SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/1003.B.pdf · Izviđajno, tj. eksploratorno istraživanje tržišta Izviđajna istraživanja upotrebljavaju

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

Sanja Herak

ISTRAŽIVANJE GENERIČKIH PODUZETNIČKIH VJEŠTINA KORISNIKA INKUBATORA

Diplomski rad

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

ISTRAŽIVANJE GENERIČKIH PODUZETNIČKIH VJEŠTINA KORISNIKA INKUBATORA

Diplomski rad

MENTOR: Doc. dr. sc. Lara Jelenc

STUDENT: Sanja Herak

Smjer: Marketing

JMBAG: 0081122096

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 2

2. Pojam i definicija istraživanja tržišta ..................................................................................... 4

2.1. Istraživanje i praćenje tržišta ........................................................................................... 4

2.2. Uloga i značenje istraživanja tržišta u poslovnom odlučivanju ...................................... 5

2.3. Potreba za istraživanjem tržišta ....................................................................................... 6

2.4. Metode istraživanja tržišta .............................................................................................. 7

2.4.1. Izviđajno, tj. eksploratorno istraživanje tržišta ....................................................... 7

2.4.2. Opisna (deskriptivna istraživanja) ............................................................................ 9

2.4.3. Uzročna (kauzalna) istraživanja ............................................................................... 9

3. PODUZETNIŠTVO U SVIJETU I U HRVATSKOJ .......................................................... 10

3.1. Važnost poduzetništva za ekonomski rast ..................................................................... 12

3.2. Muški nasuprot ženskim poduzetnicima ....................................................................... 14

3.3. Startup zajednica ........................................................................................................... 15

3.4. Programi Europske unije vezani za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva 18

4. INKUBATORSKI EKOSUSTAV U EUROPI .................................................................... 23

4.1. Poduzetnički sustavi u Europi ....................................................................................... 25

4.2. Usporedba europskih i američkih startupova ................................................................ 34

5. PRIMJENA PODUZETNIČKIH OSOBINA U PRAKSI ................................................... 40

5.1. Karakteristike uspješnih poduzetnika ............................................................................ 40

5.2. Vještine uspješnih poduzetnika ..................................................................................... 42

5.2.1. Kognitivne vještine ................................................................................................ 46

5.2.2. Društvene vještine .................................................................................................. 47

5.3. Obrazovanje i generičke poduzetničke vještine ............................................................ 47

5.4. Rezultati ispitivanja korisnika u startup inkubatorima .................................................. 48

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 56

LITERATURA ......................................................................................................................... 59

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 61

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 61

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 61

PRILOZI ................................................................................................................................... 62

2

1. UVOD

Poduzetnici predstavljaju šaroliku skupinu ljudi s velikim rasponom osobnosti i

temperamenata. Često imaju tendenciju posjedovanja raznih vještina budući da samostalno

vode tvrtke i ovise o sebi samima. Znaju riskirati i usmjereni su na ostvarenje poduzetničkih

prilika. Mnoge osobine koje su karakteristične uspješnim poduzetnicima mogu se pronaći i

među uspješnim liderima i menadžerima raznih organizacija. Poslovni ili startup inkubatori su

prostori gdje se mladim inovatorima i poduzetnicima omogućuje stvaranje i realizacija

njihovih ideja. Prednosti u odnosu na samostalno pokretanje tvrtke su velike, a među

najznačajnije prednosti ubrajaju se timski rad, mreža poslovnih suradnika i godina dana

besplatnog korištenja prostora za razvoj ideje. Ovaj rad temeljiti će se na generičkim

poduzetničkim osobinama koje krase korisnike inkubatora.

Predmet istraživanja predstavljaju generičke poduzetničke vještine koje su potrebne

poduzetnicima kako bi mogli biti uspješni. Problem istraživanja se temelji na težini usvajanja

tih vještina, te da li svaki poduzetnik mora nužno posjedovati sve vještine kako bi bio

uspješan. Objekt istraživanja je sam poduzetnik sa svojom idejom i vizijom realizacije te

ideje. Konzistentnim spoznajama i pomnim pregledom poduzetništva u svijetu moguće je

predložiti metode za razvoj poduzetništva i povećanje broja poduzetnika u RH.

Tako postavljena pomoćna hipoteza implicira tri pomoćne hipoteze:

P.H.1: poticanjem malog i srednjeg poduzetništva moguće je pomoći i ohrabriti mlade

poduzetnike na realizaciju svojih ideja i otvaranje tvrtki, a time i novih radnih mjesta

P.H.2: razvojem poduzetništva moguće je poboljšati sveukupno gospodarsko stanje u

zemlji

P.H.3: promocijom startu-ova moguće je mladim ljudima omogućiti da ostvare svoje želje

i ciljeve

Svrha cilja je usporediti europske i američke startu-ove, vidjeti kako poboljšati stanje u

Europi i Hrvatskoj, te procijeniti razinu zadovoljstva korisnika inkubatora samim

inkubatorom i njegovim djelatnicima.

Ciljevi istraživanja su pokazati prednosti i nedostatke razvoja svoje ideje unutar

inkubatora, te predstaviti postojeće stanje startu zajednice na području RH

U radu su korištene slijedeće stručne metode istraživanja: induktivna metoda, metoda analize,

metoda dokazivanja i statistička metoda.

3

Praktični dio rada bio je intervjuirati trenutne i bivše korisnike startup inkubatora iz Rijeke,

Pule, Rovinja i Zagreba, te od njih saznati više informacija o startu zajednici, kvaliteti

inkubatora, radionicama koje se u njemu održavaju, mentorskim pristupom i podrškom

timovima, te djelatnicima.

Prvi dio daje uvodne informacije o radu. U njemu se predstavljaju predmet, problem i

objekt istraživanja, radne i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, stručne istraživačke

metode i struktura rada. Drugi dio govori o tržištu. Prikazuje se važnost i uloga istraživanja

tržišta u poslovnom odlučivanju, te su predstavljene metode istraživanja tržišta. Poduzetnik

koji dobro istraži tržište kasnije ima puno prednosti i lakše se nosi s poslovnim rizicima.

U trećem dijelu prikazano je trenutno stanje poduzetništva u Hrvatskoj i njegova važnost za

ekonomski razvoj. Također su predstavljeni programi Europske unije vezani za poticanje

razvoja malog i srednjeg poduzetništva.Četvrti dio prikazuje poduzetničke sustave u Europi te

daje usporedbu europskih i američkih startupova, dok se peto poglavlje bavi poduzetničkim

vještinama i karakteristikama. Također u sklopu ovog poglavlja prikazani su rezultati

ispitivanja korisnika u startup inkubatoru. Završnim poglavljem dani su najvažniji zaključci

ovoga rada.

4

2. Pojam i definicija istraživanja tržišta

Istraživanje tržišta osnovni je oblik aktivnosti koji pomaže poduzeću da stekne

bitne informacije o potrošačima i ne potrošačima, konkurentima i distribucijskim kanalima,

što služi kao osnova uočavanja mogućnosti i potreba plasiranja na tržištu. Glavna je svrha

istraživanja tržišta da se smanji neizvjesnost i nesigurnost u poslovnom odlučivanju (Marušić,

Vranešević, 2001). U mnogim se situacijama do spoznaje o tržištu dolazi vlastitim

neformalnim opažanjima ili intuicijom, no ipak većina poslovnih ljudi nema tu osobinu, taj

„osjećaj“ za tržište. No, dešava se i to da često intuicija i uvjerenje o poznavanju tržišta

dovode poslovnog čovjek ili poduzeće na krivi put. Svaki je proizvođač pristran kad je u

pitanju njegov proizvod. Uvjeren je da je proizvod dobar, koristan i očekuje dobru

prihvaćenost sa strane potrošača koja se može, ali i ne mora dogoditi. Tako nastaje nesklad

očekivanja proizvođača i reakcije tržišta, što se odražava na financijski rezultat.

Problem poznavanja tržišta osobito je izražen u velikim poduzećima, koje su najčešće fizički

udaljene od potrošača i nisu u mogućnosti izravno promatrati reakcije potrošača na

proizvode. Potrebno je dakle raspolagati određenim podacima o tržištu (Marušić, Vranešević,

2001).

2.1. Istraživanje i praćenje tržišta

U literaturi i u svakodnevnom životu dolazi do izvjesne zabune u razlikovanju

pojmova istraživanja tržišta u užem smislu i ostalih oblika prikupljanja tržišnih informacija ili

praćenja tržišta. Istraživanje u užem smislu provodi se zbog rješavanja neke konkretne

situacije, tj. rješavanje postojećeg problema. U tom pogledu istraživanje započinje

definiranjem problema, postavljanjem hipoteze i ciljeva, razradom metode i primjenom

istraživačkih metoda i tehnika, te završava pisanim izvještajem s preporukama za akcije na

području marketinga. Zasniva se na načelima znanstvene metode, uglavnom se radi o

istraživanjima za potrebe planiranja tržišnog poslovanja, rješavanje problema iz područja

proizvodnje, cijene, prodaje, promocije i kontrole poslovanja (Marušić, Vranešević, 2001).

Praćenje tržišta se, za razliku od toga, može smatrati stalnim, kontinuiranim prikupljanjem

podataka koji služe za sagledavanje općih kretanja na tržištu u dugoročnom razdoblju. U

razvijenim zemljama kontinuirano se prikupljaju podatci putem marketinškog informacijskog

sustava (MIS) (Marušić, Vranešević, 2001).

5

Aktivnosti kontinuiranog praćenja isprepliću se sa jednokratnim istraživanjima. Jednokratno

je istraživanje većinom usmjereno na rješavanje jednog problema, dok se kontinuirano

provodi u određenim vremenskim razmacima i obično su usmjerena na stalno praćenje

nekoliko proizvoda ili nekoliko pojava na tržištu (Marušić, Vranešević, 2001).

Istraživanje tržišta je standardizirani postupak, što znači prikupljanje podataka na jedinstven i

jednak način od svih jedinica istraživanja i istog instrumenta istraživanja. Podaci od krajnjih

potrošača prikupljuju se uz pomoć jedinstvenih obrazaca, jednakih pitanja ili promatranjem

točno određenih osobina ponašanja i slično. Postupak istraživanja tržišta ostvaruje se na

temelju znanstvene metode. Znanstvena metoda znači primjenu postupaka kojima se

analiziraju empirijska saznanja, u nastojanju da se potvrde ili odbace dotadašnja saznanja. Tek

na osnovi istraživanja značajnog dijela tržišta možemo nešto zaključiti. Svrha istraživanja

tržišta je dobivanje informacija na temelju kojih se donose odluke u poslovanju (Marušić,

Vranešević, 2001).

2.2. Uloga i značenje istraživanja tržišta u poslovnom odlučivanju

Istraživanje tržišta pomaže poslovnim subjektima prilagođavanje tržišnom

poslovanju koje se zasniva na koncepciji marketinga. To je poslovna filozofija koja naglašava

orijentaciju na potrošače, dugoročno poslovanje, usmjerenost, te sugerira potrebu za

povezivanjem funkcija marketinga sa ostalim poslovnim funkcijama. Koncepcija marketinga

naglašava ulogu poslovnog subjekta u stimuliranju i zadovoljavanju potreba potrošača.

Tri su osnovna uvjeta koncepcije marketinga (Marušić, Vranešević, 2001):

1. orijentacija prema potrošaču

2. dugoročno stvaranje dohotka

3. integrirani marketing

Orijentacija prema marketingu polazi od ideje da je proizvodnja namijenjena potrošaču.

Nisu dovoljni samo opći napori proizvođača i opća usmjerenost prema potrošaču, nego

konkretno spuštanje na razinu potrošača s izravnim komuniciranjem u kojemu se dobivaju

prave reakcije, bile one neopravdane i neuvjerljive ili zahtjevi potrošača nepotrebni (Marušić,

Vranešević, 2001).

6

Dugoročno stvaranje dohotka naglašava uspješno poslovanje na tržištu koje se ne može

ostvariti visokim cijenama na kratak rok. Hrvatski poduzetnici još uvijek uglavnom

razmišljaju na kratak rok jer je budućnost predugo bila nesigurna. Dugoročno stvaranje

dohotka vodi računa u dugoročnom zadovoljenju potreba potrošača, uz prodaju proizvoda po

prihvatljivim cijenama, s nastojanjem da se poveća broj potrošača, a smanje troškovi

proizvodnje. Integriranim marketingom smatramo zajedničke , koordinirane napore svih

dijelova poduzeća u ostvarivanju koncepcije marketinga (Marušić, Vranešević, 2001).

2.3. Potreba za istraživanjem tržišta

Skoro da i ne postoji situacija u kojoj ne postoji neka potreba za istraživanjem tržišta.

Odluka treba li poslovni subjekt provesti istraživanje ili ne ovisi o nekoliko činitelja: (1)

vremenu koje stoji na raspolaganju za odlučivanje, (2) dostupnost podataka, (3) naravi odluke

o kojoj je riječ, (4) vrijednosti informacije koju istraživanje daje u usporedbi s troškovima

koje iziskuje (Marušić, Vranešević, 2001).

Kratkoća vremena često je zapreka u provođenju istraživanja. Istraživanje tržišta zahtjeva

određeno vrijeme, a ako je situacija takva da treba brzo odlučiti, nema vremena za provođenje

istraživanja. Odluke se često donose na temelju prethodnog općeg poznavanja tržišta, bez

novih dodatnih informacija.

Dostupnost podataka u mnogim je slučajevima zadovoljavajuća, no ako podaci nisu dostupni,

moralo bi se razmišljati o provođenju istraživanja. Narav odluke u velikoj će mjeri utjecati na

primjenu istraživanja. Ako je riječ o manje važnoj odluci, vjerojatno neće biti potrebno

provesti istraživanje, no ako su u pitanju dalekosežne strateške odluke, istraživanje će biti

potrebno (Marušić, Vranešević, 2001).

Sustav za prikupljanje podataka neizostavan je zbog toga što se informacije mogu

dobiti na osnovi prikupljenih i obrađenih podataka. Podaci se mogu prikupljati stalno ili

povremeno. Dvije su temeljne metode u prikupljanju podataka za potrebe istraživanja tržišta

(Gutić, Bačelić, Bačelić, 2011):

1. istraživanje za stolom (desk research)

2. istraživanje na terenu

Istraživanje za stolom (zove se još interna ili povijesna metoda) je prikupljanje podatak unutar

poduzeća i sekundarnog je karaktera.

Dvije su osnovne skupine izvora sekundarnih podataka tržišta (Gutić, Bačelić, Bačelić, 2011):

7

- podaci prikupljeni u vlastitom poduzeću

- podaci prikupljeni izvan poduzeća ( tiskane publikacije, baze podataka, statistički

podaci, podaci gospodarskih komora, stručna i znanstvena literatura...)

Istraživanje na terenu podrazumijeva skupljanje izvornih podatak od kupaca i drugih

sudionika na tržištu. To su podaci primarnog karaktera. Podaci se skupljaju uz pomoć

anketara. Koriste se specifične metode i tehnika prikupljanja podataka, obrade i procjene

njihove vrijednosti tržišta (Gutić, Bačelić, Bačelić, 2011).

2.4. Metode istraživanja tržišta

U uvjetima tržišne konkurentnosti, cjelovitije autonomnosti poslovnog subjekta, te

slobodnog djelovanja poduzetništva tržište stvara mnoge problemske situacije. Ovakve

situacije predstavljaju značajan izazov za poslovni subjekt, te ono mora kontinuirano reagirati

provedbom procesa istraživanja. Sva se istraživanja mogu svrstati u tri opće kategorije

(Meler, 2005):

1. izviđajno, tj. eksploratorno istraživanje tržišta

2. opisno, tj. deskriptivno istraživanje

3. uzročno, tj. kauzalno istraživanje tržišta

2.4.1. Izviđajno, tj. eksploratorno istraživanje tržišta

Izviđajna istraživanja upotrebljavaju se pri definiranju problema istraživanja, a

najčešće u slučajevima kada je problem kompleksne naravi. Rezultati takvih istraživanja

trebaju olakšati, i u krajnjoj liniji, pojeftiniti i ubrzati proces istraživanja tržišta. Takva

istraživanja se koriste u okviru, tzv. neformalnih preliminarnih istraživanja (Meler, 2005).

Najčešće tehnike provođenja izviđajnih istraživanja su istraživanje iskustva i pilot-studije

(Previšić, Ozretić Došen, 2004).

Istraživanje iskustva obuhvaća: literaturu koja je u vezi s istraživačkim problemima,

ispitivanje osoba koje imaju iskustva s problemom za koji se provodi istraživanje i obradu

slučajeva (case studies) koji su slični istraživanim problemima.

U pilot-studije možemo svrstati: skupni (grupni) intervju, dubinski intervju, projektivne

tehnike (tehnika asocijacije, tehnika dovršenja i tehnika igranja uloga) (Previšić, Ozretić

Došen, 2004).

8

Skupni intervju je jedna od najčešćih metoda u pilot-studijima koja se upotrebljava za

izviđajna istraživanja. Skupina sadrži od 8 do 12 osoba koje moderator vodi uglavnom kroz

spontani razgovor. Moderator je voditelj ispitivanja i njegova je uloga usmjeravanje i

održavanje razgovora inicirajući pitanja. Da bi ispitanici na odgovarajući način sudjelovali,

atmosfera mora biti opuštena, sudionicima mora biti udobno i ugodno (Previšić. Ozretić

Došen, 2004). Skupni intervjui spadaju u tzv. kliničke metode ispitivanja s obzirom da su

nastale za potrebe kliničke psihologije, ali i socijalne psihologije.

Za potrebe istraživanja potrebno je ukazati na nekoliko bitnih točaka (Gutić, Bačelić, Bačelić,

2011):

· temeljno je načelo u svim skupnim intervjuima: pitanje-putokaz. Voditelj postavlja

pitanje i upućuje na smjer (put), a ispitanici ukazuju na moguće puteve rješenja

problema

· voditelj nastoji kod ispitanika izazvati stanje unutarnje tenzije tako da i oni

posumnjaju u vlastite stavove i motive

· voditelj mora biti izuzetno iskusan i stručan, jer o njegovoj sposobnosti vođenja

skupine najčešće zavisi uspješnost istraživanja

Dubinski (in debth) intervju pojedinačan je duži razgovor s jednom osobom. Većim djelom

razgovor nije unaprijed određen. Taj pristup je posebice koristan kada se radi o osjetljivim

temama ispitanici žele zadržati najveću moguću razinu privatnosti.

Ispitanici često ne žele iskreno iskazati svoje mišljenje ili stav. Osnovni razlozi su strah i

nelagoda da će zbog razlike u mišljenju dovesti sebe u neugodnu situaciju. Da bi se to

izbjeglo rabe se projektivne tehnike. Te su tehnike skup izviđajnih procedura ispitivanja

kojima ispitanik iskazuje svoje osjećaje, motive, stavove, uvjerenja kroz zamišljenu osobu,

situaciju, predmet ili čak životinju. Među projektivnim tehnikama su tehnike asocijacije i

dovršenja, kao i brojne tehnike igranja uloga. Asocijativne tehnike najčešće uključuju slike i

riječi te razlikujemo: test asocijacije na riječ (na određene riječi zahtjeva se od ispitanika da

kažu na što ih asociraju) i test asocijacije slike (kao osnovni poticaj za dobivanje ispitanikovih

odgovora rabe se slike osoba, životinja, predmeta, te svaka slika ima unaprijed ispitano

značenje.) Tehnika dovršenja zasniva se na tome da se ispitaniku predoči nedovršena situacija

koju on treba dovršiti (Previšić, Ozretć Došen, 2004).

9

2.4.2. Opisna (deskriptivna istraživanja)

Opisna istraživanja evidentiraju stvari i opisuju činjenice. U istraživanju tržišta

veći se dio odnosi na postupke (Previšić, Ozretćć Došen, 2004):

· kad se žele opisati svojstva neke skupine, obično potrošača ili ne potrošača

· kad se žele istražiti stavovi i ostale psihološke varijable skupine

· kad se želi ocijeniti koji se dio stanovništva nekog područja ponaša na određeni

način

· kad se prognozira kretanje pojave u budućnosti.

Opisno se istraživanje može provesti jednokratnim istraživanjem kojim se dobiva slika

sadašnjeg stanja ili se može provesti kontinuirano, na istoj skupini u dužem razdoblju.

2.4.3. Uzročna (kauzalna) istraživanja

Poduzimaju se kada se želi ustanoviti koliko promjene jedne varijable utječu na

vrijednosti druge. Uglavnom se promatraju kao eksperimenti u kojima otkrivamo uzroke i

posljedice.

Eksperiment je istraživački postupak u kojemu su uvjeti kontrolirani, tako da se nezavisna

varijabla može mijenjati da bi se testirala hipoteza s obzirom na zavisnu varijablu (Aaker,

Day, 1994).Eksperiment sadrži mnoge varijable. Razlikujemo zavisne, nezavisne i vanjske

varijable. Nezavisne su one kojima želimo manipulirati, dok su zavisne čimbenici koje

određuju nezavisne varijable. Eksperiment se uvijek obavlja u kontroliranim uvjetima gdje se

ciljano mjere varijable ponašanja ispitanika (Previšić, Ozretć Došen, 2004).

10

3. PODUZETNIŠTVO U SVIJETU I U HRVATSKOJ

Zakonom iz 1989. godine započeo je razvoj poduzetništva u tadašnjoj Republici

Jugoslaviji, a svoj period najintenzivnijeg razvoja je doživio nakon osamostaljenja Republike

Hrvatske. 1990. godine Sabor RH je donio Ustav u kojem su utvrđeni pravni temelji za

poduzetništvo temeljeno na privatnom vlasništvu. U njemu su regulirane slijedeće pravne

osnove za tržišnu ekonomiju (Zakon o trgovačkim društvima NN 111/93):

· Pravo vlasništva,

· Poduzetnička sloboda i sloboda tržišnog natjecanja,

· Zabranjuju se monopoli,

· Prava stečena ulaganjem kapitala,

· Slobodno iznošenje dobiti stranim ulagačima,

· Načela poreznog sustava RH.

