. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1479

PRAVNI AKTI USMJERENI NA POTICANJE INOVATIVNOSTI TRGOVACA (ANALIZA PRIMJERA IZ HRVATSKE I RIJEKE OD SREDNJEG VIJEKA DO

POETKA 19. STOLJEA)

Prof. dr. sc. eljko Bartulovi* UDK: 347.72:94(497.5) https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.4.2 Ur.: 12. prosinca 2018. Pr.:15.sijenja2019. Izvorni znanstveni rad

Saetak

Autor istrauje relativno slabo istraen pravnopovijesni aspekt razvoja oblika gospodarskog poslovanja i utjecaja drave, tj. vladara na njega. Uz spomen antikih primjera dana je analiza nekih srednjovjekovnih oblika poslovanja, osobito pomorskoga na prostoru Jadrana. Oni se razvijaju bez posebnog utjecaja vlasti, putem trgovake prakse. U kontinentalnom dijelu Hrvatske utjecaj vladara kao nositelja javne vlasti na razvoj gospodarstva objanjen je na primjeru Zlatne bule iz 1242. i osnivanja slobodnoga kraljevskog grada Gradeca. Statut Rijeke iz 1530. sadri vie propisa koji svjedoe o tenji mjesnih vlasti za sigurnou trgovanja i brzim sudskim rjeavanjem sporova meu trgovcima i pomorcima. Nova inicijativa za razvoj trgovine, osobito pomorske uslijedila je tijekom 18. stoljea kada je proglaena sloboda plovidbe Jadranom, a Rijeka i Trst postaju slobodne luke. Vladari donose niz upravnogospodarskih reformi koje prati utemeljenje trgovakih kompanija, priprostih dionikih drutava koja se bave razliitim djelatnostima te rast broja trgovaca pojedinaca. Poetkom 19. stoljea trgovaka drutva postupno se specijaliziraju, a prati ih rad trgovake komore, suvremenih kolskih institucija, gospodarskih izlobi i slinih aktivnosti koje potiu gospodarstvo. Gospodarski razvoj prekinut je Prvim svjetskim ratom i viegodinjim meunarodnim sporovima o razgranienju izmeu Italije i Kraljevine SHS koje se ponajvie ticalo pripadnosti luke i eljeznice to je dovelo do negativnog utjecaja i pada gospodarstva.

Kljune rijei: trgovaki subjekti; srednji vijek; 18. stoljee; Hrvatska; Rijeka.

* Dr.sc.eljkoBartulovi,redovitiprofesor,SveuiliteuRijeci,Pravnifakultet;zeljko@pravri.hr.

OvajjeradizraenuzpotporuHrvatskezakladezaznanost,projektbr.9366Pravniaspektikorporativnih akvizicija i restrukturiranje drutava utemeljenih na znanju i Sveuilita uRijeci,projektbr.13.08.1.2.01Zatitakorisnikanahrvatskomieuropskomtritufinancijskihusluga.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1480

1. UVOD

Povijestpruarelevantneprimjereoprilagodbamatrgovacauobavljanjusvojedjelatnosti,oblicimanjihovogorganiziranjakojiukazujunavisokstupanjposlovneinventivnosti.Sdrugestranenalazisedravakojasvojimaktivnostimaipropisimautjee i usmjerava razvoj gospodarskih aktivnosti pa tako i oblika organiziranja.Meusobni utjecaj gospodarstva, drave i prava postoji, ali istraivanje povijesnihprimjera pravnih propisa, njihovih meusobnih utjecaja, kao i pravna analizapropisairadapojedinihpravnihsubjekatauovomspecifinompodrujunijeestaupravnopovijesnoj znanosti.

Rijeka,kaolukaiindustrijskigradbilajepredmetompovijesnihistraivanja,aliistraivanjepravnogaspektarelativnojeefemernozastupljenoupostojeojliteraturi.Bilo bi korisno raditi na interdisciplinarnom istraivanju pravnih povjesniara ipovjesniaraekonomije.

2. PRIMJERI IZ ANTIKE POVIJESTI

U starom Egiptu bila je razvijena trgovina, ali vanjska trgovina odvijala seputemdravekojajeorganiziralarazmjenurobesastrancimaitimepomagalanjezinrazvoj.1ZatitutrgovacausvrhupoticanjatrgovinepoznavalisuiHetitipaseulanku5.Ubojstvotrgovcazakonikaiz16.stoljeapr.Kr.onokanjavasvrlovisokomodtetomuvisiniod100minasrebra.2

Rimskadravapokualajekrizucarstvaodsredine3.stoljeapoKr.prevladatiuvoenjemreformiudobaDioklecijana,adionjihodnosioseinadravnuregulativugospodarskih djelatnosti.URimu su postojale udruge obrtnika, trgovaca (collegia negotiatorum) i pomorskih prijevoznika (navicularii). Ranije su vladari davalipovlasticekakobiihpotaknuli,alisuihinadzirali,osobitoudrugekojesusnabdijevaleRimhranom,akasnijeihstavljajupoddravnimonopol.Postupnoseobrtnicivezujuzasvojazanimanjainemoguihslobodnobirati,atopotvrujeiDioklecijan.Trgovciu naseljima takoer osnivaju svoju udruge. Iskljuivanje privatnih poduzetnikai intervencionizam drave neki autori nazivaju vojno-industrijski kompleks.3 Dioklecijanovereformeteksudijelompoluileprivremeniuspjeh.

3. PRIMJERI SREDNJOVJEKOVNOGA NORMIRANJA GOSPODARSTVA

PropauRimskogCarstvadolazidozamiranjarobnonovanogagospodarstva,pa tako i raznih oblika udruivanja, uz povremene uzlete, npr. u doba karolinke

1 Bartulovi,.,PovijestpravaidraveOpapovijest,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,2014.,str.21.

2 Ibid.,str.33.3 Karajovi,E.,Dioklecijanovediktocenama,Kragujevac,PravnifakultetuKragujevcu,1997.,

str.64-67,79,87;Boras,M.iMargeti,L.,Rimskopravo,Rijeka,PravnifakultetSveuilitau Rijeci, 1998., str. 197-198; Bujukli, ., Rimsko privatno pravo, Beograd, Univerzitet uBeograduPravnifakultet,2016.,str.47.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1481

renesanse.Novi razvoj zapoinje jo za kriarskih ratova kada dolazi do izravnihdodiraZapadaiIstokapaipoetakaizravnetrgovine,osobitood13.stoljea.Takavrazvoj dovodi do razvoja trgovine u komunama na Apeninskom poluotoku i naistonojobaliJadrana,npr.uZadruiDubrovniku.Ipravnaznanostsebudimaromglosatora i postglosatora. Potonji, prouavaju ne samo rimsko pravo, ve i statutesjevernotalijanskihkomunajersadreinoveobliketrgovakihposlova.TakoseiuVeneciji,kojajevanazbogutjecajanaistonuobaluJadrana,stvarajunoviobliciposlovanja.Temeljmletakogagospodarstvajepomorskatrgovinaukojojnailazimonanoveobliketrgovanjapaitrgovakogpovezivanja.

Takva je, npr. rogadia (u Dalmaciji rogancia) u kojoj se primatelj stvariobvezujeobavitiposaozadavatelja.Trgovacseobvezaoprodatirobuuimevlasnika,ali uz svoj rizik, a zarada je u razlici cijene u prodaji i onoga to preda vlasniku.Collegantiaje,pak,najeiposaodokonca12.stoljea.StrankakojajeostajalauMlecima(stans, iactator)dajedvostrukiiznoskapitala,adrugastranka(procertans, tractator)putujeitrguje.Dobitdijelenapola,agubitakrazmjernouloenukapitalu.Splitskistatutiz1312.poznajekoleganciju,ali isocijetet, tj.drutvo(societas, lib.III.,cap73.)paMargetipredlaedajetadarijeodvostrukojkolegancijiukojudvijestraneunosekapital,atakveugovorenalaziiuDubrovnikuu13.stoljeu.SmatradauVenecijiterminkolegancijaoznaavadvostranukolegancijudokjednostrananemasvojposebanpravninaziv.4

Entegajeugovorukojemjednastranaulaekapitalilirobu,drugastranabrod,amornarirad.Tojenajrazvijenijiobliksocijetetaupomorskomposlovanju,svojevrsnisrednjovjekovnijoint venture.Dobitsedijelinatreine,aizvanJadranazbogveegrizikaveidiodobivajuvlasnikbrodairobe,tj.kapitala.Koristiosedo16.stoljea(Dubrovakistatutiz1272.,lib.VII.,cap.42.-53.)Marinarii ad partemkategorijasumornarakojineradezaplauvezaudioudobiti.Patronbrodaugovoromjepreputaoodreeni dio dobiti od prijevoza robe ili putnika, pri emumornari preuzimaju iobvezeuodravanju ipopravkubroda (lib.VII., cap.1.) i tetukoja jenastalanateretu ako brod nije dobro odravan (lib.VII., cap. 6.).Tijekom16. i 17. stoljeaovajnainplovidbebio jekarakteristianzaDubrovnik,pasugazvaliplovitinadubrovaki nain.Razlognjegovapostojanjanesigurnost je pomorskihputovanjaijimnestankomprevladavamornarskiugovorzaplau.TuvrstupomorskogpothvatapoznajustatutiZadra (lib. I., cap.71.),Ancone (cap.44.) iTrania (cap.10. i12.).Drutvo karatista nastaje kada se pri izgradnji ili koritenju broda vlasniki udioidealnodijelina12 ili24karata.Suvlasniciovisnoovisiniudjelastjeupravonaudioudobiti.5Tojeoblikpriprostogadionikogdrutva,kojisetakoerkoristiozbog

4 Margeti, L., Antika i srednji vijek, Studije, Zagreb, HAZU, Vitagraf i Pravni fakultetSveuilita uRijeci, 1995., str. 205; isti, Srednjovjekovno hrvatsko pravo,Obvezno pravo,ZagrebRijeka,HAZU,Vitagraf,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1997.,str.263-284,aosocijetetuosobitonastr.275-280;Kostreni,M.,Pomorskopravoustatutimaprimorskihnaih gradova i otoka, Zagreb,Mjesenik pravnikog drutva uZagrebu, 5/1915., str. 287;Beuc,I.,PovijestdravaipravanapodrujuSFRJ,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1988.,str.309;StatutGradaSplita,Split,KnjievnikrugSplit,1998.

