SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Tibor Dokmanović

INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić Student: Tibor Dokmanović

Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081094613

Rijeka, srpanj, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 2

2. KONCEPT I KONTEKST PROJEKTNOG MENADŽMENTA ....................................... 4

2.1. Pojam i definiranje projekta ........................................................................................ 4

2.2. Projektni menadžment ................................................................................................. 5

2.2.1. Proces projektnog menadžmenta .......................................................................... 7

2.2.2. Prednosti i nedostaci projektnog menadžmenta ................................................... 8

2.3. Uloge i funkcije projektnog menadžmenta .............................................................. 9

2.3.1. Uloga i odgovornost projektnog menadžera ...................................................... 11

2.3.2. Ostali sudionici projektne realizacije ................................................................. 12

3. INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“ .................................................... 15

3.1. Potencijal proizvodnje bioplina ................................................................................. 15

3.1.1. Sirovinska osnova .............................................................................................. 16

3.1.2. Proizvodnja i korištenje energije ........................................................................ 18

3.2. Utjecaj na okoliš ........................................................................................................ 19

3.2.1. Okolišne karakteristike područja zahvata .......................................................... 19

3.2.2. Utjecaj na komponente okoliša .......................................................................... 20

3.3. Zakonske i pravne obaveze ........................................................................................ 22

3.3.1. Prostorno planiranje, gradnja i korištenje .......................................................... 23

3.3.2. Energetski propisi i administrativni postupak .................................................... 26

4. OPRAVDANOST REALIZACIJE PROJEKTA .............................................................. 32

4.1. Financijska analiza .................................................................................................... 32

4.1.1. Ulaganja i izvori financiranja ............................................................................. 32

4.1.2. Procjena novčanih primitaka i izdataka ............................................................. 35

4.1.3. Statična i dinamična ocjena projekta .................................................................. 40

4.1.4. Analiza osjetljivosti ............................................................................................ 44

4.2. Strukturna raščlamba poslova i aktivnosti projektne realizacije ............................... 46

4.3. Analiza rizika ............................................................................................................. 49

4.3.1. Rizik sirovinske osnove i tehnologije ................................................................ 49

4.3.2. Ugovorni i tržišni rizik ....................................................................................... 50

5. BUDUĆNOST BIOPLINSKIH POSTROJENJA U HRVATSKOJ ................................ 53

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 55

LITERATURA ......................................................................................................................... 57

ILUSTRACIJE ......................................................................................................................... 59

1

1. UVOD

Menadžment upravlja poslovanjem poduzeća koristeći se raznim spoznajama, metodama i

tehnikama do kojih su došle teorija i praksa. Na taj način osigurava uravnoteženo ostvarivanje

sustava ciljeva i kontinuirano zadovoljavanje interesa zainteresiranih strana. U suvremenim

okolnostima sve češćih kriza (energetske, demografske, krize u vezi s očuvanjem okoliša i

druge) projektni menadžment postaje upravljačka tehnologija općeg menadžmenta na razini

poduzeća. Razvojem projektnog sustava, sačinjenog od interesno – utjecajnih sudionika

projekta, sukladno s njegovom realizacijom raste stupanj kvalitete razvojne infrastrukture

samog poduzeća i sposobnost učinkovitog upravljanja projektima. Time se omogućava

neprekidno izvođenje inovativnih projekata kako s izravnim tako i s neizravnim ekonomskim

učincima čime poduzeće jača svoje snage i eliminira slabosti te razvija adaptilnost i

fleksibilnost koje su temelj za uspješno poslovanje suvremenog poduzeća. Samo tako je

moguće opstati i razvijati se, a sukladno tome zadovoljavati i nadilaziti očekivanja, želje i

potrebe sve zahtjevnijeg tržišta.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja jest kako teorijske postavke koncepta projektnog menadžmenta

primijeniti u praktičnom poslovanju bioplinskog postrojenja. Teorijski, bioplinska postrojenja

jesu projektno usmjereni sustavi s multiprojektnim poslovanjem, međutim uvođenje

metodologije projektnog menadžmenta prije svega zahtijeva uspostavljanje adekvatne

organizacijske strukture, angažiranje stručnjaka s projektnim znanjem i vještinama i uvođenje

niza drugih organizacijskih promjena kao i novih instrumenata upravljanja procesom gradnje

bioplinskog postrojenja kao projektom.

Predmet istraživanja je upravljanje projektom izgradnje bioplinskog postrojenja i njegovo

poslovanje te kako primjena koncepta projektnog menadžmenta i metodologije projektnog

upravljanja može poboljšati realizaciju gradnje, odnosno unaprijediti cjelokupno poslovanje

bioplinskog postrojenja.

Iz problema i predmeta istraživanja izvodi se objekt istraživanja odnosno upravljanje

projektom izgradnje bioplinskog postrojenja kao projektno usmjerenog sustava te tehnike i

instrumenata projektnog menadžmenta odnosno njihova aplikacija u praksi.

2

1.2. Radna hipoteza

Na temelju navedenog može se izvesti temeljna hipoteza: bioplinsko postrojenje je projektno

usmjereni sustav s multiprojektnim poslovanjem i kao takav zahtjeva primjenu koncepta

projektnog menadžmenta kako bi se uspješnom realizacijom osiguralo ostvarenje strateških

ciljeva bioplinskog sustava.

Implementacija projektnog menadžmenta u poslovnu praksu i organizaciju bioplinskih

postrojenja pretpostavka je opstanka suvremenih postrojenja u okolnostima snažne tržišne

dominacije zemalja EU. Naime, adekvatna primjena projektnog upravljanja bioplinskim

postrojenjima omogućuje njihovu realizaciju u ugovorenom roku, s nižim projektnim

troškovima, s naglašenom kvalitetom izvođenja i zadovoljenim zahtjevima kupaca.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja jest ukazati na važnost projektnog menadžmenta kao kvalitetnog i

neizbježnog instrumenta upravljanja projektnom realizacijom u složenim projektno

usmjerenim sustavima.

Cilj diplomskog rada jest dokazati da je moguće primijeniti teorijske postavke projektnog

menadžmenta u izgradnji bioplinskih postrojenja te ponuditi adekvatan prijedlog modela

poslovanja koji će osiguravati uvjete za povećanje stupnja kvalitete i time pridonositi

djelotvornijem upravljanju projektima izgradnje bioplinskih postrojenja te razvoju samog

poduzeća i tržišta.

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i prikazivanju rezultata istraživanja korištene su sljedeće znanstvene metode:

induktivna i deduktivna metoda, povijesna metoda, metoda analize, matematička metoda,

metoda deskripcije, metoda kompilacije, te metoda dokazivanja.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja prikazani su u pet međusobno povezanih cjelina.

3

U prvom, uvodnom dijelu postavljen je predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi

istraživanja te su prikazane znanstvene metode koje su se koristile za potrebe istraživanja i

obrazložena je struktura diplomskog rada.

Naslov drugog dijela je „Koncept i kontekst projektnog menadžmenta“ unutar kojega su

obrađeni osnovni pojmovi projekta i projektnog menadžmenta te obilježja projektno

usmjerenih tvrtki.

Treći dio koji ima naslov „Iniciranje i priprema projekta bioplin“ prikazuje primjenu

projektnog menadžmenta u izgradnji bioplinskog postrojenja kroz njegove osnovne funkcije

planiranja, organiziranja, upravljanja projektnim ljudskim potencijalima i projektne kontrole

koje su aplicirane na upravljanje realizacijom projekta.

Naslov četvrtog dijela je „Opravdanost realizacije projekta“ i u njemu su iznesena predviđanja

o mogućem razvoju projekta kao i potrebna rješenja i mjere koje treba poduzeti kako bi se

projekt uspješno proveo.

U petom i posljednjem dijelu, iznesen je konačan zaključak o problematici rada.

4

2. KONCEPT I KONTEKST PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Projekti su potrebni pri osnivanju poduzeća, razvoju proizvoda i tehnologije, pa i likvidacije.

Cilj svakog projektnog pothvata je premostiti jaz koji se javlja između postojeće situacije i

budućeg željenog stanja te je projektno upravljanje promjenama odgovor na rastuću

kompleksnost okoline.

Kako bi se osiguralo efikasno izvođenje svakog projekta u planiranom vremenu i opsegu,

prema procijenjenim troškovima i riziku te zahtijevanoj kvaliteti uz učinkovitu realizaciju

projektnog objektnog cilja sa svrhom ispunjenja namjenskog cilja projekta, potrebno je

uspostaviti sustav projektnog menadžmenta i potpunu projektnu organiziranost tvrtke.

2.1. Pojam i definiranje projekta

Definicija projekta nije ujednačena i u raznim kontekstima autori iz ovog područja rabe

različite definicije samog pojma. Sam izraz projekt potječe od latinske riječi projectum, koja

je izvedenica izraza projicere sastavljenog od prefiksa pro koji označava nešto što prethodi i

osnovice jacere što znači baciti. Doslovno, izraz projekt mogao bi se prevesti kao prebaciti,

preciznije kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010, p. 8).

Neke definicije projekta :

Projekt je kombinacija ograničenih resursa, udruženih s namjerom kreiranja nečeg novog,

koje će poduzeću omogućiti postavljanje i izvođenje strategije. Svi projekti imaju određeni

životni ciklus i izvode se postupno, po pojedinim fazama (Cleland, 1999, p. 5).

Projekt je jedinstveni vremenski ograničeni rad sa zadacima koji se formiraju za postizanje

specifičnih rezultata i vežu različite resurse (Andersen, et al., 1998, p. 24).

Projekt je jednokratan poslovni proces s jasno postavljenim ciljevima i ograničenim

vremenom, troškovima i kvalitetom. Ostvarenje projektnih ciljeva zahtjeva posebnu projektnu

organizaciju. Ovako definirani projekt je jednokratan, složen, interdisciplinaran i nosi rizike

(Semolič, 1999, p. 5).

Vodeća svjetska organizacija za standardizaciju primjene projektnog menadžmenta, Project

Management Institute, u vodiču za projektni menadžment, PMBOK Guide, definira projekt

kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga. Privremen znači da

5

svaki projekt ima definiran početak i završetak, a jedinstven znači kako je proizvod ili usluga

na neki način različit od ostalih sličnih proizvoda ili usluga (PMI – Project Management

Institute, 2000, p. 4).

Prema Haucu, projekt je konačni proces izvođenja određenih radova – aktivnosti – koje su

međusobno logički povezane za postizanje ciljeva projekta, a daljnjim se povezivanjem

aktivnosti, putem ciljeva, postupno realizira konačni cilj (Hauc, 2007, p. 39).

Opće prihvaćene karakteristike projekta (Omazić; Baljkas, 2005, p. 32):

1. privremeni pothvat koji ima početak i kraj,

2. za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,

3. jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani,

4. usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju,

5. ima vlastiti budžet,

6. sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti,

7. prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera,

8. utemeljuje težište na kvaliteti,

9. ima svoju strukturu,

10. transformira postojeće stanje u buduće, željeno.

Projekti su sastavljeni od procesa. Projektne procese izvode ljudi i općenito spadaju u jednu

od dvije temeljne kategorije (PMI – Project Management Institute, 1996, p. 27):

1. procesi projektnog menadžmenta – podrazumijevaju opisivanje i organiziranje rada na

projektu, i

2. proizvodno orijentirani procesi – podrazumijevaju specificiranje i kreiranje projektnog

proizvoda.

Navedeni procesi su u interakciji te se međusobno preklapaju tijekom trajanja projekta.

2.2. Projektni menadžment

Projekti se kao vremenski ograničeni, jednokratni, ciljno usmjereni procesi izvode u različitim

organizacijama u kojima već djeluje neki menadžment. Upravo zato, u pojmu projektni

menadžment potrebno je razlikovati menadžment koji aktivira projekt i menadžment koji

6

djeluje tijekom trajanja projekta. Prvo spomenuti je zapravo menadžment projekta, jer je

prihvatio odluku da se projekt izvede, a projektni menadžment preuzima vođenje projekta u

širem smislu (Hauc, 2007., p. 176).

Postoje različite definicije projektnog menadžmenta. Naime, on istovremeno predstavlja

znanstvenu disciplinu, sustav, koncepciju vođenja, instrument upravljanja i vođenja, proces,

vještinu.

PMBOK Guide definira projektni menadžment kao primjenu znanja, vještina, alata i tehnika

kako bi projektne aktivnosti ispunile projektne zahtjeve (PMI – Project Management Institute,

2000, p. 6).

Srž projektnog menadžmenta obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih

aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na

siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih zadanih parametara izvedbe.

Uzimajući u obzir karakter projekta, moguće je doći do druge definicije projektnog

menadžmenta: to je menadžment koji se bavi isključivo upravljanjem iznimkama budući da su

sve radnje na projektu iznimke, jer se kao takve nisu nikad prije događale. (Baljkas; Omazić,

2005, p. 43-44).

U tvrtkama koje nisu projektno usmjerene, projektni menadžment je onaj dio općeg

menadžmenta tvrtke koji je zadužen za izvođenje ulazne projektne strategije ili druge

projektne narudžbe, za pripremu pokretanja projekta, vođenje njegova izvođenja, sve do

završetka projekta, a ujedno je zadužen i za postizanje planiranih posrednih, neposrednih ili

drugih ekonomskih učinaka, ovisno o projektu, koje će osiguravati projektni rezultati odnosno

uporaba (Hauc, 2007, p. 180).

Za projektno usmjerene tvrtke pak vrijedi da je projektni menadžment komercijalnih

projekata zadužen za vođenje natječajnog postupka u skladu s narudžbom kupca i namjerom

izvođača – projektno usmjerene tvrtke, za izvedbu projekta i vođenje možebitnih jamstvenih

aktivnosti, za poslovne rezultate sa stajališta prihoda i dobiti te također za takvu izvedbu

projekta koja će pridonijeti podizanju ugleda tvrtke (Hauc, 2007, p. 181).

7

2.2.1. Proces projektnog menadžmenta

Svrha projektnog menadžmenta je predvidjeti što više mogućih opasnosti i problema te

planirati, organizirati i kontrolirati aktivnosti na način da je projekt uspješno kompletiran

unatoč svim rizicima. Proces projektnog menadžmenta bi trebao početi i prije nego je bilo

koji resurs predan projektu i treba se nastaviti sve dok nije sav potreban posao izvršen (Lock,

2007, p.1).

Projektni menadžment je u funkcionalnom smislu proces projektno orijentirane tvrtke koji se

sastoji od slijedećih pod – procesa: početka projekta, kontinuirane projektne koordinacije,

kontrole projekta i zatvaranja projekta. Može također sadržavati rješavanje projektnog

diskontinuiteta koji se može javiti kao projektna kriza, projektna prilika i strukturno određena

promjena identiteta projekta (Turner, 2007, p. 553).

PMBOK Guide navodi pet grupa procesa (PMI – Project Management Institute, 2000, p.30):

procesi iniciranja, procesi planiranja, procesi izvršavanja, procesi kontrole i procesi

zaključenja projekta.