Preuzimanjem i usklađivanjem sa zakonodavstvom Europske unije, Hrvatska je

riješila problem zakonodavnog reguliranja tržišnog poslovanja. Međutim, zbog rata su

propuštene prilike za kvalitetniju transformaciju tržišta i gospodarskog sustava pod

kontroliranim uvjetima. Malo gospodarstvo je zbog ratnih, tranzicijskih i privatizacijskih

problema dosta vremena bilo zapostavljeno, te su tek 2002. godine donesene zakonske

regulative za mala i srednja poduzeća. Veliki korak u pravom smjeru za malo gospodarstvo

bilo je donošenje Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Njime su se uredile osnove

za primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju, restrukturiranju i

tržišnom prilagođavanju maloga gospodarstva, te osnivanje Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo (Škabić, Kersan, 2008).

Ciljevi razvoja malog gospodarstva su slijedeći (Zakon o poticanju razvoja malog

gospodarstva, NN 63/07):

· povećanje zapošljavanja,

· povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,

· povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,

· istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,

11

· povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu,

· poticanje djelatnosti koje ne onečišćuju okoliš.

Malo gospodarstvo u današnje vrijeme čini 99% registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj

i kao takvo potiče razvoj cjelokupne ekonomije. Značenje poduzetništva u razvoju hrvatskoga

gospodarstva ogleda se u slijedećem (Udovičić, 2011):

· pomaganju otvaranja novih radnih mjesta i gospodarskom rastu – što pridonosi

smanjenju nezaposlenosti budući da se uglavnom nova radna mjesta otvaraju u novim

malim poduzećima,

· presudnom značenju za konkurentnost – povećanje produktivnosti ostvaruje se novim

poduzetničkim inicijativama. Time se stvara pritisak na konkurenciju što dovodi do

poboljšanja produktivnosti u cijelom sektoru ili uvođenja inovativnih rješenja. Na taj

način se jača cjelokupna konkurentna snaga gospodarstva, a kupcima se daje

mogućnost većeg izbora i nižih cijena,

· razvijanju osobnih potencijala - različite osobe često imaju različite kriterije kod

odabira karijere, kao što su sigurnost, razina samostalnosti, raznolikost zadataka te

zainteresiranost za posao. Visoka primanja mogu potaknuti ljude da putem

poduzetništva zadovolje "više potrebe", kao npr. samoispunjenje i samostalnost.

Pokretanje poduzetničke djelatnosti možda im omogući ostvarenje povoljnijeg

položaja,

· razvijanju opće društvenih interesa – pozitivni rezultati poduzetnika ogledaju se u

dobrobiti za cijelu zajednicu budući da se stvaraju nova radnja mjesta, a kupcima se

daje veći izbor. Budući da je sve bitniji utjecaj poslovnih aktivnosti na društvo i

okoliš, mnoga su velika poduzeća usvojila strategije koje uključuju predanost ekološki

prihvatljivoj proizvodnji ili uvažavanje interesa potrošača i vođenje poslovanja koje je

u skladu s interesom potrošača.

U Europskoj uniji prihodi malog i srednje poduzetništva čine više od 60%

ukupnog gospodarstva dok je u Hrvatskoj postotak oko 44%. Time se može zaključiti

da u ovom sektoru ima dosta prostora za daljnji napredak i razvoj. Budućnost razvoja

ekonomije upravo ovisi o razvoju malog i srednjeg poduzetništva, te kako bi se ono

razvilo potrebno je da poduzetnici ulažu u dodatno obrazovanje jer samo na taj način

se mogu brzo prilagoditi promjenama na tržištu i biti konkurentni. Posebno se to

12

odnosi na područja menadžerskih vještina, vještina upravljanja poduzećem i/ili

obrtom.

Bez prepoznavanja vlastitih potencijala nema ni kvalitetne promidžbe proizvoda i usluga što

za posljedicu ima slab izvoz hrvatskih poduzeća. Problem se ogleda u premalim ulaganjima u

reklamu i odnose s javnošću, a trebalo bi poraditi i na web stranicama budući da su one uz

društvene mreže najjeftiniji oblik promocije (Škrtić, 2006)

3.1. Važnost poduzetništva za ekonomski rast

Kroz intelektualnu povijest, poduzetnik je mijenjao mnogo lica i imao mnoge uloge.

Poduzetništvo ima veze s aktivnostima pojedinih osoba. Koncept ekonomskog rasta je

relevantan na razini tvrtke, regije, industrije i naroda. Dakle, povezanost poduzetništva s

ekonomskim rastom podrazumijeva povezanost između individualne razine i agregatne

razine. Kako bi se razmotrila ova veza potrebno je razmisliti o definiciji poduzetništva. Prema

definiciji (Udovičić, 2012) poduzetništvo je manifest sposobnosti i spremnosti pojedinaca da

samostalno, u timu, unutar i izvan postojeće organizacije uoči i stvori nove gospodarske

mogućnosti (novi proizvodi, nove proizvodne metode, nove organizacijske sheme i nove

proizvodno-tržišne kombinacije), te predstavi svoje ideje na tržištu. U osnovi je poduzetništvo

bihevioralna karakteristika pojedinaca. Valja napomenuti da poduzetništvo nije zanimanje i

poduzetnici nisu dobro definirana radna skupina osoba. Čak i očigledni poduzetnici mogu

izlagati svoje poduzetništvo samo tijekom određene faze svoje karijere i/ili s referencom na

određeni dio njihovih aktivnosti (Udovičić,2012).

Poduzetništvo nije sinonim za mala poduzeća. Dakako, mala poduzeća su izvrsno

sredstvo za pojedince da kanaliziraju svoje poduzetničke ambicije. Poduzetništvo nije

ograničeno na ljude koji započinju ili vode (inovativne) male tvrtke. Poduzetni pojedinci u

velikim tvrtkama tzv. „korporativni poduzetnici“ se također ponašaju poduzetno. U tim

sredinama, postoji tendencija da se koriste poslovne jedinice, podružnice ili zajednička

ulaganja. Budući da se u kolokvijalnom govoru mnogi pojmovi kao što su „poduzetnik“,

„samozaposleni“ i „biznismeni“ koriste kao istoznačnice, bitno je navesti razlike između sva

tri navedena pojma.

Razlike su (Barković,Mujić,Verner,2004): prvo, između pojmova poduzetništvo i

upravljanje u smislu organiziranja i koordinacije; i drugo, između poduzetnika i

samozaposlenih (koji uključuju vlasnike-menadžere inkorporiranih poduzeća) i zaposlenika

(Carree, Thurik, 2010). Na temelju ove dvostruke dihotomije samozaposlenih u odnosu na

13

zaposlenike i poduzetnika u odnosu na menadžere, mogu se razlikovati tri vrste poduzetnika.

Te tri vrste su: Schumpeter – poduzetnik, Intrapreneur poduzetnik i menadžerski poslovni

vlasnici (Tablica 1) (Veić, 2012).

Tablica 1.: Tri vrste poduzetnika

Samozaposleni Zaposleni

Poduzetnički Schumpeter poduzetnici Intrapreneur poduzetnici

Menadžerski Menadžerski poslovni vlasnici Izvršni menadžeri

Izvor: Veić, 2012,

Schumpeter poduzetnici se nalaze uglavnom u malim tvrtkama. Oni posjeduju i izravne

neovisne tvrtke koje inovativno i kreativno ruše postojeće tržišne strukture. Nakon shvaćanja

svojih ciljeva, Schumpeter poduzetnici se često razvijaju u menadžerske poduzetnike, ali neki

mogu ponovno pokrenuti nove pothvate. Potonji „serijski poduzetnici“ mogu nadmašiti druge

poduzetnike zbog svojeg povećanog ljudskog kapitala, koji nastaje zbog poduzetničkog

iskustva. Intrapreneur poduzetnici tzv. poduzetnički menadžeri također spadaju u srž

poduzetništva. Uzimanjem komercijalnih inicijativa u ime svojih poslodavaca, i riskirajući

svoje vrijeme, reputaciju, a ponekad i svoja radna mjesta, postaju utjelovljenje vodstva, što

rezultira poduzetničkim pothvatima u većim tvrtkama. Ponekad ovi poduzetnički zaposlenici,

bilo u timovima ili samostalno, započinjanjem novih poduzeća u konačnici postaju

Schumpeter poduzetnici. Menadžerski poslovni vlasnici (poduzetnici u formalnom smislu) se

mogu pronaći u većini malih poduzeća. Oni uključuju mnoge franšize, trgovce, i ljude u

profesionalnim zanimanjima. Oni pripadaju „ekonomskoj jezgri“ i temelj su nekih

poduzetničkih pothvata (Carree, Thurik, 2010).

Postoje mnoge definicije poduzetnika i onoga što poduzetnik radi. Na temelju njihovih

studija povijesti ekonomske misli o poduzetništvu predložena definicija glasi: „Poduzetnik je

osoba koja se specijalizirala za preuzimanje odgovornosti i izradu odluka koje utječu na

položaj, oblik i korištenje sredstava, resursa ili institucija.“ U trenutku kada se traži veza

između poduzetništva i rasta, ova definicija nije dovoljna. Dinamika percipiranja i stvaranje

novih gospodarskih mogućnosti i natjecateljskih dimenzija poduzetništva treba više

pozornosti. Ključni doprinos gospodarskom rastu mogao bi se izdvojiti kao „novosti“. To

uključuje pokretanje novih tvrtki, ali također i transformaciju izumima i idejama u ekonomski

održivim subjektima (Veić, 2012).

14

3.2. Muški nasuprot ženskim poduzetnicima

U posljednje vrijeme je došlo do znatnog porasta samozapošljavanja žena, pri čemu

one sada pokreću nove pothvate čak češće od muškaraca. U stvari, u Sjedinjenim Američkim

Državama žene pokreću dvostruko više poslovanja od muškaraca te dulje ostaju u poslovanju.

Prema posljednim podacima Census Bureaua i Small Business Administration's Office of

Advocacy, 28 svih privatnih kompanija u vlasništvu je žena. Istraživanje Census Bureaua o

vlasnicima poslovanja iz 2002. godine pokazalo je da je 6,5 milijuna kompanija u vlasništvu

žena, 13,2 milijuna u vlasništvu muškaraca, a 2,7 milijuna bilo je u zajedničkom vlasništvu.

Od 1997. do 2002., poslovanja u vlasništvu žena rasla su dvaput brže od nacionalne stope svih

privatnih kompanija. Približno jedna trećina poslovanja u vlasništvu žena vezana je uz

zdravstvo i socijalne službe (Hirsch,Peters, Shepard, 2008).

Premda su karakteristike poduzetnika i poduzetnica općenito vrlo slične, poduzetnice se

razlikuju u pitanju motivacije, poslovnih vještina i profesionalnog iskustva. Čimbenici start-

up procesa poslovanja kod poduzetnika i poduzetnica također su različiti osobito u

područjima poput potpornih sustava, izvora financiranja i problema. Muškarci su često

motivirani poticajom za kontrolom vlastite sudbine, za popokretanjem stvari. Ovaj poticaj

česo proizlazi iz neslaganja sa šefovima ili osjećaj da bi mogli bolje upravljati. Za razliku od

njih, žene su češće motivirane potrbom za postignućem koja proizlazi iz frustracije

prethodnim iskustvima u kojima im nije bilo dopušteno djelovanje ni napredak (Hirsch,Peters,

Shepard, 2008). Točke polaska i razlozi za pokretanje poslovanja slični su kod obaju spolova.

Općenito imaju velik interes i iskustvo području svoga pothvata. Kod muškaraca, prijelaz iz

sadašnjeg zanimanja na novi pothvat često je olakšan ukoliko novi pothvat izrasta iz

trenuračnog zanimanja. Žene pak čak napuštaju prethodno zanimanje s visokim osjećajem

poslovne frustracije, ali i entuzijazma za novi pothvat, prije nego s praktičnim iskustvom, što

prijelaz čini donekle težim. Ponekad ono što završi kao poslovni pothvat za žene počinje kao

osobna potraga.

Financiranje startup-a još je jedno područje u kojem se razlikuju poduzetnici i

poduzetnice. Dok muškarci pored osobnih sredstava navode i izvore kao što su ulagači,

bankovni ili privatni zajmovi kao izvore kapitala, žene se obično oslanjaju samo na osobnu

imovinu ili ušteđevinu. Dobivanje financijskih sredstava i kredita često je glavni problem za

poduzetnice. Profesionalno također postoje broje razlike između mukarca i žena. Muškarci

15

češće imaju iskustvo u proizvodnji, financijama ili tehničkim područjima. Većina žena obično

ima administrativno iskustvo ograničeno na razinu srednjeg menadžmenta, često na području

usluga (Hirsch,Peters, Shepard, 2008). U smislu osobnosti, postoje izražene sličnosti između

muških i ženskih poduzetnika. Oba spola su energična, orijentirana prema cilju i neovisna.

Međutim, muškarci češće imaju više samopouzdanja i manje fleksibilnosti i tolerancije od

žena, što može rezultirati vrlo različitim menadžerskim stilovima. Potporne skupine također

se razlikuju. Muškarci obično navode vanjske savjetnike (odvjednike, računovođe) kao svoje

najvažnije podupiratelje, a suprugu na drugom mjestu. Žene najprije navode svoje suproge,

potom bliske prijatelje, a naposljetku poslovne suradnike. Štoviše žene se obično oslanjaju na

raznolike vanjske izvore potpore poput trgovačkih udruga i ženskih grupa, dok muškarci

vjerojatno neće imati toliko raznolike vanjske potpore. Naposljetku, poslovanja koja pokreću

muškarci i žene poduzetnici razlikuju se u prirodi pothvata. Žene će prije pokrenuti posao u

uslužnom sektoru, ko što su trgovina na malo, odnos s javnošću ili edukacija, dok će muškrci

vjerojatnije ući u proizvodnju, građevinu i područja visoke tehnologije. To rezultira da žene

češće imaju manja poslovanja, s nižom ukupnom zaradom (Hirsch,Peters, Shepard, 2008).

3.3. Startup zajednica

U Hrvatskoj djeluje nekoliko startup organizacija od kojih je za ovaj rad

najzanimljiviji StartUp inkubator Rijeka. On je započeo svoje djelovanje u veljači 2013.

godine te je namijenjen mladim ljudima koji se žele okušati u poduzetništvu. To je ujedno i

treći startup inkubator koji je pokrenuo Grad Rijeka. Prvi inkubator pokrenut je sredinom 90-

ih godina prošlog stoljeća na Rujevici, a drugi u ulici Milutina Baraća. Sadašnji startup je svoj

rad započeo na lokaciji Ružićeva 14, te je u njega uloženo 414.000 kuna1. Njego glavni cilj je

stvoriti uvjete za razvoj poduzetničkih ideja, te pomoću raznih projekata omogućiti

samozapošljavanje za oko 40 mladih ljudi. Mladim i poduzetnim ljudima na taj se način

omogućuje besplatno korištenje prostora i opreme. Kroz razne radionice i predavanja, te

stručno vodstvo nastoji se polaznicima olakšati ulazak u ideju startupa i otvaranje i vođenje

vlastite tvrtke. Djelovanje inkubatora je podijeljeno na dvije faze. Nakon prve faze koja traje

3 mjeseca održava se demo day na kojemu stručno vodstvo procjenjuje da li je projekt

napredovao dovoljno da bude održiv. Ukoliko stručno vodstvo procjeni da je projekt

zanimljiv i da može opstati na tržištu, timu se dodjeljuje još tri mjeseca za realizaciju projekta

1 http://www.poslovni.hr/startup-i-vase-price/u-rijeci-otvoren-startup-inkubator-za-poticanje-poduzetnistva-

mladih-231835 (31.08.2015)

16

nakon kojega opet dolazi do demo day-a na kojem ovaj put osim stručnog vodstva dolaze i

potencijalni investitori koji ulažu u projekt ako im se on sviđa. Do sada su kroz inkubator

prošle tri generacije polaznika, te su u travnju ove godine počele prijave za ulazak četvrte

generacije1.

Od ostalih inkubatora u Republici Hrvatskoj svakako treba spomenuti ZIP inkubator u

Zagrebu koji slovi kao prvi i najbolji startup inkubator u Hrvatskoj. Osnovan je 2012. godine

kako bi pomogao mladim poduzetnicima pokrenuti vlastiti posao. Namijenjen je svima koji su

spremni puno raditi. Vlastita tvrtka nije uvjet kao što nije ni uvjet da projekt bude vezan uz

tehnologiju. Mladim poduzetnicima na raspolaganju je prostor za rad, sastanke i prezentacije

u trajanju od 4 mjeseca. Startup timovi imaju pristup vrlo kvalitetnim lokalni i

međunarodnim mentorima i poduzetnicima, te se pojavljuju u medijima u prosjeku oko 400

puta godišnje. 2014. godine inkubator je dobio nagradu za najbolju poduzetničku potpornu

instituciju u Republici Hrvatskoj. Do sad je kroz inkubator prošlo preko 40 timova, te je

nedavno s radom završila 7. generacija polaznika. Prema podacima u zadnje tri godine u

hrvatske inkubatore je uloženo 22.160.000€ putem Američkih investitora, poslovnih anđela,

500 startups-a, SoftTechVC, Straight Shot, Cherubic, Crunchfund, NextView, GGV Capital,

Techstars itd, te 7.795.000€ putem Europskih investitora, poslovnih anđela, Eleven,

Launchub, Nexus PE, iEurope Capital, HenQ, Startup Wise Guys, RSG, Seedcamp,

StartLabs, Cherubic, Crunchfund, Traction Tribe, Speedinves itd. U nastavku (cf. grafikoni 1-

3) su prikazana ulaganja u pojedine startupove od 2012-2014. godine2.

2 http://zipzg.com/blog/investicije-u-hrvatske-startupe-infografika/ (05.09.2015)

17

Grafikon 1.: Ulaganja u 2012. godini

Izvor: http://zipzg.com/blog/investicije-u-hrvatske-startupe-infografika/ (17.08.2015)

Iz grafikona 1 vidimo da se u 2012. godini naajviše uložilo u Kupi me startup i to 2 milijuna

eura, a potom slijede Farmeron sa 1,2 milijuna eura te BoatBooker sa 1 milijun eura.



18

U 2013. godini najviše investicija privukao je startup Degordian i to 1 milijun eura, slijedi

Codeanywhere sa 500.000 eura, te Oradian sa 250.000 eura.



Iz grafikona 3 očito je da je Rimac automobil u 2014. godini prikupio najviše financijskih

sredstava i to 10 milijuna eura. Potom slijedi Bellabeat sa 4 milijuna eura, te Farmeron sa 2,4

milijuna. U cjelini 2014. godina je prikupila više financijskih sredstava od ostalih prijašnjih

godina.

3.4. Programi Europske unije vezani za poticanje razvoja malog i srednjeg

poduzetništva

Poduzetništvo je važan element u razvoju države i očituje se u mnogo faktora koji na

njega djeluju, a koji uključuju zapošljavanje, stabilnost društva, razvoj i razinu obrazovanja.

Njegovim razvojem se jača ekonomija, te kako bi se provodilo efikasno potrebno ga je

19

uključiti u ekonomski i društveni sustav. Bitan dio svake nacionalne ekonomije predstavlja

malo i srednje poduzetništvo (SME – engl. Small and Medium Entrepreneurship). Ono je

ključni faktor nacionalne i društvene gospodarske stabilnosti budući da je 60-70% zaposlenih

u tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva3. U nastavku će biti objašnjene značajke malog i

srednjeg poduzetništva država Europske unije i Hrvatske (Kutnjak, 2010).

Cilj stvaranja jedinstvenog prostora ekonomskog djelovanja koje danas predstavlja Europska

unija bilo je ojačati konkurentnost zemalja Europe u odnosu na ostale zemlje u svijetu (Florea,

Florea, 2013).

Da bi se to postiglo prihvaćena je tzv. Lisabonska strategija te su identificirana prioritetna

područja za jačanje konkurentnosti (Kutnjak, 2010):

1) Jačanje unutarnjeg tržišta

2) Istraživanje i razvoj; obrazovanje; inovacije i poduzetništvo

3) Zaposlenost i socijalna kohezija

4) Zaštita okoliša i održivi razvoj

Mala i srednja poduzeća predstavljaju više od 99% poduzeća u EU, zbog toga je presudno

podržati njihov rast i inovaciju. Međutim, jedan od najvažnijih problema s kojima se

suočavaju mala i srednja poduzeća je težak pristup financiranju. Europska komisija radi na

poboljšanju financijskog okruženja za male poduzetnike u Europi.

Komisija surađuje s financijskim institucijama kako bi poboljšala financijska sredstva

dostupna malom i srednjem poduzetništvu poticanjem pružanja kredita i kapitala kroz

financijske instrumente. Također pomaže EU zemljama dijeljenjem dobre politike o

poboljšavanju pristupa financijskim sredstvima koji omogućuju da imaju koristi od iskustva

drugih (Kutnjak, 2010).

Glavne EU inicijative4:

· Priopćenje komisije – akcijski plan za poboljšavanje pristupa financijskim sredstvima

za male i srednje poduzetnike. Ovaj plan prepoznaje da ekonomski razvoj Europe

uvelike ovisi o rastu malog i srednjeg poduzetništva te da su teškoće u pristupu

financija glavne prepreke njihovom rastu.

3 http://ec.europa.eu/growth/access-to-finance/index_en.htm (05.09.2015)


20

· Program koji se planira obaviti u vremenskom razdoblju 2014-2020 za konkurentnost

malog i srednjeg poduzetništva (COSME – engl. Competitiveness of Enterprises and

Small and Medium-Sized Enterprises) olakšati će malim i srednjim poduzetnicima

pristup kreditima i dioničkim financijama.

· Program koji se planirao obaviti u vremenskom razdoblju 2007.-2013. godine za

konkurentnost i inovacije (CIP – engl. Competitiveness and Innovation framework

Programme) nudio je financijske instrumente koji pomažu malom i srednjem

poduzetništvu podizanje vlasničkih i dužničkih financiranja.

· COSME financijski instrumenti će djelovati u suradnji s onima Horizon 2020

okvirnog programa za istraživanje i inovacije: InnovFin – EU financiranje za

inovatore.

