SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/1143.B.pdf · financijskim izvještajima podrazumijeva se bilanca, izvješće o sveobuhvatnoj dobiti, izv ještaj o

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Martina Petretić

USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH – ANALIZA

FINANCIJSKOG POSLOVANJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015. godina

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH –ANALIZA

FINANCIJSKOG POSLOVANJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo troškova

Mentor: prof.dr.sc. Mira Dimitrić

Student: Martina Petretić

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081095369

Rijeka, kolovoz 2015. godina

Sadržaj

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. Svrha i ciljevi rada ............................................................................................ 2

1.2. Istraživačke metode i struktura rada ................................................................. 2

2. OBRAZOVANJE ODRASLIH U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................. 5

2.1. Pojam obrazovanja odraslih i njegovo mjesto u sustavu cjeloživotnog

obrazovanja ................................................................................................................... 5

2.2. Regulatorni i organizacijski okvir obrazovanja odraslih .................................. 9

2.3. Ustanove za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj .............................. 12

3. POSLOVANJE USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH U ISTARSKOJ

ŽUPANIJI .................................................................................................................. 18

3.1. Usporedni pokazatelji poslovanja ustanova za obrazovanja odraslih ............ 18

3.2. Podaci o poslovanju Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ Buzet ................... 21

3.3. Analiza financijskih izvještaja Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ Buzet ... 24

4. ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA I INTERNI OBRAČUN – PRIMJER

PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA "ITINERIS" BUZET ................................... 28

4.1. Osnovni pokazatelji financijskog položaja i uspješnosti poslovanja ............. 29

4.2. Struktura i dinamika troškova......................................................................... 32

4.3. Analiza troškova osoblja ................................................................................ 34

4.4. Kalkulacije cijena ........................................................................................... 35

4.5. Analiza točke pokrića ..................................................................................... 37

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 42

Literatura ........................................................................................................................ 44

Popis slika ................................................................................................................... 46

Popis tablica ................................................................................................................ 46

Popis grafova .............................................................................................................. 46

Popis shema ............................................................................................................... 47

1

1. UVOD

U današnje vrijeme, u vrijeme recesije, okolina postaje sve nestabilnija, turbulentnija te

vrlo nepredvidiva pa je stoga potrebno da se poslovni subjekti konstantno prilagođavaju

utjecajima iz okoline, te donošenjem ispravnih poslovnih odluka, ostvaruju stabilno i

uspješno poslovanje. Važna pretpostavka za donošenje ispravnih odluka su pouzdana

financijska izvješća koja prikazuju realno poslovanje poslovnih subjekata. Financijska

izvješća sastavljaju se u skladu s propisima u računovodstvu, sukladno s Međunarodnim

računovodstvenim standardima. Financijski su izvještaji namijenjeni unutarnjim i

vanjskim korisnicima te cilj im je pružanje informacije o financijskom položaju,

uspješnosti te o novčanim tokovima poslovnih subjekata. Osnovna obilježja financijskih

izvještaja su razumljivost, usporedivost, pouzdanost i važnost. Pod temeljnim

financijskim izvještajima podrazumijeva se bilanca, izvješće o sveobuhvatnoj dobiti,

izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjeni kapitala te bilješke uz financijske

izvještaje.

U današnje se vrijeme poslovne odluke donose u veoma kratkom razdoblju, a ništa više

vremena nije na raspolaganju niti za pripremanje traženih informacija. Zbog toga je

razloga sasvim razumljivo zbog čega je danas veoma raširena i toliko važna potreba za

promptnim, dubinskim, preciznim i potpunim poslovnim izvještajima. To je jedan od

temeljnih razloga zbog kojeg poduzeće mora razvijati sustav brzog, jednostavnog i

kvalitetnog prikupljanja svih relevantnih informacija, kako bi uočili i najmanje

odstupanje od zadane kvalitete poslovanja i odmah izvršili nužne korekcije.

Ustanove za obrazovanje odraslih pružaju formalne i neformalne oblike obrazovanja

putem kojih se odrasli mogu prekvalificirati u neka nova zanimanja, doškolovati ili

usavršiti svoja znanja iz nekog područja, što je jako bitno za izlaz iz aktualne

ekonomske krize. Ljudi time mogu konkurirati današnjim, sve većim zahtjevima tržišta

te pronaći bolja radna mjesta ili napredovati na postojećima. Jedino sa takvim ljudima,

spremnima na stalno usavršavanje i doškolovanje možemo Hrvatsku, kao državu i

društvo učiniti prepoznatljivom, konkurentnom i uspješnom u europskom, ali i

svjetskom tržištu. Također, i poslovni subjekti koji ulažu u svoj intelektualni kapital, što

2

na početku može izgledati kao gubitak, kroz izvjesno vrijeme doprinijeti će pozitivnim

financijskim učincima i moći će jače konkurirati na tržištu.

1.1. Svrha i ciljevi rada

Cilj i svrha ovog rada je da se kroz mjerenja i međusobne odnose pokazatelja dođe do

informacija koje bi trebale u perspektivi predstavljati temelj za donošenje poslovnih

odluka u analiziranim obrazovnim institucijama.

Svrha i cilj istraživanja ovog diplomskog rada je i prezentiranje informacija o

poslovanju sadržanih u financijskim izvještajima Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“

Buzet. Cilj je prikazati poslovanje Učilišta, utvrditi pozitivne i negativne trendove te

korištenjem financijskih pokazatelja usporediti pozicije u financijskim izvještajima.

Analizom financijskih pokazatelja dobivenih usporedbom pojedinih pozicija u

financijskim izvještajima Učilište se koristi prilikom donošenja dugoročnih i

kratkoročnih poslovnih odluka za daljnje upravljanje poslovanjem.

Točnost, pouzdanost, razumljivost i usporedivost analize financijskih izvještaja utječe

na uspješnije vođenje poslovanja Učilišta.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je analiza poslovanja ustanova za

obrazovanje odraslih, analiza postojećih financijskih izvještaja Pučkog otvorenog

učilišta „Itineris“ Buzet te uspješnost poslovanja navedene ustanove.

1.2. Istraživačke metode i struktura rada

U svrhu izrade diplomskog rada, koristit će se sljedeće metode:

· Metoda sinteze - postupak spajanja, povezivanja izdvojenih elemenata i procesa

u jedinstvene cjeline.

3

· Metoda deskripcije - postupak jednostavnog opisivanja činjenica i procesa te

njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i veza.

· Induktivna metoda - na temelju pojedinih ili posebnih činjenica dolazi se do

zaključka o općem sudu.

· Deduktivna metoda - na temelju općih postavki dolazi se do konkretnih

pojedinačnih zaključaka ili se iz jedne ili više tvrdnji izvodi nova tvrdnja koja

proizlazi iz prethodnih tvrdnji.

· Metoda kompilacije - preuzimanje nekih dijelova tuđih opažanja i zaključaka

(ova metoda će prvenstveno biti zastupljena u teorijskom dijelu diplomskog

rada).

· Statističke metode - upotreba odgovarajućih statističkih programa za obradu

podataka te grafičko prikazivanje dobivenih rezultata u svrhu lakšeg

razumijevanja procesa.

Izvor podataka je domaća i inozemna literatura, odnosno knjige, znanstvene članci te

ostali relevantni izvori literature, koji se bave predmetnom problematikom. Također,

podaci o poslovanju Pučkog otvorenog učilišta "Itineris" iz Buzeta prikupit će se iz

javno dostupnih godišnjih financijskih izvještaja poduzeća. Svi podaci će se analizirati

putem programa Excel te će se primjereno tabelarno i grafički prikazati.

Diplomski rad se sastoji od pet cjelina. U prvom dijelu, Uvodu, utvrđuje se svrha i

ciljevi rada, istraživačke metode koje su korištene pri izradi diplomskog rada te

struktura rada.

U drugom dijelu pod nazivom Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj, teorijski se

obrađuje pojam obrazovanja odraslih, propisi i državna tijela koja ga prate te ustanove

za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj.

U trećem dijelu koji nosi naslov Poslovanje ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj

županiji, analizirat će se usporedni pokazatelji poslovanja ustanova te prikazati

poslovanje Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ Buzet kroz podatke i financijske

izvještaje.

U četvrtom djelu, Analiza financijskih pokazatelja i interni obračun – primjer Pučko

otvoreno učilište „Itineris“ Buzet, analizirati će se pokazatelji likvidnosti, zaduženosti,

4

aktivnosti i profitabilnosti korištenjem podataka iz temeljnih financijskih izvještaja

Pučkog otvorenog učilište „Itineris“, prikazati će se struktura i dinamika troškova te

analizirati točka pokrića.

Peti dio, Zaključak, rezimira cjelokupni rad, potvrđuje hipoteze te daje odgovore na

ciljeve istraživanja.

5

2. OBRAZOVANJE ODRASLIH U REPUBLICI HRVATSKOJ

Koncept obrazovanja odraslih definiran je još 1976. godine na generalnoj konferenciji

UNESCO-a na način da uključuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja,

razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba školovanje, razvija svoje sposobnosti

i proširuje znanje ili poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije. Takve aktivnosti

mijenjaju stavove ili ponašanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinaca i u perspektivi

sudjelovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom

razvoju. Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog obrazovnog sustava Republike

Hrvatske.

2.1. Pojam obrazovanja odraslih i njegovo mjesto u sustavu cjeloživotnog

obrazovanja

Jedinstvenu definiciju obrazovanja odraslih gotovo je nemoguće izreći. OECD ističe da

u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji obrazovanja odraslih zbog

sljedećega (http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/cjeloživotno-učenje/pojmovnik.aspx/#3):

a) teško je odrediti odraslog učenika, učenje, okruženje i dob osobe razlikuje se po

tipu programa i regionalno,

b) minimalna dob za definiranje odraslog učenika varira,

c) zemlje se razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom učenju.

Neke od postojećih definicija određuju obrazovanje odraslih kao

(http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/cjeloživotno-učenje/pojmovnik.aspx/#3):

a) cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe razvijaju

svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili

profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe

ili potrebe svojih društava,

6

b) svi oblici učenja odraslih osoba poduzeti nakon što su završile inicijalni ciklus

obrazovanja i osposobljavanja započet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko

ciklus traje, pa se stoga visoko obrazovanje započeto prije ulaska na tržište rada

ne smatra obrazovanjem odraslih,

c) svi oblici nestrukovnog učenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno,

neformalno ili informalno.

Obrazovanje odraslih obuhvaća cjelinu procesa učenja odraslih namijenjenih (Zakon o

obrazovanju odraslih, čl.1.):

- ostvarivanu prava na slobodan razvoj osobnosti,

- osposobljavanju za zapošljivost: stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje,

prekvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju stručnih znanja, vještina i

sposobnosti,

- osposobljavanje za aktivno građanstvo.

U Hrvatskoj obrazovanje odraslih uključuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15

godina.

Obrazovanje odraslih temelji se na načelima (Zakon o obrazovanju odraslih, čl. 2.):

- cjeloživotnog učenja,

- racionalnoga korištenja obrazovnih mogućnosti, teritorijalne blizine i

dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim

sposobnostima,

- slobode i autonomije pri izboru načina, sadržaja, oblika, sredstava i metoda,

- uvažavanja različitosti i uključivanja,

- stručne i moralne odgovornosti andragoških djelatnika,

- jamstva kvalitete obrazovne ponude,

- poštovanja osobnosti i dostojanstva svakog sudionika.