5 Kostreni, M., Pomorsko pravo, 9/1914., str. 962; undrica, Z., Prijevod sedme knjigeDubrovakogstatuta,Dubrovnik,HistorijskiarhivDubrovnik,1972.,str.15;Cvitani,A.,Nae

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1482

velikogrizikaodpropastibrodautodoba.Ribarskadruinaoblik je udruivanjaukojem jedna stranadajebrod, druga

mree,aribariulauradnusnagu.Dobitsedijeliurazliitimomjerima.Ribolovseorganiziranamjestimabogatimribom,tzv.pote,kojesupojedinekomuneilinaseljasmatralasvojimatojeoblikspecifinogasrednjovjekovnogskupnogvlasnitva.Dioribeponekadsedavaoifeudalcuilivladarunatemeljunjihovaregalnogprava.6

IukontinentalnojHrvatskojdolazidorazvojagradskihnaseljaijigospodarskitemeljnijepoljoprivredaveobrtitrgovina.KaoidrugdjeuEuropi,jedanodoblikanastankatakvihnaseljasupoveljeoutemeljenjupovlatenihslobodnihikraljevskihgradova.TakosusauvanepovlasticeVaradinuiz1220.,Virovitici1234.,Samoboru1242.,Krievcima1252.,Bihau1279.,Koprivnici1356.ZlatnaBulaBeleIV.Gradecuiz1242.sadrinajpotpunijipopispovlasticazahrvatskeiugarskekraljevskegradove.Kraljdajepravoslobodnognaseljavanjapozivajuigoste(hospites)nanaseljavanje(usp.danasstjecanjedravljanstvairadnedozvole).Zaopljakanuimovinu,akosenenaukrivci,odgovaravlasttogteritorijaimeseprivlaetrgovcikojimasejamizatitainaknadatete.GraaniGradecaneplaajucarineunutardravnihgranica(usp.dananje bescarinske zone).Biraju najviega slubenika, gradskog suca na godinudana,avladargapotvruje.Osobabezpotomakaslobodnoraspolaepokretninama,anekretninenakonsavjetovanjasasugraanimamoeostavitieniiliroakukojiihnemoguotuitistrancima.Akonetkoumrebezoporuke,anemaeneiroaka,uglednigraanipodijeliteimovinu,dvijetreinesirotinjiicrkvama,ajednutreinugradu.Gradjeduankraljupomoisdesetopremljenihvojnikaidatihranu,tj.zalazninusamo kada u grad doe kralj, vojvodaSlavonije i ban.Kralj je dao naseljenicimazemljiteokonaseljaioslobodiograanesvihobvezasljedeihpetgodina.7Zanimljivojedaseutakvojtrgovako-obrtnikojsredinitijekom14.stoljeaspominjuenekojeimajuposlovnusposobnost,zastupnicemueva,ravnopravnepartnericeuposlovanjupa ak i da samostalno obavljaju poslovanje.Apostolova Maravelski upozoravana,npr.gospouMargaretutrgovkinju(domine Magarethe institricis),dagradskistatutiz1425.spominjehljebarice,dasusolaricepraktinoimalemonopolnadovomvanomtrgovinom,avrelauvajupodatkeodesetinamatrgovkinja,krmaricaiuglednihposlovnihenakojeseuputajuiukreditorskeposlove.8

srednjovjekovnopomorskopravo,Split,ZbornikradovaPravnogfakultetauSplitu,god.XVI,Split,1979.,str.222;Dubrovnik,u:Pomorskaenciklopedija,knj.2,Zagreb,Jugoslavenskileksikografskizavod,1975.,str.272;Margeti,L.,Srednjovjekovno,Obveznopravo,str.263-279;Bartulovi,.iAfli,M.,Sailorsservicefrommedievaltimetomodernmaritimelabourconventions,Rijeka,Pomorskizbornik,55/2018.,str.15.

6 BeucI.,Povijest,str.309;Bartulovi,.,Povijesthrvatskogpravaidrave(kompendij),Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,2008./2009.,str.23.

7 Margeti,L.,Sirotkovi,H.iBartulovi,.,VrelaizpravnepovijestinarodaSFRJugoslavije,Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 1989., str. 33-35; Margeti, L. i ApostolovaMaravelska,M.,Hrvatsko srednjovjekovnopravo vrela s komentarom,Zagreb,Narodnenovine, 1990., str. 54-60 zaGradec.Nemoemo se uputati u analize kojem je tipu gradapripadao Gradec, njemaki, ugarski, slavonski. O tome vidi, npr. Margeti, L., Zagreb iSlavonija,Izborstudija,ZagrebRijeka,HAZU,Vitagraf,Adami,2000.,str.205-206.

8 MargetiL.iApostolovaMaravelskaM,Hrvatsko,str.105-106;ApostolovaMaravelski,M.,ZagrebakiGradecIurapossessionaria,Zagreb,PravnifakultetuZagrebu,1986.,str.118-123.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1483

3.1. Srednjovjekovna Rijeka i Statut iz 1530. godine

PrvipropisikojisemogudovestiusvezusgospodarstvomnaprostorudananjeRijeke sadrani su u Statutu Rijeke iz 1530. (Statutum terrae Fluminis). PremaHerkovu,Rijekajeu16.stoljeubilaugledantrgovakigrad,tesesobziromnavelikekoristiodtrgovineiobrtanastojaloraznimmjeramaunapreditiiraznimpogodnostimaprivuitoveibrojstranihtrgovaca.Statutpredviaisplatucijenezaprodanu robuunajkraemroku, tj. istog ili sljedeegdana,au sluajuprodajena poek prema dogovorenom roku, kao i kazne za onoga tko ne izvri preuzeteobvezeprematrgovcu.Sporovipopitanjukupovninerjeavajusepremaskraenompostupku.Stranomtrgovcupripadainaknadazatrokovenastalekanjenjemisplatecijene(lib.I.,cap.53.).9Upisiutrgovakimknjigamasmatrajusevjerodostojnima(lib. I., cap. 15.).10 Sporove u trgovakim poslovima rjeavaju suci u skraenompostupkudo15dana(lib.I.,cap3.i9.).11Vodilasebrigaokvalitetirobenatritu,kojasemoralaprodavatijavno,avodioseinadzornadmjerama.Mjereiutezibilisupodnadzoromibilisupodlonigodinjojprovjerikojasepotvrivalaigom(lib.III.,cap.39.-41.,lib.IV.,cap14.).12Kupcisunazahtjevtrnihnadzornikamoralipredoitirobutedatiizjavuokoliiniicijenikupljenoga.Trgovakiiobrtnikiposlovibilisuogranieni tijekomblagdana i praznika, osimzapotkivae, ali ipakuzmogunostopskrbeivenimnamirnicama(lib.IV.,cap.1.).13Postojalisuitrgovakicehovikojisuvodilinadzornadsvojimlanovima.Statutpropisujecjenikezameso,ribuikruhteuslugetrhonoa.14Strancimanijebilodoputenokupovatidrvonititkaninenaveliko(lib.IV.,cap.13.).15Statutspominjebratovtine(fraternitates)(lib.II.,cap.13.i17.)

9 Tekst i prijevod Rijekog statuta prema: Herkov, Z., Statut grada Rijeke iz godine 1530.,Zagreb,Nakladni zavodHrvatske, 1948. Lib. I., cap 53. O kupovanju trgovake robe i oisplatama trgovcimazanjihovurobu:Usvrhudabinagradibiotobogatiji idanaemkraljuporastuprihodioddaamnoinomtrgovaca,kojiedolazitiovamoutoveembrojusvojomrobomradibrzeisplatenjihoverobe.

10 Rijekistatut,lib.I.,cap.15.Ovjerodostojnostiispravaiostalihspisa:nekaseiknjigamatrgovaca,ljekarnikaiduandijagradaRijeke,akosuurednopisane,dadepunavjerodostojnost,alisamoupogledustvari,kojeseodnosenanjihovoposlovanje.

11 Rijekistatut,lib.I.,cap.3.Osudovanjustrancima.Iuparnicamatrgovakimipomorskimmoe se postupati u svako doba i presuditi i predati ih na ovrhu, izuzevi praznika u astBoju.Cap.9.Oparnicama,ukojimanijepotrebnatuba:iuparnicamaoplaiodnosnotrgovakoj robi bilo kojeg dana, za vrijeme praznika ili izvan toga vremena, za vrijemesudbenihiizvansudbenihsvetkovina,biloporedoslijeduilimimonjega,izuzevisvetkovina,odreenihuslavuBoju.

12 Rijekistatut,lib.III.,cap.39.Okrivotvorenjumjeraiutega,cap.40.Onainumjerenjatkaninaodlanaivuneicap.41.Opatvaranjuvinaitrgovakerobe,lib.IV.,cap.14Otom,dasemjerezaitoiostalesvakovrsnemjereimaduprovidjetiigom,ikolikoimaslubenikprimitizaoznaivanjeigomimjerenje.

13 Rijekistatut,lib.IV.,cap.1.Ozabrani,dasenablagdaneposlujeidriotvorenetrgovine.14 Rijekistatut,lib.IV.,cap.8.Opekarimailiprodavaimakruhaiocjenikukruha,cap.10.O

mesarimaiostalimprodavaimamesanaklaonici;cap.11.Oribarimaiostalimprodavaimariba,cap.15.Otrhonoama,kojenosetereteugraduRijeci,ionjihovojnagradi.Herkov,Z.,Statut,str.109-112.

15 Rijekistatut,lib.IV.,cap.13.Ostrancima,kojikupujudrvoitkanineugraduRijeci.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1484

kojemogue okupljaju i obrtnike.16Tako bratovtina sv.Mihaela okuplja obuare(caligari e zavatini),abratovtinasv.Nikolemornareiribare.17

4. PRAVNI AKTI I RAZVOJ GOSPODARSTVA U RIJECI TIJEKOM 18. STOLJEA

Rijeka je bila dijelom habsburkih posjeda te je potpadala pod nadlenostrazliitih dvorskih tijela koja su skrbila o prihodima drave i upravi dravnomimovinom.Dvorskakomoraosnovanaje1527.ivodilajeskrboprihodimairashodima,nadzoru zemaljskih komora, preuzimanju vika prihoda u zemljama Monarhije,financiranju dvora i vojske. Godine 1705. utemeljena je Beka gradska banka(Wiener Stadtbank),a1714.Opabanka(Universalbankalitat)zanovarskeposlove.Komercijalni kolegij za unapreenje trgovine utemeljen je u Beu 1666., a 1718.Glavnikomercijalnikolegij(Haupt-Kommerzienkollegium).ZapodrujeHrvatskeiUgarskepostojalajeUgarskakomorakojajedo1715.ovisnaobekojKomori.Onajenadziralaprihodevladaraiupravljanjeimanjima,poslovanjekraljevskihgradovateprikupljalavladarskeprihode.Od1772.preuzelajeuzdravanjeorganaupravnihvlasti u Hrvatskoj, prikupljajui poreze i dostavljajui Hrvatskoj potrebne iznose.Dvorskakomoraukraljevoimeupravljazemljitemijiprihodiiduzauzdravanjekrajikevojske.18

HabsburkaMonarhijadopoetka18.stoljeanijepoticalapomorskutrgovinuirazvojluka.DopromjenedolazikadanaprijestoljedolazicarKarloVI.1711.Onjestigaoizpanjolske,tadanjepomorskesilepaeliiskoristitipomorskepotencijalemonarhije.MletakaRepublikadotadajepolagalapravanaJadranskomorenazivajuigasvojimzaljevom(Gulfum).CarKarloVI.,2.lipnja1717.manifestomproglaavaradi promicanja, ureenja i uveanja trgovine u naim nasljednim zemljama da smo smatrali uputnim i korisnim opskrbiti svim vaim sredstvima, te prihvatiti i podupirati one koji bi izrazili elju nastaniti se ondje i priznati im meu svim drugim sredstvima sigurnu i slobodnu plovidbu Jadranom.Uslijedio je politiko-trgovaki ugovor sasultanomAhmedomIII.osloboditrgovinepodanikanarijekama,moruikopnu27.srpnja 1718. godine.19

Novpoticajuslijedio jepatentomKarlaVI.,18.oujka1719.GradoviTrst iRijekaproglaenisuslobodnimlukama(to.3.).Osobitoseistiepravonadoseljavanje

16 Petranovi,A.,Rijekouzrimskopravo(exStatutoTerraeFluminisannoMDXXX),Rijeka,ZbornikPravnogfakultetaSveuilitauRijeci,2018.,vol.39/3,str.36.

17 Bartulovi,.,PravniaspektsrednjovjekovnihbratovtinasaosvrtomnaRijeku,Rijeka,SvetiVid: Zbornik, Izdavaki centar Rijeka, 1995., str. 120.; Torcoletti, L. M., Le confraternitefiumane,Roma,Fiume,RivistasemestralediStudiFiumani,vol2/1954.,str.83-89;Kobler,G.,PovijestRijeke,knj.druga,Opatija,Preluk,1996.,str.276-278.

18 Beuc,I.PovijestinstitucijadravnevlastiuHrvatskoj(1527-1945),Zagreb,ArhivHrvatske,1969., str. 29-31; isti, Povijest institucija dravne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije iDalmacije,Pravnopovijesnestudije,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1985.,str.178-179.