· Instrument malog i srednjeg poduzetništva Horizona 2020 okvirnog programa za

istraživanje i razvoj nudi financijska sredstva i podršku za inovacijske projekte koji

pomažu malom i srednjem poduzetništvu rast i širenje njihovih aktivnosti u drugim

zemljama.

COSME je program Europske unije za konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva

koje će se izvoditi u vremenskom razdoblju od 2014. do 2020. godine s planiranim

proračunom od 2.3. milijarde eura. Malo i srednje poduzetništvo je okosnica Europskog

gospodarstva, koje pruža 85% svih novih radnih mjesta. Europska komisija ima cilj promicati

poduzetništvo i poboljšati poslovno okruženje za mala i srednja poduzeća kako bi im se

omogućilo ostvarivanje punog potencijala u današnjem globalnom gospodarstvu5.

COSME djeluje na slijedeće načine5:

· Ima cilj olakšati malim i srednjim poduzećima pristup financijskim sredstvima u svim

fazama njihovog životnog ciklusa – stvaranje, širenje, ili poslovni transfer.

Zahvaljujući EU podršci, poduzeća imaju olakšan pristup garancijama, zajmovima i

kapitalu. EU „financijski instrumenti“ se usmjeravaju putem lokalnih financijskih

institucija u EU zemljama.

· Pomaže poduzećima pristup tržištima u EU i šire. Financira europsku poduzetničku

mrežu i pomaže srednjim i malim poduzećima pronalaženje poslovnih i tehnoloških

partnera, te razumijevanje EU legalizacije.

· Podržava poduzetnike jačanjem poduzetničkog obrazovanja, mentorstva, usmjeravanja

i ostalih usluga podrške. Radnje podržavaju određene grupe koje mogu teško 5 http://ec.europa.eu/growth/access-to-finance/index_en.htm (31.08.2015)

21

dosegnuti svoj puni potencijal, kao što su mladi ljudi, žene i stariji poduzetnici.

Program također ima za cilj pomoći poduzećima pristupne mogućnosti koje nude

digitalne tehnologije.

· Smanjuje administrativna i regulacijska opterećenja na malo i srednje poduzetništvo

stvaranjem povoljnog okruženja za poslovanje. Također podržava poduzeća da budu

konkurentna potičući ih da usvoje nove poslovne modele i inovativne prakse. To

nadopunjuje djelovanje u područjima s visokim potencijalom rasta kao što je turistički

sektor.

CIP je bio dizajniran da omogući malom i srednjem poduzetništvu bolji pristup

financijskim sredstvima kao i podršku za inovacije, te regionalnu poslovnu podršku. Pristup

financijama je olakšan korištenjem financijskih instrumenata koje pomažu poduzeću podići

vlasničko i dužničko financiranje. S proračunom od preko milijardu eura, ovi su instrumenti

pomogli više od 340.000 malih i srednjih poduzeća da dobiju zajmove i vlasnička financijska

sredstva. Programe je djelovao od 2007. do 2013. Godine, ali financiranje je i dalje dostupno

putem financijskih posrednika. CIP je zamijenjen COSME-om – Europskim programom za

konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva5.

Horizon 2020 je najveći EU istraživački i inovacijski program s gotovo 80 milijarda

raspoloživih sredstava dostupnih preko 7 godina (od 2014. do 2020. godine). Program

obećava više proboja, dostignuća i po prvi put u svijetu plasiranje velikih ideja iz laboratorija

na tržište. Horizon 2020 je financijski instrument provedbe Inovacijske unije, vodeće

inicijative Europe 2020 kojoj je cilj osigurati Europi globalnu konkurentnost. Budući da se

predstavlja kao sredstvo za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta , Horizon 2020 ima

političku potporu Europskih čelnika i zastupnika u Europskom parlamentu. Oni su se složili

da je istraživanje ulaganje u našu budućnost i stavili su ga kao središnji plan Europske unije

za pametan, održiv i uključiv rast i radna mjesta5.

Mala i srednja poduzeća koja su smještena u Europi ili osnovana u zemlji povezanoj s

Horizonom 2020 mogu sad dobiti financijska sredstva Europske unije i podršku za

inovacijske projekte koje će im pomoći rasti i proširiti njihove aktivnosti u njihovim

zemljama – u Europi i izvan nje. Horizon 2020 financira inovacije visokog potencijala kroz

pripadajući instrument malog i srednjeg poduzetništva koje nude besprijekornu inovacijsku

podršku u odjeljku društvenih izazova i specifične dijelove vodstva u omogućavanju i

industrijskim tehnologijama (LEIT – engl. Leadership in Enabling and Industrial

Technologies). Omogućujući oko 3 milijarde eura financiranja tijekom razdoblja 2014-2020,

instrument malog i srednjeg poduzetništva pomaže malim i srednjim poduzećima s visokim

22

potencijalom razviti revolucionarne inovativne ideje za proizvode, usluge ili procese koji su

spremni suočiti se sa globalnim tržišnim natjecanjem. Namijenjeni instrument malog i

srednjeg poduzetništva podržava aktivnosti bliske tržištu, s ciljem davanja snažnog poticaja

proboju inovacije. Glavna meta su visoko inovativna mala i srednja poduzeća s jasnim

komercijalnim ambicijama i potencijalom za visoki rast i internacionalizaciju6.

Instrument malog i srednjeg poduzetništva nudi slijedeće6:

· Poslovne inovacijske potpore za potrebe procjene izvedivosti (neobavezna faza I):

50.000 eura (paušal) po projektu (70% ukupnih troškova projekta)

· Poslovno inovacijske potpore za razvoj inovacije i demonstracijske svrhe (moguća

faza II): iznos u indikativnom rasponu od 500.000 i 2.5 milijuna eura (70% ukupnih

troškova projekta kao generalno pravilo)

· Besplatna poslovna obuka (opcija u fazama I i II) kako bi se dala podrška i poboljšao

inovacijski kapacitet poduzeća te pomoglo uskladiti projekt s strateškim poslovnim

potrebama.

· Pristup širokom rasponu usluga podrške i olakšan pristup financiranju rizika

(uglavnom u dodatnoj fazi III), kako bi se olakšala komercijalna eksploatacija

inovacije.


23

4. INKUBATORSKI EKOSUSTAV U EUROPI

Kako bi se stvorila kompletna slika o različitim poduzetnim ekosustavima u Europi

i bolje razumjele različite inovacije i najbolje prakse u nastavku će biti prikazana mapa

akceleratora, inkubatora i graditelja tvrtki u vodećim europskim zemljama stvarajući na taj

način relativnu gustoću i opseg akceleratora i inkubatora u deset ključnih europskih

ekonomija. Preslikavanjem različitih poduzetničkih ekosustava možemo razumjeti različite

faze i potrebe svakog ekosustava te podići ljestvicu za postojeće programe kako bi

mobilizirali talent Europe po pitanju startup-ova. Ključna otkrića7:

· Europa ima zdravu i uspješnu startup scenu u ranoj fazi

· Europa i SAD imaju usporediv broj startup programa po stanovniku. Otprilike je

odnos 260 startup programa u 10 zemalja u Europi naspram okvirno 200 startup

programa u SAD-u. S obzirom na relativnu sličnost u gustoći naseljenosti između dva

ekonomska područja (SAD ima populaciju od 316 milijuna, a deset najvažnijih

Europskih zemalja okvirno 361 milijun ljudi) može se zaključiti da na temelju startup

programa po stanovniku, Europa ima otprilike isto ako ne i više akceleratora nego

SAD.

· Broj Europskih akceleratora i inkubatora se drastično povećao od početka financijske

krize. Između 2007. i 2013. godine, broj je porastao za gotovo 400%.

· Akceleratorsko i inkubatorsko okruženje u Europi je raznoliko s različitim

geografskim modelima koji se izvode na različite principe. U Velikoj Britaniji i

Francuskoj, većina akceleratora i inkubatora su koncentrirana oko nacionalnog

kapitala dok u ostalim zemljama (npr. Španjolska i Švedska), poslovni startup

programi imaju tendenciju ravnomjernijeg širenja kroz područje.

· Podaci ili referentne vrijednosti različitih programa nisu lako dostupni. Šest europskih

akceleratorskih programa variraju u smislu količine glavnice koji traže zauzvrat za

financiranje ili za prihvaćanje tvrtke u njihov sustav mentorstva. Trošak glavnice za

sudjelovanje akceleratorskog programa također uvelike varira između i unutar

zemalja.

7 Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe (31.08.2015)

24

· Dobra inicijativa na Europskoj razini može dati vjetar u leđa potencijalu europskih

poduzetnika

Među ključnim političkim preporukama koje proizlaze iz istraživanja može se utvrditi

slijedeće8:

1) Kad su u pitanju paneuropske poduzetničke politike, model jedna-veličina-odgovara-

svima ne može se primijeniti. Političari moraju provoditi različite politike za

centralizirane i decentralizirane ekosustave

2) Različiti ekosustavi imaju različite potrebe kad je riječ o financiranju. Političari u

Češkoj, Italiji, Slovačkoj i Španjolskoj bi trebali povećati količinu poticaja dostupnih

poduzetnicima u ranoj fazi. U isto vrijeme, sve bi zemlje trebale povećati količinu tzv.

„Serija A“ i „Serija B“ financiranja dostupnih mladim tvrtkama

3) Političari bi trebali potaknuti sektorski specijalizirane programe da osiguraju primanje

barem 50% dostupnih europskih financijskih sredstava. Tako provedene mjere bi

trebale stvoriti ravnotežu između specijaliziranih i generalnih programa na otprilike

50-50.

4) Europski čelnici bi trebali poduzeti odlučne korake u ukidanju granica za poduzetnike.

Puno jedinstveno tržište – 28 zemalja, 507 milijuna ljudi i ogromni financijski kolač

trebali bi biti dostupni svakom startup-u.

5) Pojednostavi i ujedini – Političari bi trebali smanjiti birokraciju i olakšati pokretanje

startup-ova diljem Europe.

6) Političari bi trebali povećati transparentnost čineći transparente podatke široko

dostupnima u ključnim područjima.

7) Političari trebaju stvoriti poticaje za poticanje konkurencije i inovacije među

europskim poduzetnicima.

8) Zatvoriti petlju: političari bi trebali olakšati veze između sveučilišnih čvorišta,

istraživačkih instituta i poslovnih škola.

9) Politika bi trebala aktivirati da tehnički talent bude uključen u poduzetničke pothvate.

Jedan način da se to napravi je stvaranje „Erasmus“ programa za programere,

8 Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe (31.08.2015)

25

dizajnere i inženjere s rotacijom između različitih europskih zemalja, korištenjem

startup programa kao agenata za koordinaciju.

10) Izmjeriti sve aspekte društveno-ekonomskog utjecaja koje startup prouzrokuje

omogućavanjem veće transparentnosti i povećanjem svijesti o vitalnoj ulozi startup-a

u stvaranju i održavanju prosperiteta.

4.1. Poduzetnički sustavi u Europi

Diljem kontinenta, Europa se može pohvaliti dinamičkim i zdravim okruženjem

akceleratorskih i inkubatorskih inicijativa. U istraživanju je uzeto u obzir deset

reprezentativnih Europskih ekonomija koje imaju oko 260 startup programa dok ih je u SAD-

u okvirno 200. Prema tome, s kvantitativnog gledišta, oba tržišta se mogu usporediti u smislu

broja programa (Širola, Iskra, 2014). Zanimljivo je da je većina ovih programa pokrenuta

nakon financijske krize kasne 2008. godine. Stopa godišnjeg rasta za akceleratore u Europi se

više nego udvostručila u posljednjih 12 godina, 29% nakon krize u odnosu na 14% prije krize,

te je porasla gotovo 400% od početka krize. To odražava impresivan kontra ciklični kapacitet

startup inicijative duž kontinenta. Na grafikonu 4 dan je prikaz povećanja broja akceleratora i

inkubatora prije i nakon krize za deset reprezentativnih europskih ekonomija dok je u tablici 2

dan prikaz najboljih zemalja EU rangirano po ukupnom BDP-u9.

Grafikon 4.: Povećanje broja inkubatora prije i nakon krize za deset Europskih zemalja

Izvor: Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe, (14.07.2015)

9 Telefonica. The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe (31.08.2015)

26

Tablica 2.: Najboljih sedam zemalja EU rangirano prema ukupnom BDP-u (2011)

Koncept Jedinica Njemačka Francuska Velika

Britanija Italija Španjolska Nizozemska Švedska

Ukupni BDP milijarda

dolara 3400 2.608 2.440 2.014 1.352 773 526

BDF po

stanovniku EUR / stanovnik 30100 27.600 30.400 22.800 20.300 32.700 35.500

Populacija milijun ljudi 81.84 65.33 63.26 60.82 46.20 16.73 9.48

Stopa

nezaposlenosti Ukupno (%)

5.5 10.3 7.9 10.7 25 5.3 8

Nezaposlenih

mladih < 25 godina (%) 8.1 24.6 21 35.3 53.2 9.5 23.7

Ukupna

poduzetnička aktivnost

% odrasle

populacije

5 5 9 4 6 10 6

Startup

programi Broj 31 35 50 23 38 21 22

Startup

programi Prva godina

pokretanja 2001 2000 1986 2004 1989 2000 1983

Startup

programi

Prosječna

godina

pokretanja

2001 2008 2009 2009 2010 2009 2007


Što se tiče stanovništva, europsko tržište je oko 1.6 puta veće nego tržište SAD-a. Međutim,

Europa se sastoji od heterogenih grupa zemalja na različitim fazama razvoja u njihovim

poduzetničkim aktivnostima. Unutar ovih zemalja postoje dva jasno različita modela startup

razvoja duž geografskih linija. Razlika je u broju akceleratora i inkubatora – iako u Velikoj

Britaniji postoji 50 organizacija koje se mogu klasificirati kao akceleratori ili inkubatori

(samo u području Londona djeluju 32 takve organizacije), većina europskih zemalja ih ima

znatno manje kao što se može vidjeti u tablici 2. Osim toga, Francuska i Velika Britanija

imaju centralizirani model s najviše akceleratora i inkubatora oko njihovih prijestolnica i

drugih ekonomskih čvorišta. Akceleratori i inkubatori u drugim zemljama su ravnomjernije

raspoređeni duž cijelog teritorija. Ovo je slučaj npr. u Španjolskoj i Švedskoj. Švedska ima 22

akceleratora i inkubatora od kojih se samo 4 nalaze u području Stockholma. Španjolska ima

38 akceleratora i inkubatora od koji se 11 nalazi u Madridu i 9 u Barceloni. Druga važna

stavka je ne korelacija između broja startup programa i općeg ekonomskog razvoja zemlje.

Konkretno, Velika Britanija i Španjolska imaju veliki broj programa povezanim s njihovim

BDP-om i Europskim kolegama (Grafikon 5)

27

Grafikon 5.: Sedam EU zemalja rangiranih prema BDP-u (lijeva strana) i broju startup

programa (desna strana)


U nastavku će biti detaljno objašnjeno 10 političkih preporuka za unaprjeđenje akceleratora i

inkubatora.

Politička preporuka broj 1: Kad su u pitanju paneuropske poduzetničke politike, model

jedna-veličina-odgovara-svima se ne može primijeniti. Političari moraju provoditi različite

politike za centralizirane i decentralizirane ekosustave.

Zbog raznolikosti okruženja europskog startup programa, pretjerana homogena unakrsno-

europska inicijativa se može dokazati nedjelotvornom u najboljem slučaju i

kontraproduktivnom u najgorem slučaju. Europska politika bi trebala biti strukturirana

uzimajući u obzir lokalne potrebe i različite razine razvoja za svaki nacionalni startup trag za

dobivanje željenog učinka diljem Europe.

Politička preporuka broj 2: Različiti ekosustavi imaju različite potrebe kad je riječ o

financiranju. Političari u Češkoj, Italiji, Slovačkoj i Španjolskoj bi trebali povećati količinu

poticaja dostupnih poduzetnicima u ranoj fazi. U isto vrijeme, sve bi zemlje trebale povećati

količinu tzv. „Serija A“ i „Serija B“ financiranja dostupnih mladim tvrtkama.

Europa ima značajne praznine u životnom ciklusu financiranja startupa. Međutim, ove

praznine nisu iste za svaku zemlju. Neka čvorišta imaju vrlo gustu i kvalitetnu financijsku

opskrbu dok su drugi pak u očajničkoj potrebi za novcem u ranoj fazi:

28

A) U Češkoj i Slovačkoj, akceleratorska i inkubatorska scena je još uvijek u nastajanju. U

Španjolskoj i Italiji, postoji već dosta igrača, ali je ekosustav još uvijek vrlo krhak

budući da startup-ovi i startup programi imaju tendenciju nedovoljnih izvora kako bi

napravili utjecaj. U tim zemljama Europa treba ojačati njihove programe u ranoj fazi

kako bi osigurala jaki temelj za financiranjem.

B) S druge strane, postoje hotspot-ovi poput Berlina, Londona i Pariza s puno

alternativnih načina financiranja. U tim slučajevima, financijska rupa ima razmjerno

povećane „Serije A“ i „Serije B“ krugove. U tim slučajevima, političari bi trebali bolje

kapitalizirati dinamiku financiranja na ovoj razini i osigurati da je dovoljan kapital

dostupan za kasniju alokaciju na višim razinama razvoja. Financijska praznina za

„Seriju A“ i „Seriju B“ je uobičajena kroz cijelu Europu.

Ako se pobliže pogledaju akceleratorski programi (odnosno programi koji investiraju u

„akceleratorske“ kompanije), postoje velike razlike između zemalja po pitanju prosječnog

iznosa cijena ulaznica koje se nude. Francuska i Njemačka imaju tendenciju davanja viših

ulaznica za svoje akceleratorske programe. Italija, Španjolska i Velika Britanija imaju sličnu

veličinu ulaznica, s glavnicom ulaznica od oko 20.000 € do 60.000 €. Prosječna

akceleratorska ulaznica u Europi je oko 41.000 €10.

U nekim europskim zemljama, sudionici poduzetničkog sustava nemaju jasno određene

razlike između inkubatora i akceleratora, dok je u drugim zemljama napravljena podjela po

definicijama. Inkubator su obično fizički prostori vezani za centre znanja (sveučilište,

istraživački institut, poslovnu školu itd.) koji pomažu komercijalizirati svoje vlastite poslovne

ideje iz svoje mreže u zamjenu za mjesečnu najamninu. Ovaj model se može često susresti u

Irskoj i Švedskoj. Njegove glavne karakteristike su pružanje fizičkih poslovnih prostora,

mreže mentorstva, neformalnih događanja, konzultantskih usluga, izlaganja investitorima i

poveznice javnog financiranja.Dok akcelerator je ovaj model, koji je postao globalno poznat s

Y-Kombinatorom u SAD-u, se proširio na mnoga Europska čvorišta. Njegove glavne

karakteristike su da se radi o otvorenom procesu prijave svima, te ima tendenciju pružanja

početnog ulaganja u zamjenu za manjinski udio u startup-u. Podrška je vremenski ograničena

i obuhvaća događanja i intenzivno mentorstvo te sami programi teže organizaciji u skupinama

startup-ova koji kreću u isto vrijeme. Postoji još i tvrtka graditelj – glavna razlika s ostalim

startup modelima podrške je da nove poslovne prilike potječu iznutra, obično od stručnosti

osnivača tvrtke graditelja u području ili sektoru. Ovaj model se posebno proširio u Berlinu.

10

Telefonica, the Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe, (17.07.2015)

29

Glavne karakteristike ovog modela uključuju rad kroz vrednovanje tržišta prije sastavljanja

tima, skoro potpuno vlasništvo nad startup-om i pokretanje prilikom početne faze korištenjem

osnivačkih resursa.

Razlika između različitih vrsta startup programa prikazana je u tablici 3.

Tablica 3.: Glavna svojstva duž različitih start programa razvoja

Vrsta Uzimanje

glavnice

Ideja

startupa

Fizički

prostor

Mentorstvo Financiranje Vremensko

ograničenje

Inkubator Ne Vanjska Da Da Ne Ne

Akcelerator Manjinski

udio

Vanjska Ponekad Da Da Da

Tvrtka

graditelj

Manjinski

udio

Unutarnja Da Da Da Ne


Postoji određeni trend u poslovnim akceleracijskim i inkubacijskim sektorima prema većoj

specijalizaciji koje mogu preuzeti mnoge oblike kao što su fokus na sektor, na vijek trajanja

ili na propozicijsku vrijednost. U Londonu i Berlinu npr. postoji mnogo akceleratorskih i

inkubatorskih programa specijaliziranih u različitim poslovnim sektorima kao što su

financijska tehnologija, e-zdravstvo, igre i društveno poduzetništvo.

Drugi stupanj specijalizacije je na startup poslovnom modelu, kao što je poslovni model

softver-kao-usluga. Ostali programi se fokusiraju na vrijednost propozicije kao faktoru

razlikovanja. Npr. postoje akceleratori fokusirani na pružanje prvog velikog brenda korisnika

za oglašavačke, kreativne i medijske startup-ove. Drugi programi stavljaju fokus na nišu (npr.

tehnologija u oblaku) i pomoći modificiranja startup-ovog početnog prototipa za snimanje

maksimalne vrijednosti iz tehnologije.

Politička preporuka broj 3: Političari bi trebali potaknuti sektorski specijalizirane programe

da osiguraju primanje barem 50% dostupnih europskih financijskih sredstava. Tako

provedene mjere bi trebale stvoriti ravnotežu između specijaliziranih i generalnih programa na

otprilike 50-50.

Prerano je diktirati uspjeh ili neuspjeh specijaliziranih modela startup programa budući da je

do sad najveća usredotočenost bila fokusirana na najgeneralnije programe. Međutim, postoje

30

potencijalne prednosti koje proizlaze iz sektora specijalizacije diljem različitih europskih

čvorišta.