Ono se može odvijati kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno

učenje. Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost koja se izvodi u

institucionalnim i javno verificiranim oblicima obrazovanja radi stjecanja stručnog

znanja, vještina i sposobnosti i obuhvaća: osnovno školovanje odraslih, srednjoškolsko

obrazovanje odraslih (stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme,

7

prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje) i visoko obrazovanje. Neformalno

obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na

osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni

razvoj. Informalno učenje odraslih označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća

stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih

drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline. Samousmjereno učenje odraslih označava

aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom učenja

kao i odgovornost za rezultate učenja. (Zakon o obrazovanju odraslih, čl.3.)

Obrazovanje odraslih važna je komponenta sustava cjeloživotnog učenja. Pojam

cjeloživotno učenje često se zamjenjuje izrazom cjeloživotno obrazovanje, no ta dva

pojma nisu istoznačna. Obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a učenje je širi

koncept, koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i

vještina te se može provoditi cijeli život. (Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih,

2012:6) Cjeloživotno obrazovanje nije samo obveza nego i potreba svakog pojedinca,

bez obzira na starosnu dob, prethodno stečeno obrazovanje, zaposlenost, osobnu

motiviranost, okruženje u kojem živi i radi, a sve u cilju gospodarskog razvoja,

smanjenja nezaposlenosti, povećanja obrazovne razine stanovništva, razvoja civilnog

društva i aktivnog građanstva.

U slijedećoj tablici i grafikonu prikazano je ukupno stanovništvo prema najviše

završenoj školi i spolu, te udio nepismenih osoba u ukupnom obrazovanju (redovno i

obrazovanje odraslih).

Tablica 1: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu

Godina Osnovno obrazovanje ili

manje, %

Srednjoškolsko

obrazovanje, %

Visoko obrazovanje, %

Ukupno Žene Muškarci Ukupno Žene Muškarci Ukupno Žene Muškarci

1961. 85,6 92,4 77,8 12,6 6,8 19,4 1,8 0,8 2,8

1971. 75,9 84,3 66,6 20,5 13,4 28,4 3,6 2,3 5,0

1981. 65,1 73,8 55,5 28,5 21,3 36,4 6,4 4,9 8,1

1991. 54,0 61,7 45,5 36,5 30,3 43,4 9,5 8,0 11,1

8

2001. 40,6 48,3 32,2 47,4 40,5 55,0 12,0 11,2 12,8

2011. 30,8 37,2 23,8 52,6 45,9 60,0 16,4 16,7 16,0

Izvor: DZS, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2014.

Stanovništvo Republike Hrvatske, promatrajući s aspekta formalnog obrazovanja, prati

Europske, ali i svjetske trendove.

Uvidom u period od 1961. do 2011. godine, razvidno je da se udio stanovništva sa

završenom osnovnom edukacijom, kao jedinom formalnom edukacijom, smanjuje dok

se proporcionalno povećava broj osoba sa završenim srednjoškolskim, te visokim

obrazovanjem. U promatranom periodu udio osoba sa osnovnim obrazovanjem smanjio

se za preko 50 postotnih poena tj. sa 85,6% (1961.godine) na 30,8% (2011.godine), dok

se udio osoba sa najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem povećao za 40

postotnih poena. Udio osoba sa stečenim visokim obrazovanjem također je u porastu te

je u promatranom periodu porastao za 14 postotnih poena.

Promatrajući spolne nejednakosti, u kontekstu obrazovanja vidljivi su značajni pomaci,

osobito u kategoriji osoba sa srednjoškolskim i visokim obrazovanjem. Godine 1961.

udio žena sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem iznosio je 6,8% dok je udio

muškaraca iznosio 19,4%. No, 2011. godine spolne razlike promatrane kroz stečeni

stupanj stručne spreme, znatno su manje, te je omjer 45,9% / 60,0% (Ž/M).

Najznačajniji napredak vidljiv je u kategoriji visokog obrazovanja. Udio žena sa

stečenim visokim obrazovanjem 1961. godine bio je manji za 2 postotna poena u

odnosu na muškarce, dok je 2011. godine, zacijelo zahvaljujući povećanoj emancipaciji

žena, njihovoj potrebi za samo realizacijom te realizacijom kroz društvo u cjelini, udio

žena bio po prvi put viši od udjela muškaraca sa stečenim visokim obrazovanjem tj. za

0,7 postotnih poena viši. Istovremeno smanjenjem broja osoba osnovnoškolskog

obrazovanja, kao jedinom formalnom izobrazbom, progresivno se smanjuje i

nepismenost.

9

Graf 1: Udio nepismenih osoba starih 10 i više godina prema popisima

Izvor: DZS, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2014.

Promatrajući razdoblje od 1953. godine do 2011. godine udio nepismenih osoba

smanjio se sa 31,7% na 1,7%, tj. za čak 30 postotnih poena, a što je najočitije kod

ženske populacije. Taj udio u ženskoj populaciji sada iznosi 1,3% dok je 1953. godine

iznosio 22,4 %. Promjena kod muške populacije je manja tj. udio nepismenih osoba je

1953. godine iznosio 9,3% dok je 2011. godine smanjen na 0,4%. No, još uvijek postoji

trostruka razlika između broja nepismenih žena i nepismenih muškaraca.

Iz prethodno prezentiranih statističkih podataka, kao i općih društvenih trendova može

se zaključiti da je obrazovanje odraslih nezaobilazna komponenta ukupnog obrazovnog

sustava.

2.2. Regulatorni i organizacijski okvir obrazovanja odraslih

Obrazovanje odraslih mogu provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje

škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim

potrebama te penološke i druge ustanove, ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o

obrazovanju odraslih. (Zakon o obrazovanju odraslih, čl.4)

10

Obrazovanje odraslih je danas u Hrvatskoj djelomično uređeno zakonskim propisima:

Zakonom o osnovnom školstvu i Zakonom o srednjem školstvu, koji sadrže posebna

poglavlja kojima se uređuje djelatnost, oblici izvođenja, institucije ovlaštene za

obavljanje djelatnosti te Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju odraslih, kao

provedbenim propisom. (public.mzos.hr/fgs.axd?id=11253) Institucionalni okvir za

obavljanje obrazovanja odraslih pruža Zakon o pučkim otvorenim učilištima, koji

uređuje djelatnost, osnivanje, ustroj te upućuje na primjenu Zakona o ustanovama.

Hrvatski sabor je 2007. godine donio Zakon o obrazovanju odraslih i time je, po prvi

put, posebnim zakonom uređen normativni okvir za izgradnju obrazovanja odraslih kao

sastavnoga i jednako važnoga dijela cjelovitoga obrazovnog sustava, u kojem je svoje

mjesto našla dugogodišnja tradicija i dobra iskustva te suvremene svjetske, posebno

europske smjernice: priznavanje neformalnoga obrazovanja i učenja, certificiranje

znanja, vještina i sposobnosti, prilagođavanje obrazovanja potrebama i mogućnostima

odraslih. Upravljanje u pučkim otvorenim učilištima decentralizirano je nakon stupanja

na snagu Zakona o ustanovama.

Ustanova je pravna osoba koja se osniva radi trajnog obavljanja djelatnosti odgoja i

obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture,

skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne

obavljaju radi stjecanja dobiti. Ako pravna osoba obavlja svoju djelatnost radi stjecanja

dobiti, tada se na nju primjenjuju propisi o trgovačkim društvima, međutim Zakonom o

ustanovama se može propisati da se pojedine djelatnosti ne mogu obavljati radi stjecanja

dobiti. (Zakon o ustanovama, čl.1)

Ako ustanova usluge srednjoškolskog obrazovanja odraslih provodi temeljem rješenja

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i prema programima verificiranim od strane

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, za navedene usluge može se primijeniti

oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost propisano odredbama članka 11.

stavak 1. točka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 63. stavak 2.

Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, međutim porezno oslobođenje ne odnosi na

ostale usluge i isporuke dobara koje obavlja ustanova, a koje podliježu oporezivanju

porezom na dodanu vrijednost u smislu odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na

dodanu vrijednost.

11

Vlada Republike Hrvatske osnovala je 2006. godine Agenciju za obrazovanje odraslih

(AOO), središnju nacionalnu instituciju za praćenje, razvoj, vrjednovanje i unaprjeđenje

sustava obrazovanja odraslih u sklopu Vladine strategije obrazovanja odraslih, koja se

temelji na načelu cjeloživotnog učenja. Danas se djelatnost obrazovanja odraslih odvija

u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), koja je osnovana

2010. godine i kojoj je djelatnost poslovi planiranja, razvijanja, organiziranja, provedbe,

praćenja i unapređivanja sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Upravni i inspekcijski nadzor nad ustanovama za obrazovanje odraslih provodi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Shema 1: Prikaz postupaka prije izvođenja programa za obrazovanje odraslih

Izvor: Vodič ustanovama za obrazovanje odraslih

12

U Shemi broj 1. prikazan je postupak odobrenja izvođenja programa obrazovanja

odraslih. Ustanove za obrazovanje odraslih mogu započeti s izvođenjem programa u

određenom prostoru nakon što dobiju od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

rješenje o odobrenju izvođenja programa. Na temelju tog rješenja ustanove podnose

zahtjev Ministarstvu uprave za izradu pečata s grbom Republike Hrvatske koji se koristi

samo za ovjeravanje javnih isprava.

2.3. Ustanove za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro

razvijenoj i nacionalno rasprostranjenoj mreži ustanova koje provode programe

obrazovanja odraslih.

U Republici Hrvatskoj ima oko 520 ustanova koje izvode programe formalnog

obrazovanja, a više od 1.700 različitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge,

vjerske zajednice, državne institucije) izvodi programe neformalnog obrazovanja. U

skladu s tim, može se samo pretpostaviti koliko je to polaznika s različitim namjerama

za upis, motivima i očekivanjima te s kolikim se nepoznanicama susreću prilikom

donošenja odluke o upisu. U nastavku su nabrojene ustanove po županijama koje se

bave obrazovanjem odraslih, osim osnovnih i srednjih škola koje se pored redovnog

obrazovanja bave i obrazovanjem odraslih. (http://www.asoo.hr/default.aspx?id=868)

Zagrebačka županija: Centar za odgoj i obrazovanje Lug, Bregana; POU Prigorje,

Zaprešić; POU Oryx, Sesvete; Učilište Eduka savjet, Sesvete; Učilište za srednjoškolsko

obrazovanje Magistra Vitae, Samobor; Učilište za obrazovanje odraslih Apis, Velika

Gorica; Otvoreno učilište Littera, Samobor; Centar za obrazovanje odraslih Pramac,

Sesvete; Računalni obrazovni centar, Velika Gorica; POU Dugo Selo, Dugo Selo; POU

Vrbovec, Vrbovec; POU Ivanić-Grad, Ivanić Grad; POU Samobor, Samobor; POU

Zaprešić, Zaprešić; POU Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Zelina; POU Velika Gorica,

Velika Gorica.

Krapinsko-zagorska županija: Učilište piramida znanja - ustanova za obrazovanje

odraslih, Donja Stubica; Otvoreno učilište Oroslavje, Oroslavje; POU Donja Stubica,

13

Donja Stubica; POU dr. Jurja Žerjavića Zlatar, Zlatar; POU Krapina, Krapina; POU

Zabok, Zabok.

Sisačko-moslavačka županija: POU Kutina, Kutina; POU Mencl, Sisak; POU Novska,

Novska; POU-Gazela, Kutina; POU Hrvatski dom Petrinja, Petrinja.

Karlovačka županija: POU Duga Resa, Duga Resa; POU Lingua, Karlovac; POU

Marković, Karlovac; POU Ogulin, Ogulin; POU Pouka Karlovac, Karlovac.

