: Cromaris d.d.

U Grafikonu 3. iskazane količine proizvoda koji se u razdoblju od 2010.-2020. godine

planiraju plasirati na tržišta Italije, Hrvatske i regije te ostala tržišta, ukazuju na

zaključak da se Italija iskazuje kao najvažnije izvozno tržište Društva.

37

Glavni partneri Cromarisa d.d. u Hrvatskoj su Konzum d.d. i Metro Hrvatska, koji je

ujedno i najveći internacionalni partner Društva. Njihovim proizvodima opskrbljuje

Metro grupu u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Srbiji i Češkoj.

Zahvaljujući konkurentskim prednostima temeljenim na vrhunskoj kvaliteti i svježini

proizvoda, brzini otpreme, intenzivnim marketinškim aktivnostima i komunikaciji s

potrošačima, 2014. godine osvojeno je i tržište Francuske. Francuski Carrefour u Italiji

ima 1.116 prodajnih mjesta, od čega 57 hipermarketa i 407 supermarketa. (Mamić,

2014)

Zahvaljujući talijanskoj tvrtki kćeri i suradnji s francuskom tvrtkom Carrefour, Društvo

je ostvarilo značajan rast prodaje svojih proizvoda na talijanskom i francuskom tržištu.

7.3 Izvozni postupak

Izvozni postupak započinje narudžbom inozemnog partnera. Narudžba se zaprima

telefonski ili mail-om. Narudžba je kupčev nalog Društvu Cromaris d.d. kao

prodavatelju (dobavljaču) u kojem naručuje njegove proizvode i određuje uvjete

izvršenja naloga. Slijedi prihvat (potvrda) narudžbe (dokument u kojem Društvo

obavještava naručitelja da će izvršiti nalog prema uvjetima narudžbe ili prema uvjetima

prihvata narudžbe. Narudžba ribe vrši se dva dana prije isporuke.

Idućeg dana u 8,00 sati započinje izlov ribe. Potom se riba se otprema u preradbeno-

logistički centar u kojem se zavisno o narudžbama obavljaju sljedeći tehnološki

postupci: prihvat izlovljene ribe i poleđivanje, sortiranje i klasificiranje, pakiranje svježe

ribe, čišćenje i filetiranje, smrzavanje IQF sustavom (individually quick – frozen, u

prijevodu, metoda pojedinačnog smrzavanja), mariniranje fileta, dimljenje fileta,

pakiranje gotovih proizvoda i skladištenje. Svježa riba pakira se u stiroporske kašete.

Centar je opremljen strojem za pakiranje ribe u kontroliranu MAP atmosferu (Modified

Atmosphere Packaging). Dimljenje i mariniranje proizvoda vrši se klasičnim

tradicionalnim metoda bez upotrebe dodataka i konzervansa.

38

Po završetku tehnološkog postupka u preradbeno-logističkom centru, proizvodi se

zaprimaju u skladištu Društva. Skladišna primka je potvrda o preuzimanju proizvoda

određene vrste i njihovoj količini u skladištu.

U roku od 24 sata od izlova, riba je spremna za izlaz iz skladišta i otpremu. Naručene

proizvode koji izlaze iz skladišta radi otpreme naručitelju, prati dokument o robi-

otpremnica kojeg uz isporučene proizvode Društvo dostavlja naručitelju. Otpremnica

(Prilog 3) je dokument u kojem se evidentira izlaz proizvoda iz skladišta.

Za isporuku proizvoda Društva koristi se vlastiti prijevoz i usluge vanjske prijevozničke

tvrtke Cenmar Export Import, koja je u vlasništvu Cromarisa d.d., te ostale vanjske

prijevozničke tvrtke sa kojima Društvo ima ugovor.

Kod vlastitog prijevoza vozač dobiva radni nalog za dostavu prema unaprijed

određenom planu tjedne dostave. Vozilo se čisti i dezinficira prije svakog ukrcaja,

upisuje u OB 35/01 Kontrolnik o izvršenom SSOP vozila hladnjače, koji pregledava

Kontrola Kvalitete. Prije ukrcaja, hladi se komoru na radnu temperaturu od 0-4˚C ili za

smrznute proizvode na -20˚C, na 20 i više minuta prije dolaska na rampu za ukrcaj ribe.