Sukladno tome, procesi projektnog menadžmenta su (Kerzner, 2009., p. 3):

· iniciranje projekta,

· izbor najboljeg projekta s obzirom na dane ograničene resurse,

· uočavanje projektnih koristi,

· priprema dokumenata, i

· dodjeljivanje uloge projektnog menadžera;

· Planiranje projekta:

· definiranje zahtjeva posla,

· definiranje kvalitete i kvantitete posla,

· definiranje potrebnih resursa,

· vremensko planiranje (određivanje rokova) aktivnosti, i

· procjena različitih rizika;

· izvršenje projekta:

· pregovaranje o članovima projektnog tima,

· usmjeravanje i upravljanje radom,

· rad i suradnja s članovima tima kako bi im se pomoglo u napredovanju;

8

· projektni monitoring i kontrola:

· praćenje napretka,

· usporedba aktualnog rezultata ili ishoda sa predviđenim,

· analiza odstupanja i njihovih posljedica,

· prilagođavanje – korekcija i usklađivanje;

· zaključenje projekta:

· verifikacija da je sav posao izvršen,

· zaključenje ugovora,

· zaključenje financija, i

· administrativno završavanje papirologije.

2.2.2. Prednosti i nedostaci projektnog menadžmenta

Adekvatna primjena procesa projektnog menadžmenta, odnosno pravilno planiranje, izvršenje

i kontrola projekta omogućuje znatnu uštedu vremena. Osim toga, tijekom trajanja projekta,

na raspolaganju su alati za mjerenje uspješnosti realizacije projekta što omogućuje

pravovremeno rješavanje neplaniranih problema. Pravilno planiranje i praćenje preventivno

uklanja moguće pogreške i neočekivane događaje koji se mogu iznenada pojaviti, a u slučaju

da su ti događaji neizbježni, omogućuje znatno smanjenje njihovog negativnog utjecaja.

Dakle, umjesto vođenja projekta bez ikakve kontrole i nailaženja na svaku moguću prepreku,

alati i tehnike procesa projektnog menadžmenta omogućuju projektnom menadžeru i

projektnom timu djelovanje u pravom smjeru i uspješno kompletiranje projekta.

Neke od potencijalnih prednosti procesa projektnog menadžmenta (Kerzner, 2009, p. 3):

· identifikacija funkcionalnih odgovornosti kako bi se osiguralo da su sve aktivnosti

· obuhvaćene,

· minimiziranje potrebe za kontinuiranim izvještavanjem,

· identifikacija vremenskih ograničenja za potrebe vremenskog planiranja,

· identifikacija metodologije za trade – off analizu,

· mjerenje napretka u odnosu na plan,

· rana identifikacija problema tako da se korekturne aktivnosti mogu provesti,

· usavršena procjena sposobnosti za buduće planiranje,

9

· prepoznavanje kada planirani ciljevi nisu ostvareni ili kada su premašeni.

Uz navedeno, svakako treba još dodati slijedeće koristi: smanjenje vremena potrebnog za

kompletiranje projekta, smanjenje projektnog rizika, povećanje kvalitete projekta, poboljšanje

komunikacije i stvaranje okruženja otvorenog za komuniciranje, povećanje točnosti

projektnih izvještaja itd.

Naravno, projektne prednosti ne mogu biti ostvarene bez suočavanja s određenim problemima

koji nastaju tijekom trajanja projekta. Mogući nedostaci su (Kerzner, 2009, p.4):

· projektna kompleksnost,

· posebni zahtjevi klijenta i mijenjanje projektnog obuhvata,

· organizacijsko restrukturiranje,

· projektni rizici,

· promjene u tehnologiji, i

· planiranje i određivanje cijena unaprijed.

2.3. Uloge i funkcije projektnog menadžmenta

Utjecaj projektnog menadžmenta na međuljudske odnose znatno je veći od utjecaja bilo koje

druge poslovne aktivnosti posebno ako prema svim sudionicima rada na projektu pristupa kao

prema ključnom potencijalu za uspjeh realizacije projekta.

Razvijeni projektni menadžment u suvremenom okruženju u potpunosti obavlja uloge kojima

se po Mintzbergu definira koncept općeg poduzetničkog menadžmenta (Zekić, 2010, p. 38).

Projektni menadžment doživljava se kao proces, a aktivnosti koje se izvršavaju unutar njega i

vode do ispunjenja ciljeva projekta mogu se smatrati funkcijama. Projektni menadžment kao

sustavan proces planiranja projektnih ciljeva, organiziranja projektnih resursa i aktivnosti te

upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja kojim se postižu efikasne kombinacije

ograničenih resursa i ljudskih potencijala za efektivno postizanje objektnih ciljeva projektne

realizacije, kao pretpostavke ostvarivanja konačnog namjenskog cilja realizacije projekta,

obavlja identične funkcije kao i opći menadžment poduzeća (Zekić, 2010, p. 35).

10

Uz četiri glavne funkcije koje projektni menadžment obavlja kao i opći menadžment, on

obavlja i funkciju integracije projekta s okruženjem. Funkcije projektnog menadžmenta su:

1) Funkcija planiranja koja podrazumijeva definiranje misije i ciljeva projekta koji se žele

postići realizacijom i implementacijom projekta. Ona odgovara na pitanja što se na projektu

mora učiniti, kako se treba uraditi, tko to treba izvršiti, u kojem roku i za koju cijenu. Time se

specificiraju i kvantificiraju akcije koje je potrebno poduzeti i rezultati koje treba ostvariti.

Velika povezanost projekta s funkcijom planiranja ogleda se u njihovom zajedničkom cilju da

se od trenutačnog stanja dostigne željeno stanje u organizaciji. Planiranje projektnog

menadžmenta uključuje raspored, timsku kompoziciju, projektne posebnosti i budžet

(Omazić; Baljkas, 2005, p. 110).

2) Nakon planiranja slijedi funkcija organiziranje. Organiziranjem se određuju uloge, ovlasti i

odgovornosti svih sudionika realizacije projekta. Projektni menadžer ima zadaću izabrati

odgovarajuću projektnu strukturu iako se ona najčešće mora prilagoditi već postojećoj unutar

koje se projekt realizira.

3) Upravljanje ljudskim potencijalima podrazumijeva dodjeljivanje prethodno definiranih

uloga, odgovornosti i ovlasti konkretnim ljudima koji će projektne zadatke izvesti na najbolji

način. Neadekvatni ljudi na određenim radnim mjestima i nedostatak kontinuiranog

unapređenja znanja najčešći su razlog za projektni neuspjeh. Projektni menadžment treba

koordinirati i motivirati sudionike projektne realizacije prema ispunjenju ciljeva projekta na

efikasan i efektivan način. U posljednje vrijeme sve se više uviđa značaj ljudskog faktora te se

funkciji upravljanja ljudskim potencijalima poklanja sve više pažnje.

4) Funkcija kontrole koja integrira sve ostale funkcije. Ona se odnosi na mjerenje, ocjene i

korekcije poduzetih radnji. Svrha joj je pružiti informacije o realizaciji projektnih procesa u

svim fazama životnog ciklusa. Kontrola pruža pravovremene informacije te pomaže

menadžmentu utjecati na ponašanje sudionika koje utječe na plansko ostvarivanje ciljeva.

5) Funkcija integracije projekta s okruženjem koja je karakteristična za projektni

menadžment. Dinamičnost promjena i sve složenija okolina zahtijevaju razvoj metodologije

projektnog upravljanja razvojnim promjenama. Projektni menadžment treba razumjeti

djelovanje organizacijskih i izvan organizacijskih faktora kao i funkcioniranje cjelokupne

11

organizacije. U usporedbi s njim funkcijski menadžment mora poznavati funkcijsko područje

u kojem djeluje. Sposobnost zapažanja promjena koje se događaju unutar i izvan organizacije

pomaže mu razlučiti koje su informacije točne i relevantne, a koje ne. Razumijevanje

konteksta projektne realizacije omogućava mu da koristi prilike i eliminira prijetnje iz

projektnog okruženja te postigne uspješnu realizaciju projektnih ciljeva.

2.3.1. Uloga i odgovornost projektnog menadžera

Projektni menadžer je sudionik projektnog sustava i podrazumijeva pojedinca koji je zadužen

za upravljanje projektom. Projektni menadžment odnosi se na specifične ciljeve, jednokratne

situacije, vremenski ograničene procese, projektnu organizaciju, privremene

multidisciplinarne timove (…) pa stoga projektni menadžer ima odgovornost integracije ljudi

s različitim znanjima i vještinama kako bi se postigli specifični dugoročni organizacijski

ciljevi. Također, odgovoran je za ostvarenje ciljeva projekta koji imaju direktan utjecaj na

ciljeve organizacije; odgovoran je i za planiranje i organiziranje posla na projektu,

komunikaciju s višim menadžmentom i ostalim projektnim sudionicima, upravljanje

aktivnostima te isporučivanje projektnog proizvoda naručitelju u okvirima zacrtane kvalitete,

budžeta i vremenskih okvira (Omazić; Baljkas, 2005, p. 107).

Osim integracije ljudi angažiranih na projektu, integrativna uloga projektnog menadžmenta

ogleda se i u slijedećim aktivnostima integracije (Kerzner, 2009, p. 7):

· integriranje aktivnosti potrebnih za razvoj projektnog plana,

· integriranje aktivnosti potrebnih za izvršenje plana,

· integriranje aktivnosti potrebnih za izvršenje promjena u planu.

Odgovornosti projektnih menadžera mogu se općenito svrstati u tri odnosa: odgovornost

prema organizaciji u kojoj djeluje, odgovornost prema projektu, odnosno klijentu i

odgovornost prema članovima projektnog tima (Meredith; Mantel, 2000, p. 90).

S obzirom na široko područje odgovornosti projektnog menadžera, može se zaključiti da on

mora posjedovati snažne komunikacijske i interpersonalne vještine, mora biti dobro upoznat

sa operativnim aktivnostima linijske organizacije te posjedovati znanje o korištenoj

tehnologiji.

12

Udruživanje projektnih menadžera u središnju organizaciju projektnog menadžmenta s

uključenom projektnom potporom predstavlja veliki organizacijski pomak koji bi mogao

predstavljati osnovu za svladavanje proizvodnje projekata u projektno usmjerenim tvrtkama.

2.3.2. Ostali sudionici projektne realizacije

U realizaciji svakog projekta prepoznavanje sudionika projektne realizacije traje od početka

ideja pa sve do završetka njegovog životnog vijeka, a identifikacija zainteresiranih strana

nužna je za uspjeh projekta. Kako bi što bolje balansirao različite zahtjeve moćnih interesno

utjecajnih skupina i pojedinaca, projektni menadžer treba prepoznati pojedine uloge,

ovlaštenja i odgovornosti pojedinih sudionika projekta.

Osim projektnog menadžmenta, ključni sudionici u realizaciji projekta su:

· projektni sponzor,

· projektni izvođač,

· projektni klijenti.

Za ostvarenje projektnih ciljeva uz projektnog menadžera i projektni tim najzaslužniji je

projektni sponzor kojeg možemo poistovjetiti s investitorom ili osobom koja pripada

vrhovnom menadžmentu. Ukoliko se radi o eksternom projektu, projektni sponzor može se

poistovjetiti s investitorom odnosno korisnikom projektnog proizvoda ili usluge. Tada

projektni sponzor nije dio vrhovnog menadžmenta i on izabire menadžment projekta. Kada se

radi o projektu koji se izvodi unutar organizacije onda se projektni sponzor često

poistovjećuje s postojećim menadžmentom projekta. Oni financiraju realizaciju projektnog

proizvoda ili usluge za potrebe treće strane.

Osnovni zadaci koje projektni sponzor obavlja na projektu su (Hauc, 2007, p. 139):

· određuju misiju i viziju projekta zajedno s vrhovnim menadžmentom,

· odobrava sredstva za projekt,

· odlučuje o ključnim akcijama projekta,

13

· rješava egzistencijalne sukobe i probleme na projektu,

· odobrava izbor resursa,

· određuje projektne prioritete,

· utječe i odobrava izbor projektnog menadžera,

· održava redovite sastanke s projektnim menadžerom,

· ima više znanja o projektu nego vrhovni menadžer,

· pomaže projektnom menadžeru u odnosima s vrhovnim menadžerom,

· obavlja revizije projekta

Izbor projektnog sponzora treba biti dobro razmotren jer je on osoba koja svojim

uključivanjem u projekt znatno utječe kako na njegovu realizaciju tako i na ostale

zainteresirane strane. Sponzor pomaže projektnom timu u ostvarivanju cilja, ali on ne rješava

direktno probleme na projektu (Hauc, 2007, p. 141). Zbog toga je važno razumijevanje

sponzora oko ograničenja unutar kojih se izvodi projekt, oko očekivanja od projekta, a

posebno je značajno rano upozorenje u slučaju bilo kakvih promjena organizacijskih ciljeva.

Projektni sponzor odlučuje o osiguravanju uvjeta za izvođenje projekta kao i za pokretanje

komercijalizacije projektnog proizvoda ili usluge nakon njegovog završetka.

Projektni klijenti odnosno kupci kupuju projektnu uslugu ili proizvod koji je stvoren sukladno

njihovim željama i potrebama. Zbog toga je njihovo zadovoljstvo značajna mjera uspješnosti

realizacije projekta.

Izvođači projekta odgovorni su za izvođenje projekta. Projektni menadžment dužan im je dati

radni nalog i cjelovit ili djelomičan pokretački elaborat projekta koji izdaje naručitelj. Isto

tako voditelj projekta obvezan je osigurati sve potrebne informacije za kvalitetno izvršenje

planiranih radnih zadataka. Kada je za izvođenje projekta potreban angažman vanjskih

izvođača provodi se natječajni postupak. Nakon njegovog završetka odabire se najpovoljnija

ponuda i zaključuju ugovori o radu na projektu.

Vanjske izvođače radova investitor u rad na projektu može uključiti na dva načina (Hauc,

2007, p. 37):

· ugovorima koji se zaključuju na samom početku projekta ili kasnije tijekom izvođenja,

14

· pismenim ili usmenim dogovorima o namjeri za buduću suradnju koja će se konkretizirati

ugovorom kad za to budu ispunjeni uvjeti.

Organiziranost i međusobna ovisnost svih sudionika u projektnom sustavu značajna je za

uspješno ostvarenje projektnog rezultata i njegovu predaju u eksploataciju. Izvođenje projekta

projektnom menadžeru olakšava formulacija liste interesno – utjecajnih skupina na projektu

kao i procjena njihovih interesa i motiva djelovanja vezanih za projekt. Formulacija liste

omogućuje mu fokusiranja na najkritičnije grupe i reduciranje osjetljivosti projekta u slučaju

pojave neočekivanih događaja. Za stvaranje liste zainteresiranih strana koriste se

brainstorming, sinektika i druge slične tehnike. Također se često pomažu i tablicama

interesnih skupina ili pojedinaca u kojima se evidentiraju njihovi ciljevi, prethodne reakcije,

očekivanja kao i buduće ideje zainteresiranih strana i pojedinaca.