Europa bi trebala pomoći zemljama balansirati između najgeneralnijih i specijaliziranih

programa koji se grade na regionalnoj razini poticanjem potonjih. Europska komisija planira

izdvojiti 100 milijuna eura za 20 akceleratorskih programa diljem Europe. Predlaže se

izdvajanje 10 bespovratnih sredstava za generalne akceleratore i još 10 za specijalizirane

akceleratore. To će potaknuti raznolik paneuropski akcelerator koji nudi specijalizaciju na

području igrica, oblaka i bilo kojeg drugog sektora koji se smatra prioritetnim s europske

točke gledišta.

Nadalje, manje od 30% startup-ova ima međunarodni pristup u ranoj fazi. Prvih pet

zemalja za startup-ove s međunarodnim pristupom su Francuska, Irska, Švedska, Slovačka i

Češka. Razlog tome leži u činjenici da unutar tih država postoji malo tržište koje gura

kompanije da već u ranoj fazi gledaju van granica svojih lokalnih tržišta. U slučaju Francuske,

razlog može biti povezan s teškim poreznim sustavima.

Europski poduzetnici bi trebali biti u mogućnosti kapitalizirati veći dio Europskog tržišta.

Europski startup-ovi bi trebali steći holističku viziju kako bi se natjecali na istoj razini sa

svojim kolegama iz Silicijske doline. Niti jedan startup u Silicijskoj dolini ne ograničava svoj

opseg unutar granica svoje države. Unutarnje granice ne bi smjele ograničiti viziju i potencijal

startup-ova i regulacijska tijela bi trebala eliminirati tenzije kako bi olakšali paneuropske

izvedbe za visoki rast poduzeća.

Politička preporuka broj 4: Europski čelnici bi trebali poduzeti odlučne korake u ukidanju

granica za poduzetnike. Puno jedinstveno tržište – 28 zemalja, 507 milijuna ljudi i ogromni

financijski kolač bi trebali biti dostupni svakom startup-u.

Politička preporuka broj 5: Pojednostavi i ujedini – političari bi trebali smanjiti birokraciju

i olakšati pokretanje startup-ova diljem Europe.

Ove preporuke mogu biti implementirane sa slijedećim inicijativama11:

· olakšavanje multi-državnih istovremenih izvedbi (smanjenje birokracije)

· iskorištavanje smanjenog broja valuta

· stvaranje i olakšavanje specijalizirane mreže iskusnih savjetnika za retro-financiranje

startup zajednice

11

Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe, (17.07, 2015)

31

· usaditi ideju Europeizacije poduzetnika kroz konferencije i ostale sastanke. Stvaranje

Startup Europe turneje: promoviranje prednosti startup-ova diljem Europe i svijeta

· poticanje globalizacije akceleratora i inkubatora pomažući im u financiranju njihove

internacionalizacije.

Politička preporuka broj 6: Političari bi trebali povećati transparentnost čineći transparente

podatke široko dostupnima u ključnim područjima.

Politička preporuka broj 7: Političari trebaju stvoriti poticaje za poticanje konkurencije i

inovacije među europskim poduzetnicima.

Stvaranjem udruga, poduzetnici bi mogli imati koristi od jedne grupe kontakata da otkriju sve

ključne informacije različitih igrača u ekosustavu (akceleratori, inkubatori, tehnološki

parkovi, poslovni anđeli, poduzetnički kapital itd.). Informacije bi postale transparente i

dostupne svima, uključujući ključne podatke o količini dostupnih financiranja, veličini

glavnice uzete u zamjenu ili broju uspješnih startup-ova koji su diplomirali u svakom

programu. Cilj bi trebao biti poticanje i davanje strukture stalno rastućoj mreži.

Mentorstvo, marketinška stručnost, kontakt s investitorima i legalni savjet su među temama

koje bilo koja poslovna škola uključuje u svojem programu. Paralelno s tim, to su vrste

problema s kojima će se bilo koji startup susresti u bilo kojem trenutku svojeg životnog

ciklusa. Zbog toga oni isto imaju tendenciju poklapanja sa servisom omogućenim od strane

bilo kojeg akceleratora ili inkubatora (cf. grafikon 6).

Grafikon 6.: Potrebe startupa


32

Europske poslovne škole i sveučilišta se nalaze pri vrhu svjetskih obrazovnih ljestvica.

Među poretkom top 50 svjetskih MBA za 2013. godinu, 32% su činile europske institucije.

Samo je SAD držao viši postotak (48%)8. Deset najboljih europskih poslovnih škola (cf. sliku

1) ima poduzetničke programe i skoro svi imaju neku vrstu startup programa (poduzetnički

laboratorij, inkubator ili akcelerator). Osim toga, obično imaju i službene i navedene

investitorske mreže, koje doprinose akumulaciji znanja i prijenosu, te financiranju u ranoj

fazi. Veza između sveučilišta i privatnog sektora ostaje relativno slaba u Europi. Poslovne

škole i sveučilišta obično imaju svoje poduzetničke laboratorije, ali su rijetko otvoreni za

poduzetnike izvan njihove zajednice. Iako se zajedničke aktivnosti drže unutar poduzetničke

zajednice, postoje visoke zapreke za vanjske poduzetnike za priključivanje ovim

laboratorijima. Situacija duž Europe se razlikuje od zemlje do zemlje. Švedska može poslužiti

kao idealan primjer kako sveučilišni inkubatori pomažu poboljšavanju poduzetništva:

Ericsson je bio inkubiran u Tehnološkom parku Sveučilišta Lund.

Slika 1.: Deset najboljih Europskih poslovnih škola i sveučilišta


33

Politička preporuka broj 8: Zatvoriti petlju: političari bi trebali olakšati veze između

sveučilišnih čvorišta, istraživačkih instituta i poslovnih škola. Trebali bi izdvojiti oko 50%

korisnika paneuropskog financiranja u ovim vrstama institucija.

Inkubatori i akceleratori stvaraju vrijednost poduzetničkog polja i profit međusobnih

aktivnosti. Međutim, postoji još dosta prostora za veći protok informacija i prijenos znanja.

To se može ostvariti pretvaranjem sveučilišnih i poslovnih škola u poslovna čvorišta. Europa

ima jedinstvenu zakladu koja bi mogla biti efikasnije iskorištena. Paneuropska inicijativa

nastoji potaknuti akceleratore i inkubatore da razmotre izdvajanje oko 50% financiranja za

programe podrške promovirane od strane institucija ove vrste.

Tehnološki institut države Massachussetts (MIT) je postavio zanimljiv presedan u SAD-u

stvaranjem bliskih veza između studenata poslovne škole i tehničkih studenata kako bi

pobudio nove projekte. Prema jednom istraživanju dodana vrijednost MIT-evih startup

inkubatora je skoro polovica ukupnog BDP-a Francuske 2011. godine. Osim toga, instituti

kao MIT privlače neke od najpametnijih umova u svijetu. Iz toga razloga ne čudi podatak da

je područje Bostona jedno od najuspješnijih poduzetničkih čvorišta u SAD-u.

Politička preporuka broj 9: Politika bi trebala aktivirati da tehnički talent bude uključen u

poduzetničke pothvate. Jedan način da se to napravi je stvaranje „Erasmus“ programa za

programere, dizajnere i inženjere s rotacijom između različitih Europskih zemalja,

korištenjem startup programa kao agenata za koordinaciju.

Općenito, akceleratori i inkubatori u Europi imaju ograničeni opseg servisa temeljenih na

znanju koje se prenose poduzetnicima. Jedan način kako povećati njihovu vrijednost prema

tvrtkama inkubatorima bilo bi jačanje njihove ponude portfelja.

Osim toga, postoji neslaganje tehnoloških talenata u Europi. U Berlinu npr. postoji jaka

potreba za programerima dok u Španjolskoj postoji opskrba visoko kvalificiranih programera.

Europa bi trebala pomoći studentskoj i programerskoj mobilnosti u tehnološkim područjima

diljem Europe kako bi smanjila neslaganja u unutarnjim europskim vještinama. To se može

postići kroz inkubatorske i akceleratorske programe, djelujući kao centrala i dodjeljujući

tehnički talent spreman uskočiti u poduzetničke pothvate. To može biti u obliku „Erasmusa“

za programere koji bi uključivao rotacije između startup akceleratora/inkubatora diljem

Europe za vrijeme studiranja.

Programi poput ovog bi trebali imati tri glavna utjecaja9: 1) trebali bi aktivirati

neiskorištene tehnološke talente za poduzetničke pothvate, 2) trebali bi pomoći startup-ovima

omogućujući im pristup krugu kvalitetnih talenata, 3) trebali bi ojačati ekosustav akceleratora

i inkubatora proširivanjem ponuđenih portfolia svojim tvrtkama inkubatorima. U konačnici bi

34

program trebao donijeti mogućnosti zapošljavanja Europskim programerima i potaknuti

mladu tehnološku izvrsnost. To je od velikog značaja ako se uzme u obzir da u ovom trenutku

Europa ne zaostaje samo za SAD-om već i za zemljama u razvoju koji bi sutra mogli biti

tehnološki lideri (cf. grafikon 7).

Grafikon 7.: Udio mladih tehničkih talenata koji se odlučuju za poduzetničke pothvate


Politička preporuka broj 10: Izmjeriti sve aspekte društveno-ekonomskog utjecaja koje

startup prouzrokuje omogućavanjem veće transparentnosti i povećanjem svijesti o vitalnoj

ulozi startup-a u stvaranju i održavanju prosperiteta.

4.2. Usporedba europskih i američkih startupova

Startup inkubatori igraju važnu ulogu u omogućavanju poduzetničkih aktivnosti u

zajednicama kojima služe. Dizajnirani su kako bi pomogli poduzetnicima, najčešće s fokusom

na visoke tehnologije i internet, osnivanje novih tvrtki. Startup inkubatori omogućuju

raznoliko mnoštvo usluga i podršku za startup-ove te nastoje povezati talent, tehnologiju,

kapital, znanje i stručnost kako bi ubrzali rast novih pothvata i time ubrzali komercijalizaciju

tehnologije12

. Tradicionalno, inkubatori u Europi su tijela ili organizacije koje provode

srednju ili visoku razinu podrške upravljanja novim tvrtkama koje posjeduju srednju do

visoku razinu tehnološke sofisticiranosti. Međutim, u posljednje vrijeme postaje popularan

12

Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe

35

akceleracijski model inkubacije, posebno u SAD-u, gdje brojni naširoko poznati inkubatori

rade potpuno na akceleracijskom modelu. Akceleracijski model radi na omogućavanju brzog

rasta startup-ova u vremenskom razdoblju od 3-6 mjeseci kroz pružanje početnog kapitala,

opsežnog mentorstva te konstantne povratne informacije, kulminirajući na kraju „demo“

danom gdje startup ukratko prezentira svoje poslovanje publici investitora.

S obzirom na veliki broj inkubatora koji su osnovani i koji se osnivaju u Europi, SAD-u i

širom svijeta, potrebno je sagledati teorijsku podlogu za predložena objašnjenja po pitanju što

startup čini uspješnim u omogućavanju poduzetničke aktivnosti. Postoji dakle potreba za

sveobuhvatnim prepoznavanjem i ispitivanjem kritičkih čimbenika uspjeha koji inkubator

čine uspješnim kao i razvijanja mehanizma bodovanja kako bi se omogućilo inkubatoru

mjerenje u odnosu na druge inkubatore. Kritični faktor uspjeha je izraz koji se koristi za

definiranje elementa ili faktora koji je neophodan da organizacija postigne svoju misiju i na

temelju toga bude uspješna. Da bi se razumjelo kritične faktore uspjeha, potrebno je proučiti

literaturu te analizirati i razumjeti najbolje prakse iz cijelog svijeta. U tablici 4 dane je prikaz

četverodimenzionalne skupine koje predstavljaju četiri dimenzionalna područja u kojima

svaki inkubator mora biti kompetentan. Četiri dimenzionalne grupe omogućuju jednostavnu

usporedbu među inkubatorima, kao i za jasno identificiranje područja za poboljšanje13.

Istraživanja pokazuju da svaki kritični faktor uspjeha, svaka dimenzionalna grupa, jednako

pridonosi uspjehu inkubatora te su stoga svi jednake vrijednosti u mehanizmu bodovanja. Iako

se naširoko vjeruje da su odgovarajuća sredstva i povoljni izlazi najvažniji čimbenici koji

doprinose uspješnosti startup inkubatora, primijećeno je da niti jedan faktor nije bitno

značajniji od bilo kojeg drugog te su zbog toga svi iste vrijednosti. Ovakav sustav bodovanja

može osigurati startup-ovima holističku analizu njihovih trenutnih država.

13

http://www.researchgate.net/publication/256382644 (05.09.2015)

36

Tablica 4.: Kritični faktori uspjeha za startup inkubatore

Dimenzija Kvantitativno Kvantitativno

Unutarnja Dimenzionalna grupa 1 (DG1):

unutarnjo-kvantitativna

1. Magnituda i priroda financiranja

dostupna inkubatoru

2. Djelokrug prostora za suradnju

3. Poslovni model, fokus, te strateški

plan inkubatora

Dimenzionalna grupa 2 (DG2): unutarnjo

kvantitativna

1. Geografska lokacija

2. Prethodno poduzetničko iskustvo

inkubatorskih osnivača i upravitelja

3. Mogućnost ubrzanog razvoja startup-a

unutar kratkog vremena

Vanjska Dimenzionalna grupa 3 (DG3): vanjsko-

kvantitativna

1. Mogućnost smanjenja troškova

transakcije za određene poslove

2. Pravovremeni i povoljni izlazi

3. Pristup pomoćnim resursima i

relevantnim skupinama talenata

Dimenzionalna grupa 4 (DG4): vanjsko-

kvantitativna

1. Prepoznatljivost i brand inkubatora

2. Mreža s poduzetničkom i poslovnom

zajednicom

3. Sposobnost privlačenja i identificiranja

visoko-potencijalnih startup-ova

Izvor: http://www.researchgate.net/publication/256382644 (20.07.2015)

U nastavku će biti objašnjen sustav bodovanja temeljen na kritičnim faktorima uspjeha te će

biti prikazani američki i europski startup-ovi. Zatim će biti uspoređeni prosječni rezultati za

američke i europske startup-ove kako bi se identificirala područja za napredak gdje Europski

inkubatori mogu učiti od onih američkih. Svaki inkubator je ocijenjen na ljestvici od 1 do 10,

gdje 1 predstavlja najnižu razinu, a 10 najvišu razinu svakog kritičnog faktora uspjeha. Unutar

svake dimenzionalne grupe, najbolji inkubator je ocijenjen s ocjenom 10 za svaki kritični

faktor uspjeha u toj grupi i svaki inkubator nakon njega je ocijenjen u odnosu na najbolji

inkubator. Za ocjene svakog kritičnog faktora uspjeha u svakoj dimenzionalnoj grupi dana je

prosječna ocjena, te je kompozitna ocjena svake dimenzionalne grupe dana svakom

inkubatoru. Kompozitnoj ocjeni četiri dimenzionalne skupine se tada daje prosječna

vrijednost koja određuje ukupni rezultat inkubatora. Da bi se omogućila usporedba između

američkih i europskih inkubatora, od svih ukupnih rezultata za američke inkubatore uzima se

prosječan rezultat za dobivanje američke referentne vrijednosti te od svih ukupnih rezultata za

europske inkubatore uzima se prosječan rezultat za dobivanje Europskog mjerila9.

37

Deset američkih inkubatora iz cijeloga SAD-a (cf. tablicu 5) predstavlja široku paletu

poslovnih modela, fokusa te geografskih lokacija. Taj izbor inkubatora se smatra i među

najboljim inkubatorima u Americi, te omogućuje usporedbu europskih inkubatora na

relativno visokom standardu.

Tablica 5.: Deset najboljih američkih inkubatora

Naziv inkubatora Lokacija

DreamIt Ventures Philadelphia, PA, SAD

Tech Wildcatter Dallas, TX, SAD

AngelPad San Francisco, CA, SAD

Y Combinator Mountain View, CA, SAD

Excellerate Labs Chicago, IL, SAD

Launchpad LA Los Angeles, CA, SAD

TechStars Boulder, CO, USA

Kicklabs San Francisco, CA, SAD

Capital Factory Austin, TX, SAD

500 Startups Mountain View, CA, SAD


Na temelju gore navedenih inkubatora napravljena je analiza prema četiri dimenzionalne

grupe. Inkubatori koji su označeni kao najbolji u pojedinoj grupi su prikazani u tablici 6.

Tablica 6.: Najbolji inkubatori u pojedinoj grupi

Dimenzija Kvantitativno Kvantitativno

Unutarnja Dimenzionalna grupa 1 (DG1):

unutarnjo-kvantitativna

500 Startups, Mountain View, CA, SAD

Dimenzionalna grupa 2 (DG2): unutarnjo

kvantitativna

TechStars, Boulder, CO, SAD

Vanjska Dimenzionalna grupa 3 (DG3): vanjsko-

kvantitativna

Kicklabs, San Francisco, CA, SAD

Dimenzionalna grupa 4 (DG4): vanjsko-

kvantitativna

Y Combinator, Mountain View, CA, SAD


38

U kategoriji najboljih europskih startup-ova uzeto je šest inkubatora u Köln-u, Njemačka.

Ovih šest inkubatora je izabrano iz razloga što predstavljaju širok raspon poslovnih modela i

fokusa. Köln, zajedno s Berlinom, je poduzetnički čvor u Njemačkoj i Zapadnoj Europi, te je

idealan za praćenje poduzetničkih aktivnosti. Osim toga, Rhine-Ruhr metropolitska regija, u

kojoj je Köln najveći grad, ima treći najveći BDP u odnosu na sve metropolitske regije u

Europi (ispred nje su samo metropolitanska regija Pariza i Londona) te predstavlja važnost

regije na globalnom poduzetničkom karti. Izabranih šest europskih inkubatora prikazano je u

tablici 7.

Tablica 7.: Šest kvalitetnih inkubatora u Njemačkoj

Naziv inkubatora Lokacija

Startplatz Köln, NRW, Njemačka

Entrepreneurship Center Köln (ECK) Köln, NRW, Njemačka

Clusterhaus Köln, NRW, Njemačka

Betahaus Köln, NRW, Njemačka

Betafabrik Köln, NRW, Njemačka

Solution Space Köln, NRW, Njemačka


Američki i europski inkubatori su ocjenjeni na temelju mehanizma ocjenjivanja koji je

spomenut ranije. Dobiveni rezultati se ne uzimaju kao apsolutni već kao polazišna točka za

sustavno vrednovanje inkubatora. U usporedbi dvije grupe inkubatora mogu se identificirati

područja u kojima se europski inkubatori mogu poboljšati u odnosu na američke inkubatore.

Takva informacija je vrlo vrijedna sa stajališta više zainteresiranih strana koje uključuju

osnivače inkubatore, menadžere, poslovne anđele, investitore, startup-ove i državna tijela u

Europi. Na temelju istraživanja savjetuje se europskim inkubatorima da se usredotoče na

moguća poboljšanja u vanjskim dimenzionalnim grupama i općenito, fokusiraju na

poboljšanja prema kritičnim faktorima uspjeha prikazanih u tablici 8. To će omogućiti

inkubatorima dobivanje najvećih poboljšanja i da postanu uspješniji u omogućavanju

poduzetničkih aktivnosti. Također će omogućiti europskim inkubatorima da postanu

konkurentniji na međunarodnoj razini i zatvore prazninu s vrhunskim američkim

39

inkubatorima koji su bez sumnje trenutno globalna referentna vrijednost. Prema

istraživanjima američki inkubatori su u prosjeku 37% bolji od svojih europskih kolega u

uspješnom omogućavanju poduzetničke aktivnosti, što ukazuje na to da europski inkubatori,

iako relativno jaki, mogu značajno naučiti od svojih američkih kolega.

Tablica 8.: Top kritičnih faktori uspješnosti prema razlikama u rezultatima

Poredak razlika ocjena Kritični faktor uspjeha

1 Sposobnost ubrzanja startup-a u kratkom

vremenskom razdoblju

2 Pravovremeni i povoljni izlazi

3 Sposobnost smanjenja troškova transakcije za

daljnje poslove

4 Mreža s poduzetničkim i poslovnim

zajednicama

5 Sposobnost privlačenja i prepoznavanja startup-

ova s visokim potencijalom

6 Magnituda i priroda financiranja dostupni

inkubatoru


40

5. PRIMJENA PODUZETNIČKIH OSOBINA U PRAKSI

U sklopu ovog poglavlja biti će prikazane poduzetničke vještine i karakteristike

koje se traže na tržištu rada. Također će u nastavku biti prikazana anketa s korisnicima startup

inkubatora u Rijeci.

5.1. Karakteristike uspješnih poduzetnika

Uspješni poduzetnici moraju posjedovati razne karakteristike, uključujući toleranciju

na rizik i upornost. Iako nema svaki poduzetnik svaku od slijedećih karakternih osobina,

većina poduzetnika će imati zajedničku većinu tih osobina (Walling, 2010).

· Urođena sposobnost - većina ljudi ima širok raspon urođenih sposobnosti – prirodnih

talenata, tendencija, ili kapaciteta. Poduzetnici primjenjuju svoje sposobnosti u svoje

poslovne pothvate. Neke sposobnosti koje mogu biti korisne u poduzetničkim

pothvatima su slijedeće (Walling, 2010):

· umjetničke sposobnosti - poduzetnici mogu koristiti svoje umjetničke talente na

mnogo različitih načina. Npr. oni mogu biti snimatelji, producenti filmova ili

televizijskih emisija, kreatori video igrica, ili web dizajneri.

· perceptivne sposobnosti – neki su ljudi jednostavno perceptivniji od drugih ljudi po

pitanju razumijevanja tuđih namjera, ideja ili emocija. Perceptivni poduzetnici mogu

definirati stvarne probleme koje ljudi imaju za zadovoljavanje njihovih potreba i želja.

· logičke sposobnosti – poduzetnik s ovim sposobnostima može brzo riješiti potrošačke

i poslovne probleme

· mehaničke sposobnosti – ljudi s ovom sposobnosti mogu shvatiti kako rade strojevi i

mehanizmi, te na koji način mogu biti unaprijeđeni.