19 Ilustriranapovijestjadranskogpomorstva,Zagreb,Stvarnost,1975.,str.97i100;Lukei,I.,GospodarskakomorauRijeciodIlirskihprovincijadodanas,Rijeka,HrvatskagospodarskakomoraupanijskakomoraRijeka,2015.,str.12.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1485

stranihbrodovlasnikai trgovacainjihovazatita(to.1.).Vladarobeavadovriti,popravitiiliizgraditiglavneceste,atrgovcieusvimlukamaivodamapristajatibezpratnjeilidozvole(to.2.).Takoje1728.uprometputenacestaKarolina(nazvanapremacaru)kojajepovezivalaRijekusKarlovcem.TojeujednoispojsrijekamaKupom,SavomiDunavoms, tzv.itnimputom.Svaki trgovac ipomoracmoeslobodno uploviti, isploviti i poslovati uz plaanje zatitne pristojbe, uzgredice,regalijeimaltarinete1,5%konzularneiliadmiralitetnecarineodvrijednostiprodanerobe.Izgraditeseikarantena,tojeuinjeno1726.Brodkojiskrivinasiljesmatrasegusarskimpaenaknadititetuikadotploviudruguluku.Komoraeizgradititrgovaka skladita (to. 4.).Utemeljit e seosiguravajuabanka ili kompanija zapomobrodovimausluajunovaneoskudice(to.5.).Trgovcimakojidouulukusuditeposebanmjeninisud(to.6.)kojijeutemeljen20.svibnja1722.sasucemietiriporotnika.Trgovcisesmijunastanitiunutargradovabezposebnihnameta iporeza(to.7.).Usluajuratatrgovcimoguotiiurokuodgodinedanasrobominesmijuseuzaptiti(to.8.).Zabranjenjeius naufragii, tj.pravoprisvajanjaspaenihstvariusluajubrodoloma(to.9.).Vanajepovlasticakojomsutrgovciizuzetiodukonaivanjavojske(to.10.).Unaprjeenjetrgovinetrebalojedonijetioslobaanjebrodovaodpregleda,aliuzposjedovanjeputnihispravaipopisabrodskogtovara(to.11.).Konano,svakanacijamoeugraduiliizvannjegasagraditijavnuzgraduzaposlovanje,atrgovcimasepotvrujusvestvarneiosobneslobodekojesumogue(to.12.).20

Ekonomistiod16.stoljeaukazujunapotrebuosnivanjatrgovakihkompanijakojimaevladaridavatikoncesijeinadziratiihlakenegopojedince,tzv.trgovce-avanturiste(merchant adventurers).Oneraspolauveimkapitalom,paesigurnijeposlovatiioruanoosiguravatibrodove.NajstarijesubileengleskeRuskakompanija(Moskovy Company,1554.),Levantska(1581.),Istonoindijska(1600.)inizozemskaIstonoindijskakompanija(1602.).21ZbivanjauRijecimoemopromatratiuokvirumerkantilistikogsustava,bogatstvodravemjerisekoliinomnovca,proizvodnjajepodreenaprometuistjecanjunovca,osobitoizvozom.22

VaankorakuposlovanjubilojeutemeljenjeCarske privilegirane kompanije (Istonoindijska,Orijentalna)28.srpnja1719.,sasjeditemuBeuusvrhutrgovinesLevantomiDalekimistokom,spodrunicamauRijeciiBakruteBeograduiMessinikoji su tadabili unutarCarstva.23 S kapitalomod75.000 forinti trebala je oivjetitrgovinu s Turskom i gradnju brodova, osnivati manufakture i mreu skladita.DobivapovlasticugradnjebrodovauTrstu,RijeciiBakru.Birokratskoposlovanjei

20 Herkov,Z.,GradnjaratnihbrodovauKraljevici1764.-1767.,PazinRijeka,HistorijskiarhivPazinaiRijeke,pos.izd.,sv.6,1979.,str.166-169;Lukei,I.,Gospodarska,str.12.

21 Herkov,Gradnja,str.30;Margeti,L.,Opapovijestprava idrave,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1998.,str.151;Klinger,W.,Prvaglobalizacija:kolonijalnaekspanzijaitrgovakekompanije,u:Dobamodernizacije,1780.-1830,More,Rijeka,SrednjaEuropa(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.16-18.

22 ORijeciipoliticimerkantilizmavidi:iul,N.,GospodarskapolitikaAustrijeiRijeka1780.-1830.,u:Dobamodernizacije,str.77-99.

23 Herkov,Z.,Gradnja,str.30;Dubrovi,E.,RijekajunipolSrednjeEurope,Rijeka,DrutvopovjesniaraumjetnostiRijeke,2018.,str.39.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1486

slabefinancijedovodedosteaja1731.iukinua1742.PoslovnicauRijeciimalajemonopoltrgovinenavelikougradu,a1721.osnovalajeradionicuzapreraduvoskaisvijeaitvornicuuadi.Direktoraposlovnice,OesterreicheraizKemptena,Lukeiopisuje kao prvog predstavnika modernog managementa merkantilistikog tipa u Rijeci.Poduzetniciistranimajstoridajugradukozmopolitskucrtu.24

DioplanabilojeutemeljenjeIndijskekompanijeuOostendeu,uHabsburkojNizozemskoj1722.,alinakratkojersuseBritancitomeprotivili.Bezuspjenipokuajinastavljaju se do konca 18. stoljea.William Bolts 1775. u Trstu osnivaAzijskukompanijuuzpomobankaraizAntwerpena,kojajetrgovalaujugoistonojAfrici,Indiji iKinina temeljudesetogodinjepovlastice.Kapital jeuvean1781. javnomponudom1.000dionica,ali1785.kompanijabankrotira.PoslovanjejeizazvalootporPortugalaca,EnglezaiDanacakojinisuhtjelijaanjehabsburketrgovine.25

BilojetodobaturskihratovaipotrebezatiteplovidbenaJadranu.Carje1733.htiokupitibrodogradiliteuTrstuzapotrebearsenala,alidvornijeimaokapitalazato.Pokuajobnoveratnemornariceslijedi1742.Sklapasei,tzv.prijateljskiugovoroslobodnojplovidbisgusarimajer1748.nemaobraneodupadaalirskih,tuniskihi tripolitanskih pirata, tzv. barbareski. Drava namee brodovlasnicima javno-privatnopartnerstvotraeidasenaoruajuosvomtrokujeronanemamornaricuzazatitupomorsketrgovine.UzaludnajeigradnjafregataAurora i Stella matutine uKraljeviciod1764.do1766.,poslijeprodanihToskani.UspjehjebilatekpravnaregulacijaplovidbeEdiktomoplovidbi1774.godine.26

Dvorseokreeosnivanjuupravno-gospodarskihustanovaza razvoj trgovine.Vrhovna trgovaka intendanca (Kommerzialhauptintedanz, Suprema Intendanza commerciale) utemeljena je u Trstu 1731. i podreena Predstavnitvu Komorekranjske,sazadaomistraivanja i razvijanja trgovinenaaustrijskomprimorju,alibezpolitikihnadlenosti.MarijaTerezija1746.uBeuosnivaTrgovakidirektorij(Commercien Ober-Directorium), preustrojen 1753., koji djeluje do 1772., kadamijenjanazivuTrgovakisavjet,imedravacentralizirarazvojnupolitikutrgovine.Unasljednimzemljamaosnivaistoimenaniatijela.UTrstuje1749.grofWiesenhuttenimenovanintendantomAustrijskogprimorjaikapetanomTrsta,ovisnomoVrhovnomdirektoriju uBeu.Time je upravno-politika organizacija proirena naAustrijskoprimorje.URijecije26.sijenja1753.osnovanoCesarsko kraljevsko namjesnitvo (Komerzasesorij)zakapetanateRijeke,TrsataiBakrazaizvrenjepolitiketranskeIntendance. Sudbenost u trgovakim i mjeninim predmetima prenesena je naMjenbeno-trgovako sudite i Pomorski konzulat (Tribunale cambio mercantile e Consolato di mare). Primorska trgovinska provincija (Provincia mercantile del Litorale, Austrijsko primorje) osnovana1753. sa sjeditemuTrstuobuhvaa luke:Akvileju, Trst, Rijeku, Bakar, Kraljevicu, Senj i Bag. Podinjena je transkoj

24 Lukei,I.,Gospodarska,str.13;ic,I.,KratkapovijestgradaRijeke,Rijeka,Adami,1998.,str.47-48;isti,Rijekiorao,venecijanskilavirimskavuica,Rijeka,Adami,2003.,str.108.

25 Herkov,Z.,Gradnja, str. 32; Fussenegger,G.,MarijaTerezija, Zagreb,Alfa, 1981., str. 35.Dubrovi, E., Rijeka juni pol Srednje Europe, Drutvo povjesniara umjetnosti, Rijeka,2018., str. 39-40. Vidi i https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_East_India_Company, 19. prosinca 2018.

26 Herkov,Z.,Gradnja,str.31,41-44,92id.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1487

Intendanci,ijijeintendant,kapetanTrstanadleanzaupravu,trgovinu,pomorstvoizdravstvo.RijekaiTrstzadralisureimslobodnihluka.27

NakonupravnihpromjenausmjerenihrazvojupomorsketrgovinedvorjeputemTrgovakedirekcijeuBeukrenuouposlovnipothvati1750.utemeljioTransko-rijekuprivilegiranukompanijuskoncesijomtrgovineipreradeeeraunasljednimzemljamaMonarhije,uzpravoizgradnjezgradaiskladita,osloboenjecarinaidaazauvoz sirovineuRijeku iTrst,daljnjuprodajubezcarine i samouz troarinu teizgradnju vlastitih brodova. Svi su zaposleni osloboeni kmetskih davanja i tlakate ukonaivanja vojske.Kapital od 1.088.000 forinti podijeljen je u 1.364 dioniceizmeu 231 dioniara.Najvei je bio grof de Fries s 256 dionica, a veinu imajutrgovciibankariizBea,HamburgaiAntwerpena,jerjeaustrijskaNizozemskabilanajrazvijenijepomorsko-trgovakopodrujeonogdoba.MarijiTerezijipoklonjenoje13dionica.Nizozemskidioniariimalisu43glasauskuptinidioniara1752.,aaustrijski22.Dionicesuimalepravnistatusnekretnina,astranacvlasniknajmanje20dionicabiojeunasljednompravuizjednaensdomaimosobama.Dionicestranacanisusesmjelekonfisciratiniusluajurataprotivnjihovedrave.Kompanijajekodnamirenjapotraivanja imalapravoprednostipredostalimvjerovnicima.Dioniariprethodnekompanijekojisuuliunovudobivalisuzasvojkapitaldionicenovogdrutva.Udjelionihkojisusepovukliisplaivanisuuratama,alitojeTrgovinskovijeeutvrdilokaobespredmetno.NaelujebilanizozemskatrgovakakuaArnoldizAntwerpena,askuptinidioniarapredsjedavanaelnikAntwerpenaPierreWellens.Nizozemci su uspjeli da Rijeka bude sjedite Kompanije, iako se Be protivio.Zaposleno je oko 1.000 radnika, dok su tadanjemanufakture imale tek nekolikodesetaka. Dok u Monarhiji ivi feudalni poredak ovdje je za ostarjele i bolesneradnikeosnovanasiromakablagajna.KompanijaimamonopolnatrgovinueeraipodruniceodTrsta,Bea,Temivara,HersonanaCrnommoru,Carigradu,Solunu,Lisabonu,VeraCruzu,Krimu,Philadelphiji(komanditnukuu),SantiagodeChilleuitd.ZbogstrahaodgubitkamonopolanaeeririlepezuposlovanjakopajuiugljenuLabinu,eljezouTrbiu(Tarvisio),ivu,osnivamanufakturesvijea,voskaipotaeuRijeci,brodogradilitatetalionicueljeza.UvozilajerobuizNizozemske(kavu,aj, papar, suenu ribu iz Norveke, indigo iz Nantesa itd.). Direktori KompanijevodilisumanjekomisioneposloveAzijatskogtrgovakogdrutvaCarski orao (Der kaiserliche Adler).PlaestrunihradnikaizNizozemskeiHamburgabilesudvostrukoveenegoumatinimzemljamakakobiihprivuklinadolazak.UzsjeditejeuRijeciizgraena rafinerija eera.Rafinerija postaje jedna od najveih tvrtkiMonarhije idobivapovlasticupreradeeerana25godinatojeproduavanodo1828.Vrhunacjebiokoncem18.stoljea,apadjeizazvanNapoleonskimratovimaikoritenjemrepeumjesto trske, emu se nisu uspjeli prilagoditi.Uz to,merkantilistiko poslovanjedodjelom vladarskih povlastica potiskuje liberalizacija trita. Kompanija jelikvidiranaodlukomugarskogsaborauPounu1825.,askuptinadioniaraprovela