Varaždinska županija: Učilište Sigurnost-ustanova za usavršavanje i osposobljavanje

odraslih, Bolfan; Ustanova za obrazovanje odraslih za poslove zaštite osoba i imovine

"Defensor", Varaždin; POU Novi Marof, Novi Marof; Učilište Plavec, Varaždin;

Ustanova za obrazovanje odraslih Vizor, Varaždin; POU "Đuro Arnold", Ivanec; POU

Dragutin Novak Ludbreg, Ludbreg; POU Varaždin, Varaždin; POU Koprivnica,

Koprivnica; POU Križevci, Križevci; Instruktažni centar ustanova za obrazovanje

obraslih, Križevci; Sandia ustanova za obrazovanje odraslih, Novigrad Podravski;

Obrtničko učilište Pouka, Koprivnica.

Bjelovarsko-bilogorska županija: POU Bjelovar, Bjelovar; POU Daruvar, Daruvar;

POU Marinković Garešnica, Garešnica; POU Signal, Bjelovar.

Primorsko-goranska županija: Ustanova za obrazovanje odraslih Dante, Rijeka;

Ustanova za obrazovanje odraslih "Nauk", Rijeka; Educa plus, Rijeka; Ustanova za

obrazovanje odraslih Programplus, Novi Vinodolski; Učilište Sailor-ustanova za

osposobljavanje i usavršavanje, Rijeka; Učilište Lovran ustanova za obrazovanje

odraslih, Lovran; Ekspert ustanova za obrazovanje odraslih, Rijeka; Intelekt, ustanova

za srednjoškolsko obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i ostalo obrazovanje

odraslih, Rijeka; Ustanova za obrazovanje odraslih – Vlamal, Rijeka; POU, Mali Lošinj;

POU Novi, Ičići; POU Rab, Rab; Educa ustanova za srednjoškolsko obrazovanje,

osposobljavanje, usavršavanje i ostalo obrazovanje odraslih, Rijeka.

Ličko-senjska županija: POU "dr. Ante Starčević" Gospić, Gospić.

Virovitičko-podravska županija: Informatičko obrazovno učilište Slatina, Slatina;

POU Slatina, Slatina; POU Aspekt, Virovitica; Poslovno učilište Eduka plus, Virovitica.

Požeško-slavonska županija: Učilište Link ustanova za obrazovanje odraslih, Požega;

POU Obris, Požega; Učilište-Znanje, Požega; POU Požega, Požega; Ustanova za

obrazovanje odraslih Maestro, Požega; POU Pakrac, Pakrac.

14

Brodsko-posavska županija: Ustanova za informatičko obrazovanje odraslih Mislav-

znanje, Slavonski Brod; POU Brod, Slavonski Brod; POU Libar, Slavonski Brod; POU

Auto moto centar Nova Gradiška, Nova Gradiška.

Zadarska županija: Ustanova za obrazovanje odraslih "Libar", Biograd na moru; POU

As-Zadar, Zadar; POU Biograd na moru, Biograd na moru; POU Erudio, Zadar; POU

Obrovac, Obrovac; Učilište Adeo, Zadar; POU Znanje, Zadar; POU Forum, Zadar;

POU Dom na žalu, Preko.

Osječko-baranjska županija: POU "Baranyai Julia", Beli Manastir; Centar za

obrazovanje Novak, Osijek; POU Našice, Našice; POU Perpetuum, Osijek; Učilište

Infocentar - ustanova za obrazovanje, Đakovo; Učiliste Janus, Osijek; Učilište Memoria

ustanova za srednjoškolsko obrazovanje odraslih, Đakovo; Edunova - ustanova za

obrazovanje odraslih, Osijek; Excel Educa ustanova za obrazovanje odraslih, Osijek;

Centar za obrazovanje odraslih - Spin studio, Osijek; POU Ivan Đakovo, Đakovo; POU

Osijek, Osijek; POU Poetika, Osijek; POU Mentor, Đakovo; POU Drniš, Drniš; POU

Knin, Knin; POU Libar, Šibenik; POU Šibenik, Šibenik; Centar za obrazovanje odraslih

"Libra" Šibenik; Učilište Izvor znanja, Vodice.

Vukovarsko-srijemska županija: Učilište Cibalae-ustanova za obrazovanje odraslih,

Vinkovci; Centus - ustanova za obrazovanje odraslih, Vukovar; Učilište Županja,

ustanova za obrazovanje odraslih, Županja; Učilište Studium ustanova za obrazovanje

odraslih, Vukovar; POU Martinović, Otok; Učilište Modus - ustanova za obrazovanje

odraslih, Vinkovci; Tehničko učilište Vinkovci ustanova za obrazovanje odraslih,

Vinkovci; Učilište Slađana Dabro Vukovar, Vukovar; Educa ustanova za obrazovanje

odraslih, Vinkovci; POU Andragog, Županja; POU Vinkovci, Vinkovci; Učilište

Meštar, Kaštel Novi; Ing atest centar-ustanova za obrazovanje odraslih, Split; Učilište

Faros, Stari grad; Ustanova za obrazovanje pomoraca Kliper, Split; Učilište Konstruktor

- ustanova za obrazovanje odraslih, Split; Centar znanja-ustanova za obrazovanje

odraslih, Split; Učilište Poduka, Solin; Centar za obrazovanje odraslih ¨Trstenik¨, Split;

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra, Split; POU Žižić, Omiš; POU Sinj, Sinj;

POU Salona, Solin; POU "Hrvatska ronilačka škola", Split; POU Niko, Split; POU

Trogir, Trogir; Edukacijski centar - ustanova za obrazovanje odraslih, Split; Učilišni

centar u Imotskom - ustanova za obrazovanje odraslih, Imotski; Centar za obrazovanje

15

odraslih Semafor, Sinj; Uciliste Jantar-ustanova za obrazovanje odraslih, Split; Učilište

Virtus-ustanova za obrazovanje odraslih, Split.

Istarska županija: Učilište Uljanik, ustanova za obrazovanje odraslih, Pula; Diopter -

otvoreno učilište, Pula; Ustanova za obrazovanje odraslih Azura, Pula; Ustanova za

obrazovanje odraslih Liber, Pula; POU Addenda, Pula; POU "Ante Babić" Umag -

Universita' popolare aperta "Ante Babić" Umago, Umag; POU – Itineris, Buzet; POU

Labin, Labin; POU u Pazinu, Pazin; POU Poreč, Poreč; POU Pula, Pula; POU Grada

Rovinja - Universita' popolare aperta della citta' di Rovigno, Rovinj; Učilište Arena -

ustanova za obrazovanje odraslih, Pula; Ustanova za cjeloživotno učenje Magistra, Pula;

Učilište Histria-ustanova za obrazovanje odraslih, Pula; POU Istra, Poreč.

Dubrovačko-neretvanska županija: Centar za obrazovanje Narona, Metković; POU

Formula, Dubrovnik; Centar za obrazovanje Mijoč-ustanova za obrazovanje odraslih,

Metković.

Međimurska županija: POU Čakovec¸ Čakovec; POU "Novak" Mala Subotica, Mala

Subotica; Jezično edukativna ustanova Didasko, Čakovec.

Grad Zagreb: Učilište Ambitio ustanova za obrazovanje odraslih, Nogometna

akademija HNS - ustanova za obrazovanje odraslih u športu, Lupus - ustanova za

obrazovanje odraslih, Učilište za obrazovanje odraslih – Idem, Učilište "Existere"-

ustanova za obrazovanje odraslih, POU Artes, vatrogasna škola - ustanova za

obrazovanje odraslih, Strukovno učilište Krešimir- ustanova za obrazovanje odraslih,

Zaštita-Zagreb-učilište za srednjoškolsko obrazovanje odraslih, Učilište AKD-zaštite za

osposobljavanje zaštitara i čuvara, Učilište Sesvete - ustanova za obrazovanje odraslih,

Učilište Las, javna ustanova za obrazovanje odraslih, Učilište Pardus, Učilište za

poslovno upravljanje, Učilište Vita ustanova za obrazovanje odraslih, Centar za

obrazovanje odraslih Validus, Učilište Izvor-ustanova za obrazovanje odraslih, Učilište

Laura ustanova za obrazovanje odraslih, Semafor-prometno učilište-ustanova za

obrazovanje odraslih Zagreb, Učilište za obrazovanje odralih Didacticus, Učilište

Volonter, Učilište poslovnih vještina, Učilište Prospero - ustanova za obrazovanje

odraslih, Poslovno učilište Promotor, Centar za obrazovanje Gredelj - ustanova za

obrazovanje odraslih, Pomorsko učilište Nautički centar - ustanova za obrazovanje

odraslih, Zagrebački informatički centar-učilište, POU Algebra, Andragoško učilište

Zvonimir-ustanova za profesionalnu orijentaciju i obrazovanje, CS učilište - ustanova za

16

obrazovanje odraslih, Poslovno učilište Experta - ustanova za obrazovanje odraslih,

Ustanova za obrazovanje odraslih Adrianus, Učilište Atest-kontrola - ustanova za

srednjoškolsko obrazovanje odraslih, Učilište za obrazovanje, izdavaštvo i savjetovanje

Kontrol biro, Učilište Magistra ustanova za obrazovanje odraslih, Ustanova za

obrazovanje odraslih Galbanum, Zagrebačko učilište ustanova za obrazovanje odraslih

Zagreb, Obrtničko učilište - ustanova za obrazovanje odraslih, POU Petar Zrinski, POU

Agora, POU Beseda-Zagreb, POU Centar, POU Invictus, POU Korak po korak, POU

Morana, POU Pro-Anima, POU Zagreb, POU Profokus, Callidus - ustanova za

obrazovanje odraslih, Euro Eduka ustanova za obrazovanje odraslih, Ustanova za

obrazovanje odraslih Skijaško učilište, Škola za obrazovanje odraslih MA-LU, Svijet

jezika ustanova za obrazovanje odraslih, Vimal ustanova za obrazovanje odraslih,

Ustanova za srednjoškolsko obrazovanje odraslih Zagrebinspekt obrazovanje, Ustanova

za obrazovanje odraslih, Zirs učilište, Ustanova za cjeloživotno obrazovanje Lider.

Tablica 2: Broj ustanova po županijama

NAZIV ŽUPANIJE BROJ USTANOVA

Zagrebačka županija 16

Krapinsko-zagorska županija 6

Sisačko-moslavačka županija 5

Karlovačka županija 5

Varaždinska županija 13

Bjelovarsko-bilogorska županija 4

Primorsko-goranska županija 13

Ličko-senjska županija 1

Virovitičko-senjska županija 4

Požeško-slavonska županija 6

Brodsko-posavska županija 4

Zadarska županija 9

Osječko-baranjska županija 20

Vukovarsko-srijemska županija 31

Istarska županija 16

17

Dubrovačko-neretvanska županija 3

Međimurska županija 3

Grad Zagreb 57

UKUPNO 216

Izvor: vlastita obrada autora

U tablici 2 prikazan je ukupan broj ustanova za obrazovanje odraslih po županijama u

Republici Hrvatskoj. Vidimo da ih najviše ima u gradu Zagrebu i to 26% od ukupnih

ustanova, zatim prati ga Vukovarsko-srijemska županija sa 14%. Možemo zaključiti da

Istarska županija u kojoj se nalazi i Pučko otvoreno učilište „Itineris“ ima veliki broj

ustanova i to 7,40%, tj. jednako kao i Zagrebačka županija. Dok susjedna županija

Primorsko-goranska koja obuhvaća veće područje od Istarske županije ima svega 6% od

ukupnog broja ustanova.