Interesi pojedinih sudionika projekta, neovisno da li se radi o skupinama ili pojedincima,

često su veoma različiti. Zbog toga je važno da projektni menadžeri na vrijeme prepoznaju

očekivanja zainteresiranih strana i proaktivno djeluju na minimizaciju njihova utjecaja.

Menadžeri koji običavaju reagirati reaktivno često se iznenade neočekivanim zahtjevima

interesno - utjecajnih skupina ili pojedinaca što rezultira povećanim sukobima interesa. Kako

je cijeli životni vijek projekta popraćen suprotnim stajalištima i zahtjevima zainteresiranih

strana, važno je koncetrirati se na krajnji cilj projekta. Stoga se projektni menadžeri

prvenstveno trebaju koncetrirati na izvedbu projekta, a zatim na ravnomjernu maksimizaciju

zadovoljstva svih sudionika projekta.

15

3. INICIRANJE I PRIPREMA PROJEKTA „BIOPLIN“

U izgradnji bioplinskog postrojenja kao projektnog objekta, uspješna realizacija projektnog

objekta predstavlja poduzeću ostvarenje objektnog cilja koji je ujedno pretpostavka ostvarenja

njegovog namjenskog cilja tijekom razdoblja poslovanja. Uspješnom realizacijom internih

razvojnih projekata, operativna razina projektnog menadžmenta ostvaruje zadani objektni cilj

projekta te time stvara podlogu za ostvarenje namjenskih ciljeva projektne realizacije

bioplinskog postrojenja.

Projektni menadžment ima uglavnom isti koncept primjene u razvojnim projektima bilo koje

vrste djelatnosti. Zato će se ovo poglavlje orijentirati na primjenu projektnog menadžmenta u

realizaciji izgradnje i proizvodnje bioplina kao temeljne komponente poslovanja kojom

bioplinska postrojenja ostvaruju prihod i odgovarajući poslovni rezultat.

3.1. Potencijal proizvodnje bioplina

Namjena bioplinskog postrojenja je proizvodnja bioplina, te preko kogeneracije pretvaranje u

električnu i toplinsku energiju. Bioplin nastaje kod organske razgradnje tvari, kao što su npr.

gnojivo, gnoj raslinje, ostaci hrane itd. Bioplin nastaje u fementerima anaerobnom

razgradnjom tj. razgradnjom bez prisutnosti kisika.

Energetska vrijednost 1 m3 bioplina ovisna je o količini /udjelu metana u dobivenom bioplinu

te iznosi oko 5,2 kWh/m3 bioplina. Iz te je količine putem kogeneracije moguće proizvesti do

2,5 kWh struje i do 2,7 kWh topline (ovisno o iskoristivosti kogeneracije).

Na ovom bioplinskom postrojenju glavni supstrat biti će stajski gnoj iz vlastitih farmi

investitora (pileći gnoj = GALA d.o.o. + juneći/svinjski gnoj = STOČARSTVO d.o.o.) i

silirano kukuruzno zrno smješteno u postojećim silosima (VRT d.o.o.).

U pogledu dobave sirovine, pregledom dostupne dokumentacije predviđena je svakodnevna

dobava stajskog gnoja s farme Stočarstva te farme peradi Gala, dok bi se dobava zrna

kukuruza odvijala sezonski odnosno jednom godišnje. U mješaćoj jami predviđeni su

mjerači kojima bi se na svakodnevnoj razini pratila količina dostupne sirovine.

Analiza potencijala proizvodnje bioplina uključuje usporedbu izračuna proizvodnje bioplina

i energije za dva moguća scenarija koji su definirani u tablicama u nastavku koje prikazuju

ulazne podatke o supstratima odnosno o pojedinim ulaznim sirovinama.

16

Tablica 1: Vrsta i količina ulaznih sirovina prema dva scenarija

Scenarij Količina Juneći gnoj Kokošji gnoj Kukuruz UKUPNO

1. t/god 24.000 12.500 2.600 39.100

2. t/god 27.000 12.500 2.600 42.100

Izvor: Izrada autora

Tablica 2: Ulazni parametri za izračun proizvodnje bioplina, metana i energije

Parametar Mjerna jed Juneći gnoj Kokošji gnoj Kukuruz

Suha tvar % svježe tvari 10 25 87

Suha organska tvar % svježe tvari 8,5 23 85,3

Prinos metana m3/t 200 275 330

Udio metana u bioplinu % 55 65 52,8

Izvor: Izrada autora

Scenariji su definirani s obzirom na dostupnu dokumentaciju, a u cilju odražavanja utjecaja

nedosljednosti među pojedinim dokumentima u kontekstu proizvodnje bioplina i energije.

Slijedom navedenog, isti su korišteni u daljnjim izračunima i komparativnoj analizi. Ključno

je za napomenuti da postoji niz različitih izvora podataka/parametara potrebnih za izračun

proizvodnje bioplina i energije (npr. udio suhe tvari u ulaznoj sirovini, udio organske tvari,

prinos bioplina, udio metana itd.). Svaki biološki proces je vrlo osjetljiv pa tako i anaerobna

digestija, posebno u kontekstu ulaznih sirovina. Tek detaljnijim laboratorijskim analizama

može se utvrditi kakvoća supstrata, potencijal proizvodnje bioplina te udio metana, a time

i energije. Stoga rezultate ove analize treba razmatrati kao komparativnu analizu koja

ukazuje na nužnost usklađenosti vrsta i količina ulaznih sirovina te kakav odraz

promjena recepture ima na proizvodnju bioplina i energije.

3.1.1. Sirovinska osnova

U pogledu vrsta i količina supstrata odnosno ulaznih sirovina, različiti izvori/dokumenti

razmatraju i obuhvaćaju podatke koji nisu u potpunosti istovjetni što se određenim dijelom

može pripisati budućim planovima u radu dobavljača sirovine.

17

Kao relevantni izvori podataka smatraju se ugovori između Bioplin d.o.o. i dobavljača

sirovine (Gala d.o.o., Stočarstvo d.o.o., Vrt d.o.o.) te između Bioplin d.o.o. i voditelja

projekta, budući da su istima propisane obveze svih zainteresiranih strana.

Osim vrste i količine sirovine, važna i detaljnija klasifikacija stajskog gnoja (kruti ili tekući

gnoj) s obzirom da navedeno značajno utječe na proizvodnju bioplina. Podaci i kasniji

rezultati temelje se na gnojnici kao supstratu, dakle na tekućem stajskom gnoju kao

ulaznoj sirovini. Ujedno se preporuča koristiti termin gnoj peradi budući također postoje

određene razlike između kokošjeg i pilećeg gnoja u kontekstu proizvodnje bioplina i

energije.

U nastavku je prikazan maksimalni kapacitet koji obuhvaća količine sirovine raspoložive pri

ispunjenju maksimalnih kapaciteta u uzgoju životinja odnosno u proizvodnji zrna kukuruza.

Tablica 3: Maksimalni kapacitet proizvodnje ulaznih sirovina

Dobavljač sirovine Vrsta sirovine Količina/t god

Stočarstvo d.o.o. Gnoj goveda 24.000

Gala d.o.o. Gnoj peradi 12.500

Vrt d.o.o. Zrno kukuruza 2.600

Izvor: Izrada autora

U pogledu dobave sirovine predviđena je svakodnevna dobava stajskog gnoja s farme

Stočarstva d.o.o. te farme peradi Gala d.o.o., dok bi se dobava zrna kukuruza odvijala

sezonski odnosno jednom godišnje.

Stajski gnoj, kokošji izmet, te kukuruz će se miješati u mješaoni, odakle će se prepumpavati u

fermentore. U mješaoni su predviđeni mjerači kojima bi se na svakodnevnoj razini pratila

količina dostupne sirovine. Procesom fermentacije dobiva se kvalitetno gnojivo bihugnoj

(fermentirani supstrat, manje agresivan i štetan za biljke). Bioplin dobiven iz proizvodnje biti

će skladišten u za to odgovarajućem prostoru (plinskom spremištu-plinohranu), a u slijedećem

koraku bit će, preko kogeneracije pretvoren u struju i toplinsku energiju. Dobivena struja se

distribuira u mrežu, a toplinska energija će se jednim dijelom upotrebljavati za sam proces

zagrijavanja substrata.

18

Po usklađivanju relevantne dokumentacije i utvrđivanju potrebnih vrsta, količina i kakvoće

supstrata za nesmetani proces proizvodnje bioplina, ukoliko se pokaže potrebnim, nužno je

prilagoditi i dinamiku isporuke sirovine.

3.1.2. Proizvodnja i korištenje energije

Kogeneracijsko postrojenje podrazumijeva korištenje i električne i toplinske energije, kako bi

se postigao što viši stupanj djelovanja postrojenja u odnosu na energiju primarnog goriva.

Korisna upotreba toplinske energije je i uvjetovana prema stavkama novog Tarifnog sustava

za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Predmetno postrojenje, tj. njegov kogeneracijski dio na bazi plinskog otto motora ima

deklariranu toplinsku snagu od 1012 kWt. Uz promatranih 8.200 sati rada godišnje, iz

postrojenja bi proizašlo oko 8.300.000 kWht raspoložive toplinske energije.

U slučaju maksimalnog korištenja topline za proces proizvodnje bioplina, na raspolaganju bi

ostalo oko 4.700.000 kWht toplinske energije. Ukoliko se potrošnja topline za potrebe

bioplinskog procesa ne uračunava u proizvedenu korisnu toplinu prema tarifnom sustavu,

bilo bi potrebno izvesti korisnu potrošnju barem polovice preostale raspoložive topline, kako

bi se zadovoljili uvjeti za ostvarenje poticanih tarifnih stavki. Ovakva toplina se tipično

može koristiti za industrijske svrhe, za grijanje staklenika, za raznovrsne procese sušenja,

grijanje prostora i drugo. Pogon agregata se pretpostavlja kao kontinuiran, a prema navodima

iz dokumentacije uzima se 8.200 sati godišnje. Broj ostvarenih sati u prvom redu ovisi o

količinama i kvaliteti proizvedenog bioplina. Uz svakodnevni rad fermentora i

postfermentora, uzima se godišnja proizvodnja od 4.141.838 m3 bioplina. U sastavu plina

je velika varijacija sadržaja metana, od 45% do 70%. Kao prosječna vrijednost u analizi je

uzet udio od 55% metana u proizvedenom bioplinu, što omogućuje ogrjevnu vrijednost od

18,7 MJ/m3 odnosno 5,2 kWh/m3 bioplina. To nadalje znači energiju primarnog goriva na

godišnjoj razini od 21.537.560 kWh.

Uz nominalni električni stupanj djelovanja kogeneracijskog agregata sveden na stalne

pogonske uvjete, pretpostavlja se proizvodnja električne energije od 8.191.800 kWh

godišnje. Kako je prethodno navedeno, pritom bi iz postrojenja proizašlo oko 8.300.000

19

kWht raspoložive toplinske energije godišnje. Prema razmatranjima, uz vlastitu potrošnju to

bi ostavilo oko 4.700.000 kWh toplinske energije na raspolaganju za korisnu potrošnju.

3.2. Utjecaj na okoliš

Proizvodnja bioplina anaerobnom digestijom (AD) je efikasan proces za tretiranje širokog

spektra organskih supstrata budući da se time ovi supstrati pretvaraju u korisno gorivo i

ekološki prihvatljivo gnojivo u poljoprivredi. Istovremeno se smanjuje potreba za fosilnim

gorivima proizvodnjom električne i toplinske energije iz bioplina, tj. iz obnovljivih izvora.

Mogući nepovoljni utjecaji na okoliš koje može imati bioplinsko postrojenje najvećim su

dijelom vezani na neposredno područje zahvata i mogu se podijeliti na:

· utjecaje tijekom pripreme i izgradnje bioplinskog postrojenja,

· utjecaje tijekom vremena rada bioplinskog postrojenja,

· utjecaje u slučaju akcidenta (ekološka nesreća),

· utjecaje poslije prestanka rada bioplinskog postrojenja (dekomisija)

3.2.1. Okolišne karakteristike područja zahvata

Geografski gledano općina Rovišće pripada prostoru Panonske i peripanonske

megaregije, makroregije Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor dvije

karakteristične geografske cjeline: grebena i pobrđa Bilogore na sjeveru, te pleistocenskih

ravnjaka i doline Velike, Rijeke, Konjske i Bokane na jugu odnosno jugozapadu.

Reljef šireg regionalnog područja na kojem će se graditi bioplinsko postrojenje uglavnom je

rezultat procesa erozije, odnosno rada vodotoka, koji su u mekanim sedimentima modelirali

doline, a među njima usporedne grebene.

Vodotoci koji se rasprostiru na području Općine Rovišće spadaju u područje slijeva rijeke

Česme i Glogovnice. Veći vodotok na ovom području je Velika Rijeka koja protječe uz

zapadnu granicu Općine, mjestimično ulazeći ili izlazeći s njenog područja (www.opcina-

rovisce.hr).

20

Područje Općine Rovišće ima klimu toplo umjerenog kišnog tipa, bez izrazito sušnog

razdoblja, u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca oko 0°C, a srednja

temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C. Padaline su podjednako raspoređene

tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine. Tijekom

godine su izražena dva maksimuma padalina - rano ljeto i kasna jesen (www.hidro.hr).

Glavno obilježje ovog područja je agrarni krajobraz, oranice i obradive površine, koji se

mjestimično izmjenjuje sa šumskim područjima.

3.2.2. Utjecaj na komponente okoliša

Na području Bjelovarsko bilogorske županije nema sustavnog praćenja stanja okoliša.

Postoje povremena mjerenja, ali ne i sustavno, sveobuhvatno i ciljano praćenje stanja

okoliša za sve sastavnice okoliša.

Prema podacima iz Izvješća o kakvoći zraka na području Republike Hrvatske za 2010.

godinu, koji se odnose Bjelovarsko-bilogorsku županije konstatirano je da se na području

te županije prati kakvoća zraka samo u gradu Bjelovaru te da je prema članku 18. Zakona

o zaštiti zraka, zrak u gradu Bjelovar bio I kategorije s obzirom mjerene parametre SO2,

dim, ukupnu taložnu tvar, te olovo i kadmij u taložnoj tvari (www.mzoip.hr).

Utjecaj na zrak tijekom gradnje postrojenja prvenstveno dolazi od ispušnih plinova radnih

strojeva i teretnih vozila te fugitivne emisije prašine tijekom izvođenja građevinskih radova.

Onečišćenje zraka i stvaranje prašine je uobičajena posljedica građenja, prije svega iskopa,

dovoza i ugradnje građevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne, privremenog

karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izražen samo na samoj lokaciji zahvata i bez

daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.