Pri ukrcaju, vozač je od skladištara upućen u količine i vrste robe koje se ukrcavaju u

vozilo, te se u što kraćem vremenskom roku roba iznosi iz skladišta i unosi u vozilo.

Nakon ukrcaja, vozač upisuje temperaturu u OB 35/02 u Kontrolnik temperature u

transportu i nastavlja je upisivati tijekom vožnje. Na kraju dnevne vožnje prilaže uz

teretni list i temperaturni ispis. Za sve operacije vezane uz vlastiti prijevoz odgovoran je

voditelj logistike i vozači.

Kod prijevoza koji se obavlja vanjskim prijevoznikom Cenmar Export Import vozač

dobiva radni nalog za dostavu od koordinatora prijevoza. Priprema vozila prije ukrcaja,

postupanje pri ukrcaju i nakon ukrcaja, jednaki su kao i kod vlastitog prijevoza.

Kod prijevoza koji se obavlja ostalim vanjskim prijevoznicima, vanjski suradnik dobiva

usmenu ili pismenu najavu utovara 8-12 sati prije. Priprema vozila prije ukrcaja,

postupanje pri ukrcaju i nakon ukrcaja, jednaki su kao i kod vlastitog prijevoza.

Prijevoznik pri dostavljanju računa za prijevoz, prilaže isprave sukladno Ugovoru o

prijevozu robe.

39

Odgovorna osoba za održavanje vozila hladnjača je voditelj logistike. On najavljuje i

ugovara servise sa ovlaštenim tvrtkama sa kojima je potpisan ugovor o održavanju te

vodi evidenciju održavanja.

Teretni list (Prilog 4) je isprava koja prati teret. Sadrži datum i mjesto izdavanja,

podatke o pošiljatelju, primatelju i prijevozniku, oznaku vozila, datum i mjesto utovara

tereta, podatke mjestu istovara tereta, naznaku količine i vrste tereta, popis isprava koje

se prilažu uz teretni list (fitosanitetske potvrde i sl.), podatke o prijevoznim i drugim

troškovima.

Slijedi isporuka naručenih proizvoda naručitelju. Društvo kao prodavatelj je izvršilo

svoju obvezu kad je naručene proizvode isporučilo naručitelju u ispravnom stanju.

Naručitelj svojim potpisom i pečatom na otpremnici potvrđuje preuzimanje

specificiranih proizvoda.

Za naručene i isporučene vrste i količine proizvoda Društvo naručitelju izdaje

trgovačku fakturu. Faktura ili račun predstavlja dokument koji svjedoči da je zaključen

posao odnosno da je stvorena obaveza plaćanja naručene robe ili usluge (roba je

prodana, usluga je izvršena). Faktura obvezuje kupca da iznos koji je naznačen u fakturi

plati prodavatelju u skladu sa uvjetima plaćanja. Faktura sadrži sljedeće podatke: broj

računa, podatke o izdavatelju računa, datum izdavanja i datum isporuke, naziv,

podatke o primatelju računa, broj računa, podatke o vrsti i količini isporučenih dobara,

jediničnoj cijeni bez PDV-a, popustu, stopi PDV-a, svoti PDV-a razvrstanoj po stopama

PDV-a, i zbirnoj svoti naknade i PDV-a.

40

8. ZAKLJUČAK

Rezultati provedenog istraživanja u tvrtki Cromaris d.d. ukazuju na stalni rast

proizvodnje, prodaje i prihoda.

U posljednjih šest godina Društvo bilježi rast prodaje od 600%, te rast proizvodnje od

800%. U segmentu prodaje, u razdoblju 2008-2014. godine, prosječna godišnja stopa

rasta iznosila je oko 30%.

Društvo je u 2014. godini prodalo gotovo 6.000 tona svježe ribe i prerađevina od ribe,

što je gotovo 50% više nego 2013. godine. Od toga, udio izvoza je iznosio gotovo 70%.

Zahvaljujući velikim naporima uloženim u izgradnju branda, Cromaris brand u

Hrvatskoj ima prepoznatljivost veću od 50%.