18

3. POSLOVANJE USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH U

ISTARSKOJ ŽUPANIJI

Poslovanje ustanova za obrazovanje odraslih analizira se pomoću financijskih izvještaja.

Analiza prethodi procesu upravljanja, tj. procesu planiranja koji čini sastavni dio

upravljanja.

U ovom poglavlju analizirani su usporedni pokazatelji poslovanja ustanova za

obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji.

Nadalje, iznijeti su podaci o poslovanju Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ koje se

bavi obrazovanjem odraslih i analizirano je financijsko poslovanje te ustanove.

3.1. Usporedni pokazatelji poslovanja ustanova za obrazovanja odraslih

Analiza pomoću financijskih pokazatelja proizlazi iz različitih financijskih izvještaja, a

njen značaj se ogleda prvenstveno u tome što sumira ključne odnose i rezultate koji

ukazuju na financijske performanse poslovnog subjekta. Analizom pomoću financijskih

pokazatelja obuhvaćaju se dvije usporedbe.

Na prvom mjestu je unutrašnja usporedba. Prilikom unutrašnje usporedbe analitičar

može usporediti sadašnje indekse sa indeksima iz prethodnih perioda i na taj način

otkriti da li postoje promjene u poslovanju poduzeća tokom vremena, a također može

usporediti pokazatelje sa planiranim budućim vrijednostima i utvrditi da li se ostvaruju

planovi poslovanja.

Druga vrsta usporedbe je vanjska usporedba. Vanjskom se usporedbom uspoređuju

financijski pokazatelji jednog poduzeća sa pokazateljima drugih poduzeća iz iste

djelatnosti, ili sa industrijskim prosjekom u određenom vremenskom trenutku. Ova

usporedba daje bolji uvid u relativno financijsko stanje i uspješnost poduzeća. Također,

vanjska usporedba pomaže u otkrivanju značajnih odstupanja od industrijskog prosjeka

(ili standarda), ali je pri tome potrebno napomenuti da se pokazatelji industrijskog

prosjeka trebaju koristiti samo kao vodilja, a ne kao cilj.

19

S obzirom na vremensku dimenziju, postoje dvije osnovne skupine financijskih

pokazatelja. Oni koji se temelje na podacima iz izvještaja o dobiti i gubitku obuhvaćaju

analizu poslovanja kroz određeno vremensko razdoblje (najčešće od jedne godine), dok

se drugi odnose na određeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance

te govore o financijskom položaju poduzeća u tom trenutku. (Žager i Žager, 2000:172)

Kada je riječ o ustanovama za obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji, ranije u radu

navedeno je da ih ima 16. Za potrebe ovog rada analizirati će se poslovanje ustanova

koje posluju samostalno, tj. nisu financirane od strane grada u kojem djeluju, u

razdoblju od 2010. do 2014. godine: Diopter - otvoreno učilište iz Pule, Učilište Uljanik

iz Pule, Pučko otvoreno učilište Eduka iz Umaga, Učilište Addenda iz Pule, Ustanova

Liber iz Pule, Ustanova za obrazovanje odraslih Azura iz Pule, te Pučko otvoreno

učilište Itineris iz Buzeta. Podaci o ostvarenoj bruto dobiti prikazani su u tablici 3 i

grafu 2.

Tablica 3: Bruto dobit odabranih ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji

Naziv učilišta 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Diopter - Pula 82.900 kn 133.100 kn 193.900 kn 59.200 kn 48.400 kn

Uljanik - Pula -72.600 kn 52.200 kn 16.900 kn -5.200 kn 95.200 kn

Eduka - Umag 35.700 kn 7.200 kn -21.900 kn -9.100 kn -11.300 kn

Addenda - Pula 170.800 kn 25.300 kn 27.700 kn 117.700 kn 134.800 kn

Liber - Pula 75.900 kn 21.400 kn 34.900 kn 90.400 kn 153.200 kn

Azura - Pula 12.000 kn 13.500 kn 5.700 kn -10.400 kn -5.800 kn

Itineris - Buzet 9.521 kn 843 kn 66.350 kn 35.259 kn 16.092 kn

Izvor: http://www.poslovna.hr

20

Graf 2: Bruto dobit ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji


Iz priloženog je vidljivo kako većina navedenih ustanova posluje pozitivno u cijelom

promatranom razdoblju. Od 2010. do 2014. godine učilište Itineris poslovalo je s dobiti

te je ista, 2014. godine, iznosila 16.092,00 kn. Ostala promatrana učilišta osim Addende

– Pula i Liber – Pula, nekoliko su godina poslovala s negativnom bruto dobiti a što je

krajnji rezultat nedovoljno dobro osmišljenih marketinških aktivnosti, nedovoljno

aktualnih programa te povećanja fiksnih i materijalnih troškova. Najbolji poslovni

rezultat ostvaruje učilište Addenda, koja cijelo vrijeme ima bruto dobit na razini od

preko 100.000 kuna.

Tablica 4: Ukupni prihod odabranih ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj

županiji

Naziv učilišta 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Diopter - Pula 1.779.100 kn 3.350.400 kn 1.525.400 kn 1.303.300 kn 1.511.100 kn

Uljanik - Pula 310.300 kn 264.900 kn 643.500 kn 594.000 kn 1.243.700 kn

Eduka - Umag 616.700 kn 31.800 kn 0 kn 3.300 kn 5.200 kn

Addenda - Pula 914.800 kn 1.048.700 kn 864.400 kn 989.600 kn 985.800 kn

21

Liber - Pula 172.000 kn 170.600 kn 260.400 kn 245.000 kn 331.300 kn

Azura - Pula 638.500 kn 534.600 kn 322.000 kn 70.200 kn 1.300 kn

Itineris - Buzet 1.100.200 kn 1.104.600 kn 1.100.366 kn 1.092.890 kn 885.575 kn

Izvor: http://www.poslovna.hr

Iz tablice 4, u kojoj je prikazan ukupan prihod odabranih ustanova za obrazovanje

odraslih u Istarskoj županiji, vidljivo je da Diopter iz Pule ima daleko veći prihod od

ostalih ustanova za obrazovanje odraslih, za kojim slijedi Itineris iz Buzeta koji također

kroz svo razdoblje promatranja ima visoke prihode, dok kod Eduke iz Umaga možemo

primijetiti da su prihodi drastično pali, pa su čak u 2012. godini bili na nuli. Zavidan

porast prihoda u 2014. godini i to za 100% u odnosu na ostale godine bilježi Uljanik iz

Pule.

Pošto podatke o broju polaznika ili broju programa koje ustanove izvode, nije bilo

moguće prikupiti zbog nedostupnih informacija, pojedinačne cijene i sl. nije moguće

izračunati.

3.2. Podaci o poslovanju Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ Buzet

Pučko otvoreno učilište „Itineris“ je javna ustanova za obrazovanje odraslih, koja svoju

djelatnost obavlja kao javna služba od 2001. godine. To je privatna ustanova u kojoj su

dvije fizičke osoba uložile temeljni kapital u iznosu od 10.000,00 kn kako bi pokrenuli

poslovanje. Učilište je pravna osoba i u pravnom prometu s trećim osobama nastupa

samostalno, u okviru registrirane djelatnosti, uz ograničenja predviđena zakonom, na

zakonu utemeljenim propisima, osnivačkom aktu, Statutom i drugim općim aktima

Učilišta.

Učilište može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti

vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može biti strankom u postupcima pred

sudovima, dugim držanim organima i tijelima s javnim ovlastima. (Zakon o

ustanovama, čl.4) Učilište može imati jednu ili više podružnica. Podružnica je

ustrojbena jedinica Učilišta za koju je Odlukom o osnivanju ili Statutom određeno da

22

obavlja dio djelatnosti Učilišta i da sudjeluje u pravnom prometu. Podružnica nije

pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obveze stječe Učilište.

Podružnica obavlja djelatnost i posluje pod nazivom Učilišta i svojim nazivom i mora

pri tome navesti sjedište Učilišta i svoje sjedište. (Zakon o ustanovama, čl.9) Na

djelatnost podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe djelatnosti Učilišta.

Pučko otvoreno učilište „Itineris“ ima dvije podružnice i to u Puli i Poreču.

Djelatnost učilišta je obrazovanje koje obavlja prema rješenjima dobivenim od

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, a to su: stjecanje

srednje stručne spreme i prekvalifikacije za vozača motornog vozila i tehničara

cestovnog prometa, usavršavanje za poslove vozača motornog vozila u međunarodnom

prometu i instruktora vožnje, osposobljavanje vozača i drugih osoba koji sudjeluju u

prijevozu opasnih tvari – ADR, osposobljavanje za taksi vozača, osposobljavanje za

rukovatelje građevinskim strojevima, transportnim sredstvima i sredstvima za obradu

drva, osposobljavanje za stjecanje znanja stranih jezika, osposobljavanje za rad na

operativnim sustavima – PC, osposobljavanje iz zaštite na radu i protupožarne zaštite,

obavljanje poslova osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite

od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, program

stručnog osposobljavanja za poslove: rukovatelj grederom, rukovatelj vibronabijačem,

rukovatelj valjkom, rukovatelj bagerom, rukovatelj utovarivačem, rukovatelj

rovokopačem, rukovatelj dozerom, rukovatelj finišerom, rukovatelj skreperom,

rukovatelj autodizalicom, rukovatelj hidrauličkom dizalicom, rukovatelj hidrauličkom

zglobnom platformom, rukovatelj toranjskom dizalicom, rukovatelj malim dizalicama,

rukovatelj viličarom, rukovatelj elektrokolicima, program za stjecanje srednje stručne

spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja: prodavač, ekonomist i

komercijalist, program stručnog osposobljavanja za: poslove samostalnog knjigovođe,

poslove cestara, poslove: rukovatelj konzolnom dizalicom, rukovatelj mosnom

dizalicom, rukovatelj portalnom dizalicom, rukovatelj poluportalnom dizalicom,

rukovatelj pretovarnom dizalicom, rukovatelj motornom pilom i rukovatelj motornom

kosilicom, program stjecanja srednje stručne spreme za zanimanje arhitektonski

tehničar, građevinski tehničar, armirač, program stjecanja niže stručne spreme za

zanimanja: građevinski radnik, kamenorezac, pomoćni armirač, pomoćni keramičar-

oblagač, pomoćni krovopokrivač, pomoćni soboslikar-ličilac, pomoćni zidar, pomoćni

23

tesar, program osposobljavanja za obavljanje poslova u zanimanju: rukovatelj

strojevima za rezanje asfalta i betona, rukovatelj crpkom za beton i mikserom,

rukovatelj betonarom, betonirac, skelar u graditeljstvu, program stjecanja srednje

stručne spreme za zanimanje: krovopokrivač, tesar, zidar, program osposobljavanja za

obavljanje poslova računalnog operatera poslovne primjene računala, računalnog

operatera uredskog poslovanja, grafičkog dizajnera, stjecanje osnovnoškolskog

obrazovanja.

Učilište obavlja svoju djelatnost sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih, Pravilnicima

koji reguliraju obrazovanje odraslih, Zakonu o ustanovama, osnivačkom aktu, Statutu i

drugim općim aktima Učilišta (Statut, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i organizaciji

rada, Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, Pravilnik o zaštiti i obradi

arhivskog gradiva, Pravilnik o kućnom redu, Poslovnik o radu upravnog vijeća,

Poslovnik o radu stručnog vijeća, te sukladno suvremenim znanstvenim postignućima i

pravilima struke. Učilište može izvoditi programe: redovitom nastavom, konzultativno -

instruktivnom nastavom, dopisno - konzultativnom nastavom, multimedijski, te na drugi

primjereni način.