27 Bartulovi,.,Suak1919.-1947.,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,Dravniarhivu Rijeci iAdami, 2004., str. 15-16; Lukei, I., Gospodarska, str. 13; Faber, E., CarskagospodarskapolitikanaJadranuod1717.do1776.,u:Rijekaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.78-81.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1488

jedrabuimovine1829.28Inventivnipojedinci traenove trgovakeputove,npr.grofRialfPerles,prvi

upraviteljBanata,ijijeposjedbioiGrobnik,traivezusRijekom.Zatrgovinuitompreko Rijeke utemeljena je 1759. Temivarska kompanija. Dobiva desetgodinjupovlasticuzadopremuproizvodaizBanatauRijekuiTrst,nozboggubitaka1763.radisesanacijskielaboratirestrukturiranjeuKompanijuTemivar-Trst,noonanakonkratkogoporavkapropada.Rijekakompanija traila jeodTemivarskepomo za otvaranjekue zaprodaju eerauTemivaru.Slinu suradnjuplaniraTrgovinskovijeeuBakru,aliplanizvozabanatskogitapropada.29

Trgovakaprovincijajeukinuta,aRijekareinkorporiranaHrvatskoj14.veljae1776.godine.UtemeljenajeSeverinskaupanija,aMarijaTerezijaosnivagubernijuRijeci s JosephomMaylathomdeSzekhelyemnaelu.Onpostaje i upannoveSeverinske upanije. Osnutak Rijekog gubernija dao je poticaj izgradnji luke itrgoviniitomizPanonije.PodutjecajemMaylathautemeljenajeTrgovakaburza(La borsa mercantile)itrgovakiKasino1779.30

Potomje1778.utemeljenBakarskimunicipijuijisastavulaziRijeka.Bakarjetadabionajveahrvatskaupravnacjelinas7.656stanovnika,dokjeRijekaimala5.956, a Zagreb 2.815. Rijeki patriciji strahuju da ih vei Bakar i gospodarskiprogutapatraepriznanjegradskihpovlastica.MarijaTerezijaje23.travnja1779.novimaktomodrediladajeRijekacorpus separatumneposrednopripojenUgarskojkruni.TakavtekstpotieUgarskudaRijekusmatrasvojom,iakojetodvojbenojerjeiHrvatskakraljevstvopridruenoUgarskojkruni.JosipII.20.oujka1786.ukidaSeverinskuupanijuiosnivaUgarskoprimorjeukojiulaziirijekikotar.Rijekajeuupravnimigospodarskimposlovima,kaoiitavaHrvatska,podreenaUgarskomnamjesnikomvijeu.31KonacrazdobljaoznaavasmrtJosipaII.1790.UzUgarski

28 Dubrovi,E.,Rijeka,str.19,30-34;ToevaKarpowicz,Lj.,Masonerija,politikaiRijeka(1785.-1944.),Rijeka,DravniarhivuRijeci,2015.,str.31-32,43-44.OnanavodidasuNizozemciiFrancuziutemeljilislobodnozidarskulouLAmi Solitaire Inconnu a lOriente de Fiume,kojasespominje1769.,donosei liberalaniprotuhabsburkiduh.Lukei,I.,Trgovaka,str.14.Lukei,I.,Rijekeglose,Opaskeodavnimdanima,Rijeka,IzdavakicentarRijeka,2004.,str.19-20;ic,I.,Rijekiorao,str.101-103,navodidajeMarijaTerezijakupila12dionica,grofChotek300,Bekabanka144,izaslanstvobekihbankara144,aNizozemci144dionice.Trkulja,M.,Rijeka sreditemanufakturneproizvodnje,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidrutveniivot(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.46. PasqualeRicci, predsjednik transke Intendance 1762.Vrhovnoj trgovakoj intendancidajemiljenjeoRafineriji eerauRijeci.Onupozoravanaskupouproizvodakritizirajuitakozatitudravnogmonopolaipotrebukonkurencijeradiuinkovitostiproizvodnje,predlaeliberalizacijuuvozasirovineradipreradeudrugimdijelovimadraveteupozoravadadravapropisimanesmijeprevietititiintereseradnikajeresetoodrazitinaposlovanje.OpirnepodatkeoKompanijidonosiHofmann,V.,Transko-rijekaprivilegiranakompanija1775.-1804.,u:Dobamodernizacije,str.45-75.

29 Dubrovi,E.,Rijeka,str.41-44,48-49.30 Dubrovi,E.,Rijeka,str.12-13;Tadi,K.,Rijekakasinaiitanjenovina,u:Temeljimoderne

Rijeke,str.143-144;Lukei,I.,Trgovaka,str.16.31 Lukei,I.,Trgovaka,str.14;ic,I.,Kratka,str.52-53;Hauptman,F.,PregledpovijestiRijeke

doBachovaapsolutizma,u:Rijeka,zbornik,Zagreb,Maticahrvatska,1953.,str.209;Soos,I.,Rijekausredituinteresamaarskepolitike,u:TemeljimoderneRijeke,str.180;Bartulovi,

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1489

saborveeseanonimniprijedlogupravnereorganizacijesjevernogJadranaProjectum ArticulipremakojembiIlirskojnacijibilapreputenaRijeka,BakariKraljevicateKarolinkacestapabigradsokolinompostaotrgovakiemporij.32

Vaan imbenik u razvoju gospodarstva je dolazak kvalitetne radne snage.ProtestantiuHrvatskojnisuimalipravnopotvrenstatussvedokJosipII.1781.nijeizdaoPatentovjerskojtolerancijikadasupostaliravnopravnigraaniimoglisebavitigospodarstvom,iakosu,npr.djelovaliuRijeci.Takose,premaDubroviu,uRijeciiri protestantska radnaetika.U tomvremenudolazidoutemeljenjapravoslavne iidovskeopineuRijeci.33

Trgovac JakovBradii izRijeke 1787. od cara patentom dobiva povlasticuizvozaitaidrugerobenacrnomorskomizvoznompravcunadesetgodina,alipropadazbogratapa1791.UgarskomsaborupodnosiNacrttrgovako-domoljubnogugarskogdrutva,nacionalnogdrutvasasjeditemuPeti.AndrijaLjudevitAdami,poslovnaosobafascinantnihsposobnostiiostvarenja,prednostdajerijekompravcu.Adami,suprotnoodkompanijanijeutemeljiojedinstvenutrgovakukuuteuglavnomostajevjeran malim ortakim partnerstvima i dionikim udjelima u poslovanju, nekimasamozajednokratnipothvat, trgujeduhanom,konopljom,hrastovinom,soliitd,aliipakosnivaiosiguravajuadrutva.Socemje1786.osnovaotvrtkuSimone Adamich & Figlio.Predlagaojeutemeljenjetrgovakekreditneidiskontnebanke1791.,anasaboruuPounuutemeljenjeugarskenacionalnekompanijePrivilegiranog drutva za ugarsku trgovinu sasjeditemuRijecitepodrunicomuPeti.34

U Rijeci su 1804. i 1805./1806. postojale brojne tvornice i manufakture uvlasnitvupojedinaca iliortaka,kao i52 trgovcapojedinca.35Uposlovnomivotubilo je i ena. JohannaCatarinaVierendeels, ro.Neef, Flamanka, ena direktoraTrgovakekompanijePeteraJanaBernardaVierendeelsabilajeod1783.do1794.sTomasomGiuliancichemtihidrug(socia tacita)trgovakekueSantaSantarellijazatrgovinudrvomikonopljom.36

EngleskiputopisacThomasWatkins1789.pie:Rijeka je jedna od rijetkih luka .,Povijesthrvatskog,str.31,id.,Suak,str.17-18.

32 ToevaKarpowicz,Lj.,Masonerija,str.61-64.33 Dubrovi,E.,Rijeka,str.81;Miloevi,Miodrag,VjerskaigraanskasnoljivostuRijeci,u:

TemeljimoderneRijeke,str.131-141.34 OAdamiuvidiknjigu:Adamievodoba1780.-1830.,Rijekitrgovacudobavelikihpromjena

(ur. Dubrovi, E.), Rijeka, Muzej grada Rijeke, 2005. Koriteni su podatci: Lukei, I.,ivotopisAndrijeLjudevitaAdamia,str.15-75;Dubrovi,E.,Adamieviplanovizaosnutakprve banke uRijeci, str. 86-89; id.,Adamievi prijedlozi za razvoj trgovine i izvoza prekorijeke luke, str. 184-185;Ress, I.,Adami iMihanovi naSaboruuPounu, str. 187-221;AdamieviMihanovievprijedlogosnivanjaPrivilegiranogugarskogdrutva,prir.Labus,N.,str.332-338.Vidii:Dubrovi,E.,Rijeka,str.17,35-36,49-51;ic,I.,Rijekiorao,str.106-107.

35 Spominju se manufaktura eira (vlasnik Giuseppe Fulvi), za izradu kamenog posua(GiuseppePessi)itvornice:zapreradukoeidugmad(vlasniciOdenigoMinussiiFrancescoRubini,direktorGiovanniBattista),zakonope(braaCantarelli),zavosak(GiuseppePessi),eer,preraduvuneipotae,anavodesei52trgovca,a1805./1806.rafinerijaeeraitvornicarozolina,eira,koe,voska,konopa,potae,duhanasukna.ToevaKarpowicz,Lj.,Masonstvo,str.39-40,Lukei,I.,Trgovaka,str.17.