Povećanje prepoznatljivosti na inozemnom tržištu, osobito tržištu Italije, marketinške

aktivnosti, te pozicioniranje u najviši segment ponude, način su na koji se Društvo

uspješno natječe na zahtjevnom europskom tržištu. Primjerice, u posljednje četiri

godine povećana je prosječna prodajna cijena svježe ribe za oko 35%, a u izvozu za oko

40%.

Svježina i kvaliteta ribe koje kupci prepoznaju, brzina otpreme diljem Hrvatske i

Europe za 5 do 6 sati od izlova, isporuka na ciljana tržišta za 12 do 24 sata od izlova,

razvoj novih i postojećih proizvoda, inovacije u uzgoju, trenutno zubataca (lat.

DENTEX dentex), koji je još uvijek u eksperimentalnoj fazi zbog kompleksnosti

uzgoja, proširenje proizvodnog portfelja kao npr. novu vrstu ribe – romba, uspostava

sustava sljedivosti, najvažnije su komparativne prednosti Društva u odnosu na

konkurenciju.

Društvo je pozicionirano među deset vodećih europskih proizvođača orade i brancina iz

uzgoja u Europi. Stabilnost nabave osigurava investicija iz 2014. godine u novo

mrijestilište i sustav predrasta, vrijedna gotovo 150 milijuna kuna. Skraćivanjem

proizvodnog ciklusa povećan je stupanj preživljavanja ribe tijekom uzgoja, što utječe i

na smanjenje proizvodnih troškova. Društvo je na taj način postalo visoko tehnološki

41

razvijena tvrtka, integrirana u europske tokove. Neto dobit Društva u 2014. godini

iznosila je 1,2 milijuna kuna.

Iako Hrvatsko ribarsko gospodarstvo ostvaruje pozitivnu deviznu bilancu s 0,8% izvoza

i 0,4% uvoza, djelatnost ulova ribe i drugih morskih organizama, te uzgoj i prerada ribe,

ne utječu značajnije na ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske. Prerada ribe i niz

aktivnosti u prometu, brodogradnja, proizvodnja ribarskih alata i materijala, izravno su

povezani sa morskim ribarstvom.

Promjene u temperaturi i slanosti mora uslijed klimatskih promjena imaju pozitivne i

negativne učinke na ribarstvo uopće. Klimatske promjene utječu primarno na ribe i

školjke iz uzgoja, pojavu novih vrsta riba u Jadranu, promjene u ponašanju riba, kao i

promjene u morskom okolišu. Prilagodba ribarstva na određenim lokalitetima utjecaju

klimatskih promjen, u cilju smanjenja negativnih pojava odnosno realizacije eventualne

koristi koje bi te promjene mogle izazvati, potreba je i nužnost. Porast temperature mora

negativno će se odraziti na uzgoj brancina i kamenica, a pozitivno na dužinu uzgojnog

ciklusa nekih vrsta ribe, primjerice orade.

Morsko ribarstvo ima značajnu kulturološku vrijednost i kao takvo predstavlja dio

identiteta otočnih populacija. Ulov i uzgoj ribe i školjaka, zajedno sa pod sektorom

prerade ribe ima tržišnu i egzistencijalnu perspektivu, posebice za stanovništvo otočnih

zajednica gdje predstavlja gotovo isključivu gospodarsku djelatnost koja je stalni je

izvor prihoda tijekom cijele godine. Zbog očekivanog smanjenja ulova ribe i rasta

potražnje za ribom i ribljim prerađevinama, za očekivati je porast proizvodnje u

marikulturi.

42

POPIS LITERATURE

1) KNJIGE

1. Andrijanić, I. 2001, „Vanjska trgovina - Kako poslovati s inozemstvom“,

MIKRORAD d.o.o., Zagreb

2. Dundović, Č., Hess, S. 2007, „Unutarnji transport i skladištenje“, Pomorski fakultet

u Rijeci, Rijeka

2) INTERNET IZVORI

3. Certifikati Cromaris d.d., 2015, Cromaris d.d., online:

http://cromaris.hr/nasicertifikati-s39, pregledano, 20.03.2015.