Učilište vodi andragošku dokumentaciju: Matične knjige, Matična knjiga polaznika u

programima osposobljavanja i usavršavanja, Dnevnik rada s imenikom, programi

obrazovanja odraslih, odluka o upisu u program obrazovanja, prijavnica-upisnica,

ugovor o obrazovanju, odluka o razlikovnim ispitima, prijavnica i zapisnik za polaganje

ispita, prijavnica i zapisnik za polaganje završnog rada, prijavnica i zapisnik za završnu

provjeru.

Andragoški djelatnici su učitelji, nastavnici, profesori, stručni suradnici, predavači,

treneri, voditelji i drugi koji izvode program i ispunjavaju uvijete propisane programom.

Andragoški djelatnici zasnivaju radni odnos sukladno zakonu o radu. U slučaju kada rad

andragoškog djelatnika ne prelazi polovinu punog radnog vremena u jednoj školskoj

godini, učilište može s andragoškim djelatnikom sklopiti ugovor o djelu.

24

3.3. Analiza financijskih izvještaja Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ Buzet

Pučko otvoreno učilište „Itineris“, kao i sve ostale obrazovne institucije podliježu

određenim zakonskim obvezama poslovanja što podrazumijeva i komunikacija u obliku

periodičkih financijskih izvještaja, te dostavljanje istih nadležnim institucijama. No,

Pučko otvoreno učilište „Itineris“ razmjenjuje i druge, manje finalne oblike

informiranja, koje ustanova razmjenjuje sa zaposlenicima, vlasnicima, sa širom

javnošću i s ostalima kroz razne strane publikacije. Naredno Pučko otvoreno učilište

„Itineris“ čini kako bi omogućio stjecanje pravilne ocjene učinkovitosti te vrijednosti

poduzeća. Temeljni financijski izvještaj, koji ujedno daje i sustavni pregled stanja

imovine, obveza i kapitala, na određeni dan je Bilanca. Njome se prikazuje financijsko

stanje i položaj poslovnog subjekta.

Tablica 5: Bilanca Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ za 2012., 2013. i 2014. godinu

AKTIVA 2012. 2013. 2014.

A Potraživanja za upisani a

neuplaćeni kapital

B Dugotrajna imovina 15.695,00 31.930,00 29.312,00

I. Nematerijalna imovina

II. Materijalna imovina 15.695,00 31.930,00 29.312,00

III. Dugotrajna financijska imovina

IV. Potraživanja

V. Odgođena porezna imovina

C Kratkotrajna imovina 346.412,00 348.811,00 353.855,00

I. Zalihe

II. Potraživanja 175.895,00 183.314,00 213.696,00

III. Kratkotrajna financijska imovina

IV. Novac u banci i blagajni 170.517,00 165.497,00 140.159,00

D Plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i obračunati prihodi

25

E Ukupno aktiva 362.107,00 380.741,00 383.167,00

F Izvanbilančni zapisi

PASIVA

A Kapital i rezerve 297.925,00 310.713,00 323.137,00

I. Temeljni (upisani) kapital 10.000,00 10.000,00 10.000,00

II. Kapitalne rezerve

III. Rezerve iz dobiti

IV. Revalorizacijske rezerve

V. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 221.575,00 275.260,00 300.713,00

VI. Dobit ili gubitak poslovne godine 66.350,00 25.453,00 12.424,00

VII. Manjinski interes

B Rezerviranja

C Dugoročne obveze

D Kratkoročne obveze 64.182,00 70.028,00 60.030,00

E Odgođeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja

F Ukupno pasiva 362.107,00 380.741,00 383.167,00

G Izvanbilančni zapisi

Izvor: Godišnja financijska izvješća Učilišta "Itineris"

Bilanca prikazuje imovinu kojom poslovni subjekt raspolaže, ali i obveze u određenom

trenutku. Pučko otvoreno učilište „Itineris“, kao obrazovna ustanova, primorana je

kontinuirano ulagati u svoju imovinu, nudeći nove programe tj. prateći nove tržišne

trendove. Stoga je 2012. godine uložilo 15.695,00 kn u raznovrsnu materijalnu imovinu

dok je 2014. godine ulaganje bilo veće za gotovo 100% tj. za 13.617,00 kn.

Zahvaljujući agresivnijim marketinškim aktivnostima te širenju popisa obrazovnih

programa, i kratkoročna potraživanja bilježe značajan porast. Ono se je povećalo za

2.399,00 kn u 2013. tj. za 7.443,00 kn u odnosu na 2012. godinu. Uvidom u pasivni dio

bilance, dobit se je progresivno smanjivala te je ista 2014. godine bila, u odnosu na

2012. godinu manja za čak 53.926,00 kn, dok je istovremeno zadržana dobit porasla za

visokih 79.138,00 kn, koja će se narednih godina investirati u nabavku nove opreme.

26

Uvidom u bilancu Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ može se zaključiti da je riječ o

poslovnom subjektu koje svoje trenutne aktivnosti financira iz vlastitih izvora.

Slika 1: Strukturni prikaz bilance poduzeća

%10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

AKTIVA PASIVA

STABILNOST

INV

ES

TIR

AN

JE

FIN

AN

CIR

AN

JE

LIKVIDNOST

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna

imovina

Vlastiti kapital

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

Izvor: Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V. (2007.) Poslovna ekonomija, Tiva tiskara,

Varaždin, str. 43.

Uspoređujući idealni teorijiski model tj. strukturni prikaz bilance poslovnog subjekta te

Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“, vidljivo je kako Učilište posluje vrlo blizu

teoretskim poželjnim odnosima u strukturi. Promatrajući podatke iz bilance za 2014.

godinu kao najaktualniju, dugotrajna imovina u ukupnoj aktivi iznosi 7,65%, a

kratkotrajna imovina 92,35%. Po pitanju pasive, vlastiti kapital čini 2,60%, dok kod

kategorija dugoročne i kratkoročne obveze prisutna su slijedeća odstupanja od

teorijskog modela: dok model nalaže da dugoročne obveze moraju činiti do 60% ukupne

pasive, kod Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ navedeni iznos je jednak nuli, što

aludira na činjenicu da isti nije kreditno zadužen. Kod kratkoročnih obveza, Pučko

otvoreno učilište „Itineris“ raspolaže za 15,67% u ukupnoj pasivi, a te su obveze

pokrivene kratkotrajnom imovinom.

27

Račun dobiti i gubitka (RDG) je dinamički izvještaj koji prikazuje prihode, rashode te

pozitivni ili negativni rezultat poslovanja u određenom vremenskom razdoblju.

Tablica 6: RDG Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ za 2012., 2013. i 2014. godinu

RAČUN DOBITI I GUBITKA 2012. 2013. 2014.

1. Poslovni prihodi 1.098.820,00 1.091.907,00 884.996,00

2. Poslovni rashodi 1.033.995,00 1.057.626,00 869.483,00

3. Financijski prihodi 1.546,00 983,00 579,00

4. Financijski rashodi 21,00 5,00

5. Ukupni prihodi 1.100.366,00 1.092.890,00 885.575,00

6. Ukupni rashodi 1.034.016,00 1.057.631,00 869.483,00

7.

Dobit ili gubitak prije

oporezivanja 66.350,00 35.259,00 16.092,00

8. Porez na dobit 9.806,00 3.668,00

9. Dobit ili gubitak razdoblja 66.350,00 25.453,00 12.424,00

Izvor: Godišnja financijska izvješća Učilišta "Itineris"

Osnovne kategorije RDG-a jesu prihodi i rashodi, pri čemu prihodi predstavljaju

povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja sredstava ili smanjenja obveza, što ima, kao direktnu posljedicu, povećanje

glavnice, te rashodi koji su opozitni prihodima. Slijedom navedenog, Pučko otvoreno

učilište „Itineris“ od 2012. do 2014. godine, bilježi pad poslovnih prihoda za 213.824,00

kn (tijekom dvije godine) dok su se, ujedno smanjivali poslovni rashodi za 164.512,00

kn. No, iako je uslijed tržišnih turbulencija, uz jednake troškove ili neznatno smanjenje

istih , nastupilo smanjenje prihoda, Učilište je i dalje poslovalo s dobiti, koja je 2014.

godine prepolovljena u odnosu na prethodnu godinu.

28

4. ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA I INTERNI

OBRAČUN – PRIMJER PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA

"ITINERIS" BUZET

U poslovanju se podrazumijeva da su zadovoljena dva kriterija, sigurnost i uspješnost.

Tako sigurnost uključuje pokazatelje likvidnosti i zaduženosti, dok uspješnost uključuje

pokazatelje profitabilnosti, aktivnosti, ekonomičnosti te investiranja. Izračunati

pokazatelji sami za sebe ne znače ništa, ako se ne stave u odnos sa osnovnim veličinama

koje predstavljaju bazu za usporedbu. Neke od osnovnih veličina, koje se računaju na

temelju podataka u bilanci te računu dobiti i gubitka su:

a) planirani pokazatelji za odabrani period,

b) veličina istog pokazatelja kod konkurenta,

c) kretanje istog pokazatelja tijekom određenog vremenskog razdoblja,

d) prosječna vrijednost promatranog pokazatelja ostalih poduzeća u istoj grani.

Pokazatelji koji se odnose na sigurnost poslovanja su sljedeći (Žager, 2008:245):

a) pokazatelji likvidnosti (eng. liquidity ratios) – mjere sposobnost poduzeća da

podmiri svoje dospjele kratkoročne obveze,

b) pokazatelji zaduženosti (eng. leverage ratios) – mjere koliko se poduzeće

financira iz tuđih izvora sredstava,

c) pokazatelji aktivnosti (eng. activity ratios) – mjere efikasnost upotrebljavanja

resursa.

Pokazatelji koji se odnose na uspješnost poslovanja su sljedeći (Žager, 2008:245):

a) pokazatelji ekonomičnosti – mjere odnos prihoda i rashoda, tj. koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda,

b) pokazatelji profitabilnosti (eng. profitability ratios) – mjere povrat uloženog

kapitala,

c) pokazatelji investiranja (eng. investment ratios) – mjere uspješnost ulaganja u

dionice.

29

4.1. Osnovni pokazatelji financijskog položaja i uspješnosti poslovanja

Kroz analizu najvažnijih financijskih pokazatelja likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i

profitabilnosti procijenit će se financijsko poslovanje Učilišta.

Likvidnost je sposobnost poduzeća da izvršava svakodnevne aktivnosti bez ikakvih

teškoća. Za pokazatelje likvidnosti najviše su zainteresirane menadžeri poduzeća, kako

bi u svakom trenutku bili sigurni da će moći pomiriti sve dospjele kratkoročne obveze.

Likvidnost je sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze iz tekuće aktivnosti.

Ako poduzeće nije likvidno ono posluje s poteškoćama, nema dovoljno sredstava za

nabavu sirovina i materijala, robe, za isplatu plaća, poreza i drugih obveza. Pokazatelji

likvidnosti se koriste za mjerenje sposobnosti poduzeća da podmiri dospjele kratkoročne

obveze, a utvrđuju se na temelju podataka obuhvaćenih u bilanci. Pokazatelji likvidnosti

koji se najčešće upotrebljavaju su koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent tekuće

likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent financijske likvidnosti i neto

radni kapital.