36 Lukei,I.,Rijekeglose21.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1490

koje pripadaju austrijskom caru koji je mnogim mudrim povlasticama i zatitnim mjerama znatno unaprijedio njezin trgovaki promet.37LukeicitiraErcega:Rijeka je bila kapitalistika oaza u moru feudalizma izlazi iz okvira dravne zajednice, te izrasta u svjetski poslovni subjekt. Tomu su znatno pridonijeli sredinji dravni propisi i povlastice, zatim zemaljske odluke i lokalni propisi te, napokon, sami poslovni ljudi svojom poslovnou i novcem.38

5. 19. STOLJEE PROCVAT RIJEKOGA GOSPODARSTVA

TijekomNapoleonovevlastiod1809.do1813.Rijeka jebiladioGraanskeHrvatske i Ilirskih pokrajina.Trgovake komore nastaju u Francuskoj tijekom17.stoljea,aintendantHrvatskeContadesutemeljioje18.studenoga1811.TrgovakukomoruuRijeci.lankomoremogaojepostatitrgovacsnajmanjedesetogodinjimiskustvom. Prvi predsjednik bio je Pavao Scarpa st., a od 1812. de Ridder izAntwerpena, direktor eerane. Povratkom austrijske vlasti komora je prestaladjelovati29.rujna1814.kaofrancuskaustanovanepoznatauHabsburkojMonarhiji.URijeciiTrstudekretomsu1812.utemeljeneinstitucijeentrepota(bescarinskelukeza robu namijenjenu daljnjem izvozu), tj. skladita za austrijsku robu. Iste godinedovrenajeLujzinskacestaodKarlovcadoRijeke.AdamisuraujesFrancuzimaidobivamonopolzatrgovinusolizaIlirskepokrajineiTalijanskoKraljevstvo.Izvjeeiz1814.spominjepettvrtkizaosiguranje(Camera di sicurita).Iporedovihaktivnostistanjegospodarstvaudobafrancuskevlastibilojeloe,aengleskapomorskablokada,uvoenjevisokihporezainovaenjestanovnitvautjeunanjegovpad.39

Ideja maarskoga nacionalnog gospodarstva od Karpata do Jadrana kojapredvia zatitne carine nastaje 1790., a kulminira 1848. Nasuprot njoj raa sekoncepcijahrvatskogagospodarskogpreporoda.40Monarhija1814.umjestotrgovakekomoreuvodidvojicutrgovakihizaslanika(deputata)kojeenaprijedlogtrgovacaimenovati transki Gubernij. Na sastanku europskih vladara 1821. u Ljubljanirijekoizaslanstvoodcarajeu16toakatrailogospodarskemjerezaoivljavanjeRijeke.HrvatskisabortraiojepovratprimorjatojevladarFranjoII.uinio1822.i umjesto Severinske upanije utemeljio Severinski okrug. Primorje je u vlastiRijekogagubernijakaoLitorale Hungarico maritimum commerciale (Breg ugersko morski kupacki).41NakonprestankafrancuskevlastiMarcoSusanipredlaeproirenjegubernijadoKarlovcaumjestoispreplitanjaingerencijesDvorskimratnimvijeemiZagrebakomupanijom.VicenzoBenzonipredlaesustavmjeninih(trgovakih)sudovaradipodizanjakvaliteteisigurnostiposlovanja,a1829.osnovanajeTrgovakadeputacijaRijeke.42Kada1824.kreeizvozhrastovihduicaizKarlovcaiSlavonije

37 Id.,Trgovaka,str.16.38 Ibid.,str.15.39 Ibid.,str.7,19-21;ic,I.,Rijekiorao,str.103-105;Dubrovi,E.,Rijeka,str.58;Sablji,N.,

Austrijskeifrancuskegospodarskeprilike,u:TemeljimoderneRijeke,str.69-73;Bartulovi,.,Nacija,str.62-63;id.,Suak,str.18-19.

40 Lukei,I.,Trgovaka,str.22-23.41 Bartulovi,.,Suak,str.19-20;Lukei,I.,Trgovaka,str.25.42 Dubrovi,E.,Rijeka,str.16;Lukei,I.,Trgovaka,str.25.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1491

u Francusku Adami predlae utemeljenje povlatenoga trgovakog drutva zaunaprjeivanjemaarske trgovine premamoru, ali do toga nije dolo.Grof JankoDrakoviuDisertaciji1832.traijaanjedomaegakapitalaisjedinjenjeRijekeshrvatskimislovenskimzemljamateBosnomuVelikuIliriju.PredlaeiutemeljenjetrgovakogdrutvauRijeci s jakimkapitalomkojebipomagalo izvozhrvatskih iugarskihproizvodaprekomora.43

Urevolucionarnimzbivanjima1848.velikougarskaidejatraiizlaznamoreitouRijeci,topodravarijekipatricijat.ZahtijevanjanarodaiHrvatskisaboristiupripadnostRijekeHrvatskoj.DvorimenujeJelaiazaguverneraRijeke,austavom1849. Rijeku priznaje dijelom Hrvatske. Za Bachova neoapsolutizma ukinuto jeUgarsko primorje 1850. i utemeljena jeRijeka upanija.Nitimaaronska veinapri sklapanju Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. nije htjela priznati Rijeku dijelomUgarske,alinaknadnoprihvaareskriptsizmijenjenimtekstom66.Premanjemucorpus separatumom privremeno, do konanoga dogovora, upravljaju zajednikiorganivlastiugarskogdijelaMonarhije(saborivlada)ukojimaMaariimajuveinuteupraksiostvarujusvojuupravu.Maarisuprivremenostkoristilisvedo1918.44

VanuuloguurazvojugospodarstvaRijekeimalajeTrgovakakomora.Austrijskiprivremenizakonod18.oujka1850.predviatrgovakekomoreuZagrebu,OsijekuiRijeci(zaHrvatskoprimorjeiLiku).Svakijegospodarstvenikbioobvezanulanitiseukomoruiplaatiprirez.BanJelaidekretom21.veljae1852.utemeljujekomoruuRijecikojapoinjesradom11.oujka.Statutjedonesen1864.UposloveKomoreulazilisumjenjakiposlovi,trgovakipromet,valutniposlovi,senzali(meetari),trgovakadrutvainjihovaorganizacija,skrboobrazovnimustanovamautrgoviniipomorstvu,trgovakoipomorskozakonodavstvo,proizvodnja,promet,prijevoz,brodogradnja,vodeiceste,specijalistikiobrti,manufakture,tvornikeradioniceipogoni,zatitavlasnitva,povlastica,izumi,industrijskipatenti,informacijeimiljenjaodavanjima,trgovakimipomorskimugovorima,oznakama,konzulatima,karantenama,prometu,telegrafima, poti, sajmovima, mjerama, uzancama, monetarnoj politici, bankama,tedionicama i osiguravajuim zavodima. Prvi predsjednik Komore bio je IginioScarpa.OkozmopolitizmugovoridajeuKomoribiloTalijana,Engleza,Francuza,Nijemaca,Austrijanaca,Slovenaca,idova,Maaraiehatedrugihnacija.45

Smjermodernizacije,aliiunifikacijepropisa,slijediPravilnikoindustrijiuvedencarskimpatentom1860.Komora1866.odvladetraidaseuRijeciprivremenouvedeAustrijski tergovaki zakonik jer je nudno urediti tergovako pravo, i to u smislu to tonije jednakosti, da tergovina uzmogne napredovati, a vieresija poveati se. NakondonoenjaHrvatsko-ugarskenagodbe1868.,Komorajeponovnoutemeljena1872. kao ugarska institucija, a 1875.MarijanDerenin predlae osnutak zasebneTrgovakekomoreuBakru,aliona jeosnovanauSenjuvjerojatnokakobimanjesmetalamaarskiminteresima.RijekaKomoraje1878.donijelaZbirku trgovakih uzanci (Usi di piazza)izmijenjenihidopunjenih1907.godine.46

43 Lukei,Trgovaka,str.22-23,25,28-29;Bartulovi,.,Povijesthrvatskog,str.37.44 Bartulovi,.,Suak,str.22-23;id.,Povijesthrvatskog,str.50.45 Lukei,I.,Trgovaka,,str.41-42,45,49.46 Ibid.,str.67,76,92,97-98,107,179.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1492

Od Komore treba razlikovati Trgovaku burzu koja je utemeljena 1891. napoticajgremijatrgovacaiuzpomougarskepomorskevlade,ministarstva.Rijecijetadaukinutstatusbescarinskeluke(porto franco)naprijedlogvladezbogvelikogaduganastalogmodernizacijomluke i investicijama,ali jeostalamanjabescarinskazona.47

Politika se prelama u pitanjima prometnog povezivanja Rijeke, osobitoeljeznikeveze.DorotejskacestaodRijekedoMartiniceotvorenaje1833.UgarskisaboruPounu1836.donosiZakonoizgradnjieljeznicedoRijeke,aliBefavoriziraTrst.URijecije1845.sklopljenugovorUjedinjenogdrutvazaizgradnjueljeznikeprugeVukovar-RijekasasjeditemuPetiiRijeciiglavnicomod25milijunaforintipodutjecajemprogramaLajosaKossutha.Tekje1873.otvorenaeljeznikaprugadoentpetera(Pivke)kaoidoKarlovca.UgarskaDravnaeljeznicajeodDrutvajunih eljeznica osnovanog austrijskim kapitalom 1880. otkupila prugu Zagreb-Karlovackakobiotklonilaaustrijskiutjecaj.eljeznikimtarifamabilisuizjednaenitrokoviprijevozazaTrstiRijekukakobiserobaprivuklauTrst,svedo1881.kadajezaRijekutarifasmanjenauomjerupremamanjojkilometrai.48Ogromangospodarskipothvatjeiizgradnjaitaverijekeluketijekom19.stoljea.49

Nova generacija gospodarstvenika okree se samo jednoj djelatnosti, oni nesvatare.Tosuindustrijalci19.stoljeakojisprovodeidea industriale.50Umjestotrgovacapojedinacakojisebaverazliitimdjelatnostima,novageneracijapoduzetnikausredotoilasenajednudjelatnostiakoznajuulagatiiudrugetvrtke.

Brodarstvo i brodogradnja meu najvanijim su gospodarskim granama uRijeci.Opet nailazimo na enu poduzetnicu,Mariju Franci, ro.Terzi, za koju je1853.izgraenprvikliper-bark.RadirazvojabrodogradnjeKomora1870.odvladetrai carinskeolakice.KongresbrodovlasnikauRijeci 1881. raspravljao stanju isanaciji austrijske i ugarske mornarice, zamiranju brodogradnje, nezaposlenosti,uvoenjudravnihnovanihsubvencijakaouItaliji iFrancuskoj.Maarise1882.povlaeizaustrijskogTranskogLloydaiosnivajukompanijuAdriu,poetnos50%engleskogudjela.Godine1896.utemeljenajetrgovakaudrugaLloyd Fiumano s 86lanova,a1901.utemeljenajekaratnazajednicaIndeficienter,koja1907.postajedioniko drutvo. Skuptina 60 brodovlasnika 1902. zbog toga to brodovlasnicibrodove registriraju u Trstu, jerAustrija daje bolje uvjete poslovanja, trai da sebrodoviprenesupodaustrijskuzastavu.BrodogradiliteDanubius d.d.utemeljenoje1905.igradiratnebrodove.51

Gospodarske subjekte nuno prate financijske institucije. Prva bankarsko-mjenjakakuauRijeciFrancesko Corossacz e figlioutemeljenaje1848.Osniva

47 Ibid.,str.132-133.48 Ibid.,str.25-29,94;Dubrovi,E.Rijeka,str.81-94;ic,I.,Rijekiorao,str.113;Dobrovak,

Lj., Zaposlenici na eljeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Zagreb, Hrvatski asopis zapovijest,2/2008.,str.492;Bartulovi,.,Suak,str.32.

49 Berkes,J.,Izgradnjarijekelukeod1868.do1918.godine,u:Rijekaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.133-164.