Tijekom rada bioplinskog postrojenja emisije kogeneracijskog motora (plinskog motora) i

one iz lagune za skladištenje digestata su najveći uzročnik onečišćenja zraka. Veoma

korozivni i otrovni plin sumporovodik (H2S) koji se stvara tijekom procesa anaerobne

digestije ne izlazi iz plinospreme jer se upuhivanjem zraka i biološkim pročistačem

razdjeljuje na elementarne komponente pa tako ne predstavlja rizik za okoliš. Dio emisija se

stvara i kod izvanrednih situacija ili tijekom dužeg zaustavljanja rada plinskog motora

kada se proizvedeni bioplin spaljuje na baklju uslijed nemogućnosti njegovog skladištenja.

21

Ovi se izvori tretiraju kao stacionarni izvori onečišćujućih tvari i korisnik je obavezan

najmanje jednom godišnje obavljati mjerenja emisija, koje obavljaju ovlaštene tvrtke prema

dozvoli Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Uredba o graničnim vrijednostima emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, NN 21/2007).

Tekući i kruti gnoj uglavnom predstavljaju okolišni problem uslijed mirisa i emisije

stakleničkih plinova i amonijaka koja se javlja prilikom njegovog skladištenja uslijed

vrlo intenzivne fermentacije, te tijekom korištenja na poljoprivrednim površinama utrošiti

na vlastitoj zemlji. Navedeni negativni efekti se uvelike umanjuju korištenjem gnoja za

procese anaerobne digestije, no muljevi koji izlaze iz fermentora (digestat) sadrže veliku

koncentraciju dušika u odnosu na ulazni supstrat u fermentor pa iako je uvelike smanjen

intenzitet fermentacije bakterijskim se reakcijama još uvijek stvaraju spojevi dušika

(prvenstveno amonijak) koji isparavaju u zrak. Iako nije zakonski propisano, korisno je

pokriti spremnik digestata kako bi se navedene emisije svele na minimum a u nemogućnosti

dobra je praksa po površini digestata rasuti inertni materijal (granje, lišće, itd), ne

miješati digestat niti razbijati površinsku koru koja se može stvoriti prirodnim putem te

projektirati spremnik digestata sa što manjim odnosom slobodne površine u odnosu na

ukupni volumen.

Tijekom izgradnje može doći do onečišćenja tla i vode uslijed građevinskih radova te

nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva građevinskih strojeva. Tijekom rada

postrojenja, osim u slučaju akcidentnih situacija, nema negativnih utjecaja na tlo i vode.

Mogući negativni utjecaji mogu doći od uporabe digestata na poljoprivrednim površinama

kada se ne provodi dobra poljoprivredna praksa u uporabi gnojiva (Pravilnik o dobroj

poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 56/2008; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog

zemljišta od onečišćenja, NN 32/2010).

Tijekom izgradnje doći će do povišene razine buke uslijed izvedbe građevinskih radova i

rada građevinskih strojeva. Tijekom rada postrojenja najveća buka dolazi od rada motora

kogeneracije. Navedeni motor se mora nalaziti u zatvorenom i akustički izoliranom prostoru.

Neophodno je provoditi mjerenje buke u okolišu (Zakon o zaštiti od buke, NN 30/2009).

22

Dopremanje i skladištenje gnoja te manipulacija digestata mogu prouzročiti neželjeno širenje

neugodnih mirisa u okoliš. Neophodno je provoditi manipulaciju i skladištenje na način da

se minimizira širenje mirisa. Digestat koji izlazi iz fermentora nije u potpunosti biološki

stabiliziran pa je potrebno predvidjeti načine za smanjenje širenja nepoželjnih mirisa, tijekom

skladištenja krute frakcije digestata. Moguće je koristiti biofiltere koji će iz zatvorenih

ventiliranih prostora sprječavati širenje mirisa u okoliš.

Tijekom rada postrojenja neophodno je provoditi plan gospodarenja otpadom postrojenja i

propisno voditi evidenciju (očevidnik) te prijavljivati i zbrinjavati nastale količine otpada te

pravilno koristiti krutu i tekuću frakciju digestata poslije njegove aerobne stabilizacije kao

što je propisano važećim zakonskim propisima (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi

u korištenju gnojiva, NN 56/2008; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

onečišćenja, NN 32/2010; Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN

89/2011).

U slučaju akcidenta na bioplinskom postrojenju može doći do ugrožavanja zdravlja i života

ljudi i većih negativnih utjecaja na okoliš. Kao moguće ekološke nesreće do kojih može

doći tijekom izgradnje ili rada bioplinskog postrojenja spominje se nekontrolirano

izlijevanje strojnog ulja, goriva, otapala, koje uzrokuje onečišćenje zraka, tla i voda.

Požar koji može ugroziti život ljudi te uništiti okolnu vegetaciju. Istjecanje otpadnih voda i

mulja iz spremnika za držanje sirovine, otpada, digestata. Eksplozija uslijed eksplozivnih

svojstava plinske smjese te nekontrolirano ispuštanje plinova iz plinohrane. Nepredvidive

elementarne nepogode i/ili potres uslijed kojih dolazi do djelomičnog ili potpunog

razaranja postrojenja. Iako se navedeni rizici ne mogu u potpunosti isključiti, pravilnom

organizacijom rada, poštivanjem pravila propisanih zakonom te pridržavanjem svih mjera

zaštite i sigurnosti na radu isti se mogu smanjiti na najmanju moguću mjeru.

3.3. Zakonske i pravne obaveze

Predmet ovog poglavlja je opis pravnih akata i potrebne dokumentacije, administrativnog

postupka ishođenja istih i nadležnih institucija radi izgradnje bioplinskog postrojenja snage

0,99 MW te stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije koji ima pravo na

otkup električne energije proizvedene iz predmetnog postrojenja po povlaštenoj cijeni.

23

Pri njegovoj izradi vodilo se računa o redoslijedu aktivnosti koje se poduzimaju radi

ishođenja odnosno izrade akata i dokumentacije te međuovisnosti pojedinih dokumenata i

postupaka, u konkretnom projektu izgradnje bioplinskog postrojenja snage 0,99 MW na

lokaciji Rovišće.

Polazište za izradu elaborata predstavljaju propisi iz sljedećih pravnih područja:

· prostornog planiranja i gradnje,

· energetike,

· obavljanja gospodarskih djelatnosti,

· gospodarenja vodama,

· imovinsko pravnih odnosa,

· zaštite okoliša/prirode.

3.3.1. Prostorno planiranje, gradnja i korištenje

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim

propisima i lokacijskom dozvolom, upravnim aktom koji za promatrano bioplinsko

postrojenje na lokaciji Rovišće, prema odredbama ZPUG i Uredbi o određivanju zahvata u

prostoru i građevina za koje MZOPUG izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu, donosi

nadležno upravno tijelo županije na čijem se području planira zahvat. Lokacijska dozvola

prilaže se zahtjevu za ishođenje energetskog odobrenja i zahtjevu za izdavanje potvrde

glavnog projekta.

Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na

temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni akti koji se sadržavaju posebne uvjete

odnosno način i uvjete priključenja građevne čestice odnosno građevine na prometnu

površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zaštite okoliša i sl. te posebne uvjeti

tijela i osoba određenih prema posebnim propisima.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole nadležno upravno tijelo županije na čijem se

području planira zahvat je dužno riješiti u roku od 30 dana od uredno podnesenog

zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole i pribavljenih akata koji se odnose na utvrđivanje

24

posebnih uvjeta. Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se

izjaviti žalba ministarstvu.

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ne

podnese nadležnom upravnom tijelu u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti lokacijske

dozvole.

Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još 2

godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ZPUG-a te drugi

uvjeti u skladu s kojima je izdana lokacijska dozvola.

Parcelacijom zemljišta, koja je propisana odredbama ZPUG-a, vrši se promjena oblika i

površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Parcelacija zemljišta unutar granica

građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja, može

se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom,

rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja. Akt o parcelaciji

građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi se u katastru

zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je

nadležno upravno tijelo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima

građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim

planom uređenja.

Osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskome operatu na temelju

parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku skladu s

odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Sukladno ZPUG i Uredbi o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje

ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili

građevinsku dozvolu, izgradnji promatranog bioplinskog postrojenja investitor može pristupiti

na temelju potvrde glavnog projekta.

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje

građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva

prema ZPUG i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta,

25

glavni projekt ne smije biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt se prilaže

zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta ili zahtjevu za donošenje rješenja za građenje.

Nadležno upravno tijelo županije izdaje potvrdu glavnog projekta, koja nije upravni akt, u

roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, ako su ispunjeni propisani uvjeti te ako

je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj

pristojbi prema posebnom zakonu.

Potvrda glavnog projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije

godine od dana izdavanja te potvrde. Važenje potvrde glavnog projekta produžuje se na

zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u

skladu s odredbama ZPUG i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.

Bioplinska elektrana se gradi na temelju izvedbenog projekta kojim se razrađuje

tehničko rješenje dano glavnim projektom i koji mora biti izrađen u skladu s glavnim

projektom.

Ako postoji potreba ispitivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom

investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti nadležnom upravnom tijelu te

tijelima odnosno osobama koje izdaju potvrde sukladno posebnim propisima. Ovo

ispitivanje investitor je dužan povjeriti osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih

djelatnosti.

Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja

za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.

Predmetna bioplinska elektrana se može staviti u pogon nakon što nadležno upravno

tijelo županije koje je izdalo potvrdu glavnog projekta ili rješenje za građenje, izda uporabnu

dozvolu, a nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da elektrana izgrađena u skladu s

potvrđenim glavnim projektom.

Nadležno upravno tijelo dužno je u roku od 30 dana, od dana primitka urednog zahtjeva za

izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Prema ZPUG-i katastarski

ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdana uporabna

dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog

26

projekta ili rješenje za građenje. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u

njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.

Nositelji prava na nekretninama (zemljištu) dužni su u roku od 30 dana od dana nastale

promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar svaku promjenu na

nekretninama (zemljištima) koja utječe na podatke upisane u katastar nekretnina (zemljišta).

Uz prijavu promjene na nekretnini prilaže se odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova

za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina (zemljišta).

3.3.2. Energetski propisi i administrativni postupak

Bioplin je plinovito gorivo dobiveno anaerobnom razgradnjom organskih tvari. Sirovine za

proizvodnju bioplina su otpad iz stočarske proizvodnje, uzgoja životinja (gnojevka, izmet

i/ili otpad iz poljoprivredne proizvodnje (silaža, travne smjese). U manjoj mjeri bioplin se

proizvodi i od otpada iz agroindustrije i prehrambene industrije, klaoničkog otpada i

komunalnog otpada. Tehnologije za pretvorbu sirovina u bioplin danas su u zemljama

Europske unije široko raspoložive. Raspoložive su i tehnologije za korištenje bioplina za

proizvodnju električne energije i topline odnosno posredno i rashladne energije. U zemljama

Europske unije pročišćeni se bioplin, s velikim sadržajem metana, dodaje i u postojeće

mreže prirodnog plina. Također se bioplin često koristi i u gradskom autobusnom prometu.

Republika Hrvatska će poticati proizvodnju i uporabu bioplina, domaću proizvodnju

bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih izvora energije. Republika Hrvatska ima

strategiju da će poljoprivredna proizvodnja u energetske svrhe iskoristiti u 2020. godini

ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla i da tako proizvede oko 2,6 PJ energije iz

bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina. Republika Hrvatska će poticati proizvodnju

i uporabu bioplina, domaću proizvodnju bioplinskih postrojenja te izgradnju distribuiranih

izvora energije (iskoristivih za potrebe samih farmi ali i lokalne zajednice) radi zbrinjavanja

otpada iz poljoprivredne proizvodnje, smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali i poticanja

razvoja poljoprivrednih gospodarstva.

Regulacija energetskih djelatnosti uspostavlja se radi provođenja sustava reguliranog

djelovanja energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti, posebice onih

energetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge i u javnom interesu s jedne

strane, te radi uspostave i uređenja tržišta energije s druge strane. Regulacijom energetskih

27

djelatnosti promiče se: učinkovito i racionalno korištenje energije, poduzetništvo u području

energetike, investiranje u energetski sektor, zaštita okoliša. Regulacija energetskih djelatnosti

provodi se u dijelu koji se odnosi na regulirane energetske djelatnosti i u dijelu koji se

odnosi na tržišne energetske djelatnosti.

Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom uređuje se: postupak izdavanja prethodne

elektroenergetske suglasnosti i stvaranja uvjeta za priključenje na elektroenergetsku mrežu;

postupak izdavanja elektroenergetske suglasnosti; uvjeti za priključenje, opskrbu

električnom energijom i korištenje mreže; kvaliteta opskrbe električnom energijom;

međusobni ugovorni odnosi između energetskih subjekata i korisnika mreže; prava i

dužnosti energetskih subjekata i korisnika mreže; uvjeti mjerenja, obračuna i naplate

isporučene električne energije; uvjeti za primjenu postupaka ograničenja ili obustave

isporuke električne energije; postupci utvrđivanja i obračuna neovlaštene potrošnje

električne energije. Općim uvjetima uređeni su i odnosi između investitora promatranog

postrojenja i operatora distribucijskog sustava.

Mrežnim pravilima propisuju se tehnički i drugi uvjeti za priključak korisnika na mrežu,

tehnički i drugi uvjeti za siguran pogon elektroenergetskog sustava radi pouzdane opskrbe

kvalitetnom električnom energijom, postupci pri pogonu elektroenergetskog sustava u

kriznim stanjima, tehnički i drugi uvjeti za međusobno povezivanje i djelovanje mreža te

tehnički i drugi uvjeti za obračunsko mjerenje električne energije. Mrežnim pravilima

uređeni su i tehnički i drugi uvjeti za priključak promatranog bioplinskog postrojenja na

srednje naponsku distributivnu mrežu koja je u nadležnosti operatora distribucijskog sustava.

Pravilnicima se propisuje metodologija utvrđivanja naknade za priključenje građevine

proizvođača odnosno predmetnog postrojenja distribucijsku mrežu, kao i za povećanje

priključne snage priključenog proizvođača. Naknada za priključenje je iznos koji plaća

proizvođač odnosno investitor u konkretnom slučaju operatoru distribucijskog sustava za

priključenje na mrežu ili za povećanje priključne snage.

Opisani akti sadrže zajedničke odredbe za sve energetske objekte. Radi poticanja, u

ovom trenutku samo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije,

uspostavljen je odnosno kroz set podzakonskih propisa razrađen, poseban poticajni sustav

koji se odnosi i na poticanje bioplina.

28

Novim tarifnim sustavom određuje se pravo povlaštenih proizvođača električne energije na

poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za električnu energiju

proizvedenu i isporučenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i

kogeneracijskih postrojenja, bez vlastite potrošnje. Tarifnim sustavom utvrđuju se visine

fiksnih tarifnih stavki i promjenjivi dio tarifnih stavki za električnu energiju proizvedenu iz

postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno

o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene električne energije, kao i način i uvjeti

primjene tih elemenata.