Pokazatelji zaduženosti pokazuju koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora. Ova

skupina pokazatelja ukazuje na relativnu zaduženost poduzeća i procjenjuje financijski

rizik. Kod izračuna ovih pokazatelja koriste se i dugoročni i kratkoročni izvori

financiranja. Što je stupanj zaduženosti veći, to je i zaduženost poduzeća veća. U

najznačajnije pokazatelje zaduženosti spadaju koeficijent zaduženosti, koeficijent

vlastitog financiranja i koeficijent financiranja. Ovi pokazatelji reflektiraju strukturu

pasive i govore o tome koliki je dio imovine financiran iz vlastitog kapitala, a koliki iz

tuđeg. Pomoću ovih pokazatelja moguće je utvrditi odnos tuđeg kapitala (obveza) i

vlastitog kapitala.

Pokazatelji aktivnosti pokazuju nam koliko se efikasno koristi imovina poduzeća.

Pokazatelji su to uspješnosti i sigurnosti poslovanja. Najčešće korišteni pokazatelji

aktivnosti su: koeficijent obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja kratkotrajne

imovine, koeficijent obrtaja potraživanja, koeficijent obrtaja zaliha i trajanje naplate

potraživanja (u danima). Pokazatelji aktivnosti poduzeća poznati su još i pod nazivom

koeficijenti obrta. Mjere efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse. Računaju

se iz odnosa prihoda i prosječnih stanja imovine te upućuju na brzinu cirkulacije

30

imovine u poslovnom procesu. Na temelju njih je moguće izračunati i prosječne dane

vezivanja sredstava, odnosno prosječno trajanje obrta sredstava. Također, pomoću tih

pokazatelja može se izračunati i prosječno trajanje naplate potraživanja. Svi pokazatelji

utvrđuju se na temelju podataka iz bilance te računa dobiti i gubitka.

Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloženoga kapitala te se ponekad smatraju

najvišom upravljačkom aktivnošću. Govore koliko efikasno poduzeće koristi svoju

imovinu te koliko efikasno upravlja svojim poslovnim aktivnostima, odnosno mjere

povrat uloženoga kapitala. Koriste podatke iz bilance poduzeća i računa dobiti i gubitka.

Pokazatelji profitabilnosti koriste se za prikazivanje uspješnosti poslovanja i mjere

povrat uloženog kapitala. Mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti

u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. Uglavnom se prikazuju u postotnom

iznosu. Pokazatelji profitabilnosti su neto profitna marža, bruto profitna marža, neto

rentabilnost imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.

Tablica 7: Osnovni pokazatelji financijskog položaja i uspješnosti poslovanja

LIKVIDNOST 2012. 2013. 2014.

Koeficijent trenutne likvidnosti 2,66 2,36 2,33

Koeficijent tekuće likvidnosti 5,40 4,98 5,89

Koeficijent ubrzane likvidnosti 5,40 4,98 5,89

Koeficijent financijske likvidnosti 1,57 3,19 2,93

Neto radni kapital 282.230 278.783 293.825

ZADUŽENOST

Koeficijent zaduženosti 0,18 0,18 0,16

Koeficijent vlastitog financiranja 0,82 0,82 0,84

Koeficijent financiranja 0,22 0,23 0,19

AKTIVNOST

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 3,03 2,87 2,31

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 3,17 3,13 2,50

Koeficijent obrtaja potraživanja 6,25 5,96 4,14

Trajanje naplate potraživanja 58,59 61,28 88,13

PROFITABILNOST

31

Bruto marža profita 6,03% 3,23% 1,82%

Neto marža profita 6,03% 2,33% 1,40%

Bruto rentabilnost imovine 18,32% 9,26% 4,20%

Neto rentabilnost imovine (ROA) 18,32% 6,69% 3,24%

Rentabilnost kapitala (ROE) 22,27% 8,19% 3,84%

Izvor: vlastiti izračun autora

Kada je riječ o pokazateljima likvidnosti, vidljivo je da je koeficijent ubrzane

likvidnosti znatno veći od 1, što znači da kratkoročne obveze nisu veće od zbroja iznosa

novca i potraživanja, što drugim riječima podrazumijeva da poslovni subjekt ima brzo

unovčive imovine u većem iznosu nego kratkoročnih obveza. Također, koeficijent

tekuće likvidnosti iznosi znatno više od 2, što je preporučljivi minimum, jer bi

kratkotrajna imovina trebala biti barem dvostruko veća od kratkoročnih obveza, čime

poslovni subjekt izbjegava situaciju nepravodobnog plaćanja svojih obveza. Taj iznos je

zahtijevan zbog toga jer postoje rizici unovčavanja kratkotrajne imovine (primjerice,

potraživanja se često ne naplaćuju u planiranom obujmu i dinamici). Zbog toga, dio

kratkotrajne imovine mora biti financiran iz dugoročnih izvora, što se naziva i „zlatnim

pravilom financiranja“. Na kraju, koeficijent financijske stabilnosti, koji predstavlja

odnos dugotrajne imovine te zbroja kapitala i dugoročnih obveza je veći od 1, što je

ipak relativno nepovoljno. Naime, bilo bi dobro da je manji od 1, jer je povoljnije

financirati kratkotrajnu imovinu iz dijela dugoročnih izvora. Ako koeficijent raste, to je

pokazatelj da se smanjuje likvidnost te financijska stabilnost poslovnog subjekta.

Pokazatelji zaduženosti Učilišta "Itineris" ukazuju na činjenici da je Učilište relativno

slabo zaduženo. Naime, koeficijent zaduženosti iznosi 0,16 i to je dobro, jer što je

koeficijent manji, manja je i zaduženost poslovnog subjekta. Suprotno od njega,

koeficijent vlastitog financiranja stavlja u odnos kapital (glavnicu) i ukupnu imovinu te

pokazuje koliki je dio imovine financiran vlastitim kapitalom. Što je ovaj koeficijent

veći, to je stanje imovine bolje. Na kraju, koeficijent financiranja stavlja u odnos

ukupne obveze i kapital, što znači da prikazuje odnos tuđeg kapitala (obveza) i vlastitog

kapitala (glavnice). Poželjno je da koeficijent bude što niži i to se na primjeru Učilišta

"Itineris" ostvaruje.

32

Pokazatelji aktivnosti Učilišta "Itineris" ukazuju na činjenicu da Učilište relativno

efikasno koristi vlastite resurse. Koeficijent obrtaja ukupne imovine predstavlja odnos

ukupnog prihoda i ukupne imovine, a prikazuje učinkovitost upotrebe kapitala u

ostvarivanju prihoda te je poželjno da bude što veći. Isto tako, koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine prikazuje učinkovitost upotrebe kratkotrajne imovine u

ostvarivanju prihoda te je također poželjno da bude što veći. Ipak, treba upozoriti na

činjenicu da se povećava broj dana naplate potraživanja te je sa 59 dana u 2012. godine

taj broj porastao na 88 dana u 2014. godini, što znači da Učilište treba poduzeti

određene promjene u poslovanju, kako bi se navedeni pokazatelj poboljšao te kako

Učilište ne bi došlo u situaciju insolventnosti, s obzirom na nemogućnost naplate

vlastitih potraživanja.

Pokazatelji profitabilnosti Učilišta "Itineris" ukazuju na činjenicu da poslovni subjekt

posluje uspješno i mjere povrat uloženog kapitala. Bruto marža profita predstavlja omjer

dobiti prije poreza i ukupnog prihoda te je vidljivo da se smanjuje kroz godine, s

obzirom na smanjenje ukupne dobiti. Slično je kretanje i sa neto maržom profita. Neto

rentabilnost imovine (eng. Return On Assets) stavlja u odnos neto dobit i ukupnu

imovinu te predstavlja indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti. Stopa

povrata imovine se odnosi na dobit koju poslovni subjekt generira iz jedne novčane

jedinice imovine te je vidljivo da Učilište "Itineris" na svakih 100 kuna imovine

ostvaruje 3,24 kune čiste dobiti. Rentabilnost vlastitog kapitala (eng. Return On Equity)

se smatra najznačajnijim pokazateljem profitabilnosti, a predstavlja omjer neto dobiti i

vlastitog kapitala (glavnice). Pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti poslovni subjekt

ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala te je vidljivo da Učilište "Itineris" na

svakih 100 kuna uloženog kapitala ostvaruje 3,84 kune čiste dobiti.

4.2. Struktura i dinamika troškova

Trošak je svako tekuće ili buduće smanjenje sredstava u cilju ostvarenja prihoda. Ako se

radi o budućem smanjenju sredstava, onda je trošak svako povećanje obveza u cilju

ostvarenja prihoda. Trošak se s stajališta ekonomike poduzeća definira i kao vrijednosni

33

izraz utroška proizvodnih čimbenika: stalne i tekuće imovine, rada i usluga s svrhom

stvaranja učinaka. Trošak uvijek nastaje s ciljem stvaranja učinaka i njegove realizacije,

odnosno stvaranja prihoda. (Dimitrić, 2013:6)

Čimbenici koji utječu na visinu troškova su unutarnji i vanjski. Unutarnji čimbenici u

poduzeću su tehnički značaj (znanstvenim metodama utvrđeni tehnički normativi) i

organizacijski značaj (veći potrošak materijala uslijed nestručnosti). Vanjski čimbenici

su cijene proizvodnih elemenata kao posljedica tržišnih odnosa te zakonodavni propisi.

(Osmanagić Bedenik, 1998:36)

U tablici 8 prikazana je struktura i dinamika troškova Učilišta "Itineris" u razdoblju od

2012. do 2014. godine.

Tablica 8: Struktura i dinamika troškova Učilišta "Itineris" u razdoblju 2012.-2014. g.

Naziv pozicije 2012. 2013. 2014.

POSLOVNI

RASHODI 1.033.995 kn 100% 1.057.626 kn 100% 869.483 kn 100%

Promjene

vrijednosti zaliha

Materijalni

troškovi 385.030 kn 37% 491.637 kn 46% 404.140 kn 46%

Troškovi sirovina i materijala

49.014 kn 25.347 kn 30.942 kn

Troškovi prodane robe

Ostali vanjski

troškovi 336.016 kn 466.290 kn 373.198 kn

Troškovi osoblja 470.104 kn 45% 388.200 kn 37% 314.607 kn 36%

Neto plaće i nadnice

247.409 kn 214.318 kn 185.969 kn

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

158.099 kn 122.661 kn 83.528 kn

Doprinosi na plaće 64.596 kn 51.221 kn 45.110 kn

Amortizacija 12.580 kn 1% 6.523 kn 1% 6.852 kn 1%

Ostali troškovi 166.281 kn 16% 159.005 kn 15% 141.266 kn 16%

Vrijednosno

usklađenje

Rezerviranja

34

Ostali poslovni

rashodi 12.261 kn 1% 2.618 kn 0%


S obzirom da financijski rashodi čine zanemariv iznos u ukupnim rashodima, za analizu

su uzeti u obzir poslovni rashodi Učilišta. Iz priložene je tabele vidljivo da je Učilište

smanjilo ukupne rashode za 165,5 tisuća kuna u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu

i to prvenstveno na troškovima osoblja. Kada se analizira struktura troškova, vidljivo je

da najveći udio (46%) u ukupnim troškovima imaju materijalni troškovi koji se sastoje

od troškova sirovina i materijala s udjelom od 12,70% (sitni inventar, pomoćni

materijali, obrasci javnih isprava), te ostali vanjski troškovi od 87,30% koji čine

troškove nastavnika na temelju ugovora o djelu, slijede ih troškovi osoblja (36%) te

ostali troškovi (16%), dok troškovi amortizacije čine tek 1% u ukupnim troškovima

Učilišta.