4. Cromaris Italia, Cromaris d.d., online:

http://cromaris.hr/cromaris-italia-s41, pregledano 20.03.2015.

5. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020., 2013, Ministarstvo

poljoprivrede- Uprava ribarstva, online:

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=427, pregledano 24.03.2015.

6. Mamić, T 2014, Adris izlazi iz duhanskog, okreće se novom biznisu “S francuskim

Carrefourom ostvajamo tržište ribe u Italiji“ , Jutarnji list, online:

http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1223597, pregledano

30.03.2015.

7. Međunarodna suradnja i EU, 2013, Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva,

online: http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=12, pregledano 24.03.2015.

43

8. Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva Republike Hrvatske, 2013, online:

http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/NSP/NSP_OP_06112013/Nacionalni%2

0strate%C5%A1ki%20plan%20razvoja%20ribarstva%20Republike%20Hrvatske.pdf ,

pregledano 10.04.2015

9. Podaci iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru, online:

http://zadarska-zupanija.hr/skupstina/skupstina_4/13.pdf, pregledano 20.03.2015.

10. Pomorstvo i ribarstvo, 2014, online:

http://eurlex.europa.eu/summary/chapter/maritime_affairs_and_fisheries.html?root_defa

ult=SUM_1_CODED%3D02&locale=hr, pregledano 25.3.2015

11. Popescu, I 2015, Europsko ribarstvo u brojkama, Europski parlament, online:

http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.3.9.ht

ml, pregledano 25.3.2015.

12. Povijest tvrtke Cromaris d.d., 2015, Cromaris d.d.,online:

http://cromaris.hr/povijest-s19, pregledano 20.03.2015.

13. Prodaja i Logistika Cromarisa, Cromaris d.d., online:

http://cromaris.hr/prodaja-i-logistika-s34, pregledano 20.03.2015.

14. SEEbiz 2015, Cromaris: proizvodnja i prodaja skočile više od 50%, online:

http://www.seebiz.eu/cromaris-proizvodnja-i-prodaja-skocile-vise-od-50/ar-102403/,

pregledano 20.03.2015.

15. Strumberger, N 1994, Prijevoz živih životinja željeznicom, Fakultet prometnih

znanosti u Zagrebu, Zagreb, online:

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:NtFsoct4L4cJ:www.fpz.unizg.

hr/traffic/index.php/PROMTT/article/download/546/398+&cd=1&hl=en&ct=clnk&gl=

hr, pregledano 26.03.2015.

44

3) PRAVNI AKTI

16. Zakon o morskom ribarstvu, 2014, Narodne Novine, Zagreb, no. 81/13, 14/14,

152/14.

17. Zakon o slatkovodnom ribarstvu, 2005, Narodne Novine, Zagreb, no. 106/01, 7/03,

174/04, 10/05-ispravak, 49/05-pročišćeno, 14/14.

45

POPIS SLIKA

Slika 1. Ribolovne zone........................................................................................... ..........7

Slika 2: Asortiman Cromarisa d.d....... ........................................................................... 26

Slika 3: Zemlje izvoza Cromarisa d.d. ........................................................................... 35

POPIS TABLICA

Tablica 1: Gospodarski ribolova na moru - SWOT analiza.................................... ......... 6

Tablica 2: Morska riba i drugi morski organizami - ulov po vrstama u 2011. godini (t) ..8

Tablica 3: Morska riba i drugi morski organizami - ulov od 2000. - 2011. godine (t)..... 9

Tablica 4: Analiza sektora marikulture - SWOT analiza ............................................... 11

Tablica 5: Račun dobiti i gubitka (u milijunima kn) ...................................................... 32

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Prodaja Cromarisa (tone) ............................................................................ 31

Grafikon 2: Investicije Cromarisa d.d. ........................................................................... 34

Grafikon 3: Tržište Italije ............................................................................................... 36

46

POPIS PRILOGA

Prilog 1: ISO certifikati

Izvor: Cromaris d.d., 2015

47

Prilog 2: IFS Food certifikat

Izvor: Cromaris d.d., 2015

48

Prilog 3: Otpremnica

Izvor: Cromaris d.d., 2015

49

Prilog 4: Tovarni list

Izvor: Cromaris d.d., 2015

50