Prema odredbama Tarifnog sustava pravo na poticajnu cijenu stječe proizvođač

električne energije koji koristi OIE odnosno kogeneraciju za proizvodnju električne

energije pod uvjetom da je ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača

električne energije te sklopio ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta.

Administrativni postupak ishođenja prethodnog energetskog odobrenja je izrada

preliminarne analize opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na elektroenergetsku

mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.

Ishođenjem prethodnog energetskog odobrenja investitor ostvaruje pravo upisa svog projekta

u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te

povlaštenih proizvođača, čime se stječe status nositelja projekta i uređenje imovinsko

pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Prethodna elektroenergetska suglasnost se izdaje u postupku ishođenja lokacijske dozvole na

zahtjev tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole, radi sagledavanja mogućnosti

priključenja, određivanja tehničkih, ekonomskih i ostalih uvjeta priključenja građevine na

mrežu i izgradnje građevine te uvjeta korištenja mreže. Ugovor o priključenju zaključuju

HEP ODS i proizvođač u postupku priključenja na mrežu na temelju PEES, a sukladno

Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom.

Ugovorom se uređuju uvjeti priključenja na distribucijsku mrežu, uređuju se sve

pojedinosti izgradnje priključka te se utvrđuje iznos naknade za priključenje.

29

Temeljem PEES ugovorne strane mogu zaključiti predugovor o priključenju kojim se uređuju

međusobni odnosi na pripremi stvaranja uvjeta u mreži i priključka za priključenje građevine

do uključivo građevinske dozvole. Tehničke uvjete i troškove priključenja građevine

proizvođača na niskonaponsku mrežu utvrđuje HEP ODS na temelju elaborata optimalnoga

tehničkog rješenja priključenja čija je izrada u nadležnosti HEP ODS-a.

Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije, pravo na poticajnu cijenu za

isporučenu električnu energiju stječe proizvođač električne energije pod uvjetom da je:

· ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije od

HERAe,

· sklopio s HROTE-om ugovor o otkupu električne energije (www.hera.hr).

Radi sklapanja ugovora o otkupu električne energije, koji se sklapa na razdoblje od 14

godina, nositelj projekta podnosi operatoru tržišta, u pisanom obliku, zahtjev za sklapanje

ugovora o otkupu električne energije kojem prilaže:

· predugovor ili ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu te

· prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.

Nositelj projekta za postrojenje planirane snage iznad 300 kW obvezan je uz zahtjev za

ugovorom, predati bankovnu garanciju, u iznosu od 10% od vrijednosti procijenjenih

investicijskih troškova utvrđenih analizom opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na

elektroenergetsku mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.

Ista služi kao jamstvo da će nositelj projekta izgraditi postrojenje u rokovima koji su

propisani u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije (www.hrote.hr).

HROTE je obvezan riješiti zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu električne energije u

roku 60 dana od dana primitka potpunog zahtjeva. Ugovor o otkupu električne energije

primjenjuje se danom prvog očitanja obračunskog mjernog mjesta postrojenja povlaštenog

proizvođača, nakon izvršnosti rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.

30

Elektroenergetska suglasnost je isprava kojom HEP ODS utvrđuje tehničke parametre

priključenja i korištenja mreže, a ishodi se nakon izgradnje postrojenja sukladno odredbama

Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom. Ugovor o korištenju mreže zaključuju na

neodređeno vrijeme HEP ODS i proizvođač, sukladno uvjetima za opskrbu električnom

energijom. Nakon uplate cjelokupnog iznosa financijskih obveza i izvršenja u cijelosti svih

obveza iz ugovora o priključenju, izdane EES te zaključenog ugovora o korištenju mreže,

HEP ODS dužan je staviti priključak u funkciju u skladu s rokom iz ugovora o priključenju.

Prema Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava, proizvođač podnosi pisani zahtjev

HEP ODS-u za prvo uključenje elektrane u paralelni pogon s mrežom, radi ispitivanja u

stvarnim pogonskim uvjetima. Uz svoj zahtjev prilaže izvješća o provedenim

funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti svih funkcija vođenja pogona i

zaštite i prethodno usuglašeni program ispitivanja u probnom pogonu. Nakon provedbe

ispitivanja u probnom pogonu mora se načiniti izvješće o ispitivanjima s navedenim

uočenim nedostacima ili ograničenjima za vođenje pogona, te obvezi njihova otklanjanja.

Dozvola se može izdati pravnoj i fizičkoj osobi:

1. ako je registrirana za obavljanje energetske djelatnosti,

2. koja je tehnički kvalificirana za obavljanje djelatnosti,

3. koja ima u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih djelatnika za obavljanje

djelatnosti,

4. koja raspolaže financijskim sredstvima, ili dokaže da ih može pribaviti, potrebnim za

obavljanje djelatnosti,

5. kojoj nije oduzeta dozvola za obavljanje energetske djelatnosti za koju traži dozvolu u

posljednjih deset godina koja prethodi godini podnošenja zahtjeva,

6. čiji članovi uprave, odnosno druge njima odgovorne osobe u pravnoj osobi nisu bili u

posljednjih pet godina pravomoćno osuđeni za kazneno djelo protiv gospodarstva,

odnosno fizičkoj osobi koja u posljednje tri godine nije pravomoćno osuđena za kazneno

djelo protiv gospodarstva (www.hera.hr).

Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača podnosi se HERA-

i na obrascu zahtjev koji se nalazi u Prilogu 2 Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog

proizvođača električne energije.

31

Zahtjevu se prilaže:

· dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, kada je

propisana obveza ishođenja dozvole,

· pravomoćna uporabna dozvola, kada je propisana obveza ishođenja uporabne dozvole,

· ugovor o korištenju mreže,

· tehnički opis izgrađenog postrojenja s opisom tehnološkog procesa i uvjetima korištenja

postrojenja,

· elaborat o ugrađenim mjernim uređajima sa shemom mjernih mjesta i načinom provedbe

mjerenja, te potvrdom o ispravnosti mjernih uređaja,

· mjesečni i godišnji planovi proizvodnje električne energije, za prosječne meteorološke

uvjete, očekivana mjesečna odstupanja proizvodnje električne energije,

· značajke proizvodnog procesa u kogeneracijskom postrojenju s mjesečnim i godišnjim

planovima proizvodnje električne energije i korisne toplinske energije i očekivanim

mjesečnim odstupanjima proizvodnje za određene tipove kogeneracijskih postrojenja

(www.hera.hr).

Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača se donosi na rok važenja od 14 godina.

Rješenje mora sadržavati podatke o povlaštenom proizvođaču i postrojenju koji uključuju

podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničkom opisu izgrađenog postrojenja s opisom

tehnološkog procesa i uvjetima korištenja postrojenja te datum početka redovnog pogona i

datum početka isporuke električne energije u elektroenergetsku mrežu.

HERA je dužna dostaviti rješenje Ministarstvu gospodarstva, operatoru tržišta, operatoru

prijenosnog sustava i operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana

pravomoćnosti (www.hera.hr).

32

4. OPRAVDANOST REALIZACIJE PROJEKTA

U uvjetima dinamičnog i nepredvidljivog globalnog gospodarskog okruženja u kojem je

promjena konstanta, kupci sve informiraniji i zahtjevniji, a konkurencija sve jača i

raznovrsnija, suvremena proizvodnja bilo kojeg, a pogotovo složenog i zahtjevnog proizvoda

kao što je bioplin jednostavno stvara potrebu primjene projektnog menadžmenta.

Zahtjevi za promjenama tokom realizacije projekta učestala su pojava kojoj se ne pridaje

potrebna značajnost. Stoga se zahtjevi ispunjavaju impovizacijski i bez sustavne analize

utjecaja na planiranu realizaciju. Posljedica navedenog posebno se očituje u odmaku

planiranih i ostvarenih veličina prvotno zadanih i realiziranih parametara primarnih projektnih

ciljeva. Povećanje vremena, povećanje troškova i smanjenje razine kvalitete realizacije

projekta temeljni su pokazatelji neefikasnog upravljanja realizacijom projekata te su glavni

signalizatori potrebe za razvojnim promjenama kojima će se negativan utjecaj faktora okoline

projektne realizacije na upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva svesti na

minimum.

4.1. Financijska analiza

Cilj ekonomsko-financijske analize je da sve učinke investicijskog projekta izgradnje

bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće, izrazi u vrijednosnim jedinicama, te tako

pripremi dokumentacijsko-informacijsku osnovu za ocjenu projekta.

Kapitalne investicije u izgradnju bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće predstavljaju

alociranje kapitala na investicijski prijedlog koji tereti tekuće likvidne novčane rashoda

investitora, zbog koristi koja će biti osigurana u budućnosti.

4.1.1. Ulaganja i izvori financiranja

Temeljna struktura ekonomsko financijske analize investicijskog projekta, u pripremi

izgradnje bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće podrazumijeva izradu informacijske

osnove koju među ostalim čine investicije u nekretnine i opremu za obavljanje djelatnosti

proizvodnje električne energije.

33

Odluka o investiranju je najvažnija odluka prilikom stvaranja vrijednosti. Ona određuje

ukupni iznos efektive imovine investicijskog projekta, strukturu te imovine, karakteristike

poslovnog rizika, dobit od poslovanja te njegovu likvidnost.

Investicijski prijedlog (visina i struktura ulaganja) temelji se na tehnološko-tehničkim

karakteristikama investicijskog projekta bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće.

Procjenjuje se da bi vrijednost investicije u izgradnju i opremanje bioplinskog

postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće, prema današnjim cijenama mogla iznositi oko

28,9 milijuna kuna (3,8 milijuna €).

Procjena investicijskih troškova temelji se na projektantskim troškovnicima, prikupljenim

ponudama te sklopljenim ugovorima o proizvodnji i isporuci opreme i izvođenju građevinskih

radova.

U financijskom smislu investicije u nekretnine i opremu dvostruko djeluju na projekt. S

jedne strane to je temeljni investicijski trošak, a s druge strane su stalni troškovi čija je

osnovna karakteristika u tome što nastaju realizacijom projekta dakle, već prije samog

početka poslovanja i ne ovise o količini proizvodnje električne energije.

Za ovaj investicijski projekt važna je i dinamika izgradnje odnosno dinamika ulaganja.

Dinamika izgradnje odražava fizički aspekt investiranja, koji je uvjetovan tehnološko-

tehničkim rješenjem, načinom njegove izvedbe i stavljanjem u upotrebu, dok dinamika

ulaganja predstavlja vremenski raspored novčanih izdataka sukladan dinamici izgradnje.

Dakle, uvjeti izvedbe investicijskog projekta nisu samo fizički već i financijski. Premda

je konačni cilj investiranja fizička izvedba projekta, za ekonomsko-financijsku analizu

važan je i trenutak trošenja financijskih sredstava.

34

Tablica 4. Struktura i dinamika ulaganja u stalnu imovinu

Struktura investicija Ukupne investicije Dinamika ulaganja

0 kn 2012 2013

Nemat. ulaganja 1.655 300 1.355

Prethodni radovi 779 300 479

Tehn. dokumentacija 876 0 876

Mat. ulaganja 27.257 0 27.257

Zemljište 917 0 917

Građ. objekti 3.910 0 3.910

Oprema i uređaji 22.430 0 22.430

Ukupne investicije 28.912 0 28.912

Izvor: Izrada autora

Drugi važan korak u financijskoj analizi investicijskog projekta u pripremi izgradnje

bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće je odabir izvora financiranja

investicija. Sam postupak je važan ne samo zbog potrebe zatvaranja financijske konstrukcije

već i zbog obračuna financijskih obveza koje iz njih proističu.

U tom smislu, pri planiranju investicijskog projekta, mora voditi računa o:

· strukturi i dinamici korištenja izvora financiranja,

· uvjetima korištenja izvora financiranja

U okviru Plana financiranja ovog investicijskog projekta, razmatrana je opcija financiranja

prema kojoj se izgradnja bioplinskog postrojenja na lokaciji Rovišće predviđa financirati

sredstvima s financijskog tržišta dugoročnim zaduživanjem kod financijskih institucija i to:

· 20,903 milijuna kuna (2.757 mln €) kredit HBOR-a prema Programu kreditiranja

projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,

· 5,118 milijuna kuna (0,675 mln €) kredit HBOR-a prema Programu kreditiranja

projekata kandidata za IPARD Mjeru 302 korištenjem ostvarene akumulacije investitora u

iznosu od 2,891 milijun kn (0,381 mln €).

Premda je konačni cilj investiranja fizička izvedba projekta, za ekonomsko financijsku

analizu važan je trenutak trošenja financijskih sredstava. Stoga je dinamiku korištenja izvora

financiranja ovog investicijskog projekta usklađena s dinamikom izgradnje.

35

Od uvjeta koje nudi izvođač radova odnosno isporučitelj opreme, te zakonskih uvjeta

nabave oblika stalne imovine, ovise i struktura i dinamika izvora financiranja. Struktura i

dinamika izvora financiranja mogu utjecati na nabavnu vrijednost pojavnih oblika stalne

imovine. Svi troškovi koji nastaju tokom nabave oblika stalne imovine, a u vezi su s

plaćanjem te nabave iz kredita (interkalarne kamate te ostali troškovi kredita kao što su

naknade, provizije i druga davanja po kreditu), povećavaju nabavnu vrijednost stalne

imovine.

Tablica 5: Struktura i dinamika izvora financiranja

Izvori financiranja Ukupne investicije Dinamika financiranja

0 kn 2012 2013

Investitor 2.891 300 2.591

Dugoročni krediti 26.021 0 26.021

HBOR 20.903 0 20.903

HBOR/IPARD 5.118 0 5.118

Ukupno 28.912 300 28.612

Izvor: Izrada autora

4.1.2. Procjena novčanih primitaka i izdataka

U ovom dijela financijske obrade informacija potrebno je utvrditi koliki su novčani primici

koji se očekuju od proizvodnje električne energije, a koji povećavaju financijski i ekonomski

potencijal ovog projekta kao važan dio inputa za kasniju ocjenu likvidnosti i rentabilnosti.

Novčani izdaci uključuju investicije, troškove pogona i održavanja te ostale izdatke koji se

odnose na proizvodnju električne energije odnosno sve izdatke koji smanjuju ekonomski i

financijski potencijal investicijskog projekta.

Novčane primitke projekt ostvaruje od:

· djelatnosti proizvodnje električne energije

· državne potpore (IPARD Program) i

· ostatka vrijednosti projekta.

36

Prodajom električne energije nastaje poslovni događaj koji povećava financijski i ekonomski

potencijal projekta. Projekcija prodaje električne energije temelji se na:

· očekivanom obujmu proizvodnje električne energije koja je bilancirana na pogonu od

prosječno 8.000 sati godišnje, odnosno na prosječnoj godišnjoj proizvodnji na pragu

elektrane od 7.592 MWh,

· visini tarifne stavke od 1,20 kn/kWh, za isporučenu električnu energiju iz elektrane

na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka i otpada biljnog i životinjskog

podrijetla instalirane snage do uključivo 1 MW.