4.3. Analiza troškova osoblja

Kada je riječ o troškovima osoblja Učilišta "Itineris" treba napomenuti da u Učilištu

rade 3 zaposlene osobe na pola radnog vremena za koje je prikazana struktura i

dinamika troškova osoblja u Tablici 9, a postoji i 23 nastavnika koji sa Učilištem imaju

sklopljen ugovor o djelu, te troškovi za te osobe iznose oko 220 tisuća kuna godišnje i

nisu prikazani u Tablici 9, jer se oni vode kao ostali vanjski troškovi.

Tablica 9: Struktura i dinamika troškova osoblja Učilišta "Itineris" 2012.-2014. g.

Naziv pozicije 2012. 2013. 2014.

Troškovi osoblja 470.104 kn 100% 388.200 kn 100% 314.607 kn 100%

Neto plaće i nadnice 247.409 kn 53% 214.318 kn 55% 185.969 kn 59%

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

158.099 kn 34% 122.661 kn 32% 83.528 kn 27%

Doprinosi na plaće 64.596 kn 14% 51.221 kn 13% 45.110 kn 14%


35

Iz tablice 9 vidljivo je da su ukupni troškovi osoblja smanjeni u 2014. godini za 155

tisuća kuna u odnosu na troškove osoblja u 2012. godini. Kada se pogleda struktura tih

troškova, vidljivo je da 59% troškova čine neto plaće i nadnice, 27% troškova otpada na

porez i doprinose iz plaće, a 14% troškova se odnosi na doprinose na plaću. Struktura je

prvenstveno uvjetovana radnim zakonodavstvom i politikom poreza na dohodak.

4.4. Kalkulacije cijena

Kalkulacija je računski postupak dobivanja cijene usluga ili dobara. Bitna je za svakog

poduzetnika jer njome može upravljati i kontrolirati prihode i troškove.

Opća svrha izrade kalkulacija predstavlja izračunavanje troškova i cijena. Osim

izravnog utvrđivanja troškova i cijena, kalkulacije se koriste i kao podloga prilikom

donošenja različitih kratkoročnih i dugoročnih poslovnih odluka. Pri tome se

podrazumijeva utvrđivanje optimalnog opsega, strukture i intenziteta proizvodnje, zatim

određivanje optimalnog vijeka i najpovoljnijeg obujma korištenja tehničkih sredstava, te

ocjenjivanje veličine i ekonomske opravdanosti trajnih ulaganja, odnosno investicija.

Samim time kalkulacije su osnova za izradu planova, te za praćenje i analizu ostvarenih

rezultata poslovnih subjekata. Izradom kalkulacija uočavaju se i rješavaju različiti

ekonomski i organizacijski problemi u poslovanju. (Karić, 2002:98)

Cijena predstavlja najvažniji element u marketingu poslovnog subjekta, koji je

jedinstven u odnosu na proizvod, njegovu promociju, prodaju i distribuciju i to u smislu

da za poduzeće cijena ne predstavlja trošak već izvor prihoda. Drugim riječima, za

razliku od ostalih elemenata marketinškog miksa, cijena je ta koja izravno generira

prihod, dok sve ostale uključuju troškove. Također, treba naglasiti da je cijena ujedno i

najelastičniji element marketinškog miksa. Za razliku od obilježja proizvoda i

privrženosti kanalu, cijena se može brzo promijeniti.

Mnoge tvrtke nisu spretne u određivanju cijena. Jedan od čestih problema je taj što

tvrtke prebrzo režu cijene kako bi ostvarile prodaju, umjesto da uvjere kupce da za

36

njihove proizvode i usluge vrijedi platiti višu cijenu. Ostali česti problemi kod

određivanja cijena su (Kotler, 2006:665):

· previše troškovno orijentirano određivanje cijena umjesto orijentacije na

vrijednost za klijente,

· nedovoljno često revidiranje cijena s obzirom na promjene na tržištu,

· određivanje cijena koje ne uzima o obzir ostatak marketinškog spleta,

· nedovoljno različite cijene za različite proizvode, tržišne segmente i kupovne

prilike.

Kod vođenja politike cijena bitno je voditi računa o: formiranju prodajne cijene koja je

privlačna za kupca, koja je konkurentna u odnosu na cijene srodnih ponuđača, koja je

dovoljno visoka da osigura rentabilno poslovanje i koja će osigurati dovoljan obujam

prometa, a time i rentabilno poslovanje.

Pučko otvoreno učilište formira svoje cijene na temelju dva činitelja:

1. unutarnji činitelji: troškovi koji određuju donju granice cijene ispod koje se

stvaraju gubitci i uvjeti rada koji direktno utječu na proizvodnost rada,

2. vanjski činitelji: razvijenost ponude i potražnje, diferencijacija usluga, stil

odabira potrošača, elastičnost cijene i konkurencija koja je najbitniji činitelj

prema kojem se formira cijena.

U slijedećim tablicama broj 10 i 11 prezentirana je kalkulacija cijene koštanja jednog

tečaja i prekvalifikacije za edukaciju odraslih u Učilištu "Itineris" kao primjer

formiranja cijena u Učilištu.

Tablica 10: Kalkulacija cijene tečaja Učilišta "Itineris"

Redni broj Elementi kalkulacije Količina Cijena

1. Osnovna cijena tečaja 1 700,00 kn

2. Ovisni troškovi 150,00 kn

3 = 1 + 2 Troškovi tečaja 850,00 kn

4. Marža 20% 170,00 kn

5 = 3 + 4 Cijena tečaja 1.020,00 kn


37

Iz tablice 10 se vidi da osnovna cijena tečaja iznosi 700 kuna te se ona uvećava za iznos

ovisnih troškova od 150 kuna, a u te troškove spada trošak materijala, energenti, najam

učionica, plaće zaposlenih i ostali troškovi. Na dobivenu cijenu tečaja od 850 kuna

dodaje se željena marža Učilišta od 20% te se cijena svakog tečaja uvećava za 170 kuna,

čime cijena tečaja dostiže 1.020 kuna. S obzirom da Učilište nije u sustavu PDV-a, ovo

predstavlja i konačnu cijenu tečaja.

Tablica 11: Kalkulacija cijene prekvalifikacije Učilišta "Itineris"

Redni broj Elementi kalkulacije Količina Cijena

1. Osnovna cijena prekvalifikacije 1 3.500,00 kn

2. Ovisni troškovi 665,00 kn

3 = 1 + 2 Troškovi prekvalifikacije 4.165,00 kn

4. Marža 20% 833,00 kn

5 = 3 + 4 Cijena prekvalifikacije 4.998,00 kn


Tablica 11 prikazuje izračun na isti način kao i prethodna, s time da su kod

prekvalifikacije vidljivi znatno veći ovisni troškovi iz razloga što prekvalifikacija traje

puno duže, veći je broj predmeta i samim time potreban je veći broj nastavnika i radnog

materijala što u konačnici povećava ovisne troškove.

4.5. Analiza točke pokrića

Točka pokrića može se definirati kao ona točka poslovanja pri kojoj poslovni subjekt

ostvarenim prihodima od prodaje svojih outputa (proizvoda, roba ili usluga) pokriva

svoje rashode. Ispod te točke tvrtka posluje s gubitkom, a iznad te točke ostvaruje dobit.

Poznavanje ove točke ima osobitu važnost za poduzetnika i menadžment općenito.

Naime, svako približavanje točki pokrića za poduzetnika je signal da mora nešto

poduzimati kako bi povećao prihod ili smanjio troškove poslovanja. Točka pokrića

38

prikazuje odnos između troškova, prihoda i količine, pri čemu se utvrđuje kako troškovi

i prihodi reagiraju na promjenu poslovne aktivnosti. (Dvorski i suradnici, 2007:87)

Svaki se poslovni subjekt u svojem poslovanju najprije mora izboriti za takve odnose

količina proizvoda ili usluga i prihoda ostvarenih njihovom realizacijom s jedne strane,

te ukupnih troškova s druge strane da osigura pokriće troškova, odnosno da dostigne

točku pokrića.

Točka pokrića naziva se još i nulta točka, prijelomna točka, prag ekonomičnosti te

mrtva točka korisnosti. Svaki od navedenih mnogobrojnih naziva svjedoči o nekoj

karakteristici točke pokrića. Ravnoteža prihoda i troškova tj. njihovo izjednačavanje

implicira ostvarivanje nultog profita. Zbog toga se govori o nultoj točki. U njoj se

ostvaruje pokriće troškova te ona predstavlja granicu između dobitka i gubitka.

Kako je ranije navedeno, u točki pokrića se vrši izjednačavanje prihoda i rashoda te

odatle nosi naziv prag ekonomičnosti, jer je poznato da navedeni ekonomski princip i

počiva na odnosu prihoda i rashoda.

Neke od osobina točke pokrića su (Perišić, 2006:261):

· pretpostavlja primjenu obračuna po (djelomičnim) varijabilnim troškovima,

· jednostavno se prikazuje grafički,

· lako se definira numerički,

· pogodna za prezentiranje ekonomskih učinaka određene poslovne odluke,

· omogućava utvrđivanje novih odnosa koji nastaju primjenom samo jednog ili

većeg broja parametara,

· prijelaz iz zone gubitka u zonu dobitka,

· pruža informaciju o tome koji je postotak količine prodaje potrebno dostići da bi

se mogli pokriti svi varijabilni i fiksni troškovi.

Točka pokrića kao instrument koristi relevantne informacije od značaja za planiranje i

kontrolu rezultata razdoblja. One su potrebne za uže organizacijske cjeline

(organizacijske jedinice, centri odgovornosti, operativni segmenti, segmenti djelatnosti,

zemljopisni segmenti, procesi, aktivnosti i sl.) i kraća vremenska razdoblja, sukladno

potrebama nižih hijerarhijskih razina menadžmenta, unutar izvođačkog sustava. Analiza

točke pokrića je posebno korisna u situacijama kada je neophodno procijeniti raspon

zadovoljavajućih ciljeva, odnosno gornje i donje granične vrijednosti. U svakom

39

slučaju, informacije dobivene putem analize točke pokrića prikazuju kritične situacije,

koje su posebice bitne za utvrđivanje minimalnih uvjeta ili za ostvarivanje općeg cilja.

Model točke pokrića je koristan analitički instrument za utvrđivanje ekonomskih

učinaka koji pomaže u planiranju i donošenju poslovnih odluka u procesu upravljanja

poduzećem. Ovaj model se koristi kao analitički instrument koji daje određene

smjernice za kratkoročno poslovno odlučivanje.

(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78047)

Kod izračuna točke pokrića nužno je definirati fiksne i varijabilne troškove. Fiksni

troškovi nastaju neovisno o stupnju iskorištenja kapaciteta, odnosno opsega aktivnosti,

dok varijabilni troškovi su ovisni o opsegu aktivnosti, te po utjecaju opsega aktivnosti

na njihovo kretanje razlikujemo: proporcionalne, degresivne i progresivne varijabilne

troškove. (Dimirić, 2013:10,11)

Fiksni troškovi Učilišta su: potrošna energija, najamnina, troškovi promidžbe i reklama,

autorski honorari, komunalne usluge, amortizacija, premija osiguranja, bankarske

usluge, troškovi osoblja.

Varijabilni troškovi Učilišta su: materijalni troškovi, prijevozne usluge, naknade

troškova zaposlenicima, neproizvodne usluge, troškovi stručnog obrazovanja, stručni

ispit, znanstveno usavršavanje, stipendije.

U ovome djelu rada je prikazan izračun točke pokrića za Učilište "Itineris" u razdoblju

od 2012. do 2014. godine. Za početak je izračunata prosječna cijena tečaja, kao omjer

ukupnih prihoda Učilišta i broja polaznika, kao i prosječni varijabilni trošak, koji

predstavlja omjer ukupnih varijabilnih troškova i broja polaznika u jednoj godini, te

stopa doprinosa pokrića koja je izražena u postocima i predstavlja omjer prosječnog

doprinosa pokrića i prosječne cijene.