· prostorne sposobnosti – ljudi s ovim sposobnosti – npr. arhitekti i dizajneri interijera –

mogu koristiti prostor na atraktivan i ekonomski način.

· fizičke sposobnosti – profesionalni sportaši često imaju vrhunske fizičke sposobnosti.

Oni posjeduju snagu, izdržljivost, koordinaciju, i mogućnost uspjeha u sportu.

· intelektualne sposobnosti – ljudi s ovom sposobnosti imaju želju potraživanja znanja,

planiraju unaprijed, i osmišljavaju originalne ideje

41

· vizija - poduzetnici mogu vizualizirati svoje krajnje rezultate ili ciljeve. Oni imaju

viziju svojih uspjeha, te stalno rade na tome da ih učine stvarnim. Donose poslovne

odluke s tim ciljem na umu i ne skreću s zacrtanog puta. Često, imaju napisanu svoju

viziju, bilo formalno u tvrdnji misije, ili neformalno, u nekom svom osobnom

dnevniku. Tvrdnja misije predstavlja ciljeve, zadatke, i opća načela na koja se fokusira

tvrtka. Poduzetnici se često vraćaju na ovu tvrdnju. Vizija se može razvijati kako raste

poslovanje, ali ostaje jasna i ostvariva uspješnom poduzetniku.

· tolerancija rizika - stupanj do kojeg poduzetnik komotno može prihvatiti rizik.

Poduzetnici trebaju imati prilično visoku toleranciju rizika. To ne znači da su oni

kockari, već oni preuzimaju izračunate rizike. Za njih, prilika za uspjeh nadmašuje

mogućnost neuspjeha. Čak i ako dožive neuspjeh, poduzetnici će vjerojatno pokušati

ponovno.

· pouzdanje - poduzetnici koji imaju samopouzdanja vjeruju u svoje vlastite

mogućnosti. Iz razloga što su sigurni u sebe, drugima je lakše vjerovati u njih. Čak i

ako dožive neuspjeh, znaju da će slijedeći put uspjeti. Ovo je ključna karakteristika

poduzetnika. Njihovo pouzdanje im može pomoći da se nose s zastojima i prodaju

ideje potencijalnim kupcima i investitorima. Ponekad to može biti pouzdanje da znaju

kad moraju pitati za pomoć. Osoba sa samopouzdanjem ne može reći „ne razumijem“

ili „trebam pomoć“ bez da se osjeća posramljeno.

· kreativnost - sposobnost stvaranja stvari, obično na maštovit način. Umjetnici su

kreativni. Bez obzira da li se kreativnost pojavljuje kao izum, inovacija, ili kao

marketing ili rješavanje problema, uspješan poduzetnik je „osoba s idejom“. On vidi

priliku svugdje oko sebe – samom šetnjom ulicom, on uočava razlike između potreba i

želja. U pravilu, poduzetnici imaju više ideja nego što ih ikada mogu realizirati.

· ustrajnost – definira se kao sposobnost da se bude odlučan na putu do uspjeha sve do

trenutka dok se uspjeh ne dogodi. Stvaranje i pokretanje poslovanja je složen i težak

posao. Često podrazumijeva ulaganje velikog broja sati, razočaranja i zastoje.

Ustrajnost je odlučnost koja gura poduzetnika da nastavi dalje na svom zacrtanom

putu. Ova osobina je jedna od ključnih za uspješno poslovanje budući da često novoj

tvrtki treba dvije ili više godina da bi postale profitabilne. Uspješan poduzetnik je

spreman nastaviti prodavati svoje ideje kroz teška vremena.

· inicijativa – kad poduzetnik vidi priliku, on preuzima inicijativu. Inicijativa je

spremnost i želja za pokretanje novog poduzeća. Poduzetnici su samo-motivirani i vrlo

42

željni preuzeti vodeću ulogu i staviti sebe u poziciju odgovornih za uspjeh ili neuspjeh

neke aktivnosti.

· integritet – to je osobna predanost održavanja obećanja, odnosno da će osoba

napraviti ono što je obećala u vremenskom roku koje je obećala. Poduzetnik s

integritetom stvara pouzdanje u kupcima i investitorima. Kad poduzetnik ispuni

obećanje, kupci će mu se rado vraćati te možda i kažu svojim prijateljima i kolegama

o njegovom poslovanju. Osobni integritet može pomoći poduzetnicima održavati

predanost viziji. Nudeći kupcima vrhunske proizvode i pružajući im kvalitetne usluge,

poduzetnik je svjestan da je upravo ta visoka kvaliteta zaslužna za njegovu reputaciju i

da njegova reputacija uvelike ovisi o tome. Poduzetnici s integritetom su uspješniji od

onih koji nemaju ovu osobinu. Iskreni proizvođač robe i usluga ima tendenciju

poticanja vjernosti kako svojih klijenata, tako i svojih investitora.

· strast - poduzetnici su strastveni o svojim idejama, njihovoj tvrtki i njihovoj viziji.

Prilikom razgovora s njima o njihovoj tvrtki može se čuti uzbuđenje u njihovom glasu.

Ova strast pomaže poduzetnicima prevladavanje dugih radnih sati, razočaranja, te

razne izazove s kojima će se susresti. Poduzetnici vole ono što rade i često njihove

ideje proizlaze iz nečega što vole, poput hobija ili izuma.

· strpljenje- stpljenju poduzetniku osigurava realizaciju najambicioznijih ciljeva

(Tkalec, 2011)

5.2. Vještine uspješnih poduzetnika

Poduzetnici moraju imati širok spektar vještina kako bi mogli uspješno voditi

poslovanje. Međutim, postoje neke vještine koje su posebno važne za poduzetnike, a to su14:

· rješavanje problema – svatko se prije ili kasnije suoči sa problemima i pronalaskom

rješenja za njih. Uspješni poduzetnik vidi priliku u problemima gdje drugi vide samo

poteškoće. Ponekad najbolje nove ideje dolaze iz potrebe da se riješi određeni

problem. Rješavanje problema zahtjeva od poduzetnika da identificira, definira i riješi

probleme korištenjem logike, kao i lateralnog i kreativnog razmišljanja. U

istraživanjima koja su provedena na malim, srednjim i velikim poduzećima došlo se

do zaključka da su određeni aspekti rješavanja problema ključni za uspjehe njihovih

organizacija. Ti aspekti rješavanja problema su slijedeći:

14

Thomas Haney - Business 10, http://thssbusiness.com/business-10/eb-chapter-13.pdf (31.08.2015)

43

· razvijanje kreativnih i inovativnih rješenja,

· razvijanje praktičnih rješenja,

· neovisnost i inicijativa u identificiranju problema i njihovog rješavanja,

· rješavanje problema u timovima,

· prihvaćanje raznih strategija za rješavanje problema,

· korištenje matematike koja uključuje proračune i financijsko upravljanje za

rješavanje problema,

· prihvaćanje strategija rješavanja problema duž raznih područja,

· testiranje pretpostavki koje uzimaju u obzir podatke i okolnosti, te

· rješavanje zabrinutosti kupca u vezi s kompleksnim projektnim problemima.

· komunikacija – bez obzira koliko neki poduzetnik bio kreativan, talentiran i pouzdan,

neće biti uspješan ako ne može komunicirati drugima da su njegove ideje vrijedne

njihovog razmatranja. Poduzetnici moraju biti u mogućnosti jasno komunicirati sa

svojim kupcima, dobavljačima, bankama, investitorima i zaposlenicima. Moraju

odgovarati na e-mailove, pisati pisma i izvješća, te nadzirati dizajn brošura ili web

stranica. Također moraju čitati i pregledavati informacije, te možda i najvažnije –

moraju znati slušati. Nakon što pročitaju, promotre, razgovaraju, pregledaju, ili

poslušaju, moraju analizirati informacije i njihove reakcije na materijale koje

primjenjuju svojem poslovanju. U slučaju da je poduzetnik veoma zauzet, on će

svakako angažirati nekoga tko će mu voditi većinu tih poslova, ali će i dalje

komunicirati s ljudima koje zapošljava kako bi osigurao da je rad ispravno obavljen.

· pisanje – dobro pisati je od ključne važnosti za poduzetnika. Ako zaposlenik

piše jasne i pristojne odgovore na elektroničku poštu u kojoj se kupac žali,

pisanje će se dobro odraziti na tvrtku. Kupac možda neće zapamtiti ime osobe

s kojom je komunicirao, ali će biti impresioniran s tvrtkom. Ako sami

poduzetnik piše iste jasne i pristojne odgovore na prigovore korisnika, biti će

od strane korisnika blagonaklono zapamćeni i poduzetnik i njegova tvrtka.

Jasno, precizno i uvjerljivo pisanje može pomoći u zadržavanju klijenata.

Dobre vještine pisanja će također pomoći prilikom pisanja jačih prijedloga,

učinkovitijih izvješća i jasnijih priopćenja za javnost.

· čitanje – mogućnost čitanja brzo, precizno, i s visokom razinom opoziva je vrlo

korisno u ovom dobu informacija. Uz dnevne novine, tjedne i mjesečne

magazine i internet, svaki poduzetnik ima pristup informacijama kojima može

44

biti preplavljen. Dobra vještina čitanja može značiti razliku između reagiranja

na vrijeme na trendove, ili gubljenja vremena za nadoknadom.

· govor – mnogi ljudi se boje javnog govora. Strahove je moguće savladati

učenjem govornih vještina i tehnika za oblikovanje živčane energije u onu

entuzijastičnu. Često, potencijalni investitori, poslovni korisnici, ili čak banke

zahtijevaju od poduzetnika da naprave prezentaciju o njihovom proizvodu ili

usluzi. Prezentacija je formalni govor u kojem se „prodaje“ ideja publici. Malo

drugačija od redovnog govora u kojem se dijele jednostavne informacije,

prezentacija je osmišljena kako bi se uvjerilo slušatelja. Koristeći sofisticirane

programe, kao što su Microsoft PowerPoint, projektori i grafikoni, poduzetnik

nastoji uvjeriti publiku da je njegov proizvod ili usluga vrijedan i potreban.

Izrada uvjerljive prezentacije znači stvaranje prodaje ili impresioniranje

banaka ili investitora. Poduzetnici koji nauče i usvoje ova znanja imaju velike

šanse za uspjeh.

· slušanje – dobri slušatelji imaju sposobnost razumijevanja namjera, ideja, ili

emocija koji drugi izražavaju. Poduzetnik mora biti u mogućnosti pažljivo

slušati kako bi otkrio što klijent stvarno treba i želi. Npr. kao dobar slušač,

poduzetnik može od nervoznog klijenta napraviti klijenta s obnovljenom

predanosti njegovoj tvrtki. Kad se klijent javlja vezano za prigovor, mudar

poduzetnik vidi ovo kao priliku. To vidi iz razloga što je klijent uzeo vremena

da se javi s povratnom informacijom koja je vrlo vrijedna. Ako poduzetnik

sluša na uljudan način, klijent će prepoznati iskreno zanimanje i spremnost da

ispravi problem. Klijent će završiti poziv s osjećajem postignuća i uvjerenja u

tvrtkin integritet. Poduzetnik će na taj način zadržati klijenta i prikupiti

vrijedne spoznaje.

· pregledavanje i zastupanje – poduzetnici u današnje vrijeme također moraju

imati vještine pregledavanja i zastupanja. U svijetu punom medijskih slika – na

televiziji, internetu, plakatima, u novinama i magazinima – poslovni ljudi

moraju razumjeti utjecaj takvih slika na potrošače. Kako bi cijenili učinak

vlastitog marketinga i reklamnih kampanja na potencijalne kupce, poduzetnici

moraju biti u stanju analizirati vlastite i konkurentske medijske slike.

Također moraju znati kako napraviti vlastite vizualne i medijske tekstove koji

su uvjerljivi njihovoj ciljnoj publici. Dok poduzetnici ne moraju aktualno biti

oni koji stvaraju oglase ili pakete, oni moraju znati koja je svrha oglasa ili

45

paketa i kako najbolje ostvariti taj cilj. Trebaju biti u mogućnosti vizualizirati

krajnji rezultat i identificirati potrebne korake za postizanje tih rezultata.

Trebaju biti u mogućnosti zadržati fokus na toj svrsi i publici prilikom prolaska

kroz iznenadnu inspiraciju, planiranje i izradu faza medijskih radova.

· planiranje – imati izvrsnu ideju samo je prvi korak na putu da se postane poduzetnik.

Razlika između uspjeha i pogreške može biti sposobnost planiranja. Prednosti

planiranja su dvojaki. Planiranje omogućuje poduzetniku da se pripremi za budućnost.

Ako poduzetnik zna da će za tri godine morati zamijeniti skupu opremu, treba početi

štedjeti odmah umjesto da ide u dug kako bi kupio novu opremu, ili da mu se pokvari

oprema zbog istrošenosti. Planiranje također znači da poduzetnik planira tast.

Razmišljanje unaprijed o promjena koje tvrtka treba da bi nastavila rast znači da će

tvrtka rasti s manje iznenađenja. Masivni neočekivani rast može ostaviti poduzetnika u

borbi sa opremom, osobljem i vremenom. Ponekad tvrtke koje naglo narastu bez

planiranja, ubrzo propadnu nakon toga jer nisu mogle održati rast.

· donošenje odluka – odlučivanje je još jedna bitna vještina za poduzetnika. Poduzetnici

koji stave stvari sa strane mogu propustiti priliku, izgubiti vrijeme i novac.

Poduzetnici moraju:

· pažljivo proučiti prednosti i nedostatke svake moguće odluke, te odvagati

kratkoročne i dugoročne rizike,

· razmotriti širok spektar ideja iz različitih izvora, prikupljanja i analiziranja

informacija,

· istražiti tržište i razgovarati s kupcima.

Potreba da budu u pravu može neke ljude udaljiti od donošenja odluka. Unatoč

mogućnosti pogreške, odluka mora biti donesena. Ako se ispostavi da je odluka bila

loša, mudar poduzetnik će naučiti iz te pogreške i krenuti dalje.

· vodstvo - to je sposobnost vođenja drugih. Lideri inspiriraju druge da slijede njihov

primjer. Oni ne trebaju raditi sve, ili znati sve, ali moraju znati što žele i tko su oni

sami. Dobri lideri daju primjer time što imaju superiorne radne navike i djeluju s

integritetom. Ljudi će vjerojatnije slijediti nekog koga poštuju. Pitajući ljude za savjet,

hvaleći ideje, i ohrabrujući davaoce doprinosa su izvrsne taktike lidera. Što više drugi

osjećaju da vrijede, to će više tražiti načine da pomognu i doprinijeti će s više ideja

tvrtki. Kad stvari krenu krivo, snažni lideri će preuzeti potpunu odgovornost, ali kad

stvari idu dobro, za uspjeh su zaslužni cjelokupni napori njihovog tima.

46

5.2.1. Kognitivne vještine

Brojne teorije na području poduzetništva i nedavna istraživanja su istaknula tvrdnju da

poduzetnici imaju različite načine razmišljanja koji povećavaju njihovu vjerojatnost

identificiranja prilika i razvoja novih ulaganja koji bi iskoristili ove mogućnosti. Nadalje, o

ovom „poduzetničkom načinu razmišljanja“ se ne misli samo da je različit već ga je moguće

naučiti i razviti s adekvatnom praksom. Osim toga, različiti načini na koje poduzetnici

obrađuju informacije i pristupaju problemima doprinosi njihovim sposobnostima u

prepoznavanju prilike i razvoja, te služe kao osnova za razumijevanje zašto samo neki

pojedinci postaju poduzetnici. Ove ideje se opisuju kao „poduzetničke spoznaje“ i odnose se

na „strukturu znanja prema kojoj ljudi donose procjene, prosudbe ili odluke“. Aktivno tražnje,

poduzetnička pripravnost i kreativnost se identificiraju kao metode kroz koje poduzetnik

prepoznaje i razvija mogućnosti (Haney, 2010).

Nekoliko studija je generiralo dokaze da aktivna potraga za informacijama predstavlja

važan čimbenik u prepoznavanju mogućnosti poduzetnika. Uspješni poduzetnici moraju

provoditi istraživanja sustava, te moraju posjedovati superiorne vještine pretraživanja kako bi

imali prednost nad drugima u prepoznavanju prilika.

Poduzetnička pripravnost je još jedan aspekt poduzetničkog načina razmišljanja koji

doprinosi prepoznavanju prilika. Uveo ju je Kizner 1985. godine te je to posebna vrsta

kognitivne sposobnosti poduzetnika koja počiva na ideji da su prilike ponekad prepoznate od

strane pojedinaca koji ih ne traže aktivno ali koji su razvili sposobnost da ih prepoznaju kad

se pojave. Prijelaz pripravnosti u mogućnost zahtjeva povezivanje naoko nepovezanih stvari i

razumijevanje kako se neke veze prevode u priliku. Prema Baronu (2006) ove vrste vještina

prepoznavanja prilika se očituju u sposobnosti pojedinca da prepozna obrasce te se te vještine

mogu razviti učeći „usredotočenost na većinu relativnih čimbenika i traženjem veza između

tih varijabli ili promjena“. Raspoznavanje obrazaca i mogućnost divergentnog razmišljanja su

ključni elementi pravog poduzetnika.

Poduzetničke spoznaje su također pokazale pozitivan utjecaj na vjerojatnost pojedinca

da utvrdi stvarni pothvat. Pokretanje novog poslovnog pothvata često uključuje pokretanje

bez mogućnosti svi relevantnih podataka i ne zahtjeva korištenje neke metode za uspješno

kretanje naprijed s dostupnim informacijama. Smatra se da poduzetnici trebaju razviti i

primijeniti heuristiku u tim situacijama kako bi djelovali odlučnije u svjetlu neizvjesnosti. Za

47

primjenu takve heuristike od ključne su važnosti informacija, mediji, tehnološka pismenost i

inventivno razmišljanje (Haney, 2010).

5.2.2. Društvene vještine

Odnosi s pojedincima i razvoj s ostalima generira važne veze i mreže koje utječu na

vjerojatnost i uspjeh njihovog sudjelovanja u poduzetničkoj aktivnosti. Ti odnosi su temelj

poduzetničkog društvenog kapitala; nematerijalnog resursa stvorenog preko društvenih

odnosa koji stvaraju pristup do materijalnih i nematerijalnih sredstava kroz poznavanje

drugih. Poduzetnička društvena mreža i društveni kapital ih mogu povezati s prilikom koje su

možda propustili a imaju važnu ulogu u davanju pristupa poduzetniku za pokretanje novog

poslovnog pothvata.

Byers i kolege (1997) ukazuju na to da poduzetničko obrazovanje treba uključivati

veći naglasak na društvene procese i društveno ponašanje. Baron i Markman (2000)

napominju da specifične društvene vještine koje uključuju sposobnost točne procjene drugih,

prilagodbu promjenama i drugačijim društvenim situacijama, početno i dosljedno prikazivanje

dobrog dojma o sebi i drugima te uspješno uvjeravanje drugih, utječu na uspjeh poduzetnika.

Oni također napominju da se ove vještine mogu istrenirati i razviti od strane pojedinaca

(Haney, 2010).

5.3. Obrazovanje i generičke poduzetničke vještine

Stupanj obrazovanja privlači podosta istraživačke pozornosti. Premda neki možda

misle da su poduzetnici manje obrazovani od opće populacije, rezultati istraživanja pokazuju

da ipak nije tako. Obrazovanje je važno u odgoju poduzetnika. Njegova važnost odražava se

ne samo na razini obrazovanja nego u činjenici da ono nastavljati igrati glavnu ulogu u

pomaganju poduzetnicima kako se nositi s problemima na koje nailaze. Mnogi poduzetnici

naveli su potrebu za obrazovanjem u području financija, strateškog planiranja, marketinga

(osobito distribucije) i menadžmenta. Sposobnost jasnog komuniciranja, pismenog i

usmenog, također je važna za bilo koju poduzetničku aktivnost.

Otkriveno je, premda obrazovanje, pozitivno utječe na vjerojatnost da će osoba otkriti nove

prilike, ono ne određuje hoće li ta osoba stvoriti novo poslovanje kako bi eksploatirala ove

prilike. (Davidson, P., Honig, B., 2003.) Studenti naglašavaju da je potrebna veća povezanost

između onoga što uče na fakultetu i praktične aplikacije u stvarnom poslovnom svijetu,

48

osobito što se tiče generičkih osobina (Crebert, Bates, Bell, Patrick, Cragnolini, 20017). Neki

autori (Vaidya, 2007) naglašavaju potrebu poduzetničkog obrazovanja od rane dobi

školaraca, osobito zbog toga što živimo u društvu povećane potrebe za poduzetništvom.

Mnoge škole misle da se poduzetničke vještine mogu naučiti, te nude razne oblike

poduzetničkog obrazovanja (Gibb, 1993). U području osnovnog odgoja i obrazovanja u

Republici Hrvatskoj poduzetništvo do sada nije bilo zastupljeno u nastavnim sadržajima ni

kao pojedini predmet, ni kao dio nekog drugog nastavnog predmeta. S obzirom na današnje

brze društveno - ekonomske promjene, postoji potreba za što boljim pripremanjem mladih

ljudi za život i svijet rada te je, osim na odgojne, potrebno staviti naglasak i na ekonomske

razloge koji nameću uvođenje poduzetništva u odgojno obrazovni sustav od najranije dobi

(Lovrenčić, 2012). Ako je došlo do povećanja fakultetski obrazovane radne snage, važno je da

se ostali ne obrazovani radnici ne osjećaju marginalizirano. Poslodavci omogućuju razvoj

generičkih vještina svojih zaposlenika i to su u najvećoj mjeri računalne vještine (43%), rad s

ostalim zaposlenicima (38%), komunikacijske vještine (34%) i rješavanje problema (32%)

(Pumphrey, Slater, 2011).

5.4. Rezultati ispitivanja korisnika u startup inkubatorima

Istraživanje je provedeno putem grupnog intervjua na kojem je sudjelovalo 6

korisnika inkubatora Start-Up iz Rijeke. Vođen je 02. lipnja 2015. godine u prostorijama

samog inkubatora.