Iznos povrata sredstava trgovačkom društvu Bioplin d.o.o. kao korisniku sredstava iz

IPARD programa odnosi se na nabavu stalne materijalne imovine - izgradnja bioplinskog

postrojenja. Primijenjena je porezno dozvoljena stopa od 10% adekvatno procijenjenom

minimalnom vijeku trajanja imovine i to amortizacijski vijek od 10 godina. Shodno tome u

prihode se priznaje godišnje 1/10 ukupnog iznosa povrata IPARD sredstava. Ukupni iznos

planirane IPARD potpore je 2.588.857 kuna.

Novčane primitke ovog projekta čini i stavka ostatak vrijednosti projekta koja se

pojavljuje u zadnjoj godini vijeka projekta, a uključuje:

· ostatka vrijednosti stalne materijalne imovine,

· ostatak vrijednosti radnog kapitala

Izgradnja proizvodnih elektroenergetskih objekata zahtijeva velika materijalna ulaganja koja

angažiraju znatna financijska sredstva. Ovi kapaciteti spadaju u kapitalno najintenzivnije

gospodarske objekte, stoga što sredstva za rad u procesu proizvodnje električne energije

imaju najvažniju ulogu (najznačajniji su dio imovine), a onda, razumije se, i troškovi tih

sredstava čine u strukturi ukupnih troškova proizvodnje najveću poziciju.

Posebno mjesto u strukturi ukupnih rashoda što se javljaju u vezi s stalnom materijalnom

imovinom zauzima amortizacija, kao glavni reprezentant stalnih troškova. Samo taj trošak

može se definirati kao cjenovni izraz utroška samih sredstava koja podliježu amortizaciji.

37

Naime, za upotrebu osposobljena sredstva fizički se troše te tehnički i ekonomski

zastarijevaju, pa se zbog toga smanjuje njihova vrijednost koja prelazi na proizvedenu

električnu energiju kao amortizacija.

Drugi troškovi što se javljaju u vezi s stalnom materijalnom imovinom nemaju takav

značaj. Pri tome se misli na troškove održavanja građevinskih objekata i postrojenja, kamate

na kredite te premije osiguranja. Ti troškovi ne predstavljaju cjenovni izraz utroška same

materijalne imovine već su prije cjenovni izraz nekih usluga što su izvršene za ovu

materijalnu imovinu.

Promjenljivi troškovi, elektrane na bioplin, su oni troškovi koji nastaju pokretanjem procesa

proizvodnje električne energije. Izražavaju se u području materijalnog trošenja kroz troškove

sirovina (poljoprivredne kulture te organski ostaci i otpad biljnog i životinjskog

podrijetla) te u području nematerijalnog pojavnog oblika kroz bankarske usluge i troškovi

platnog prometa, naknadu za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti, ostale

nematerijalne troškove poslovanja. Ovi troškovi se mijenjaju s brojem proizvedenih kWh,

rastu s porastom proizvodnje, a padaju sa smanjivanjem proizvodnje. Ovo naravno pod

uvjetom da se ostali čimbenici koji djeluju na visinu tih troškova (cijene sirovina, vrsta

sirovina, tehničke karakteristike elektrane) ne mijenjaju. Inače, na visinu promjenljivih

troškova utječu mnogobrojni unutarnji i vanjski čimbenici. Unutarnji čimbenici mogu biti

tehničkog i organizacijskog značaja. Najčešće promjene u troškovima izazivaju promjene

cijena proizvodnih elemenata, kao vanjski utjecajni čimbenik, a nisu rijetke ni promjene

pravnih propisa koji reguliraju okvire privređivanja uopće.

Učinkovitost investicijskog projekta zavisi o učincima projekata izgradnje bioplinskog

postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće koji se pojavljuju na energetskom tržištu, a

koji utječu na ekonomski i financijski potencijal projekta.

Financijski potencijal nužan je preduvjet učinkovitog investiranja i kasnijeg poslovanja, pa

ga je stoga potrebno analizirati. Financijski potencijal u osnovi predstavlja sva raspoloživa

sredstva plaćanja u razdoblju razvojne projekcije.

Procjena budućih novčanih tokova temelji se na:

38

· ukupnim ulaganjima u projekt od 28,9 milijuna kuna (3,8 milijuna €),

· opciji financiranja prema kojoj se projekt predviđa financirati sredstvima s financijskog

tržišta dugoročnim zaduživanjem kod financijskih institucija u iznosu od 26,0 milijuna

kuna (3,4 milijuna €) te korištenjem ostvarene akumulacije investitora u iznosu od 2,9

milijuna kuna (0,4 mili- juna €),

· očekivanom obujmu proizvodnje električne energije koja je bilanciran na pogonu od

prosječno 8.000 sati godišnje, odnosno na prosječnoj godišnjoj proizvodnji na pragu

elektrane od 7.592 MWh,

· visini tarifne stavke od 1,20 kn/kWh, za isporučenu električnu energiju iz elektrane

na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka i otpada biljnog i životinjskog

podrijetla instalirane snage do uključivo 1 MW (Tarifni sustav za proizvodnju električne

energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, NN br. 63/2012.)

· nabavi sirovina bez plaćanja naknade za korištenje same sirovine (jedini troškovi

vezani uz sirovinski ulaz su troškovi prijevoza zrna kukuruza i kokošjeg gnoja te

manipulativni troškovi vezani uz juneći gnoj).

U slijedećoj tablici prikazana je procjena neto toka novca za referentni scenarij poslovanja

elektrane odnosno u tablici se navode osnovne skupine planiranih aktivnosti (poslovne,

investicijske i financijske aktivnosti) koje djeluju na novčane tokove ovog projekta te

njihova struktura i dinamika.

39

Tab

lica

6:

Fin

anci

jsk

i to

k (

00

0 k

n)

Sta

vk

e

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

1

3

Do

bit

ak p

rije

am

ort

izac

ije

0

7.7

06

7

.70

6

7.7

06

7

.70

6

7.7

06

7

.70

6

7.7

06

7

.70

6

7.7

06

7.7

06

7

.45

1

7.4

51

Pla

ćeni

por

ezi

0

75

5

81

0

81

0

82

8

84

5

92

9

94

7

96

5

98

3

1.0

00

1

.41

6

1.4

33

Bru

to n

ovč.

tok

0

6.9

51

6

.89

7

6.8

97

6.8

79

6

.86

1

6.7

77

6.7

59

6.7

42

6

.72

4

6.7

06

6.0

35

6

.01

7

Kta

i n

akn

ade

kre

dit

a 0

1

.16

1

88

7

88

7

79

9

71

0

62

1

53

2

44

4

35

5

26

6

17

7

89

Otp

l. g

lav

nic

e 0

0

0

2

.34

6

2.3

46

2

.34

6

2.3

46

2

.34

6

2.3

46

2

.34

6

2.3

46

2

.34

6

2.3

46

Po

vra

t d

ijel

a k

red

ita

(IP

AR

D)

0

2.5

59

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

Uk

up

no

otp

l. k

ta i

gla

vn

ice

0

3.7

19

8

87

3

.23

4

3.1

45

3

.05

6

2.9

67

2

.87

9

2.7

90

2

.70

1

2.6

12

2

.52

4

2.4

35

Pro

mje

ne

rad

.kap

ital

a 0

4

79

0

-2

.34

6

0

0

0

0

0

0

0

21

0

Net

o no

vč. t

ok

0

2.7

53

6

.00

9

6.0

09

3.7

34

3

.80

5

3.8

10

3.8

81

3.9

52

4

.02

3

4.0

94

3.4

90

3

.58

2

Inv

esti

cije

Uk

up

no

in

v.

pro

jek

t 2

8.9

12

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

Van

jsk

a sr

edst

va

26

.02

1

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

Kap

ital

tv

rtk

e

2.8

91

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

Viš

ak (

man

jak)

nov

ca

0

2.7

53

6

.00

9

6.0

09

3.7

34

3

.80

5

3.8

10

3.8

81

3.9

52

4

.02

3

4.0

94

3.4

90

3

.58

2

Nov

ac n

a po

č. g

od.

0

0

2.7

53

8.7

62

14

.77

2

18

.50

6

22

.31

0

26

.12

0

30

.00

1

33

.95

3

37

.97

5

42

.06

9

45

.55

9

No

vac

na

kra

ju g

od

. 0

2.7

53

8

.76

2

14

.77

2

18

.50

6

22

.31

0

26

.12

0

30

.00

1

33

.95

3

37

.97

5

42

.06

9

45

.55

9

49

.14

2

Izv

or:

Izra

da

auto

ra

40

Izvor informacija za ocjenu likvidnosti projekta je financijski tok projekta tj. poslovni

događaji što utječu na kretanje financijskog potencijala projekta. Informacija o novčanom

toku pokazuje kakva je financijska situacija projekta kada se poslovanje i promjene na

imovini promatraju s aspekta primitaka i isplata novca dakle, poslovnih događaja koji

povećavaju odnosno smanjuju financijski potencijal projekta.

Financijski potencijal projekta u osnovi predstavlja sva raspoloživa sredstva plaćanja u

razdoblju razvojne projekcije. Dakle, ocjena financijskog potencijala investicijskog

projekta elektrane na bioplin snage 999 kW na lokaciji Rovišće, podrazumijeva ocjenu

njegove likvidnosti u procesu izvedbe tj. ocjenu mogućnosti financiranja projekta s jedne

strane i njegov doprinos jačanju financijskog potencijala projekta u razdoblju poslovanja s

druge strane. Likvidnost investicijskog projekta je njegova sposobnost podmirivanja

dospjelih financijskih obveza u svim godinama razdoblja razvojne projekcije. Projekt je

likvidan ako je njegovo završno stanje novčanih sredstava (stavka novac na kraju godine) u

Financijskom toku pozitivno.

Procijenjenim tokovima novca dobivena je relevantna informacija koja je potrebna za

donošenje suda o prihvatljivosti projekta izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na

lokaciji Rovišće. Prema glavnim pretpostavkama upravljanja poslovanjem elektrane na

bioplin investicijski projekt pokazuje sposobnost da stvara buduće pozitivne tokove novca

i na taj način ispuni sve svoje financijske obveze u cijelom razdoblju razvojne projekcije.

4.1.3. Statična i dinamična ocjena projekta

U statičnom pristupu ocjeni projekta analizira se njegova učinkovitost korištenjem

podataka o uspješnosti poslovanja iz reprezentativne godine poslovanja. Kao reprezentativna

godina poslovanja uzeta je godina početka otplate kredita.

U nastavku se navode uobičajeni pokazatelji za statičnu ocjenu projekta.

Prema svim pokazateljima proističe da se radi o učinkovitom projektu pa prema tome i

prihvatljivom za izvedbu.

41

Tablica 7: Pokazatelji statične ocjene projekta

Pokazatelj Elementi Granična

vrijednost Koeficijent

Tekuća

likvidnost Odnos tekuće im. i obveza > 0,9 4,8

Ekonomičnost Odnos uk. prihoda i rashoda > 1,0 2,1

Omjer duga i

kapitala Odnos uk. obveza i vlast. kap. < 4,0 2,0

Izvor: Izrada autora

Dinamička ocjena projekta obuhvaća:

· ocjenu rentabilnosti projekta te

· ocjenu likvidnosti projekta

Suština ocjene rentabilnosti (ekonomska ocjena za investitora) je u procjeni da li se

materijalna osnova projekta povećava ili smanjuje, kada se uzme u obzir cijeli vijek

projekta. Izvor informacija za ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta tj.

poslovni događaji što utječu na kretanje ekonomskog potencijala projekta. Osnovne

pretpostavke na kojima počiva projekcija poslovnih događaja koji utječu na promjene u

kretanju ekonomskog potencijala projekta spomenute su prilikom projekcije financijskog

toka projekta. Za investicijski prijedlog projekta, osigurane su informacije o očekivanim

budućim tokovima novca. Tokom novca dobivene su relevantne potrebne za donošenje

suda o prihvatljivosti projekta.

U dinamičkom pristupu ocjeni ekonomskog doprinosa ovog projekta korištene su slijedeće

metode:

· metoda razdoblja povrata investicije

· metoda neto sadašnje vrijednosti (NSV) i

· metoda interne stope profitabilnosti (ISP)

42

Metoda razdoblja povrata investicije na govori o broju godina koje su potrebne da se

nadoknadi početno novčano ulaganje, odnosno to je vrijeme tijekom kojeg je potrebno

kumulirati neto pozitivne novčane tokove iz razdoblju poslovanja da bi se zbroj negativnih

neto novčanih tokova iz razdoblja izvedbe projekta sveo na nulu.

Ako se uzme u obzir vremenska vrijednost novca, te tokove novca diskontiraju, koristeći

diskontnu stopu od 5%, tok novca (realne vrijednosti), prema pretpostavljenom tehničkom

rješenju i pretpostavljenim uvjetima poslovanja elektrane na bioplin, pokazuje da je razdoblje

povrata novčanog ulaganja u projekt izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na

lokaciji Rovišće u petoj godini vijeka projekta.

Ako se isključi vremenska vrijednost novca, tok novca (nominalne vrijednosti), prema

pretpostavljenom tehničkom rješenju i pretpostavljenim uvjetima poslovanja elektrane na

bioplin, pokazuje da je razdoblje povrata novčanog ulaganja u projekt izgradnje

bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće u četvrtoj godini vijeka projekta.

Metodom neto sadašnje vrijednosti ocijenjena je gospodarska prihvatljivost investicijskog

projekta prema veličini sadašnje vrijednosti u početnoj godini vijeka projekta. Neto sadašnje

vrijednosti je apsolutna mjera učinkovitosti projekta, koja daje informaciju o apsolutnom

iznosu akumulativnosti projekta.Uz diskontnu stopu od 5%, a na temelju razmatranog

tehničkog rješenja i pretpostavljenih uvjeta poslovanja elektrane na bioplin, izvedba projekta

izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999 kW na lokaciji Rovišće je prihvatljiva jer je

sadašnja vrijednost novčanih primitaka veća od sadašnje vrijednosti novčanih izdataka za 32

milijuna kuna.

Internom stopom profitabilnosti definira se diskontna stopa koja izjednačava sadašnju

vrijednost očekivanih novčanih izdataka projekta sa sadašnjom vrijednošću očekivanih

novčanih primitaka projekta. Interna stopa profitabilnosti je relativna mjera učinkovitosti

projekta, koja daje informaciju samo o prosječnoj godišnjoj stopi akumulativnosti projekta.

Interna stopa profitabilnosti (ISP) za projekt izgradnje bioplinskog postrojenja snage 999

kW na lokaciji Rovišće, na temelju razmatranog tehničkog rješenja i pretpostavljenih uvjeta

poslovanja elektrane na bioplin, iznosi 22,36%.Kao relativna mjera učinkovitosti ISP je veća

od granične ISP (5%) te će, prema postavljenom kriteriju prihvata, projekt biti prihvatljiv za

izvedbu.