50 Dubrovi,E.,Rijeka,str.81.51 Lukei,I.,Trgovaka,str.52,84,114-115,141,153,160,163;ic,I.,Rijekiorao,str.115-

116,122.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1493

seintabuliraouimovinurijekihbrodovlasnikaiulaziokaokaratistauposlovanje.URijecije1915.djelovalovieprivatnihbanakakaoi18kreditnihbanakaipodrunica.Komora 1855. donosi odluku o otvaranju podruniceAustrijske nacionalne bankes kapitalom 500.000 forinti, a 1857. osniva Zajmovnu pomonu blagajnu (Casa usiliaria di credito)zapotporuindustrijalacaiobrtnikausluajunovanihnedaa.Uznjuradedvadomaaosiguravajuadrutvaidevetpodrunicavanjskihdrutava.Gradska tedionica (tedna blagajna) otvorena je 1859. Rijeki brodovlasnici su1865.utemeljiliDrutvozapomorskoosiguranje(Mutua)skapitalomoddvamilijunafjorina.MladiidovskitrgovacCarloKohen1868.traiodgospodarstvenikadogovoro osnivanju autonomne rijeke banke. Ona je utemeljena 1871. s 500.000 forintiglavniceu2.500dionica,a1873.Pukatedionicaskapitalomod60.000forintiu2.000dionica.No,poslovanjebanakanijeuvijekidealnopajeudobagospodarskekrize1895.ministartrgovineisticaoproblemloeupravejavnomustanovomJavnihskladitauRijecikoje jepovjerenoUgarskojeskontnoj ikreditnojbancikojadajeprednostodreenimtvrtkama.Upozoriojenavelikiutjecajbanakakojepreuzimajuposlovnedjelatnostipaimmanjigospodarstvenicinemogukonkurirati.52

Tijekom 19. stoljea u Rijeci nastaje niz vanih gospodarskih subjekata odkojihsumnogidosezalidravnupaisvjetskuvanost.Rijekaeeranalikvidiranaje1828.,aliistegodineutemeljenajeCesarsko-kraljevskaprivilegiranamanufakturapapira Smith & Meynier, kojakoristiprviparnistrojujugoistonojEuropi.Rijekadomoljubna udruga za otkup prostora nekadanje eerane osnovana je 1834., anjuini41dioniarsglavnicomod35.000forinti.DuhanseuRijecipreraujeodsedamdesetihgodina18. stoljea,aKarloAdamSchram izRijekeod1800. trgujeduhanom.Dravacarskimpatentomomonopolunaizraduiprodajuduhana1850./1851.odobravaradtvorniceunekadanjojRafinerijieera,najveojuMonarhijis2.400radnika.URijeci1851.rade24tvornice,216trgovacaiveletrgovacate180obrtnika.Proizvodnja torpeda zapoinje kada je RobertWhitehead 1864. sklopio ugovor oposlovnompothvatusIvanomVukiem(Luppisom)iGiovannijemCiottom,kasnijimgradonaelnikom, prema kojem on dobiva 50% profita,Vuki 40%, aCiotta 10%.Luppisjepostupnoisplaeninaputapothvat,a1875.utemeljujeseWhitehead Torpedofabrik & Co. (Fabbrica Torpedini), koji je 1905. preoblikovan u dionikodrutvo(Aktiengesellschaft).PrvoPrvomaarskodionikodrutvozaienjerieutemeljenomaarsko-engleskimkapitalom1881.bilajenajveatvrtkaprehrambeneindustrije. InicijativomposlovnekueLes Fils de A. Deutsch de la Meurt iputemOpe ugarske kreditne banke utemeljena je Rafinerija kamenog ugljena d.d. uBudimpeti1882.na50godinazapodizanjeRafinerijenafteuRijeci.SvremenomjenajveiudiorafinerijepripaoS.M.Rotschildu,MaarskojopojkreditnojbanciiAustrijskomneovisnomkreditnomzavodu.NakonpropastiMonarhije1918.,kakobiseizbjegaoulazakovevanetvrtkeuugarskidiozaisplaturatneodteteAntanti,ufinancijskojmanipulacijikupujejunizozemskakorporacijaPhotogenizakojejestajaotalijanskikapital.UtemeljenajenovatvrtkaRaffineria di olii minerali S.A. (ROMSA) 1922.,a1926.talijanskaudruenanaftnaindustrijaAGIPpreuzimarafineriju.Ipak,industrijalizacijanezahvaahrvatskozaleekojeneuivadravnepovlastice(npr.

52 Lukei,I.,Rijekeglose,str.101-106,id.,Trgovaka,58,61,66,75,80,88,140,158.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1494

porto franco)kaoRijeka.53Uspongospodarstvapraenjeskrbiokvalitetnomkolovanju.Glavnapomorska

kolautemeljenaje1852.teprivatnipomorsko-trgovakizavodakademijaUilitezabrodare-trgovce(Collegio nautico-commerciale privato convento).Komora1855.odluuje odravati nedjeljna predavanja zamlade koja se kani posvetiti trgovini.Kraljevska vojnopomorska akademija zapoinje s radom 1856., a 1881. razmatraseotvaranjeTrgovakeakademije.Zbogpolitikihsukobamaarona iautonomaatalijanskijezikje1913.ukinutunastavinaViojtrgovakojkoli.54

Cjelovitost gospodarskih aktivnosti zaokruuju dogaanja usmjerenanjihovoj promociji. Prva rijeka obrtna izloba odrana je 1899. PoredUdruenjatrgovaca i industrijalaca 1906. utemeljena je Liga trnih poslodavaca, a Hrvatskigospodarstvenici utemeljili su 1906. zaseban Trgovako-obrtniki dom koji nijezaivio.Rijeki gospodarstvenici su 1908. utemeljiliBijelu ruku - organizaciju zasuzbijanjeprivrednogakriminala,uglavnomkraaimanjihdelikata.55

Pozornostprivlaepojedinapravnapitanjakojasuidanasintrigantna.Liberalnaugarskavladazabranilaje1891.radnedjeljom.Kritiarisutotumailinaopako,udeisenazadnompropisukojiugroavaosobnuslobodu ipravadrugihvjerskihzajednicaudravipapredlauradbaremdo13:00nedjeljom.Uaustrijskomdijelumonarhijezakondoputenjeraddo10:00.56

Konacstoljeaobiljeavatenjagospodarstvenikausmjerenapromjenicarinskepolitike Monarhije. Naputa se merkantilistiki Colberov sustav u korist zatiteinteresa nacionalnog rada to gui trgovinsku razmjenu.Komora 1885. upozoravananaputanjenaela slobode trgovine (free trade) i pravedne trgovine (fair trade) u korist protekcionizma, iako pozitivnim smatra trgovinske ugovore Monarhije sNjemakom,Italijom,vicarskomiBelgijom.57

Korisno je usporediti Rijeku s Istrom prema istraivanjuAlide Perkov kojapoetakmodernizacije simbolinovidiupostavljanjukamena temeljcapomorskogarsenala uPuli 1856. Istra je do 1814. do 1853. i od 1861. do 1880. imala statusslobodne carinske zone. Ve 1876. u Istri djeluje 1.210 poslovnih subjekata, uindustriji528,trgovini347,pomorstvu335,najvieuPuli-231.OnaistieaktivnostiTrgovinsko-obrtnike komore u Rovinju (od 1915. u Pazinu), pomo austrijskihministarstvafinancija i eljeznica,poljoprivrede i javnih radova.UsponobiljeavaradRavnateljstvazakladezarastereenezemlje,kojimsezemljiniodnosirjeavajunamoderannain,kaoiPomorskeupraveuTrstu.Vaanjeraddravnihnovarskihinstitucija,npr.Institutazahipotekarnikredit,Institutazakomunalnikredit,InstitutazapromocijumalihindustrijazaTrstiIstru(usporedivosmodernimstart up-ovima),Komisije za dravnu pripomo Istri 1908. te privatnih, npr. Zajmovnog drutvaIstarska posujilnica,kaoikonzorcijaindustrijalaca.Svejetopopraenodonoenjempropisa u sferi gospodarstva. To su, npr. Zakon o objavi patentnih prijava 1810.,

53 Id.,Trgovaka,str.25-29,37,45;Dubrovi,E.,str.81-94;ic,I.,Kratka,str.95,id.Rijekiorao,str.113,117-120,Trkulja,M.,Rijeka,str.51.

54 Lukei,Trgovaka,str.53,56,58,60,113,193.55 Ibid.,str.144,177-178,180.56 Ibid.,131.57 Ibid.,str.123-124.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1495

Carskipatentotrgovakimdrutvimaiz1852.,Zakonovoenjutrgovakihknjiga1862., Zakon o arbitrai iz 1853., Obrtni zakon 1859. itd. Proklamira se slobodaobrta,aodustajeodkoncesija,osimiznimnozakemijske,farmaceutskeproizvode,prijevoz osoba, ugostiteljstvo i djelatnosti pod nadzorom policije, npr. tiskovine.Zakonotrgovakimdrutvima1873.utvrujeustrojdrutva,upravljanje,radtijelauprave,nadzor,razvrgnuedrutvailikvidaciju.Izdavalisusecertifikatiopodrijetlurobeikompetencijiinstitucijatozakonomod1868.radiKomora.UPuliod1886.radiUredzarobnemarke,aodravajuseiizlobenemanifestacije.58OitisunaporiaustrijskihvlastiuBeunagospodarskomrastuIstre,aliuvijekuokvirimapotrebaaustrijskogadijelaMonarhije.

6. ZAKLJUNO RAZMATRANJE - SLOM RIJEKOG GOSPODARSTVA 1918. I MEUNARODNI AKTI

Rad pokuava utvrditi razliite pravne oblike gospodarske djelatnosti iorganiziranjaposlovnih subjekatanahrvatskim,osobitoobalnimprostorima,kao iuRijeciodsrednjegavijekado20.stoljea.Zauspjeanrazvojpotrebnajespregakvalitetnih pravnih propisa kojim drava podrava gospodarstvo, poduzetnihpojedinacaikapitala,kaoigeopolitikipoloajkojiRijekaima.Rijekaje,kaojunipolSrednjeEurope,kakojenazivaDubrovi,doivjelauspontijekom18.stoljea,azenittijekompostojanjaAustro-Ugarske(1867.-1918.)kadajebilanajvanijalukaugarskogdijelaMonarhije.Ovaj skladprekinuo jePrvi svjetski rat i slomAustro-Ugarske1918.godine.

Suverenitet nad Rijekom preuzela je Drava Slovenaca, Hrvata i Srba, 29.listopada1918.,alionanijeimalameunarodnopriznanjepazbogekspanzionistikepolitiketalijanskihiredentistadolazidosaveznikeokupacije,ukojojvodeurijeimaItalija.Zapoelajeviegodinjaborbazarijekigospodarskiemporij.UjedinjenjemDraveSHSiKraljevineSrbije1.prosinca1918.uKraljevstvo/KraljevinuSHSnovadravapreuzimaovuborbu.ItalijakoristisvojboljipoloajnamirovnojkonferencijiuParizu,alivelikesileipaknisupodralenjezinezahtjevepadolazidodvostranihpregovora meu dravama. Dodatna komplikacija nastala je ulaskom GabrielleaDAnnunziauRijeku12.rujna1919.injegovimproglaenjemTalijanskeRegencijeKvarnera 8. rujna 1920., kojim je pokuao prvo prikljuiti Rijeku Italiji, a potomutemeljiti zasebnudravu.On je izbaen izRijekevojnomakcijom Italijena, tzv.krvavi Boi 1920. Italija i Kraljevstvo SHS su 12. studenoga 1920. u RapallupotpisalisporazumkojimsetrebautemeljitiSlobodnaDravaRijeka,alidonjenogostvarenjanijedolo.Iredentisti,izakojihjestajalaslubenaItalija,onemoguilisurijekeautonomaeuizgradnjivlastinakonpobjedenaizborimapajeidaljedjelovalatalijanskavojnauprava.PitanjeRijekerijeenojeRimskimugovorima27.sijenja1924.kojimjenajveidioRijekedravepripaoItaliji.59

JelijerazlogviegodinjeborbezaRijekubiosamoostvarivanjenacionalnog

58 Perkov,A.,Utjecaj dravnih institucija napreobrazbu istarskogagospodarstvapoetci od1850.do1918.,PazinPula,PolitehnikaPula,2018.,str.31-32,36,61,67-68,81-82,88,95.