Tablica 12: Prosječna cijena i prosječni varijabilni trošak tečaja Učilišta "Itineris"

Naziv 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihod 1.100.366 kn 1.092.890 kn 885.575 kn

Ukupni varijabilni troškovi 166.281 kn 171.266 kn 143.884 kn

Broj polaznika 280 260 230

40

Prosječna cijena tečaja 3.929,88 kn 4.203,42 kn 3.850,33 kn

Prosječni varijabilni trošak 593,86 kn 658,72 kn 625,58 kn

Stopa doprinosa pokrića 85% 84% 84%


Točka pokrića na temelju minimalne razine prihoda izračunata je na način da se utvrdi

donja granica poslovanja (ukupnih prihoda), ispod koje bi Učilište poslovalo s

gubitkom. Na temelju postotka ostvarenja prihoda, izračunata je na način da se utvrđuje

koji postotak ostvarenog prihoda bi za Učilište bio dovoljan da posluje s nulom. Te na

temelju popunjenosti kapaciteta izračunata je na način da se prikaže broj polaznika i

stavi u omjer s ukupnim kapacitetom na razini godine. Dakle, utvrđuje se koji je broj

polaznika minimalno potreban da bi Učilište poslovalo s nulom.

Tablica 13: Točka pokrića – minimalna razina prihoda, ostvarenje prihoda i popunjenost

kapaciteta

Naziv 2012. 2013. 2014.

Fiksni trošak 867.714 kn 886.360 kn 725.599 kn

Varijabilni trošak 166.281 kn 171.266 kn 143.884 kn


Prosječna cijena tečaja 3.929,88 kn 4.203,42 kn 3.850,33 kn

Kapacitet 500 500 500

Točka pokrića – minimalna razina

prihoda 1.022.180 kn 1.051.073 kn 866.361 kn

Točka pokrića - % ostvarenja prihoda 92,89% 96,17% 97,83%

Točka pokrića - popunjenost

kapaciteta 241 230 204


Iz tablice 13 vidljivo je da je ostvarena razina prihoda Učilišta u promatranim godinama

iznad točke pokrića te je Učilište poslovalo pozitivno.

Za ostvarenje prihoda vidljivo je da je u svim godinama ostvarena razina prihoda koja je

veća od točke pokrića i zato Učilište posluje s dobiti.

41

Kao i u prethodnim slučajevima, tako i za popunjenost kapaciteta, Učilište u cijelom

razdoblju ima ostvarenu razinu polaznika koja je iznad točke pokrića i zato je Učilište

poslovalo s dobiti.

Analiza točke pokrića ukazuje i na mogućnosti smanjenja cijene po jedinici. Dakle,

utvrđuje se do koje se razine cijena tečaja može spustiti da bi Učilište poslovalo s

nulom.

Tablica 14: Točka pokrića – mogućnost smanjenja cijene

Naziv 2012. 2013. 2014.

Fiksni trošak 867.714 kn 886.360 kn 725.599 kn

Varijabilni trošak 166.281 kn 171.266 kn 143.884 kn


Točka pokrića - mogućnost

smanjenja cijene 7,65% 3,98% 2,22%


Iz tablice 14 vidljivo je da ukoliko dođe do većeg smanjenje cijene tečaja od navedenih

postotaka dovelo bi do negativnog poslovanja Učilišta. Kao što je vidljivo iz tablice

Pučko otvoreno učilište „Itineris“ limitirani je je u mogućnosti smanjenja cijena tečaja

poradi znatnijeg pada ukupnih prihoda. Godine 2014. točka pokrića smanjila se do

2.22%, te ako se ekonomske prilike u dogledno vrijeme ne poboljšaju Pučkom

otvorenom učilištu „Itineris“ ostaje vrlo malo prostora za daljnju korekciju cijena.

42

5. ZAKLJUČAK

Koncept obrazovanja odraslih definiran je još 1976. godine na način da uključuje skup

svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja, razina i metoda, neovisno o tome

nastavlja li se školovanje, razvijaju li se stečene sposobnosti i širi postojeće znanje ili

poboljšavaju tehničke ili stručne kvalifikacije. Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog

obrazovnog sustava Republike Hrvatske u koji se uključuju osobe starije od 15 godina.

Ovo se može provoditi putem pučkih otvorenih učilišta, osnovnih škola, srednjih škola,

škola stranih jezika, ustanova za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama, te u

pedagoškim i drugim ustanovama, ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o

obrazovanju odraslih.

U Republici Hrvatskoj posluje oko 520 ustanova koje provode programe formalnog

obrazovanja među kojima je i Pučko otvoreno učilište „Itineris“ Buzet. Ovo je javna

ustanova za obrazovanje odraslih, koja svoju djelatnost, kao javna služba, obavlja od

2001. godine u sjedištu Buzet, te dvije podružnice (Pula i Poreč).

U Istarskoj županiji ima 16 ustanova za obrazovanje odraslih, od kojih je 7 analizirano u

ovom diplomskom radu po kriterijima bruto dobiti i ukupnim prihodima, temeljem čega

se može zaključiti da je vodeća ustanova za obrazovanje odraslih Diopter iz Pule, a

slijede ga Addenda iz Pule i Itineris iz Buzeta. Najlošije prihode i bruto dobit ima Eduka

iz Umaga koja čak posljednje tri godine posluje s gubitkom.

Uvidom u RDG Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“, razvidno je da su već tri godine

poslovni prihodi veći od poslovnih rashoda, uz istovremeno nastojanje da se svi

novonastali poslovni rashodi financiraju iz vlastitih izvora. Pučko otvoreno učilište

„Itineris“ zapošljava tri osobe, te 23 nastavnika s kojima ima sklopljen ugovor o djelu.

Troškovi za iste iznose oko 220.000,00 kn na godinu.

Pučko otvoreno učilište „Itineris“ trenutno provodi 60 verificiranih programa

(osposobljavanje, usavršavanje, doškolovanje) koji se međusobno razlikuju u cijeni kao

osnovnom parametru. Slijedom toga osnovna cijena prekvalifikacije uvećana za ovisne

43

troškove, te željenu/tržišno definiranu maržu iznosi 4.998,00 kn, dok finalna cijena

tečaja iznosi 1.020,00 kn. Navedenim cijenama programa Pučko otvoreno učilište

„Itineris“ ostvaruje prihode kojima od samog osnivanja pokriva svoje rashode. Iz

analize provedene u ovom radu vidljiv je kontinuirani pad ukupnih prihoda, broja

polaznika ali i ukupnih troškova (fiksnih i varijabilnih). Iz analize točke pokrića može

se zaključiti da Pučkom otvorenom učilištu „Itineris“ ostaje vrlo malo prostora, tj.

2,22% za daljnje smanjivanje cijena programa, iz čega proizlazi da se financijski

rezultat može popraviti povećanjem opsega aktivnosti, kao i eventualnim sniženjem

fiksnih troškova.

Iako Pučko otvoreno učilište „Itineris“ kroz racionalizaciju poslovanja, teži daljnjem

poboljšanju kvalitete programa i pružanih usluga, vrlo bi teško ostvarilo zadane ciljeve

bez agresivnijeg marketinškog pristupa i kvalitetnije propagande, ali i jačanja internih

vrijednosti (dodatna edukacija zaposlenika, nova nastavna pomagala…).

Obrazovanje odraslih često predstavlja i prekvalifikaciju unutar postojeće struke, ali i

izvan nje. Navedeno treba percipirati kao pozitivan pomak ka većoj fleksibilnosti na

tržište radne snage. To opravdava veliki broj ustanova za obrazovanje odraslih koje

pružaju formalne i neformalne oblike obrazovanja, budući da odrasli, koji se odluče na

stjecanje novih kompetencija, imaju i veću mogućnost odabira programa, kvalitete

dobivene usluge, ali i uvjeta financiranja.

44

Literatura

I. KNJIGE

1. Dvorski, S., Ruža, F., Kovšca, V. 2007., Poslovna ekonomija, Tiva tiskara,

Varaždin.

2. Karić, M. 2002., Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

3. Kotler, P. et al. 2006., Osnove marketinga, Zagrebačka škola ekonomije i

menadžmenta, Zagreb.

4. Osmanagić Bedenik, N. 1998., Kontroling: abeceda poslovnog uspjeha, Školska

knjiga, Zagreb.

5. Perišić, M. 2006., Menadžersko računovodstvo hotela, Fakultet za turistički i

hotelski menadžment, Opatija.

6. Žager, K., Žager, L. 1999., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb.

7. Žager, K. et al. 2008., Analiza financijskih izvještaja - 2.prošireno izdanje,

Masmedia, Zagreb.

II. WEB IZVORI

8. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

http://www.asoo.hr/default.aspx?id=868

9. http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/cjeloživotno-učenje/pojmovnik.aspx/#3

10. Državni zavod za statistiku

http://www.dzs.hr/

11. Poslovna Hrvatska

http://www.poslovna.hr/

12. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta

public.mzos.hr/fgs.axd?id=11253

13. Hrčak – portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78047

45

III. OSTALO

14. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 2012., Vodič

ustanovama za obrazovanje odraslih, Zagreb.

15. Dimitrić, M. 2013., Računovodstvo troškova, Sinopsis predavanja iz kolegija

Računovodstvo troškova

16. Statut Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“

17. Zakon o obrazovanju odraslih

18. Zakon o pučkim otvorenim učilištima

19. Zakon o ustanovama

46

Popis slika

Slika 1: Strukturni prikaz bilance poduzeća ................................................................... 26

Popis tablica

Tablica 1: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu ... 7

Tablica 2: Broj ustanova po županijama ........................................................................ 16

Tablica 3: Bruto dobit odabranih ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji

........................................................................................................................................ 19

Tablica 4: Ukupni prihod odabranih ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj

županiji ........................................................................................................................... 20

Tablica 5: Bilanca Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ za 2012., 2013. i 2014. godinu24

Tablica 6: RDG Pučkog otvorenog učilišta „Itineris“ za 2012., 2013. i 2014. godinu . 27

Tablica 7: Osnovni pokazatelji financijskog položaja i uspješnosti poslovanja ............ 30

Tablica 8: Struktura i dinamika troškova Učilišta "Itineris" u razdoblju 2012.-2014. g. 33

Tablica 9: Struktura i dinamika troškova osoblja Učilišta "Itineris" 2012.-2014. g. ..... 34

Tablica 10: Kalkulacija cijene tečaja Učilišta "Itineris" ................................................. 36

Tablica 11: Kalkulacija cijene prekvalifikacije Učilišta "Itineris" ................................. 37

Tablica 12: Prosječna cijena i prosječni varijabilni trošak tečaja Učilišta "Itineris" ...... 39

Tablica 13: Točka pokrića – minimalna razina prihoda, ostvarenje prihoda i popunjenost

kapaciteta ........................................................................................................................ 40

Tablica 14: Točka pokrića – mogućnost smanjenja cijene ............................................. 41

Popis grafova

Graf 1: Udio nepismenih osoba starih 10 i više godina prema popisima ......................... 9

Graf 2: Bruto dobit ustanova za obrazovanje odraslih u Istarskoj županiji .................... 20

47

Popis shema

Shema 1: Prikaz postupaka prije izvođenja programa za obrazovanje odraslih............. 11

48

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/1143.B.pdf · financijskim izvještajima podrazumijeva se bilanca, izvješće o sveobuhvatnoj dobiti, izv ještaj o