43

Tab

lica

8:

Ek

on

om

ski

tok

Sta

vk

e

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

Nov

čani

pri

mic

i

Pri

ho

di

od

pro

daj

e 0

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.11

1

9.1

11

Pri

hodi

od

prod

aje

elek

trič

ne e

nerg

ije

0

9.1

11

9

.11

1

9.1

11

9

.11

1

9.1

11

9.1

11

9

.11

1

9.1

11

9

.11

1

9.1

11

9

.11

1

9.1

11

Ost

ali

po

slo

vn

i p

rih

od

i (d

ržav

ne

po

tpo

re I

PA

RD

) 0

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

2

56

0

0

Ost

atak

vri

jed

no

sti

pro

jek

ta

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

2.4

81

Uku

pno

novč

ani p

rim

ici

0

9.3

67

9.3

67

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9.1

11

11

.59

2

Nov

čani

izda

ci

T

rošk

ovi p

ogon

a i o

drža

vanj

a 0

1

.66

0

1.6

60

1

.66

0

1.6

60

1

.66

0

1.6

60

1

.66

0

1.6

60

1

.66

0

1.6

60

1

.66

0

1.6

60

Po

rez

na

do

bit

ak

0

75

5

81

0

81

0

82

8

84

5

92

9

94

7

96

5

98

3

1.0

00

1

.41

6

1.4

33

Uku

pno

novč

ani i

zdac

i 0

2

.41

6

2.4

70

2.4

70

2

.48

8

2.5

06

2.5

90

2

.60

7

2.6

25

2

.64

3

2.6

61

3.0

76

3.0

94

Pro

mje

na

rad

no

g k

apit

ala

0

-47

9

0

2.3

46

0

0

0

0

0

0

0

-2

1

0

Net

o t

ok

no

vca

od

po

slo

vn

ih a

kti

vn

ost

i 0

6

.47

3

6.8

97

9.2

43

6

.87

9

6.8

61

6.7

77

6

.75

9

6.7

42

6

.72

4

6.7

06

6.0

14

8.4

99

Ev

alu

acij

a k

apit

aln

ih i

zdat

aka

In

ves

tici

je

28

.91

2

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

Inv

esti

cije

- k

um

ula

tiv

2

8.9

12

2

8.9

12

2

8.9

12

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

28

.91

2

Net

o t

ok

no

vca

o

d p

osl

ov

nih

ak

tiv

no

sti

0

6.4

73

6

.89

7

9.2

43

6

.87

9

6.8

61

6.7

77

6

.75

9

6.7

42

6

.72

4

6.7

06

6

.01

4

8.4

99

Net

o t

ok

no

vca

-2

8.9

12

6

.47

3

6.8

97

9.2

43

6

.87

9

6.8

61

6.7

77

6

.75

9

6.7

42

6

.72

4

6.7

06

6.0

14

8.4

99

Net

o t

ok

no

vca

-

ku

mu

lati

v

-28

.91

2

-22

.44

0

-15

.54

3

-6.3

00

5

78

7

.43

9

14

.21

6

20

.97

6

27

.71

7

34

.44

1

41

.14

7

47

.16

1

55

.66

0

Izv

or:

Izra

da

auto

ra

44

4.1

.4.

An

ali

za o

sjet

ljiv

ost

i

Pla

nira

nje

inve

stic

ijsk

ih p

roje

kata

odn

osi

se n

a bu

dućn

ost

u ko

joj

je z

nača

jan

stup

anj

neiz

vjes

nost

i. P

ravo

vrem

enim

i u

čink

ovit

im p

lan

iran

jem

ovaj

stu

panj

nei

zvje

snos

ti se

mož

e sm

anji

ti,

ali

se n

e m

ože

u po

tpun

osti

elim

inir

ati.

U p

lani

ranj

e in

vest

icij

skih

pro

jeka

ta u

klju

čuje

se

i an

aliz

a

nei

zvje

sno

sti,

tj.

ocj

ena

osj

etlj

ivo

sti

pro

jek

ta n

a p

rom

jen

u n

ekih

par

amet

ara.

U s

lije

deći

m t

ablic

ama

pri

kaz

ana

je o

sjet

ljiv

ost

pro

jek

ta n

a sm

anje

nje

pri

ho

da,

odno

sno

pove

ćanj

e tr

oško

va z

a 2

0%

(ev

entu

aln

i p

ad c

ijen

a il

i

koli

čina

za

20%

).

Tab

lica

9:

Sm

anje

nje

pri

ho

da

za 2

0%

Sta

vk

e

1

2

3

4

5

6

7

9

10

11

12

1

3

Uku

pno

novč

ani p

rim

ici

0

7.4

94

7

.49

4

7.4

94

7

.49

4

7.4

94

7

.49

4

7.4

94

7

.49

4

7.4

94

7

.28

9

9.2

74

Uku

pno

novč

ani i

zdac

i 0

2

.41

6

2.4

70

2

.47

0

2.4

88

2

.50

6

2.5

90

2

.62

5

2.6

43

2

.66

1

3.0

76

3

.09

4

Net

o t

ok

no

vca

od

po

slo

vn

ih

akti

vn

ost

i 0

5

.07

8

5.0

24

5

.02

4

5.0

06

4

.98

8

4.9

04

4

.86

9

4.8

51

4

.83

3

4.2

13

6

.18

0

Net

o t

ok

no

vca

-

ku

mu

lati

v

-28

.91

2

-23

.83

4

-18

.81

0

-13

.78

6

-8.7

80

-3.7

92

1

.11

2

5.9

81

1

0.8

32

15

.66

5

19

.87

8

26

.05

8

Izv

or:

Izra

da

auto

ra

Vije

k po

vrat

a je

7.

godi

na,

dakl

e jo

š uv

ijek

u v

ijek

u pr

ojek

ta i

tra

janj

a ot

plat

e kr

edit

a, n

eto

sada

šnja

vri

jedn

ost

je p

ozit

ivn

a, a

in

tern

a st

op

a

rent

abil

nost

i je

veća

od

5 %

. Dak

le, p

roje

kt je

odr

živ

uz p

ad u

kupn

og p

rih

od

a o

d 2

0 %

.

45

Tab

lica

10

: Pov

ećan

je tr

oško

va z

a 20

%

Sta

vk

e

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1

1

12

1

3

Uku

pno

novč

ani p

rim

ici

0

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.3

67

9

.36

7

9.1

11

1

1.5

92

Uku

pno

novč

ani i

zdac

i 0

2

.89

0

2.9

64

2

.96

4

2.9

86

3

.00

7

3.1

08

3

.12

8

3.1

50

3

.17

2

3.1

93

3

.69

1

3.7

13

Net

o t

ok

no

vca

od

po

slo

vn

ih

akti

vn

ost

i 0

6

.47

7

6.4

03

6

.40

3

6.3

81

6

.36

0

6.2

59

6

.23

9

6.2

17

6

.19

5

6.1

74

5

.42

0

7.8

79

Net

o t

ok

no

vca

-

ku

mu

lati

v

-28

.91

2

-22

.43

5

-16

.03

2

-9.6

29

-3

.24

8

3.1

12

9.3

71

1

5.6

10

1

5.5

88

1

0.8

32

1

5.6

65

1

9.8

78

2

6.0

58

Izv

or:

Izra

da

auto

ra

Vije

k po

vrat

a je

6.

godi

na,

dakl

e jo

š uv

ijek

u v

ijek

u pr

ojek

ta i

tra

janj

a ot

plat

e kr

edit

a, n

eto

sada

šnja

vri

jedn

ost

je p

ozit

ivn

a, a

in

tern

a st

op

a

rent

abil

nost

i je

veća

od

5 %

. Dak

le, p

roje

kt je

odr

živ

uz r

ast t

rošk

ova

posl

ovan

ja o

d 20

%.

46

4.2. Strukturna raščlamba poslova i aktivnosti projektne realizacije

Da bi se za svaku aktivnost moglo definirati vrijeme trajanja, prvo je potrebno pomoću WBS-

a cjelokupni projekt raščlaniti na pojedine aktivnosti. U modernoj proizvodnji, proizvodni

proces podrazumijeva stvaranje i kombiniranje međuproizvoda i zato bi WBS trebao biti

proizvodno orijentiran. Tijekom proizvodnog ciklusa, supstrati prolaze kroz proizvodne faze,

u kojima se obrađuju i pretvaraju u međuproizvode. Njihovim udruživanjem i kombiniranjem

nastaje konačni proizvod, bioplin. Dakle, proizvodni WBS omogućuje postupnu sub-diviziju

bioplina na međuproizvode. Nakon što se bioplin raščlanio na međuproizvode, može se

započeti terminiranje aktivnosti kojima isti nastaju.

Shema 1: Prikaz dijela WBS-a bioplina

Izvor: Kulišić, B., Kojaković A. 2008, Priručnik za bioplin, pogledano 25.05. 2013, online:

http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_za_bioplin_w.pdf

47

Za učinkovito upravljanje vremenskim rasporedom aktivnosti projektne realizacije, tj.

rokovima realizacije projekata razvijene su brojne metode grafičkog - linijskog i mrežnog

planiranja. Jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza terminskog

plana aktivnosti realizacije projekata koja olakšava kontrolu i vođenje projektne realizacije

zasniva se na Gantt dijagramu. Gantogram je vrlo pregledan i lako razumljiv alat, kojim

sudionici u realizaciji projekta mogu brzo i lako doći do informacija o svim aktivnostima i

vremenskom rasporedu projektne realizacije (Zekić, 2010, p. 119).

48

U s

lijed

ećoj

sh

emi

prik

azan

je s

krać

eni g

anto

gram

koj

i sad

rži n

ajva

žnij

e ak

tivn

osti

pro

jekt

a.

Sh

ema

2:

Gan

tog

ram

Na

ziv

ak

tiv

no

sti

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1

0

11

1

2

13

1

4

15

1

6

17

1

8

19

2

0

21

2

2

23

2

4

Isho

đenj

e en

erge

tsko

g od

obre

nja

i rje

šenj

a za

po

vlaš

tenu

pro

izvo

dnju

Sk

lap

anje

ugo

vo

ra o

prik

ljuč

enju

i gr

ađen

ju

Gra

đenj

e, iz

rada

i m

onta

ža

op

rem

e

Isho

đenj

e el

ektr

oen

erget

ske

sugla

sno

sti

i sk

lap

anje

ugov

ora

o ko

rišt

enju

mre

že

Po

ku

sni

rad

Isho

đenj

e rj

ešen

ja o

st

jeca

nju

sta

tusa

pov

lašt

enog

pro

izvo

đača

Isho

đenj

e up

orab

ne d

ozvo

le,

upis

u k

atas

tar,

zem

ljiš

ne

kn

jige

Iz

vo

r: I

zra

da

auto

ra

49

4.3. Analiza rizika

Odnosi promjena kritičnih parametara u planiranju investicijskog projekta u energetskom

sektoru, uzrokuju promjenu poslovnih rezultata projekta, što definira projekt kao vrlo

intenzivan kako na kapitalna ulaganja tako i na ulaz sirovina, tehnologije obrađivanja te

plasmana finalnog proizvoda.

4.3.1. Rizik sirovinske osnove i tehnologije

Analizirajući ulaz sirovinske osnove, mogu se izdvojiti slijedeći vezani rizici:

· promatrajući sadašnje i maksimalne kapacitete, tvrtke Stočarstvo d.o.o. i Gala d.o.o., kao

primarni dobavljači sirovine, u određenoj mjeri ovisniji su o drugim dobavljačima

supstrata,

· kakvoća životinjskog gnoja nije prikladna za proizvodnju bioplina i energije (npr.

Zbog prisutnosti određenih onečišćujućih tvari) odnosno količine pojedinih supstrata su

dostatne, ali zbog kakvoće neće rezultirati očekivanom proizvodnjom bioplina i energije,

· u slučaju smanjenja prinosa zrna kukuruza (primjerice zbog pojave suše i/ili mraza) ili

relevantnih površina, Vrt d.o.o. kao primarni dobavljač u određenom opsegu postaje

ovisniji o drugim dobavljačima supstrata,

· primarni dobavljači sirovine, u slučaju nedostatnih količina, nisu u mogućnosti nabaviti

sirovinu iz drugih izvora,

Slijedom navedenog, primarno je osigurati dostatne količine sirovine. S tim u svezi, osnovna

preporuka je ugovornim obvezama dodatno ojačati sigurnost dobave sirovine te u okviru istih

uključiti i domenu kakvoće ulazne sirovine. Nužno je i naglasiti da se tek po odvijanju

samog procesa anaerobne digestije odnosno proizvodnje bioplina mogu utvrditi ključni

parametri neophodni za pravilno i nesmetano odvijanje procesa te time i omjeri vrsta

sirovine, njihove količine i kakvoća.

Tehnologija kogeneracije s plinskim motorom je provjerena i pouzdana s nizom pozitivnih

primjera iz prakse. No, željeni produkt - električna i toplinska energija u željenim količinama

i kontinuiranoj raspoloživosti tijekom više od 8000 sati godišnje - ovisan je o nizu

faktora u lancu sirovina-bioplin-kogeneracija. Sam rad kogeneracijskog postrojenja ovisan

50

je o raspoloživosti bioplina u potrebnim količinama i kvaliteti, dakle odgovarajućeg sastava,

tj. sadržaja metana. Metan može varirati u velikom rasponu, što može uzrokovati

poteškoće u pogonu postrojenja. Za analizu se promatra sadržaj od 55% metana u plinu, te

se pretpostavlja da ta vrijednost neće bitno odstupati. Na sastav plina u proizvodnom procesu

utječu pH, temperatura, dnevni unos organske suhe tvari u proces, hidraulično vrijeme

zadržavanja supstrata u fermentoru, primjereno djelovanje strojno-tehnološke opreme

(miješanje, grijanje, prepumpavanje), zatim bakteriološki utjecaji i drugo. Uz pretpostavku

odgovarajuće sirovinske osnove, rukovanje procesom same proizvodnje bioplina ne bi

trebalo predstavljati bitan rizik tehnologije.

4.3.2. Ugovorni i tržišni rizik

Obnovljivi izvori energije su energetski resurs koji se ne može potrošiti, relativno su dostupni

svima i besplatni su. Korištenje obnovljivih izvora energije uglavnom je vezano na lokalne

posebnosti prostora i klimatskih uvjeta. Prostorna i vremenska promjenjivost svakog od

pojedinih izvora može znatno varirati, od sezonske do minutne ili na prostornoj skali od

nekoliko metara do više stotina kilometara.

Posljednjih godina iznimno je jak razvoj tržišta tehnologija za iskorištavanja obnovljivih

izvora energije. Razvoj tržišta omogućio je i konkurentnost obnovljivih izvora energije u

odnosu na konvencionalne izvore energije, iako cijena proizvedene energije i dalje ne uzima u

obzir indirektne troškove koji nastaju korištenjem fosilnih goriva poput zbrinjavanja otpada i

zdravstvenih i ekoloških šteta.