59 Bartulovi,.,Suak,str.39-50,56-65.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1496

interesa uz tvrdnju da je Rijeka talijanska ili oprena elja hrvatskoga naroda ujugoslavenskoj dravi? Vaan imbenik bili su gospodarski interesi. Hrvatski islovenski gospodarski krugovi u dravi trebali su Rijeku kao jedinu modernoizgraenu lukupovezanueljeznicomsazaleemdokbeogradskigospodarstvenicii politiari nisu pokazivali veliki interes za to. Italija, nasuprot tomu, nije previemarila za svoje sunarodnjake u Rijeci, ve je rijeko gospodarstvo ivjelo nadravnoj infuziji.Druge talijanske lukenisuhtjeleostaviti kolaRijeci, ve supreuzele njen promet, a to je dovelo i do propasti gospodarskih subjekata koji suranijeveinombilipovezanisugarskimgospodarstvom.Italiji jebilovanodobitilukuieljeznicukakobionemoguilidasenjimakoristiKraljevinaSHS.Tosevidipremagraninimcrtamakojesutalijanskojstraniosiguraleiskljuivpristupeljezniciilukimpostrojenjima.ItalijajeKraljeviniSHSprepustilasamomanju,suakuluku,tzv.PortoBarokojasetektrebalaureditizaeljeznikiprometbezdodirasRijekom.PritomsrbijanskigospodarstveniciivladauBeogradunisupokazaliprevieinteresaza,npr.ureenjejavnihskladitanaSuakudoegajedolokreditomkojijeuzeoGradSuak1932./1933.

Navedimonajvanijagospodarskapitanjaipravneaktekojimasuserjeavala.PrijedloglukogakonzorcijaspominjanjetijekompregovoraItalijeiKraljevine

SHS 1920. i 1923. Talijanska strana predlagala je objedinjavanje svih lukihpostrojenjaRijekedravepa ionihnaSuakuuKraljeviniSHSu jednuupravnucjelinu.TimeItalijanebidalanitaodsvogteritorija,alibiulau,tzv.Upravnisavjetkojibiimaoestlanova,podvaodsvihsubjekata,alibisasvojadvaglasamoglazakoitidonoenjeodluka i radkonzorcija, tj. luke. Inicijativa jezamrlakada jeRimskimsporazumima1924.RijekapripalaItaliji.60

Nakon viegodinjih pregovora, Italija iKraljevina SHS su 20. srpnja 1925.potpisale,tzv.NettunskekonvencijekojejeKraljevinaSHSratificirala8.listopada1928.Oneugl.V.Sluba u basenu Taon di Revel i u kanalu ReinesadreodredbeonajmurijekoglukogbazenazapotrebeKraljevineSHSna50godinauznajamninuodjednezlatneliregodinje.Ova,naizgledpovoljna,mogunostkrilajeusebitalijanskuelju daKraljevina SHS ne razvija svoja luka postrojenja u suakoj luciBaro,vekoristirijekulukuidonosiprihodtalijanskojstrani.Nasreu,jugoslavenski,tj.hrvatskigospodarstvenicinisukoristilitajlukiprostor.61

Nettunskekonvencijesadravalesuugl.III.Tarifepropiseovisinieljeznikihtarifazaproizvodekoji seprevozedoRijeke iSuaka.Beogradskavladazaudnojepristalana,tzv.relacionetarife,premakojimacijenanijeovisilaokilometraiprijevozapajeotetilasvoje,aponajviehrvatskoislovenskogospodarstvo,jerjecijenaprijevozabilajednakazastraneluke,RijekuiTrst.VladajeutvrdilanietarifezalukeuDalmacijipotiuiprometpremanjima.Takvostanjepotrajalojedo1941.godine.62

Nettunske konvencije su u Sporazumima o izvrenju sporazuma o Rijeci, F. 60 Bartulovi,.,Suak,str.65-68; id.,Nekelukepravnopovijesneteme,u:Rijekaluka,str.

110-111;id.,Izpovijestimeunarodnopravnogpoloajarijekeluke,Mostar,ZbornikradovaPravnogfakultetaSveuilitauMostaru,XVI/2003.,str.256-257.

61 Id.,Suak,str.74;id.,Neke,str.112,id.,Izpovijesti,str.257-258.62 Id.,Suak,str.214-219.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1497

Sporazum o sticanju dravljanstvauredilepitanjegospodarskihsubjekatakojisubiliregistriraniuRijeci.OnisubjektikojiimajusjediteuRijecismatratesetalijanskima.To je logino, ali kako su brojne tvrtke radile na prostoru Delte i Baroa koji jepripaoKraljevini SHS vidi se da vlada uBeogradu nije pokazala previe interesadaprivuetakveposlovnesubjektenaregistracijuunjoj.Dodatno,vladanijenitapoduzelazazatitusubjekatauvlasnitvuHrvata registriranihuRijecipa jedolodo udarananovarskeustanove, npr. podruniceHrvatske poljodjeljske banke i Prve hrvatske tedioniceiji jeradometantalijanskimimenovanjemkomesara.63 OsobitojezanimljivsluajBrodogradilita LazaruskojejebiloupisanoutrgovakiregistaruRijeci.Onosenalazilonavanjskojstranirijekoglukobrana,adijelomusuakoj luciBaro.Neloginimrazgranienjemdolo jedo togada jevanjskidiolukobranapripaoKraljeviniSHSpajeJosipuLazarusuonemoguenaregistracijauRijeci.Vrlo vjerojatan razlog za to je rivalitet talijanskihbrodograditelja koji nisuhtjelikonkurenciju,arijekiprefektgovorionjemusizrazitoantisemitskogstajalita.BrodogradilitejeregistriranonaSuaku1929.64

Posebno je pitanje podjele austrougarske trgovake flote kojom su draveAntante htjele nadoknaditi gubitak svog brodovlja tijekom rata to je utvrenomirovnimugovorimauSt.GermaineuiTrianonu.UgovorinisuvodiliraunadajediobrodovabiouvlasnitvuHrvatakojisupostalidravljaninovogKraljevineSHSi time imajudrukijistatusoddravljanaAustrije iMaarske.Vrhovnisavjet ipakjeuzeo tuinjenicu iodrediodaItalija iKraljevinaSHSpodijelebrodovljesvojihdravljana.Stogasu7.rujna1920.uParizupotpisanisporazumiizmeuTrumbiaiBertolinijaopodjeliflote.No,talijanskastranaprolajeboljejerjeprijesporazumajeftinokupovaladioniceibrodoveodmaarskihiaustrijskihvlasnikakojibiihionakoizgubilikaodioratneodtete,aovakosudobilinekakvunaknadu.Sporazumjekaokriterijprimijeniovlasnitvo,alipremastanjuod4.lipnja1920.,ane1918.Dobitakbrodovaomoguiojetalijanskomgospodarstvujoveiutjecaj,ahrvatskopomorskogospodarstvodovelouteakpoloaj.65

Rijeka je tako gospodarski stagnirala sve do 1945., dok je susjedni Suak,iako malih kapaciteta, ipak bio najjaa luka Kraljevine SHS/Jugoslavije. Novival gospodarskoga razvoja oekivao je ujedinjene Rijeku i Suak u poslijeratnojJugoslavijiukojojjeRijekaponovnobilanajvealukaisjeditebrojnihgospodarskihsubjekata,unovimoblicimanastalimnatemeljusocijalistikihpravnihpropisa.

63 Ibid.,str.79.64 Ibid.,str.212-214.65 Ibid.,str.54-56;id.,Neke,113-114,id.,Izpovijesti,str.261-262.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1498

LITERATURA

1. Adamiev i Mihanoviev prijedlog osnivanja Privilegiranog ugarskog drutva, prir.Labus,Nenad,u:Adamievodoba1780.-1830.,Rijekitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.332-338.

2. ApostolovaMaravelski,Magdalena,ZagrebakiGradecIurapossessionaria,Zagreb,PravnifakultetuZagrebu,1986.

3. Bartulovi, eljko, Iz povijesti meunarodnopravnog poloaja rijeke luke, Mostar,ZbornikradovaPravnogfakultetaSveuilitauMostaru,XVI/2003.,str.249-264.

4. Bartulovi,eljko,Nekelukepravnopovijesneteme,u:Rijekaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.107-116.

5. Bartulovi,eljko,Povijesthrvatskogpravaidrave(kompendij),Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,2008./2009.

6. Bartulovi, eljko, Povijest prava i drave Opa povijest, Rijeka, Pravni fakultetSveuilitauRijeci,2014.

7. Bartulovi, eljko, Pravni aspekt srednjovjekovnih bratovtina sa osvrtom na Rijeku,SvetiVid:Zbornik,Rijeka,IzdavakicentarRijeka,1995.,str.110-125.

8. Bartulovi, eljko, Suak 1919.-1947., Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci,DravniarhivuRijeciiAdami,2004.

9. Bartulovi,eljkoiAfli,Maja,Sailorsservicefrommedievaltimetomodernmaritimelabourconventions,Rijeka,Pomorskizbornik,55/2018.,str.11-27.

10. Berkes,Jozsef,Izgradnjarijekelukeod1868.do1918.godine,u:Rijekaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.133-164.

11. Beuc,Ivan,PovijestdravaipravanapodrujuSFRJ,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1988.

12. Beuc,Ivan,PovijestinstitucijadravnevlastiKraljevineHrvatske,SlavonijeiDalmacije,Pravnopovijesnestudije,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1985.

13. Beuc, Ivan,Povijest institucijadravnevlasti uHrvatskoj (1527-1945),Zagreb,ArhivHrvatske,1969.

14. Boras,MileiMargeti,Lujo,Rimskopravo,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1998.

15. Bujukli, ika, Rimsko privatno pravo, Beograd, Univerzitet u Beogradu Pravnifakultet,2016.

16. Cvitani,Antun,Naesrednjovjekovnopomorskopravo,Split,ZbornikradovaPravnogfakultetauSplitu,god.XVI,1979.,str.207-229.

17. Dobrovak, Ljiljana, Zaposlenici na eljeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Zagreb,Hrvatskiasopiszapovijest,br.2/2008.,str.489-516.

18. Dubrovi,Ervin,AdamieviplanovizaosnutakprvebankeuRijeci,u:Adamievodoba1780.-1830.,Rijekitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.86-89.

19. Dubrovi,Ervin,Adamieviprijedlozizarazvojtrgovineiizvozaprekorijekeluke,u:Adamievodoba1780.-1830.,Rijekitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.184-185.

20. Dubrovi, Ervin, Rijeka juni pol Srednje Europe, Rijeka, Drutvo povjesniaraumjetnostiRijeke,2018.

21. Faber,Eva,CarskagospodarskapolitikanaJadranuod1717.do1776.,u:Rijekaluka:povijest, izgradnja, promet (ur.Dubrovi, E.), Rijeka,Muzej gradaRijeke, 2001., str.67-88.

22. Fussenegger,Gertrud,MarijaTerezija,Zagreb,Alfa,1981.23. Hauptman,Ferdo,PregledpovijestiRijekedoBachovaapsolutizma,u:Rijeka,zbornik,

Zagreb,Maticahrvatska,1953.,str.203-214.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1499

24. Herkov, Zlatko, Gradnja ratnih brodova u Kraljevici 1764.-1767., Pazin Rijeka,HistorijskiarhivPazinaiRijeke,pos.izd.,sv.6,1979.

25. Herkov,Zlatko,StatutgradaRijeke,Zagreb,NakladnizavodHrvatske,1948.26. Hofmann, Viktor, Transko-rijeka privilegirana kompanija 1775.-1804., u: Doba

modernizacije, 1780.-1830, More, Rijeka, Srednja Europa (ur. Dubrovi, E.), Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.45-75.

27. https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_East_India_Company, posjeeno 19. prosinca2018.

28. Ilustriranapovijestjadranskogpomorstva,Zagreb,Stvarnost,1975.29. Karajovi, Emilija, Dioklecijanov edikt o cenama, Kragujevac, Pravni fakultet u

Kragujevcu,1997.30. Klinger, William, Prva globalizacija: kolonijalna ekspanzija i trgovake kompanije,

u:Dobamodernizacije, 1780.-1830,More,Rijeka, SrednjaEuropa (ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.13-21.