Boris Štih koji je već u drugoj generaciji korisnika Start-Up, a sad u drugoj godini sudjeluje u

izradi aplikacije za mobilne uređaje . ‘Pričaj mi za laku noć’ ideja je za mobilnu aplikaciju s

multimedijskim pričama za laku noć na hrvatskom jeziku, namijenjenu djeci u dobi od 3 do 8

godina te njihovim roditeljima u trenutku kada imaju najmanje slobodnog vremena i energije

za čitanje priča svojim mališanima pred spavanje.

Mateo Stupičić također je u drugoj generaciji inkubatora te sudjeluje u projektu Startup

Challenge, online akcelerator namijenjen svim timovima koji žele brže i efikasnije razviti svoj

startup projekt kroz sudjelovanje na startup natjecanju. Prve godine radio je na još uvijek

aktivnom projektu Pointme. Riječ je o mobilnoj aplikaciji koja svojim korisnicima osigurava

nagrade za aktivnosti koje rade gotovo svakodnevno na svojim društvenim mrežama, poput

postavljanja slika. "Ideja se razvila spontano. Kao aktivan korisnik društvenih mreža

svakodnevno gledam veliki broj objava i shvatio sam kako sve te objave nemaju vrijednost.

49

Razmišljajući kako da to promijenim, stvorio sam PointMe, aplikaciju koja svojim

korisnicima za postavljanje fotografija donosi nagrade", pojasnio je Mateo Stupičić.

Antonija Zorić, također je u drugoj generaciji inkubatora, te sudjeluje na projektu Startup

Challenge, zajedno sa Mateom Stupičićem.

Teo Kos također je druga generacija korisnika Start-Up inkubatora te radi na projektu First

Ink Studios koji nudi napredna tehnička rješenja dizajna i oblikovanja elektroničkih knjiga u

tržišno najzastupljenijim formatima, prateći posljednje standarde izdavačke industrije. First

Ink Studios nudi brza i profesionalna rješenja po pristupačnim cijenama, a članovi tima već

imaju iskustva u produkciji i dizajnu e-knjiga. Teo je i sam autor nekoliko samo-izdanih

naslova u raznim elektroničkim oblicima, nadalje, strastveni je čitatelj i korisnik

specijaliziranih e-čitača, te je stalno u dodiru sa e-knjigama.

Silvija Gojević, bivša je korisnica inkubatora, a od 2015. godine dio je mentorskog tima

Startup-a. Profesorica hrvatskog jezika i književnosti i pedagogije s višegodišnjim radnim

iskustvom u Hrvatskoj i inozemstvu. Suautorica udžbenika za hrvatsku nastavu u inozemstvu

“Domovina na dlanu 5″, glavna urednica časopisa “Croglotta”, te osnivačica Slovoteke, tvrtke

za izdavaštvo i prijevode. Upravo je sa projektom pokretanje časopisa Croglotta započela

svoju priču sa Startup inkubatorom. Croglotta je mozaični časopis za učenje hrvatskog jezika

kao stranoga, jezično prilagođen i namijenjen stranim studentima u Hrvatskoj, studentima u

svijetu koji studiraju kroatistiku, polaznicima tečajeva hrvatskog jezika te svim ostalim

odraslim strancima privremeno ili trajno nastanjenima u Hrvatskoj. Informativnog je,

edukativnog i zabavnog karaktera: obrađuje aktualne teme iz zemlje, bavi se problematikom

ciljane čitalačke publike te nudi jezični dodatak za učenje hrvatskoga. Također donosi

inovativna rješenja u grafičkom oblikovanju časopisa.

Sanela Vucelić u inkubator je stigla sa idejom za otvaranje fitness studija (Sand Visions) s

pješčanom podlogom u prvoj fazi, a u drugoj fazi planirana je gradnja staklene pješčane

dvorane. Projekt je trenutno fokusiran na prvu fazu iz razloga što članovi tima prvo žele

osvijestiti i promovirati mogućnost vježbanja na pješčanoj podlozi.

Na samom početku intervjua korisnici inkubatora su napomenuli da se oni kao korisnici

inkubatora još uvijek ne smatraju poduzetnicima, već samo poduzetnim. Za biti poduzetnikom

smatraju da mora postojati nekakav financijski uspjeh, koje oni sa svojim početnim idejama i

projektima još uvijek nemaju. Samo Silviju Gojević, među njima, smatraju poduzetnicom jer

je ona od svojeg projekta uspjela otvoriti tvrtku koja radi na komercijalnoj bazi.

Za sam inkubator doznali su na različite načine, neki na fakultetu , a drugi od strane različitih

prijatelja koji su i sami već sudjelovali u radu inkubatora. No, svi spominju da je promocija

50

samog Startup-a nedovoljna, kao i samo uključivanje fakulteta i poticanje poduzetništva

općenito. Boris Štih, koji je diplomirao na Elektro-tehničkom fakultetu u Rijeci, rekao je da

im je u cjelokupnom fakultetskom školovanju samo jedan profesor spomenuo poduzetništvo i

inkubator kao mjesto razvoja vlastitih poduzetničkih ideja. Općenito smatraju da fakulteti na

nedovoljan način potiču poduzetničke vještine kod studenata, te to se treba mjenjati ako

društvo općenito želi napredovati u poduzetničkom pogledu.

Samo motiviranje za projekte koje žele ostvariti pronalaze u vlastitim interesima i željama.

Financijska dobit nije im prvotna i najvažnija. Naprimjer Silvija je profesorica hrvatskog

jezika, koja je procijenila potrebu za specijaliziranim časopisom koji bi strance učio hrvatski

jezik, nakon vlastitog iskustva u radu sa njima.

Slično motiviran je i Teo Kos koji radi na projektu izrade tehničkih rješenja dizajna i

oblikovanja elektroničkih knjiga, a došao je do te ideje jer i njemu samom čitanje i pisanje

knjiga najveća strast.

Pošto svi ispitanici kao dio tima, a ne pojedinačno, rade na izradi projekta, naglašavaju

da je timski rad i komunikacija izrazito važan, ako ne i jedna od najvažnijih poduzetničkih

vještina koje poduzetnik mora imati. Često moraju pokazivati odlike vođe, što posebno

naglašava Mateo, koji je na projektu Pointme, koordinirao i motivirao ostale članove svog

tima. On naglašava da je često trebao aktivirati članove tima, koji često nisu imali vremena ili

volje za projekt, tražiti nove suradnike koji bi bili spremni i sposobni svojim znanjem

doprinijeti projektu. To sve ne bi bilo moguće da on nije preuzeo vodstvo nad projektom.

„Bez kvalitetnog vodstva, nema ni kvalitetnog tima“, Mateo zaključuje.

Suprotno tome, Teo govori da vodstvo i nije najpotrebnija poduzetnička vještina, te da se on

osobno bolje pronalazi u pozadini nekog projkta. Važno je da svi članovi tima imaju i znaju

koji je njihov posao, da su dobro podijeljeni i jednako željni uspjeha.

Kao najvažnije poduzetničke vještine ispitanici inkubatora Startup navode spremnost za rizik,

upornost i ambiciju. Naglašavaju da za provođenje vlastite ideje moraju biti uporni, jer nailaze

na mnoge poteškoće na putu do uspjeha te spremni za rizik. Iako su svi diplomirali ( ili su na

kraju studija) te mogu pronaći zaposlenje izvan poduzetničkih voda, dovoljno su ambiciozni i

svoje slobodno vrijeme provode u inkubatoru radeći na svojem projektu.

Naglašavaju da im je inkubator pomogao u razvoju mnogih poduzetničkih vještina koje prije

možda nisu imali do kraja razvijene ili nisu bile probuđene. Tako naprimjer mnogo su naučili

o timskom radu u inkubatoru, kao i o računalnoj komunikaciji i organizaciji cijelog

poslovanja. Najvrednijom odlikom inkubatora smatraju mentorstvo koje nudi koje im

51

omogućava razvoj poduzetničkih vještina na najučinkovitiji način. Boris Štih izjavio je i da se

zapravo i zbog samih mentora i vratio u inkubator u drugoj godini.

Istraživanje se, osim grupnog intervjua sa korisnicima inkubatora Startup iz Rijeke,

vodilo i ispitivanjem putem elektronske pošte. Ispitanici su Ana Žužić korisnica inkubatora

Izazov iz Pule, Katja Pucić Božir bivša korisnica poduzetničkog inkubatora Rovinj,

Krunoslav Vukelić bivši korisnik poduzetničkog inkubatora Bios iz Osijeka, Josip Bolković

korisnik Zagrebačkog poduzetničkog inkubatora (ZIP), TE Tin Petrović također iz

zagrebačkog ZIP-a.

Ana Žužić je korisnica inkubatora Izazov iz Pule i vlasnica tvrtke „Projekta kutija d.o.o.“

koja se bavi pružanjem savjetodavnih usluga u području EU fondova i programa, nacionalnih

poticaja, pružanje tehničke pomoći u provedbi projekata, izrada analiza/studija/istraživanja,

radionice i treninzi. Ana je prije nego je osnovala tvrtku već imala iskustva u tom području

budući da je radila u nevladinom sektoru kao projektna voditeljica. Zbog nezadovoljstva na

tadašnjem poslu odlučila se samostalno okušati u poslovnim vodama i osnovati vlastitu

tvrtku. Iako je stekla visoku naobrazbu na Ekonomskom fakultetu u Puli smatra da fakultet u

njezino vrijeme nije poticao poduzetničke vještine kod studenata. Fakulteti bi po njezinom

mišljenju trebali više promovirati poduzetništvo kao što to radi država putem poticaja za male

i srednje poduzetnike, EU fondove i slično. Iako je upoznata sa svim poticajima, njena tvrtka

se nikad nije prijavila na te natječaje. Smatra da svaki poduzetnik mora imati neke od

slijedećih vještina (poredane po njenom mišljenju od najvažnije prema manje važnima):

ambicija, prihvaćanje rizika/izazova, potreba za uspjehom, vodstvo, orijentiranost na

kupce/klijente, poslovno planiranje, oralna komunikacija, timski rad, upravljanje financijskim

kapitalom, kreativnost, pismena komunikacija te računalne vještine. Napominje da joj

nažalost inkubator nije uopće pomogao u razvijanju vještina budući da se temelji na

zastarjelim principima i pristupima poslovanju umjesto da se poslovanje temelji na filozofiji

co-workinga, umrežavanja i zajedničkog življenja. Iako nema dobra iskustva s inkubatorom

ipak kao pozitivnu stvar napominje besplatan prostor za rad i smanjivanje troškova u prvoj, a

ujedno i najtežoj godini. To je i bio razlog zašto je ušla u inkubator jer se u suprotnom

vjerojatno nikad ne bi odvažila na pokretanje svoje tvrtke. Na zaključku ankete napominje da

ne postoje razlike između generičkih vještina muškaraca i žena, te da ne postoji razlika

između muškaraca i žena kad je u pitanju motivacija za pokretanje poduzetničkih aktivnosti.

Upitik je proveden i s Katjom Pucić Božir koja je vlasnica atelijera Fil Rouge u

Rovinju, te bivša je korisnica rovinjskog inkubatora. Slično kao i Ana, i Katja se odlučila za

52

samostalno otvaranje svoje radnje nakon nekoliko godina iskustva u modnom sektoru.

Oduvijek je željela raditi za sebe, te kad je osjetila da ima potrebne vještine i ekonomske

mogućnosti za realizaciju tog pothvata ideja se pretvorila u konkretnu realnost. Katja je

završila fakultet dizajna u inozemstvu te je imala obaveznu praksu od mjesec dana u modnoj

kući gdje je naučila sve procese proizvodnje vezane za modni sektor. Na području Hrvatske

ne djeluje predugo ali po onome što može vidjeti, smatra da se poduzetništvo u Hrvatskoj ne

potiče dovoljno ili barem ne efikasno. Isto kao i Ana, i Katja je upoznata s projektima

Europske unije i Ministarstva poduzetništva i obrta za poticanje poduzetništva, ali se do sad

niti jednom nije prijavila ni na jedan natječaj. Smatra da svaki poduzetnik mora biti energičan,

fleksibilan i obrazovan, te treba i mora imati jasno razrađene ciljeve. Od vještina koje sama

posjeduje navodi ambiciju, oralnu komunikaciju, pismenu komunikaciju, prihvaćanje

rizika/izazova, orijentiranost na kupce/klijente, poslovno planiranje i upravljanje financijskim

kapitalom te kreativnost. Smatra da svaki poduzetnik mora biti i vođa, budući da bez dobrog i

kvalitetnog vodstva timski rad ne može biti učinkovit. Kao pozitivne strane inkubatora navodi

smanjenje troškova u prvoj godini budući da je prema ugovoru prvu godinu bila oslobođena

plaćanja troškova najma poslovnog prostora, dok kao negativne strane navodi lokaciju objekta

koja nije bila centralna što je u njenom slučaju dovelo do napuštanja inkubatora i preseljenja

poslovanja u prometniju ulicu grada.

Krunoslav Vukelić, bivši je korisnik poduzetničkog inkubatora Bios iz Osijeka te

suvlasnik agencije Audeo. Audeo je agencija za istraživanje tršišta i ispitivanje javnog

mijenja osnovana 2005. god. u Osijeku. Širok spektar istraživanja vezanih uz tu djelatnost

provodi se u skladu sa znanstvenom procedurom koja ima obilježje sustavnosti, valjanosti

i objektivnosti.

Iako fakultetski obrazovan, Filozofski fakultet koji je polazio nije kao ni mnogi drugi fakulteti

u Hrvatskoj poticao poduzetnički duh studenata. Zapravo, smatra da u Hrvatskoj općenito

vlada antipoduzetnička klima koja je rezultat da se u poduzetništvu u prošlosti vrlo često

zarađivao na nezakonite načine jer je sustav to dopuštao.

Kao najvažniju poduzetničku vještinu navodi orijentiranost za kupce/klijente, jer je po

njegovu mišljenju najvažnije je razumjeti tržište i prepoznati prilike koje se ukazuju na

njemu. Sam inkubator mu je i pomogao u razvijanju društvenih vještina, te ujedno u

razvijanju vještine komunikacije koje mu je omogućilo bolje umrežavanje i upoznavanje

novih ljudi. Kao što se i ispitanici grupnog intevjua razilaze kod pitanja važnosti vođe, tako i

Krunoslav smatra da je vještina vodstva i inače ključna za poduzetnički uspjeh. Tvrdi da je i

timski rad jednako važan kao samouvjerenost u vlastite sposobnosti, da jedno ne isključuje

53

drugo. Sukladno s mišljenjem Ane i Katje, Krunoslav također smatra da mu je inkubator

najviše pomogao u razvijanju poduzetničke aktivnosti umrežavanjem i subvencioniranim

prostorom.

Tin Petrović je korisnik Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP) te njegov projekt

je 2D-market.com, internet trgovina za nezavisne autore stripova koji mogu dijeliti svoj rad s

onima koji žele čitati njihova djela. Odlučio se na realizaciju svoje ideje zbog nemogućnosti

pronalaska zaposlenja, ali i zbog ostvarivanja svog interesa. Za razliku od ostalih ispitanika,

fakultet Elektrotehnike i računarstva koji je pohađao, poticao je poduzetništvo i to putem

mnogih obaveznih i izbornih kolegija i seminara koje su studenti morali pohađati. Najvažniju

poduzetničku vještinu smatra upornost, jer od prvotne ideje do realizacije poduzetničkog

projekta dug je put koji samo najuporniji savladaju. Smatra da vještine koje on sam posjeduje,

a to su upornost, spremnost na rizik i spremnost komuniciranja, inkubator nije posebno

pomogao razviti, već su one urođene i dio njegovog odgoja. No ipak zahvalan je inkubatoru

jer je povećao njegovo znanje o poduzetništvu i omogućio upoznavanje sa ljudima iz različitih

područja.

Na kraju, upitniku je prisustvovao Josip Bolković, korisnik Zagrebačkog

inkubatora poduzetništva i suosnivač startupa SportTourism, koji je usporedio ovaj projekt s

Bookingom za sportske aktivnosti. Turisti često ne znaju kakve se aktivnosti nude u okolici

mjesta u kojem su odsjeli, koja im je cijena, gdje se same aktivnosti nalaze, a ovaj projekt vidi

odgovor u mobilnoj aplikaciji koja locira korisnika i prikazuje mu ponude. Aktivnosti se

odmah na ovaj način mogu i rezervirati, a tu su i recenzije drugih korisnika, koje nude

dodatne informacije. Cijela ideja je proizašla iz potrebe da sami kreiraju ( Josip i ostali

članovi tima) aktivnosti koje su primjenjive na području cijelog Jadrana ili Hrvatske. Da

kasnije taj oblik aktivnog turizma, pustolovine ponude budućim klijentima. Pri završetku

Kineziološkog fakulteta razvila se želja za poduzetničkim pothvatom (2008. godina).

Htio je imati svoj poduzetnički put iz razloga što mu nije bilo dovoljno raditi za nekoga, raditi

u sustavu koji djeluje ograničavajuće. Bilo je tu i financijske motivacije i svjesnosti da ima

znanja i umijeća da se istakne na tržištu. Dobrim dijelom utjecala je činjenica da je za vrijeme

studiranja radio kao učitelji skijanja i skiper gdje su mjesečne plaće bile daleko iznad

hrvatskog prosjeka. Utjecaj fakulteta na spomenute vještine je najočitiji u tome što je

Kineziološki fakultet zaista mjesto otvorene komunikacije. Svi su otvoreni za komunikaciju,

asistiranje kod polaganja ili uvježbavanja pojedinih kolegija i to razvija vještine timskog rada,

neverbalnu i verbalnu komunikaciju, pa čak i spomenute poduzetničke vještine. Naglašava da

54

je prepuštanje nekome asistenciju dok se izvodi salto unatrag slično kao i prepustiti se riziku

na tržištu.

„Naučite upuštati se u rizik i davati ljudima povjerenje. Zatim planiranje i programiranje

periodike treninga, školskog kurikuluma za pojedinu godinu, slično je planiranju i

programiranju poslovnog plana. Radi se o etapama, kratkoročnim i dugoročnim ciljevima,

koje ili postignete ili mijenjate plan i program iznova“, zaključuje Josip.

Potvrđuje da se društvo u cjelini ne može okarakterizirati kao poticajno za poduzetništvo iako

Hrvatska ima sjajne pojedince i preduvjete, ali ne i administraciju.

Timski rad, orijentacija na kupce/klijente, poslovno planiranje i upravljanje financijskim

kapitalom po njegovom mišljenju su najvažnije poduzetničke vještine.. Ostale su važne, ali ne

i presudne. Jedna može biti od presudne važnosti na jednom projektu, a jako malo važna na

drugom. Josip kaže, da je orijentaciji na kupce/klijente vještina u kojoj je on i njegov tim

najbolji. A upravo je inkubator pomogao da shvate važnost timskog rada, podignu razinu i

čistoću nastupa pred auditorijem, dakle oralnu komunikaciju, ali pomogao je i što se tiče

kreativnosti. Inkubator mu je pomogao i u razvoju timskog rada, korištenje savjeta i mišljenja

mentora u razvijanju određenog proizvoda, omogućio mu je nove kontakte, ukazao na pravila

struke i sam poduzetnički procesu.

Kao jedinu negativnost inkubatora naveo bi velik broj mogućnosti 'pitchanja' pri čemu se

često dogodi da se troši energija na 'pitcheve' na kojima je velika vjerojatnost da neće donijeti

rezultata. To je sad vječna dilema, svaki 'pitch' je dobar jer utvrđuje gdje se može poboljšati

nastup. Na svakom 'pitchu' se može naći potencijalni investitor ponekad i na onima za koje

mislite da su besmisleni. Tvrdi i da je vještina vođe također osobito važna. „Tamo gdje ima

previše mišljenja vođa mora odlučiti kojim putem krenuti. Vođa na kraju preuzima rizik,

isplatio se on ili ne.“, kaže Josip. No, ipak od pojedinca timski rad smatra važnijim. Tko

uspije posložiti efikasan tim, umnogostručuje vlastite sposobnosti.

Od komunikacijskih vještina naglašava da nijedna nije važnija od druge, već bitna je sprega

svih navedenih. Danas bez računalne vještine nema rezultata. Ono što se želi postići,

upotpunjeno metrikom ovisi o računalnom znanju. Da bi se to moglo, pismena komunikacija

mora biti sa što manje šumova, kao i oralna. Ipak oralna u sebi nosi i emocionalnu težinu, pa

je ona često u ključnom trenutku najučinkovitija.

Josip prepozanje poduzetničke vještine između žena i muškaraca. Tvrdi da žene sa jakim

sposobnostima analitičkog zaključivanja, bez prejako izraženog egoizma mogu biti višestruko

efikasnije od muškarca sa istim kvalifikacijama u CV-u. Logičko zaključivanje je također

često različito kod muškaraca i žena.

55

S druge strane različite urođene vještine muškaraca i žena koje će utjecati da se žene

ponašaju drukčije od muškaraca u danoj situaciji. Obično su muškarci ofenzivni (lovac), a

žene defanzivne (majke). Stoga žena koja je samouvjerena, a zaključuje analitički može biti

itekako efikasnija od muškarca s prevelikim apetitima. Iako, po Josipovu mišljenju, muškarci

su zastupljeniji i uspješniji u startup-ovima. „ Danas nema klasične podjele muško ženskih

poslova, netko se odluči za karijeru, netko za obitelj,netko za oboje. Svatko bira svoj put.“,

zaključuje na kraju Josip.

56

6. ZAKLJUČAK

Istraživanje tržišta je oblik aktivnosti koje bi svaki poduzetnik trebao obaviti prije

nego se upusti u bilo koji poslovni pothvat. Na taj način će steći bitne informacije o

kupcima/klijentima i konkurenciji na tržištu te smanjiti razinu rizika u poslovnom svijetu na

najniže moguću. U ovom radu prikazane su razne metode istraživanja tržišta koje služe

budućem poduzetniku sagledati svaki aspekt tržišta. To je težak i dugotrajan proces, ali jako

bitan i nužan ako se želi uspješno poslovati.