Direktivom 2009/28/EC Europska komisija je donijela niz mjera kojima se nastoji smanjiti

emisija stakleničkih plinova korištenjem obnovljivih izvora energije. Cilj je do 2020. godine

20 posto ukupne potrošnje energije zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije. Na tom tragu su

i obvezujući nacionalni ciljevi koji bi trebali slijediti ukupni zadani cilj. U ostvarenju tog cilja

najviše se očekuje od energije vjetra za koju se pretpostavlja kako će do 2020. zadovoljiti 35

posto potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora. U 2008. u EU izgrađeno je 24

GW novih energetskih proizvodnih kapaciteta od čega je 35 posto energija vjetra. Kao

rezultat toga obnovljivi izvori energije su u 2008. predstavljali više od 57 posto

novoizgrađenih energetskih postrojenja u Europi.

51

U većini europskih i svjetskih zemalja tržište obnovljivih izvora energije je zakonski

definirano i poticano putem različitih oblika tarifnih sustava poput tzv. feed-in tarifa

propisanih od strane države prema kojima se lokalna elektroprivredna poduzeća obvezuju

otkupiti svu energiju proizvedenu iz obnovljivih, uz cijene koje su iznad tržišnih kako bi se

potaknuo razvoj korištenja obnovljivih izvora energije. Postoji više mehanizama poticaj koji

mogu biti vezani uz porezne olakšice, kreditiranje, sufinaciranje, investicije i druge oblike

poticanja primjene i korištenja tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Zemlje za koje se smatra kao su najaktivnije u tom pogledu su svakako Njemačka, Danska i

Španjolska.

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 229

elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži

Hrvatske elektroprivrede, d.d., 210,773 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih

izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura.

Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,250 MW (10 projekata

po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493

MW (3 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo,

elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz

2012. godine).U idućih godinu dana (do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 962

projekta ukupne snage 332,217 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu

električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a,

u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja (projekta) koja još uvijek nisu priključena na

elektroenergetsku mrežu.

Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW (5 projekata po

TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na

biomasu s ukupno 55,83 MW (5 projekata po TS-u iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012.

godine) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 33,72 MW (31 projekt po TS-u iz

2007. i čak 901 projekt po TS-u iz 2012. godine) (www.hrote.hr).

Pod pretpostavkom provjere poštivanja ugovora s izvođačima radova i dobavljačima,

projekt nije izložen pravnim rizicima koji bi objektivno mogli ugroziti njegov razvoj. S

52

druge strane, ugovor s otkupljivačem energije podliježe promjenama unutar zakonodavnog

okvira što predstavlja potencijalni rizik za proizvođača.

Kada se govori o plasmanu proizvedene energije, bioplin pokreće motor te se proizvodi

električna i toplinska energija. Plasman električne energije je reguliran zakonskim okvirom i

predstavlja osnovicu proizvodnje. Tržište električne energije dakle postoji i zakonski je

uređeno u vezi cijena za isporučenu energiju koje su definirane tarifnim sustavom. Tržišni

rizik određen je nemogućnošću disperzije (samo 1 otkupljivač) koji iako se ugovor sklapa na

razdoblje od 14 godina, ima mogućnost korigiranja cijene (za indeks inflacije u prethodnoj

kalendarskoj godini), uvjeta i načina isporuke energije, a sve sukladno zakonskoj regulativi.

53

5. BUDUĆNOST BIOPLINSKIH POSTROJENJA U HRVATSKOJ

Tržište bioplina u Hrvatskoj je vrlo dinamično, ali je proizvodnja i korištenje bioplina još

uvijek u svom početnom stadiju razvitka. Svakodnevno se pojavljuju novi projekti, a

zakonodavni i institucionalni okvir se još uvijek prilagođava i nadograđuje s iskustvom iz

prakse. Iako na nacionalnoj razini pokazuje mali potencijal za ostvarenje ciljeva energije

proizvedene iz OIE, bioplin može pomoći u ostvarenju drugih izazova poput onih iz Protokola

iz Kyota i Nitratne direktive. Ipak, na regionalnoj i lokalnoj razini, bioplin može imati

značajniji utjecaj na lokalnu energetsku bilancu u krajevima s razvijenom stočarskom

proizvodnjom.

Hrvatske farme su vrlo male i samo njih nekoliko bi moglo imati dovoljno sirovine za više od

1 MW instalirane snage. Postojeći tarifni sustav čini veličinu postrojenja od 1 MW

najpovoljnijom za investitora jer su koristi od ekonomije razmjera ograničene padom tarifne

stavke nakon te veličine. Problem malih farmi i nedostatka sirovine se može izbjeći

podizanjem centraliziranih bioplinskih postrojenja gdje bi se sirovina s više farmi digestirala u

jednom postrojenju. Time se smanjuje investicijski trošak i raspodjeljuje rizik poslovanja u

usporedbi s investiranjem u više malih postrojenja čiji zbroj snaga odgovara 1 MW. Prema

postojećem zakonodavnom okviru, najjednostavnije je imati kogeneracijsko postrojenje koje

će prodavati električnu energiju prema tarifnom sustavu, a iskoristiti toplinsku energiju u

sklopu svoje proizvodnje ili naći kupca za nju. Kod malih pogona je pročišćavanje bioplina i

njegovo ubrizgavanje u plinsku mrežu rijetko ekonomski opravdano tako da bi se za

proizvodnju bioplina u većim kapacitetima trebalo tražiti sirovinu za proizvodnju bioplina u

nekim drugim sektorima (prehrambeno prerađivačka industrija, ugostiteljstvo,

supermarketi…), ili graditi centralizirana bioplinska postrojenja za supstrat s više farmi.

Kod investiranja u bioplinsko postrojenje najvažnije je ugovoriti dobavu sirovine. Iskustva iz

razvijenih tržišta bioplina ukazuju da je s porastom potražnje za sirovinom,sirovina (koja je

do tada bila otpad) dobila cijenu. Postrojenja koja nisu imala uređene dugoročne ugovore za

dobavu sirovine, a ostvarivala su dobit na temelju besplatne sirovine morale su zatvoriti ili

naći druge izvore supstrata.

Također, važno je imati i dugoročan ugovor o korištenju digestata jer, iako može činiti

korisnu i kvalitetnu zamjenu za stajski gnoj, gnojovku i umjetna gnojiva, ipak je potrebno

54

ugovoriti poljoprivredne površine na kojima će se digestat primjenjivati. Ili, ako se radi o

daljnjem kondicioniranju digestata u gnojivo za šire tržište (pakirano i deklarirano) ili

izdvajanje i prodaja pojedinačnih hranjivih tvari iz digestata (sumpor, kalij, fosfor, amonij-

sulfat), potrebno je ispitati tržište plasmana i ugovoriti kupca. Iskorištavanje i prodaja

sporednih proizvoda iz proizvodnje bioplina vezanih za digestat mogu povoljno utjecati na

ukupnu ekonomsku bilancu rada bioplinskog postrojenja.

Budućnost bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj leži u istraživanju potencijala bioplina i kod

ostalih sektora osim poljoprivrede. Što se tiče bioplinskih postrojenja na poljoprivrednu

biomasu i njihov razvitak, potrebno je proširiti istraživanje na valoriziranje mogućeg

doprinosa bioplina kao mjeri za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ostvarivanje ciljeva

Nitratne direktive i ostalih koristi bioplina na društvo kao cjelinu, čime bi se lokalne i

regionalne vlasti još više aktivirale u razvitku tržišta bioplina.

55

6. ZAKLJUČAK

Suvremeno tržište karakterizira kontinuirani rast želja i potreba za novim proizvodima i

uslugama. U uvjetima sve veće ograničenosti materijalnih resursa, ulaganje u razvoj

obnovljivih izvora energije predstavlja bazu za neprekidno stvaranje jedinstvenih, ciljno

usmjerenih i vremenski ograničenih resursa. Za realizaciju projekata kojima se dostiže

očekivani i/ili premašeni stupanj zadovoljstva interesno – utjecajnih skupina, potrebna je

kontinuirana prilagodba organizacije, odnosno proizvodnih i poslovnih aktivnosti u skladu sa

zahtjevima kupaca i tehnološkim trendovima. Učestalim praćenjem situacija na turbulentnom

tržištu omogućava se brzo i kvalitetno prilagođavanje promjenama uvjeta poslovanja. Stoga

poduzećima, jedino razvijeni sustav učinkovitog projektnog upravljanja, omogućuje učestalo

stvaranje konkurentske prednosti, nametanjem konkurentskih proizvoda, rješenja i usluga te

mu omogućuje opstanak, rast i razvoj na dinamičnom i sve zahtjevnijem tržištu.

Osnovna teza rada jest da su bioplinska postrojenja projektno umjereni sustavi koje

karakterizira multiprojektno poslovanje i kao takvi zahtijevaju uvođenje upravljačkog sustava

projektnog menadžmenta i projektne organizacije kao osnovne pretpostavke njegove

učinkovite primjene.

Nakon što je utvrđeno da proces realizacije gradnje i uspostavljanje proizvodnje bioplinskog

postrojenja može biti promatran kao jedinstveni projekt, uslijedilo je dokazivanje da je

moguća primjena koncepta projektnog menadžmenta u realizaciji bioplinskog projekta.

U prikazu primjene projektnog menadžmenta u bioplinskom postrojenju kroz funkciju

organiziranja, dokazano je da je u postojeću funkcijsku organizacijsku strukturu bioplinskog

postrojenja moguće uvesti projektnu organizaciju što rezultira uspostavljanjem matrične

organizacijske strukture kao temeljne pretpostavke za uspješnu realizaciju multiprojektnog

poslovanja. Način da takav organizacijski oblik uspješno funkcionira i egzistira unutar

bioplinskog postrojenja jest u tome da se jasno raščlane nadležnosti i odgovornosti između

voditelja projekta i njegovog projektnog tima s jedne strane, i rukovoditelja funkcijske

organizacijske jedinice i njenog osoblja, s druge strane.

Dokazano je da veoma važnu ulogu u upravljanju bioplinskim projektom ima i funkcija

upravljanja projektnim ljudskim potencijalima. Razlog tome jest činjenica da bioplinsko

56

postrojenje kao kompleksni poslovno-proizvodni sustav ima raznoliku strukturu kadrova, koju

u osnovi čine proizvodni i neproizvodni radnici postrojenja te kooperanti i poslovni partneri

koji su kontinuirano ili povremeno angažirani u postrojenju. S obzirom da se u matričnoj

organizaciji za svaki bioplinski projekt formira odgovarajući projektni tim, uloga projektnog

menadžera je stvaranje osjećaja zajedništva i usmjerenosti ka zajedničkom projektnom cilju.

Raznolika struktura projektnog tima uvelike otežava postizanje navedenog, stoga upravljanje

projektnim ljudskim potencijalima motiviranjem, socijalizacijom i izraženom važnosti

međusobnog komuniciranja, predstavlja nužan zadatak u upravljanju realizacijom bioplinskog

projekta.

Da bi se projekt izgradnje bioplinskog postrojenja realizirao u skladu s planom projektne

realizacije i strategijom izgradnje, nužno je provoditi kontrolu tijekom cijelog životnog vijeka

projekta. Pokazano je koji instrumenti koje primjenjuje projektni menadžment mogu olakšati

kontrolu realizacije projekta.

Dakle, primjena projektnog menadžmenta u bioplinskim postrojenjima je moguća, samo

zahtjeva ulaganje velikog truda i napora da se stvori prikladno okruženje za njenu uspješnu

provedbu i da se prilagodi specifičnim karakteristikama navedene djelatnosti.

57

LITERATURA

KNJIGE:

1.) Andersen, E. S.; K. V. Grude i T. Haug: Goaldirected Project management,

Coopers&Lybrand, London, 1998.

2.) Cleland, I. D.: Project management – Strategicdesignandimplementation, McGraw-

Hill, New York, 1999.

3.) Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb,

2007.

4.) Kerzner H.: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling,

andControlling, TenthEdition, JohnWiley&Sons, Hoboken, NJ, 2009.

5.) Lock, D.: The Essentials of Project Management, Third Edition,

GowerPublishingCompany, Burlington, 2007.

6.) Meredith, J. i Mantel, S.: Project Management: A ManagerialApproach,

JohnWiley&SonsInc., Denver, 2000.

7.) Omazić, M. A. i Baljkas, S.: Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.

8.) PMI – Project Management Institute: A Guide to the Project Management

BodyofKnowledge (PMBOK® Guide), 1996.

9.) PMI – Project Management Institute: A Guide to the Project Management

BodyofKnowledge (PMBOK® Guide), 2000.

10.) Semolič, B.: Strukture znanja projektnog managementa, ZPM, Ljubljana, 1999.

11.) Turner, J. R.: GowerHandbookof Project Management, FourthEdition,

GowerPublishing, Ltd., Burlington, 2007.

12.) Zekić, Z.: Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.

58

ELEKTRONIČKI IZVORI:

13.) Državni hidrometeorološki zavod, online (pristup ostvaren 12.5.2013.)

http://hidro.hr/hidro.php?id=hidro&param=Podaci

14.) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, online (pristup ostvaren 30.4.2013.)

http://www.mzoip.hr/

15.) Općina Rovišće, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)

http://www.opcina-rovisce.hr/

16.) Hrvatski operator tržišta energije, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)

http://www.hrote.hr/

17.) Hrvatska energetska regulatorna agencija, online (pristup ostvaren 20.5.2013.)

http://www.hera.hr/hrvatski/html/index.html

18.) Kulišić, B., Kojaković A. 2008, Priručnik za bioplin, online(pristup ostvaren

25.5.2013.)http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_za_bioplin_w.pdf

PRAVNI AKTI:

19.) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora, 2007, Narodne novine, Zagreb, no. 21

20.) Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, 2008, Narodne

novine, Zagreb, no. 56

21.) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, 2010, Narodne novine,

Zagreb, no. 32

22.) Zakon o zaštiti od buke, 2009, Narodne novine, Zagreb, no. 30

23.) Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima, 2011, Narodne novine,

Zagreb, no. 89

59

ILUSTRACIJE

POPIS TABLICA:

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Vrsta i količina ulaznih sirovina prema dva scenarija 16

2. Ulazni parametri za izračun proizvodnje bioplina, metana i energije 16

3. Maksimalni kapacitet proizvodnje ulaznih sirovina 17

4. Struktura i dinamika ulaganja u stalnu imovinu 34

5. Struktura i dinamika izvora financiranja 35

6. Financijski tok 39

7. Pokazatelji statične ocjene projekta 41

8. Ekonomski tok 43

9. Smanjenje prihoda za 20% 44

10. Povećanje troškova za 20% 45

POPIS SHEMA:

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Prikaz dijela WBS-a bioplina 46

2. Gantogram 48