31. Kobler,Giovanni,PovijestRijeke,knj.druga,Opatija,Preluk,1996.32. Kostreni,Marko,Pomorskopravoustatutimaprimorskihnaihgradovaiotoka,Zagreb,

MjesenikpravnikogdrutvauZagrebu,9/1914.,str.960-964.i5/1915.,str.281-296.33. Lukei, Irvin, Gospodarska komora u Rijeci od Ilirskih provincija do danas, Rijeka,

HrvatskagospodarskakomoraupanijskakomoraRijeka,2015.34. Lukei,Irvin,Rijekeglose,Opaskeodavnimdanima,Rijeka,IzdavakicentarRijeka,

2004.35. Lukei,Irvin,ivotopisAndrijeLjudevitaAdamia,u:Adamievodoba1780.-1830.,

Rijekitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.15-75.

36. Margeti,LujoiApostolovaMaravelska,Magdalena,Hrvatskosrednjovjekovnopravovrelaskomentarom,Zagreb,Narodnenovine,1990.

37. Margeti,Lujo,Antikaisrednjivijek,Studije,Zagreb,HAZU,VitagrafiPravnifakultetSveuilitauRijeci,1995.

38. Margeti,Lujo,Opapovijestpravaidrave,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1998.

39. Margeti, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Obvezno pravo, Zagreb Rijeka,HAZU,Vitagraf,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1997.

40. Margeti, Lujo, Zagreb i Slavonija, Izbor studija, Zagreb Rijeka, HAZU, Vitagraf,Adami,2000.

41. Margeti,Lujo,Sirotkovi,HodimiriBartulovi,eljko,VrelaizpravnepovijestinarodaSFRJugoslavije,Rijeka,PravnifakultetSveuilitauRijeci,1989.

42. Perkov, Alida, Utjecaj dravnih institucija na preobrazbu istarskoga gospodarstva poetciod1850.do1918.,PazinPula,PolitehnikaPula,2018.

43. Petranovi, Anamari, Rijeko uz rimsko pravo (ex Statuto Terrae Fluminis annoMDXXX),Rijeka,ZbornikPravnogfakultetaSveuilitauRijeci,2018.,vol.39/3,str.25-47.

44. Pomorskaenciklopedija,Zagreb,Jugoslavenskileksikografskizavod,1975.45. Ress,Imre,AdamiiMihanovinaSaboruuPounu,u:Adamievodoba1780.-1830.,

Rijekitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.187-221.

46. Sablji, Nada,Austrijske i francuske gospodarske prilike, u: Temelji moderne Rijeke1780.-1830., Gospodarski i drutveni ivot (ur. Dubrovi, E.), Rijeka, Muzej gradaRijeke,2006.,str.67-73.

47. Soos, Istvan,Rijeka u sreditu interesamaarske politike, u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830., Gospodarski i drutveni ivot (ur. Dubrovi, E.), Rijeka, Muzej gradaRijeke,2006.,str.179-191.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1500

48. StatutGradaSplita,Split,KnjievnikrugSplit,1998.49. iul,Nada,GospodarskapolitikaAustrijeiRijeka1780.-1830.,u:Dobamodernizacije,

1780.-1830,More,Rijeka,SrednjaEuropa(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006,str.77-99.

50. undrica,Zdravko,PrijevodsedmeknjigeDubrovakogstatuta,Dubrovnik,HistorijskiarhivDubrovnik,1972.

51. Tadi,Katica,Rijekakasinaiitanjenovina,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidrutveniivot(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.143-151.

52. Torcoletti,LuigiMaria,Le confraternitefiumane,Roma,Fiume,Rivista semestrale diStudiFiumani,vol2/1954.,str.83-89.

53. ToevaKarpowicz,Ljubinka,Masonerija,politikaiRijeka(1785.-1944.),Rijeka,DravniarhivuRijeci,2015.

54. Trkulja,Milica,Rijekasreditemanufakturneproizvodnje,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidrutveniivot(ur.Dubrovi,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.43-65.

55. ic,Igor,KratkapovijestgradaRijeke,Rijeka,Adami,1998.56. ic,Igor,Rijekiorao,venecijanskilavirimskavuica,Rijeka,Adami,2003.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1501

eljko Bartulovi*66

Summary

LEGISLATIVE ACTS IMPROVING INNOVATIVENESS OF MERCHANTS (AN ANALYSIS OF EXAMPLES FROM CROATIA AND RIJEKA FROM THE MIDDLE AGES TO

THE BEGINNING OF THE 19TH CENTURY)

Todate,theresearchofthelegalhistoricalaspectsoftheevolutionofbusinessactivitiesandtheinfluenceofstateonithasbeenscarcelyexplored.Thispaperanalysesexamplesofmedievalformsofbusiness,inparticularmaritimetypesintheAdriaticareaanddevelopedwithoutspecialinfluenceofthepublicauthorities,butbytradeusage.IntheCroatianinlandregionshowever,theinfluenceofthesovereignasthebearerofpublicauthorityonthedevelopmentofeconomyisillustratedbytheGoldenBullof1242andthefoundingofthefreeroyalcityofGradec.TheStatuteofRijekaof1530containsevenmoreprovisionsevidencingthetendencyofthelocalauthoritiestoquickjudicialresolvingofdisputesbetweenmerchantsandshippersforthesakeofthesafetyofbusiness.Anewinitiativeforcommercegrowth,particularlymaritime,occurred during the 18th century when the freedom of navigation in theAdriaticSeawasproclaimed,andRijekaandTriestebecameportofranco.Thesovereignsinitiatedaseriesofadministrativeandeconomicreformsfollowedbytheformationofcompanies,rudimentaljointstockcompaniesinvolvedindifferentactivitiesandriseofindividualmerchants.Atthebeginningofthe19thcentury,businesscompanieswere incrementallyspecialising,whichwassupportedbyactivitiesof thechamberofcommerce,moderneducation institutions,merchandiseexhibitionsand the like.Economicprogresswas interruptedbytheWorldWarIandperennial internationaldisputesconcerningtheborderbetweenItalyandtheKingdomofSHS,mostnotablyinregardtotheportandrailroad,whichcausedaneconomicdecline.

Keywords: commercial subjects; the Middle Ages; 18th century; Croatia; Rijeka.

* eljkoBartulovi,Ph.D.,FullProfessor,UniversityofRijeka,FacultyofLaw;zeljko@pravri.hr.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1502

Zussamenfassung

DIE AN FRDERUNG DER INNOVATION VON HNDLERN GERICHTETEN RECHTSAKTE

(ANALYSE VON BEISPIELEN AUS KROATIEN UND RIJEKA VOM MITTELALTER BIS ZU BEGINN DES

XIX. JAHRHUNDERTS)

In diesem Beitrag wird der wenig erforschte rechtshistorische Aspekt derEntwicklung von Unternehmensformen und der Einfluss des Staates bzw. desHerrschersdaraufuntersucht. ImBeitragwerdenBeispieleausderAntikegegebenundmanchemittelalterlichenUnternehmensformenanalysiert, insbesonderediejenigen,diesichmitdemSeehandelanderAdriabefassten. DieseFormenentwickeltensichdurchdieHandelspraxis,wobeidieGewaltkeinenbesonderenEinflussdaraufbte.ImkontinentalenKroatienwirdderEinflussdesHerrschersalsTrgersderffentlichenGewalt auf dieWirtschaftsentwicklung am Beispiel der Goldenen Bulle aus demJahr1242undderGrndungfreierKaiserstadtGradecerklrt. DasStatutvonRijekaausdemJahr1530beinhaltetmehrereVorschriften,welchezeigen,dassdie lokaleBehrdenachsicheremHandelsverkehrundschnellergerichtlicherStreitbeilegungzwischen Hndlern und Seemnnern strebte. Neue Initiative fr die EntwicklungdesHandels,insbesonderedesSeehandels,wurdewhrenddesXVIII.Jhs.gegeben,alsdieFreiheitdesSeeverkehrsberAdriaverkndetwurdeundTriesteundRijekazu freien Hfen wurden. Die Herrscher fhrten zahlreiche verwaltungsrechtlicheund wirtschaftliche Reformen durch, nach welchen die Handelsgesellschaften,beziehungsweiserudimentreAktiengesellschaften,gegrndetwurden,diesichmitunterschiedlichenTtigkeitenbefassten.EbenfallsstiegdieAnzahlderEinzelhndler.Anfang desXIX. Jhs. begann die Spezialisierung vonHandelsgesellschaften,wasdurch dieArbeit derHandelskammer und dermodernen schulischen Institutionen,sowie auch durch wirtschaftlicheAusstellungen und andere wirtschaftsfrderndenAktivitten untermalt wurde. Diese wirtschaftliche Entwicklung wurde durch denErsten Weltkrieg und jahrelange vlkerrechtliche Streitigkeiten ber die GrenzezwischenItalienunddesKnigreichsSHSunterbrochen.DieseStreitigkeitenwurdenmeistensaufdieZugehrigkeitdesHafensundderEisenbahnbezogen,wasnegativeAuswirkungenfrdieWirtschafthatte.

Schlsselwrter: Subjekte des Handels; Mittealter; XVIII. Jh.; Kroatien; Rijeka.

. BARTULOVI, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveu. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1503

Riassunto

GLI ATTI GIURIDICI VOLTI A STIMOLARE LINNOVAZIONE DEI COMMERCIANTI (ANALISI DI

ESEMPI DELLA CROAZIA E DI FIUME DAL MEDIOEVO SINO AGLI INIZI DEL XIX SECOLO)

Lautore disamina laspetto storico-giuridico poco analizzato relativo allosviluppo di forme imprenditoriali commerciali, come pure linfluenza dello Stato,ovvero dei regnanti, su di esse. Oltre alla menzione di esempi risalenti alleraantica,vienepassatainrassegnaancheladisaminadialcuneformeimprenditorialidel medioevo, in ispecie relative al campo marittimo nelle zone dellAdriatico.Taliformesisviluppanosenzaunospecificoinflussodelgoverno,ecisoprattuttomediante le prassi commerciali. Nella parte continentale della Croazia linfluenzadeiregnanti,qualidetentoridelpoterepubblico,sullosviluppodelcommerciovienestudiatosullesempiodellaCrisobolladel1242edellafondazionedelregnoliberodellacittdiGradec.LoStatutodiFiumedel1530contienediversedisposizionichetestimoniano la tendenzadelgoverno localeadassicurare ilcommercioe lasnellarisoluzionedi liti tra i commercianti e imarittimi.Unanuova iniziativavolta allosviluppodelmercato,inparticolarediquellomarittimo,savutanelcorsodelXVIIIsecolo,quandovenneproclamatala liberanavigazionedellAdriatico;epocaincuiFiume eTrieste divennero porti franchi. I regnanti introdussero numerose riformeamministrativenelcommercio,chevenneroseguitedallacostituzionedicompagniecommerciali: primarie societ per azioni che si occupavano di diverse attivit.Crebbealtres il numerodi commercianti individuali.Agli inizi delXIX secolo lesociet commerciali iniziarono gradualmente a specializzarsi e vennero affiancatedallacameradicommercio,damoderneistituzioniscolastiche,dafierecommercialie da attivit similari che stimolassero ilmercato. Lo sviluppo commerciale venneinterrottodallaPrimaGuerramondialeedaduraturelitiinternazionalitralItaliaedilRegnodeiSerbi,CroatieSlovenisulconfinetralItaliaedilRegnodeiSerbi,CroatieSloveni,cheperlopiriguardavanolaspettanzadelportoedellaferrovia,ilcheebberipercussioninegativeecondussealcrollodelcommercio.

Parole chiave: soggetti commerciali; medioevo; XVIII secolo; Croazia; Fiume.