Poduzetništvo u malim, srednjim i velikim poduzećima predstavlja generator gospodarskog

razvoja i zapošljavanja u svim nacionalnim ekonomijama suvremenog svijeta. U Republici

Hrvatskoj, poduzetništvo zbog visokih stopa nezaposlenosti i ekonomske neefikasnosti

gospodarstva u cjelini, predstavlja mogući potencijal gospodarskog prosperiteta. Hrvatska

mala i srednja poduzeća značajno doprinose razvoju gospodarstva jer potiču rast

produktivnosti, konkurentnosti temeljene na inovativnosti, zapošljavanju, te ulaganju u svoj

najznačajniji razvojni resurs–ljudski kapital. Nedostatak poduzetničkih vještina može izazvati

značajnije probleme kako za samu organizaciju, tako i za zajednicu u kojoj djeluje. Poduzeća

koja nisu svjesna utjecaja poduzetničkih vještina i znanja na stabilan i održiv rast dugoročno

neće opstati jer će upasti u zamke brzog rasta i neće imati kapacIteta suočiti se s nesigurnošću,

kompleksnošću i dinamičnosti tržišta na kojem posluju. Kao bitan čimbenik za pokretanje

vlastitog poduzeća za mlade osobe su startup inkubatori. Iako se mnogima čini kako Hrvatska

nije idealna država za pokretanje biznisa jer naša zakonska regulativa dodatno otežava put

mnogim poslovnim idejama, startupovi ipak pronalaze način da se probiju na tržište. Uz

stručnu pomoć koja se kroz startup inkubatore nudi mladim poduzetnicima, oni lakše

razrađuju ideje i njihove poduzetničke priče kreću na put prema uspjehu. Mentorstvo, podrška

tržišta i prostor za suradnju su među najvećim potrebama startup-ova u razvoju. Ako se

usporede europski i američki inkubatori, potonji su u prosjeku 37% bolji od svojih europskih

kolega u uspješnom omogućavanju poduzetničke aktivnosti, što ukazuje na to da europski

inkubatori, iako relativno jaki, mogu značajno naučiti od svojih američkih kolega.

U Hrvatskoj unutar lokalnih zajednica djeluju razni startup inkubatori koji mladim

poduzetnicima pomažu u realizaciji prvih poslovnih koraka, nude im mentorsku podršku,

prenose svoje iskustvo. Poduzetnički inkubator predstavlja jedan od alata za ekonomski

razvoj osmišljen da ubrza rast i uspješnost poduzetničkih tvrtki kroz niz resursa i usluga koje

potiču poslovni razvoj. Osnovni cilj inkubatora je "proizvesti". Uspješna poduzeća koja su pri

izlasku iz inkubatora financijski samoodrživa i neovisna. S ciljem olakšavanja poslovanja

57

poduzetnicima grad Rijeka je, primjerice, pokrenuo prvi Inkubator za poduzetnike prije 18

godina, a danas imaju inkubator za uslužne djelatnosti, te poduzetnički inkubator za IT i

produkt dizajn. No, za razliku od već poznatih inkubatora, korisnici StartUp inkubatora iz

Rijeke ne moraju biti gospodarski subjekti. Start up pruža potporu prvenstveno fizičkim

osobama i to u osmišljavanju i postavljanju poslovnih modela kojima se nude inovativni

načini rješavanja problema. U Hrvatskoj ih je tridesetak, a zadaća im je pomoć u razvoju

novih poduzeća, poticanje inovativnosti, prijenos znanja i tehnologije, umrežavanje

poduzetnika, sve to uz niže troškove poslovanja. Nije svaka novo otvorena tvrtka startup,

startup je specifičan podskup novo otvorenih tvrtki koji ima posebna pravila. Poduzetnički

inkubatori pokrenuti su kako bi se smanjila vjerojatnost propasti start-up kompanija, što se

nastoji postići, među ostalim, subvencioniranim zakupom poslovnog prostora, savjetodavnom

pomoći, predstavljanjem 'stanara' inkubatora na sajmovima, te pružanjem računovodstvenih,

pravnih, adminitrativnih te usluga planiranja i razvoja.

Gotovog recepta za uspjeh novog poslovnog pothvata nema. No, postoji niz

poduzetničkih vještina koje mogu dati prednost ili povećati izglede uspjeha samog projekta.

Prva među tim karakteristikama je jasna ideja (vizija). Bez jasne vizije teško je drugima

predočiti što se želi točno projektom ostvariti. No, inkubator je mjesto gdje baš u tome

pomaže. Oni svojim mentorstvom i stručnošću pomažu razviti prvotnu ideju u projekt sa

pravim vrijednostima i financijskim pokazateljima. Što je osobito važno za uspjeh

poduzetničkog projekta je timski rad. Timovi - što skladniji, uigraniji i raznovrsniji, kako bi

pokrili različite aspekte poslovanja, ali i ravnomjernije rasporedili nemali teret pokretanja

novog posla. Inkubator i tom aspektu pomaže svojim korisnicima, omogućava upoznavanje s

drugim korisnicima i vanjskim stručnjacima koji mogu pomoći u boljem razvoju timova.

Osobito je važno što inkubatori pomažu razviti komunikacijske vještine, osobito oralne.

Mnogim prezentacijama i seminarima, gdje korisnici prikazuju svoje ideje i projekte,

unapređuju vještine javnog nastupa korisnika i čistoću govora. Time korisnici dobivaju i na

samopouzdanju za razgovor sa potencijalnim investitorima i kupcima.

Istraživanje pokazuje da ispitanici smatraju da su spremnost za rizik i upornost najvažnije

poduzetničke vještine. Smatraju da je upravo vještina suočavanja sa rizikom ona zbog koje su

se odlučili slijediti svoju ideju. Kako su mladi i nemaju mnogo za izgubit, odlučili su da je sad

pravi čas za njihove poduzetničke pothvate. No, naravno bez upornosti i ambicije oni ne bi

ustrajali na tom putu. Tvrde da moraju biti uporni jer na putu do uspjeha se susreću sa

mnogim preprekama, te da nisu uporni već bi odavno odustali. Odriću se svojeg slobodnog

58

vremena za provođenje vremena u inkubatoru i radu na svojem projektu. Inkubator svojim

mentorstvom i bivšim korisnicima, koji su ostvarili uspjeh sa svojim projektomi i sada

predstavljaju uzor za korisnike, upravo omugućava da korisnici i dalje budu uporni i

ambiciozni. Vještina koju posebno naglašavaju je vodstvo. Iako se razilaze u mišljenju koliko

je bitno biti vođa, svi se slažu da barem jedan član u timu to mora biti. U timovima sa

nekoliko članova ideje i mišljenja se razilaze, te na vođi je posao da preuzme rizik i odredi

smjer u kojem će projekt krenuti. Rezultati istraživanja također su pokazali da se vještine kod

muškaraca i žena poduzetnika također razlikuju. Iako su muškarci još uvijek zastupljeniji i

uspješniji u inkubatorima, po mišljenju ispitanika istraživanja žene jesu i mogu biti mnogo

efikasnije, osibito u analitičkom i logičkom zaključivanju. No, ipak ženama je potrebno

ulaganje mnogo više truda u postizanju istog statusa koji ima njen muški kolega. Na kraju se

ipak svodi na domenu emancipacije, te što koja žena bira. Prema provedenom ispitivanju

ispitanici sebe trenutno ne vide kao poduzetnike, ali smatraju da su poduzetni, te ih motivira

otvaranje vlastitog poslovanja i žele se baviti onime što vole i u što vjeruju. Kao najveću

prednost inkubatora naveli su to što im omogućava besplatan prostor na godinu dana i

mentorstvo koje nudi.

Buduće istraživanje trebalo bi provesti ispitivanje na što većem broju ispitanika, što sadašnjih

što bivših korisnika. Testiranje bi se po mogućnosti trebalo izvršiti anketim ispitivanjem, zbog

lakše rasprave rezultata.

59

LITERATURA

1. Aaker, D.A.,Day, G., 1994, On Increasing the Effectiveness of Marketing Research,

California Management Review

2. Barković,Mujić,Verner,2004, Poduzetništvo u suvremenim uvjetima, Informatologija,

Zagreb

3. Carree, M.A.,Thurik, A.R., 2010, Handbook of Entrepreneurship Research, Springer

Science Business Media

4. Crebert, G., Bates, M., Bell, B., Patrick, C., Cragnolini, V., 2007, Developing generic

skills at university during work placement and in employment: graduates perceptions,

Griffith University, Australia

5. Gibb, A.A., 1993, The enterprise culture and education: understanding enterprise

education and its links with small business entrepreneurship and wider educationl

goals, International Small Business Journal, 11(3), 11-34

6. Grbac, B., 2005, Osvajanje ciljnog tržišta, Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci,

Rijeka

7. Gutić, D., Bačelić J., Bačelić Z., 2011, Istraživanje tržišta po marketing konceptu,

Grafika , Makarska/Šibenik

8. Florae, R., Florae, R., 2013, Entrepreneurship and Education in European Union

Countries, Economy Transdisciplinary Cognition, Vol. 16

9. Haney,T., 2010, Exploring Business, EB Unit 4 Entrepreneurship, EB Chapter 13

Characteristics and Skills of Entrepreneurs,

10. Henry, C., Hill, S., Faoite, D.D., 2001., Encouraging innovative start-ups: in search of

the techology-based entrepreneur, European Small Business Seminar, Dublin, Ireland

11. Hisrich, R., Peters, R., Shepard, D.,2008., Poduzetništvo, MATE, Zagreb

12. Kersan-Škarić, I., 2008, Malo gospodarstvo u hrvatskoj i ulazaku europsku uniju,

13. Kutnjak - Europska unija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, Poslovna izvrsnost Zagreb, god IV, 2010

14. Meler M., 2005, Istraživanje tržišta, Bijelić, Osijek

15. Mrušić M., Vranešević T., 2011, Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb

16. Previšić J., Ozretić Došen Đ., 2004, Marketing, Adverta, Zagreb

17. Pumphrey, J., Slater, J., 2001, An Assessment of Generic Skills Needs, Skills

Dialogues: Listening to employers, London, UK

18. Škrić, M., 2006, Gospodarsko značenje hrvatskoga poduzetništva – šanse i zamke,

zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 4.1

60

19. Tkalec, Z., 2011, Definicija i karakteristike poduzetništva kao ključne kompetencije

cjeloživotno učenja, Učenje za poduzetništvo, Vol.1, No.1

20. Tkalec, Z., 2011, Definicija i karakteristike poduzetništva kao ključne kompetencije

cjeloživotno učenja, Učenje za poduzetništvo, Vol.1, No.1

21. Udovičić, A., 2006, Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj s osvrtom na obiteljsko

22. poduzetništvo Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska.

23. Vedriš M.,2006, Malo i srednje poduzetništvo; značaj i poticaji, WLWkontakt,

(http://www.wlwhr.com/newsletter/wlw-kontakt_0605.pdf)

24. Veić, S., 2012., Poduzetništvo u Hrvatskoj - stanje, problemi i perspektive,

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu

25. Vidya, S., 2007, Developing Entrepreneurial Life Skills: An Experiment in Indian

Schools, Institute for Small Business & Enterpreneurship, Glasgow, Scotland

26. Walling, R., 2014, What European Incubators can learn from their American

Counterparts: An analysis of the critical success factors for a startup incubator

Ostali internet izvori

27. Telefonica, The Accelerator and Incubator Ecosystem in Europe, dostupno na:

http://www.lisboncouncil.net/component/downloads/?id=897 (05.09.2015)

28. Access to finance for SMEs, dostupno na: http://ec.europa.eu/growth/access-to-

finance/index_en.htm

29. http://thssbusiness.com/business-10/chapter-13.pdf (05.09.2015)

61

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv Strana

1. Tri vrste poduzetnika ................................................................…………………. 13

2. Najboljih sedam zemalja EU rangirano prema ukupnom BDP-u (2011).............. 26

3. Glavna svojstva duž različitih start programa razvoja.......................................... 29

4. Kritični faktori uspjeha za startup inkubatore........................................................ 36

5. Deset najboljih američkih inkubatora..................................................................... 37

6. Najbolji inkubatori u pojedinoj grupi...................................................................... 37

7. Šest kvalitetnih inkubatora u Njemačkoj..........,,,,,,,,,,,,,,,,....................................... 38

8. Top kritičnih faktori uspješnosti prema razlikama u rezultatim............................... 39

POPIS SLIKA


1. Deset najboljih Europskih poslovnih škola i sveučilišta …………………………………………. 32

POPIS GRAFIKONA


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Ulaganja u 2012. godini…………………………………………………………….

Ulaganja u 2013. godini…………………………………………………………….

Ulaganja u 2014 godini……………………………………………………………..

Povećanje broja inkubatora prije i nakon krize za deset Europskih zemalja……….

Sedam EU zemalja rangiranih prema BDP-u (lijeva strana) i broju startup

programa....................................................................................................................

Potrebe startupa…………………………………………………………………….

Udio mladih tehničkih talenata koji se odlučuju za poduzetničke pothvate……....

17

17

18

25

27

31

34

62

PRILOZI

Prilog 1.: Generičke poduzetničke vještine – anketna pitanja

GENERIČKE PODUZETNIČKE VJEŠTINE: vodstvo, ambicija, potreba za uspjehom,

timski rad, oralna kuminikacija, pismena komunkacija, računalne vještine, prihvaćanje

rizika/ izazova, orijentiranost na kupce/klijente, poslovno planiranje, upravljanje

financijskim kapitalom, kreativnost

1) Ime, prezime, naziv i područje djelovanja projekta koji ste započeli u inkubatoru?

2) Kako ste došli do ideje za svoj poduzetnički pothavat?

3) Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili financijski motivirani

ili ste željeli otvoriti nešto svoje?

4) Koja je Vaša edukacija? Ako ste fakultetski obrazovani, da li je Vaš fakultet poticao

poduzetničke vještine svojih studenata i na koji način?

5) Mislite da li da Republika Hrvatska i njeno društvo općenito potiču poduzetništvo?

6) Jeste li upućeni u projekte Europske unije i Ministarstva poduzetništva i obrta za

poticanje poduzetništva i jeste li se prijavili za koji?

7) Smatrate da li je poduzetnička želja urođena vještina ili se stječe iskustvom?

8) Smatrate da poduzetnici moraju biti mladi i energični?

9) Koje poduzetničke vještine ( gore navedene) smatrate najvažnijim, a koje najmanje

važnim?

10) Koje poduzetničke vještine Vi posjedujete i koje Vam je sam inkubator pomogao da

razvijete?

11) Smatrate da li je važno da poduzetnik ima osobnost vođe?

12) Smatrate li da je važniji timski rad ili samouvjerenost u vlastite sposobnosti?

13) Koje komunikacijske vještine su najvažnije za ostvarivanje uspjeha? (oralne, pismene,

računalne?)

63

14) Koliko Vam je inkubator pomogao u ostvarivanje Vašeg poduzetničkog potencijala i

na koji način?

15) Zašto se odabrali baš inkubator kao mjesto započinjanja svog projekta?

16) Koje su negativne strane inkubatora? Što bi promijenili u poslovanju inkubatora?

17) Po Vašem mišljenju razlikuju li se generičke poduzetničke vještine između

muškaraca i žena?

18) Postoji li razlika u motivaciji za pokretanje poduzetničke aktivnosti kod muškaraca i

žena?

Prilog 2.: Intervju sa korisnicima Start-up inkubatora Rijeka

INTERVJU SA KORISNICIMA INKUBATORA START-UP RIJEKA DOGODIO SE

U RIJECI 2.LIPNJA 2015. U PROSTORIJAMA INKUBATORA. SUDIONICI FOKUS

GRUPE KOJE SAM INTERVJUIRALA BILI SU:

Boris Štih (Pričaj mi za laku noć), Mateo Stupičić (Pointme, startup Challenge), Antonija

Zorić (startup Challenge), Teo Kos (FIRST INK STUDIOS, Richarge), Silvija Gojević

(Croglotta), Sanela Vucelić (SAND VISION),

Boris - već u drugoj generaciji, bavi se mobilnim aplikacijama, najprije aplikacije za turizam,

sad priče za malu djecu; ušao u inkubator najprije da bi naučio nešto novo, a sad je više iz

navike, politehnika i informatika

Teo - 2. generacija korisnika, informatika, elektronsko izdavaštvo, elektrotehnika; najprije je

pristupio da nauči nešto, a ostao zbog mentora; filozofski faks,

Silvija - projekt Croglotta koji omogućava učenje hrvatskog jezika za strance, nakon

inkubatora otvorila svoju tvrtku, glavna urednica časopisa za hrv jezik, ssad je mentor u

startu-u, filozofski,

Sanela - 2.generacija, organizacija evenata i inovativni fitness studiji (Sand Vision), pravo

Antonija - platforma za natjecanje on-line startuP-ova, on-line edukacija, završila ekonomski

fakultet

Mateo - Pointme, Start up Challange, studira poduzetništvo na Veleučilištu u Rijeci

ZA POČETAK DA LI SE VI SMATRATE PODUZETNIICMA?

Ne smatraju se poduzetnicima još, nego više poduzetnim.

KOGA VI SMATRATE PODUZETNICIMA?

64

Osobe koje se usude odreći vlastite sigurnosti i baviti se svojim idejama. Spremnost za rizik

kao možda i najvažnija generička vještina koju poduzetnici moraju imati. Potom se

nadovezuju da su volja, ambicija i upornost izrazito važni.

KOJA JE VAŠA MOTIVACIJA ZA POSTAJANJE

PODUZETNICIMA/PODUZETNIMA?

Žele biti svoj šef, i nešto više od toga, kažu da je bitno imati volju

Kažu da novac nije bio u pitanju kad su počeli baviti svojim projektima

Boris - želi se baviti onim što voli, ono u što vjeruje

ODAKLE VAM IDEJA ZA VAŠ PROJEKT?

Silvija - iskustvo, bavila se podučavanjem hrvatskog jezika strancima i prepoznala je potrebu

za specijaliziranim časopisima i udžbenicima u te svrhe

Antonija- opažanjem iz iskustva

Mateo - naglašava da je mnogo teže razviti nov proizvod za kojim ne postoji potražnja jer

treba još i prije same potražnje razviti potrebu za tim novim proizvodom

GDJE STE ČULI ZA INKUBATOR START-UP?

Mateo, Antonija- na faksu; Boris - na radionicama Step-RI

Silvija- slučajno, od prijatelja

Teo - „kad si u tome onda ima informacija, a ako nisi onda ne znaš za njega“

Kažu da je negativna strana poslovanja inkubatora što su radionice tijekom tjedna, kada su

često u nemogućnosti prisustvovati

Smatraju da bi se sam inkubator trebao više promovirat jer nedovoljno mladih zna za njega

Koje su komunikacijske vještine kao generičke vještine najvažnije?

Svi kažu da su oralne vrlo važne

Mateo - pošto je timski rad jako važan, smatra da je oralna komunikacija jako važna jer često

treba motivirat druge članove tima

Silvija - također kaže da je njoj komunikacija i izražavanje izrazito bitno jer se sam njen

projekt tiče učenje hrvatskog jezika stanaca

MISLITE LI DA PODUZETNIK MORA BITI VOĐA/DOMINANTNA OSOBA?

Teo - smatra da nije važno, važnije mu je biti dio tima, da nije samostalan

Mateo - smatra da je vodstvo vrlo važno, osobito kad treba okupiti i organizirati tim

SMATRATE DA LI POSTOJE RAZLIKE IZMEĐU MUŠKIH I ŽENSKIH

PODUZETNICA?

Mateo - nema

65

Antonija - smatra da je ženama teže uskladiti privatan i poduzetan život

JESTE LI INFORMIRANI ZA POTICAJE MINPO-A?

Nemaju vremena za pisanje projekta

Prilog 3.: Generičke poduzetničke vještine – Ana Žužić


timski rad, oralna komunikacija, pismena komunikacija, računalne vještine, prihvaćanje

rizika/izazova, orijentiranost na kupce/klijente, poslovno planiranje, upravljanje


1. Ime, prezime, naziv i područje djelovanja projekta koji ste započeli u

inkubatoru?

Ana Žužić, Projektna kutija d.o.o. – pružanje savjetodavnih usluga u području EU fondova i

programa, nacionalnih poticaja, pružanje tehničke pomoći u provedbi projekata, izrada

analiza/studija/istraživanja, radionice i treninzi

2. Kako ste došli do ideje za svoj poduzetnički pothvat?

Prije no što sam odlučila otvoriti vlastitu tvrtku 10 sam godina radila u nevladinom sektoru

kao projektna voditeljica. Radila sam na poslovima planiranja i pisanja projektnih prijedloga,

namicanja sredstava, izvještavanja, implementacije projekata i sl. Logičan slijed moje karijere

bilo je osamostaljivanje (u poslovnom smislu) te pokretanje vlastitog biznisa u tom području.

3. Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili financijski

motivirani ili ste željeli otvoriti nešto svoje?

Uslijed nezadovoljstva na poslu kojeg sam tada imala bila sam, na neki način, prisiljena

intenzivno razmišljati o tzv. izlaznoj strategiji. Samostalnost i neovisnost u radu oduvijek su

mi bile važne karakteristike poželjnog posla. Stoga prvenstvena motivacija leži u činjenici da

sam htjela imati nešto svoje upravo zbog gore navedenih karakteristika posla. Financijska

motivacija definitivno nije bila na prvom mjestu iako je želja za upotpunjavanjem obiteljskih

prihoda bila prisutna (ali ne u smislu da se želim obogatiti i zaraditi hrpu novaca…).

66

4. Koja je Vaša edukacija? Ako ste fakultetski obrazovani, da li je Vaš fakultet

poticao poduzetničke vještine svojih studenata i na koji način?

Završila sam Ekonomski fakultet u Puli 2004. godine, a 2014. sam na istoj obrazovnoj

ustanovi stekla titulu sveučilišne specijalistice ljudskih resursa i društva znanja.

U vrijeme studiranja (dakle od cca 1999-2004), po mom mišljenju, fakultet nije baš poticao

poduzetničke vještine kod studenata. Nije bilo studentskih inkubatora, izvannastavnih

aktivnosti npr. praktičan rad u nekoj tvrtki i sl. Sve je bilo na jednoj vrlo bazičnoj razini samo

učenja, učenja…

5. Mislite da li da Republika Hrvatska i njeno društvo općenito potiču

poduzetništvo?

Mislim da se na sustavnoj, policy razini jako puno radi na tome da se poduzetništvo potiče.

To je pogotovo došlo do izražaja u vrijeme krize kada je vlast shvatila da su poduzetnici

nositelji razvoja društva te da uloga države nije da zapošljava već stvara uvjete za

zapošljavanje i otvaranje novih tvrtki koje će zapošljavati ljude. Danas u RH ima poticaja za

male/velike poduzetnike, Eu fondovi su na raspolaganju i sl.

Međutim, mislim da društvo općenito ne smatra poduzetništvo pozitivnim, poduzetnici

nemaju visok društveni status (ako si poduzetnik sigurno su nešto ukrao pa se obogatio, ne

plaćaš poreze, plaće i sl.) i mislim da je to veliki kulturološki problem. Mislim da jako važnu

ulogu pri premošćivanju tog problema ima obrazovni sustav koji bi trebao raditi prema tome

da posebice mladi smatraju poduzetništvo poželjnim stilom života i odabirom karijere.

6. Jeste li upućeni u projekte Europske unije i Ministarstva poduzetništva i obrta za


Upućena sam u projekte. Moja firma se nije nikada javila na te natječaje.

7. Smatrate da li je poduzetnička želja urođena vještina ili se stječe iskustvom?

Kao i svaka vještina, poduzetnička želja se stječe iskustvom (kroz obrazovanje, obitelj,

društvo i sl.)

8. Smatrate da poduzetnici moraju biti mladi i energični?

67

Ne moraju biti mladi, ali moraju imati određenu dozu energije i energičnosti. Ona je potrebna

zbog lakšeg svladavanja svakodnevnih izazova u poslovanju.

9. Koje poduzetničke vještine ( gore navedene) smatrate najvažnijim, a koje

najmanje važnim?

Vještine prema važnosti:

1. Ambicija

2. Prihvaćanje rizika/izazova

3. Potreba za uspjehom

4. Vodstvo

5. Orijentiranost na kupce/klijente

6. Poslovno planiranje

7. Oralna komunikacija

8. Timski rad

9. Upravljanje financijskim kapitalom

10. Kreativnost

11. Pismena komunikacija

12. Računalne vještine

10. Koje poduzetničke vještine Vi posjedujete i koje Vam je sam inkubator pomogao

da razvijete?

Oralna i pismena komunikacija, računalne vještine, prihvaćanje rizika/izazova, poslovno

planiranje, orijentiranost na kupce/klijente.

Inkubator mi nije pomogao da razvijenim niti jednu vještinu, na žalost. Što se tiče inkubatora

mislim da oni počivaju na zastarjelim principima i pristupima poslovanju. Meni se osobno

više sviđa filozofija co-workinga koja objedinjuje izgradnju zajedničke infrastrukture –

fizičke, u kontekstu prostora za rad te društvene, u kontekstu formiranja zajednice. Ovdje se

radi o umrežavanju, zajedničkom življenju (co-living and co-working) – stilu života.

68

11. Smatrate da li je važno da poduzetnik ima osobnost vođe?

Da, ali ne presudno.

12. Smatrate li da je važniji timski rad ili samouvjerenost u vlastite sposobnosti?

Teško mi je reći… Ne bih mogla reći što je važnije..

13. Koje komunikacijske vještine su najvažnije za ostvarivanje uspjeha? (oralne,

pismene, računalne?)

Oralne

14. Koliko Vam je inkubator pomogao u ostvarivanje Vašeg poduzetničkog

potencijala i na koji način?

Pomogao mi je u financijskom smislu zbog subvencioniranog korištenja prostora te

smanjivanja troškova poslovanja u prvim godinama kada je i najteže.

15. Zašto se odabrali baš inkubator kao mjesto započinjanja svog projekta?

Upravo zbog toga što mi je to smanjilo troškove poslovanja. Iskreno, da nisam dobila prostor

ne znam bih li se odlučila na pokretanje tvrtke. Fiksni troškovi poslovanja su visoki, na

samom početku nisam znala koji su mi klijenti, kako plaćaju i sl. Zato je veoma važan

moment bio svesti fiksne troškove na minimum i posvetiti se razvoju poslovanja.

16. Koje su negativne strane inkubatora? Što bi promijenili u poslovanju

inkubatora?

Pogledaj odgovor na pitanje 10. Nema povezanosti među „stanarima“ inkubatora, neke

nisam nikada niti vidjela, nema međusobnog druženja, razgovora o mogućnostima

poslovnog povezivanja, nema baš niti nekih programa treninga namijenjenih samo nama

stanarima i našim potrebama i sl.

17. Po Vašem mišljenju razlikuju li se generičke poduzetničke vještine između

muškaraca i žena?

69

Ne

18. Postoji li razlika u motivaciji za pokretanje poduzetničke aktivnosti kod

muškaraca i žena?

Ne

Prilog 4.: Generičke poduzetničke vještine – Katja Pucic Bozir


timski rad, oralna komunikacija, pismena komunikacija, računalne vještine, prihvaćanje



1. Ime, prezime, naziv i područje djelovanja projekta koji ste započeli u inkubatoru?

Katja Pucic Bozir, Atelier Fil Rouge, Rovinj.


Nakon 3 godine rada kao modna kreatorica za modnu tvrtku, odlučila sam samostalno otvoriti

svoju radnju jer nisam vise htjela radit za sefa, nego za sebe, no potrebno mi je bilo iskustvo

prije nego sta sam odlučila pokrenuti samostalno poslovanje.

Ideja je došla nakon sto sam analizirala zrelost vlastitih vještina i svoje ekonomske

mogućnosti. Kada sam shvatila da se osjećam spremna za napraviti taj korak na bolje, e tada

se ideja pretvorila u konkretnu realnost.

3. Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili financijski motivirani

ili ste željeli otvoriti nešto svoje?

Motivirala me zelja da osobno iskažem svoje vještine, preuzimajući sve rizike i radosti posla.

4. Koja je Vaša edukacija? Ako ste fakultetski obrazovani, da li je Vaš fakultet poticao


70

Fakultetski sam obrazovana u inozemstvu. Kolegiji koje sam slušala poticali su poduzetničke

vještine u teoriji (marketing, mikroekonomija...) Te obveznom praksom od mjesec dana u

modnoj kuci gdje sam bila u kontaktu sa svim fazama industrijskog ciklusa, od crteža do

krojenja, te smišljanja marketinških brošura i izloga proizvoda na prodajnom mjestu.

5. Mislite da li da Republika Hrvatska i njeno društvo općenito potiču poduzetništvo?

Prekratko poslujem u Hrvatskoj da bi se mogla objektivno izraziti, ali dosadašnji dojam da se

poduzetništvo apsolutno ne potiče, ili svakako ne efikasno.



Upućena sam, no nisam se prijavila za niti jedan projekt, aktualno nije mi potreban.


Mislim da se poduzetnička želja stječe iskustvom, barem je u mom slučaju tako. To sto je

urođeno, jest inteligencija, i na nama je kako ćemo tu inteligenciju iskoristiti i u našem

životu/poslu.


Ne moraju biti isključivo mladi, ali svakako moraju biti energični, fleksibilni, obrazovani i

trebaju točno znati koje ciljeve žele postići. Koliko truda, rada i energije uložimo tolika je i

uspješnost poslovanja i povrata uloga.

9. Koje poduzetničke vještine ( gore navedene) smatrate najvažnijim, a koje najmanje

važnim?

Sve gore navedene vještine su vrlo bitne, ne smatram ih manje ili vise važnih od ostalih.

10. Koje poduzetničke vještine Vi posjedujete i koje Vam je sam inkubator pomogao da

razvijete?

71

POSJEDUJEM: ambiciju, oralnu komunikaciju, pismenu komunikaciju, , prihvaćanje rizika/

izazova, orijentiranost na kupce/klijente, poslovno planiranje, upravljanje financijskim

kapitalom, kreativnost .

Sa vodstvom i timskim radom ne susrećem se, iz razloga što radim sama sam kao dizajnerica i

voditeljica obrta, te trenutno nemam potrebu za dodatnim kadrovima.


Da, apsolutno. Bez dobrog i kvalitetnog vodstva, timski rad ( odnosim se na djelatnike tvrtke)

ne može biti potpuno učinkovit.


Ovisno o prirodi posla.



Sve.

14. Koliko Vam je inkubator pomogao u ostvarivanje Vašeg poduzetničkog potencijala i

na koji način?

Inkubator mi je omogućio manje troškove, budući da sam prema ugovoru, u prvoj godini

poslovanja, bila oslobođena troškova najma poslovnog prostora.


Vidi odgovor na prethodno pitanje.

16. Koje su negativne strane inkubatora? Što bi promijenili u poslovanju inkubatora?

U mom slučaju, za moje poslovanje, negativna strana je bila lokacija objekta, koja nije bila

centralna. Iz tog razloga sam napustila inkubator i preselila poslovanje u prometniju ulicu

grada.

72


muškaraca i žena?

Ne bi to postavila na taj način. Za mene generičke poduzetničke vještine razlikuju se samo u

dobrog, iskusnog, pametnog i , s druge strane lošeg, naivnog ili bahatog poduzetnika.

18. Postoji li razlika u motivaciji za pokretanje poduzetničke aktivnosti kod muškaraca i

žena?

Ne volim seksistička pitanja. Postoje odlični motivatori muškog, kao i ženskog spola, i

obratno.

Prilog 5.: Generičke poduzetničke vještine- Krunoslav Vukelić






inkubatoru?

Krunoslav Vukelić, Audeo je agencija za istraživanje tršišta i ispitivanje javnog

mnijenja osnovana 2005. god. u Osijeku. Širok spektar istraživanja vezanih uz tu

djelatnost provodimo u skladu sa znanstvenom procedurom koja ima obilježje

sustavnosti, valjanosti i objektivnosti.

2. Kako ste došli do ideje za svoj poduzetnički pothavat?

Imali smo potrebna znanja i vještina za takav posao, a činilo se da tržište još nije zasićeneo i

da se razvija.

3. Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili finacijski


Oboje.

73



Fakultetski sam obrazovan, a fakultet koji sam završio (FF) nije imao tu komponentu.


poduzetništvo?

Vjerojatno da, kroz različite financijske poticaje. No dijelom vlada antipoduzetnička klima

koja je rezultat da se u poduzetništvu u prošlosti vrlo često zarađivao na nezakonite načine jer

je sustav to dopuštao (neplaćanje, posebno neplaćanje poreza i doprinosa).



Djelomično, nismo se prijavljivali.,


I jedno i drugo. Potrebno je imati sklonost (umjerenom) riziku i želju da se radi i uči.


Ne nužno, iako je u posao potrebno uložiti mnogo energije.


najmanje važnim?

Vjerojatnije je najvažnije razumjeti tržište i vidjeti prilike koje se ukazuju. Dakle,

orijentiranost na kupce/klijente.


da razvijete?

Vjerojatno gore navedeno. Inkubator je mnogo pomogao prilikom umrežavanja i upoznavanja

novih ljudi.

74


Ne mislim da je to ključno.


Važno je i jedno i drugo, jedno ne isključuje drugo.



Važno je imati društvene vještine, odnosno sklonost upoznavanju drugih ljudi.



15. Pomogao nam je najviše umrežavanjem te subvencioniranim najmom prostora.


Zbog subvencioniranog najma.


inkubatora?

Ne vidim negativne strane.


muškaraca i žena?

Muškarci su nešto skloniji riziku. Zbog manje obiteljskih obveza mogu se više posvetiti

poslu.


muškaraca i žena?

75

Kod žena je ona vjerojatno češće rezultat nužde ili želje da se dopuni kućni budžet.

Prilog 6.: Generičke poduzetničke vještine-Josip Bolković






inkubatoru?

Josip Bolković, SportTourism – Turizam, sport, aktivni odmor. (SportTourism je

razvijen od strane Dalibora Franjkovića i mene, te ostatka tima i suradnika. Uglavnom,

2 su osnivača od ideje do proizvoda).


Iz potrebe da sami kreiramo aktivnosti koje su primjenjive na području cijelog Jadrana

ili Hrvatske. Da kasnije taj oblik aktivnog turizma, pustolovine ponudimo budućim

klijentima. Pri završetku Kineziološkog fakulteta razvila se želja za poduzetničkim

pothvatom (2008. godina).

3. Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili finacijski


U načelu smo htjeli imati svoj poduzetnički put iz razloga što nam nije bilo dovoljno

raditi za nekoga, raditi u sustavu koji djeluje ograničavajuće. Bilo je tu i financijske

motivacije i svjesnosti da imamo znanja i umijeća da se istaknemo na tržištu. Dobrim

dijelom utjecala je činjenica da smo za vrijeme studiranja radili kao učitelji skijanja i

76

skiperi gdje su mjesečne plaće bile daleko iznad hrvatskog prosjeka.



''Profesor Fizičke kulture'', službeno; (nikada nisam tražio promjenu titule po novoj

klasifikaciji u: ''Kineziolog''). Utjecaj fakulteta na spomenute vještine je najočitiji u

tome što je Kineziološki fakultet zaista mjesto otvorene komunikacije. Kao student

npr. 2. godine već poznajete gotovo svakog studenta bez obzira na kojoj godini

studira. Svi su otvoreni za komunikaciju, asistiranje kod polaganja ili uvježbavanja

pojedinih kolegija i to razvija vještine timskog rada, neverbalnu i verbalnu

komunikaciju, pa čak i spomenute poduzetničke vještine. Npr. prepustite nekome

asistenciju dok izvodite salto unatrag, slično je kao i prepustiti se riziku na tržištu.

Naučite upuštati se u rizik i davati ljudima povjerenje. Zatim planiranje i

programiranje periodike treninga, školskog kurikuluma za pojedinu godinu slično je

planiranju i programiranju poslovnog plana. Radi se o etapama, kratkoročnim i

dugoročnim ciljevima, koje ili postignete ili mijenjate plan i program iznova.


poduzetništvo?

Ne. A imamo odlične preduvjete (ne i administraciju) i pojedince koji su sposobni.

Upravo zato jer su to pojedinci i manjina, zato se društvo u cjelini ne može

okarakterizirati kao poticajno za poduzetništvo.



Donekle jesmo. Pratimo natječaje. Prijavili smo se na prvi Poduzetnički impuls, nismo

dobili sredstva. Trenutno ne planiramo prijave na te natječaje. Imamo više uspjeha sa

vlastitim projektima.


Odgoj igra ključni faktor.

77


Ne. Sve ovisi o tome što si spreman uložiti. Uzmimo na primjer 35 godišnju osobu

koja nije fokusirana na podizanje vlastite obitelji, može dati više energije od 18-

godišnjaka u naponu snage. Plus 35-godišnjak ima puno više iskustva. Ipak,mladi su ti

kojima je možda lakše, odnosno više ih je jer oni nemaju uvjetno rečeno što izgubiti.


najmanje važnim?

Timski rad, orijentacija na kupce/klijente, poslovno planiranje i upravljanje

financijskim kapitalom po mojem mišljenju su najvažnije. Ostale su važne, ali ne i

presudne. Ipak z anijednu ne mogu reći da nije važna ili najmanje važna. Jedna može

biti od presudne važnosti na jednom projektu a jako malo važna na drugom.


da razvijete?

Najjači smo u orijentaciji na kupce/klijente. Npr. nedavno jedni naši klijenti nisu

mogli iskoristiti plaćeni vaučer. Ne samo da smo im vratili uplaćeni iznos, već i

pokrili puni trošak taxi prijevoza do aktivnosti i natrag.

Inkubator nam je pomogao da shvatimo važnost timskog rada, podignemo razinu i

čistoću nastupa pred auditorijem dakle oralna komunikacija, ali i pomogao što se tiče

kreativnosti.


Je. Tamo gdje ima previše mišljenja vođa mora odlučiti kojim putem krenuti. Vođa na

kraju preuzima rizik, isplatio se on ili ne.


Timski rad je važniji. Tko uspije posložiti efikasan tim, umnogostručuje vlastite

sposobnosti. Sun Tzu-ova filozofija vrijedi i u poduzetništvu 2.500 godina nakon

njegova vremena.

78



Sprega svih navedenih. Danas bez računalne nema rezultata. Ono što se želi postići,

upotpunjeno metrikom ovisi o računalnom znanju. Da bi se to moglo, pismena

komunikacija mora biti sa što manje šumova, kao i oralna. Ipak oralna u sebi nosi i

emocionalnu težinu, pa je ona često u ključnom trenutku najučinkovitija.



Uglavnom u usmjeravanju i realizaciji vještina navedenih u odgovoru pod pitanjem br.

10. Razvoj timskog rada, korištenje savjeta, mišljenja i mentora u razvijanju

određenog proizvoda, kontakti koje su nam omogućili, ukazali na pravila struke i kako

se što radi u poduzetničkom procesu.


Bilo nam je potrebno nešto što će nas pokrenuti od sporog razvoja projekta u slobodno

vrijeme. Inkubator, uostalom kao i po svojoj definiciji riječi, je nešto što će Vam

pomoći brzi rast ukoliko imate želju za rastom. Ukoliko projekt (tim kao najvažniji dio

projekta) nije zdrav, u inkubatoru ćete na brz način shvatiti da nema izgleda za

preživljavanje.


inkubatora?

Kao jedinu negativnost koju bih naveo je veliki broj mogućnosti 'pitchanja' pri čemu

se često dogodi da se troši energija na 'pitcheve' na kojima je velika vjerojatnost da

neće donijeti rezultata. To je sad vječna dilema, svaki 'pitch' je dobar jer utvrđuje gdje

se može poboljšati nastup. Na svakom 'pitchu' se može naći potencijalni investitor

ponekad i na onima za koje mislite da su besmisleni, ali moj zaključak je da dan uvijek

ima 24 sata i jako puno vremena se utroši neefikasno.


muškaraca i žena?

79

Jasno. Npr. žene sa jakim sposobnostima analitičkog zaključivanja, bez prejako

izraženog egoizma mogu biti višestruko efikasnije od muškarca sa istim

kvalifikacijama u CV-u. Logičko zaključivanje je također često različito kod

muškaraca i žena. To je samo jedan primjer. S druge strane imamo različite urođene

vrijednosti muškaraca i žena koje će utjecati da se žene ponašaju drukčije od

muškaraca u danoj situaciji. Obično su muškarci ofenzivni (lovac), a žene defanzivne

(majke). Stoga žena koja je samouvjerena, a zaključuje analitički može biti itekako

efikasnija od muškarca s prevelikim apetitima. Iako još uvijek prevladava osjećaj da

su muškarci zastupljeniji i uspješniji u StartUpima.


muškaraca i žena?

Kao jedan od razloga koji mi sada pada napamet mogao bih navesti to da je ženama

potrebno puno više uloženog truda za postizanje istog statusa. Dakle, nadovezujemo se

i na odgovor iz prošlog pitanja.

Ovo pitanje ulazi i u domenu emancipacije. Sigurno postoji razlika, ovisno o tome

čime je osoba motivirana. Danas nema klasične podjele muško ženskih poslova, netko

se odluči za karijeru, netko za obitelj, a netko za oboje. Svatko bira svoj put.

Prilog 7.: Generičke poduzetničke vještine-Tin Petrović


timski rad,oralna kuminikacija, pismena komunkacija, računalne vješ tine, prihvaćanje

rizika/izazova,orijentiranost na kupce/klijente, poslovno planiranje, upravljanje

financijskim kapitalom,

kreativnost

1. Ime, prezime, naziv i područje djelovanja projekta koji ste započeli u inkubatoru?

2. Kako ste došli do ideje za svoj poduzetnički pothavat?

Pokušavajući zadovoljiti potrebe tržišta kroz osobna iskustva.

3. Što je Vas motiviralo za postajanje poduzetnikom? Jeste li bili finacijski motivirani ili

ste željeli otvoriti nešto svoje?

80

Nemogućnosti pronalaska zaposlenja u bilo kojem obliku. Kombinacija.

4. Koja je Vaša edukacija? Ako ste fakultetski obrazovani, da li je Vaš fakultet poticao


Diplomirani inženjer računarstva. FER je poticao poduzetništvo kroz obavezne i izborne

predmete,

te preveliki broj izbornih seminara i predvanja.

5. Mislite da li da Republika Hrvatska i njeno društvo općenito potiču poduzetništvo?

Mislim da potiču, ali postoje politički i organizacijski problem da bi sustav bio efikasniji.


poticanje

poduzetništva i jeste li se prijavili za koji?

Jesam. Nismo se prijavljivali.


Nijedno.


Ne.

9. Koje poduzetničke vještine ( gore navedene) smatrate najvažnijim, a koje najmanje

važnim?

Osobno, upornost smatram bitnom.

10. Koje poduzetničke vještine Vi posjedujete i koje Vam je sam inkubator pomogao da

81

razvijete?

Drugi bi rekli: Sposobnost razgovaranja sa bilo kima, upornost i spremnost riskirati. Inkubator

nije pomogao u tom segmentu.


Ne nužno, bitni je je da može dobro funkcionirati sa drugima.


Oboje.


pismene,

računalne?)

Ovisi o tipu posla i tipu interakcije. Teško je reći koji je najvažniji.

14. Koliko Vam je inkubator pomogao u ostvarivanje Vašeg poduzetničkog potencijala i

na koji način?

Povećao je moje znanje o poduzetništvu i omogućio mi da upoznam ljudi iz različitih

područja sa

kojima inače ne bi imao kontakt.


Nismo, radilo smo na projektu prije ulaska u inkubator.

16. Koje su negativne strane inkubatora? Što bi promijenili u poslovanju inkubatora?

Ništa posebno.

82


muškaraca i

žena?

Ne. Iskustvo kaže da nema velikih razlika ako se pogleda dovoljno veliki broj ljudi, makar

motivacije između poduzetnika su često različite.¸

83

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/1003.B.pdf · Izviđajno, tj. eksploratorno istraživanje tržišta Izviđajna istraživanja upotrebljavaju