SVEUýILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET · Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj. potrebno je klasificirati podatke, gdje interval klase oznaþuje pružanje jedne stepenice,

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Petra Grbić

Kartografska vizualizacija statističkih podataka

Diplomski rad

Zagreb, 2017.

UNIVERSITY OF ZAGREB

FACULTY OF GEODESY

Petra Grbić

Cartographic visualization of statistical data

Diploma thesis

Zagreb, 2017.

Grbić, P. Diplomski rad

iii

I. AUTOR

Ime i prezime: Petra Grbić

Datum i mjesto rođenja: 09.03.1994., Dubrovnik

II. DIPLOMSKI RAD

Naslov: Kartografska vizualizacija statističkih

podataka

Broj stranica: 65

Broj tablica: 3

Broj slika: 37

Broj bibliografskih podataka: 13

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Znanstveno područje: Tehničke znanosti

Znanstveno polje: Geodezija

Znanstvena grana: Kartografija

Mentori: Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

III. OCJENA I OBRANA

Datum prijave teme: 15.01.2017.

Datum obrane rada: 07.07.2017.

Sastav povjerenstva pred kojim je

branjen diplomski rad:

Doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

Doc. dr. sc. Dražen Tutić


iv

Zahvala:

Zahvaljujem se svojoj mentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec-Petrić koja je znastvenim i

stručnim savjetima oblikavala ideju i pomogla mi u izradi ovoga diplomskog rada.

Također zahvalu upućujem Područnom uredu za katastar Dubrovnik i Državnom zavodu

za statistiku na susretljivosti i ustupljenim materijalima.

Hvala svim kolegama i prijateljima koji su mi studentsko vijeme uljepšali svojim

prisustvom i pomogli da to vrijeme smatram najljepšim dijelom svog života.

Posebno se želim zahvaliti mojim roditeljima na beskonačnom strpljenju, razumijevanju i

podršci tokom studiranja. Zahvaljujem se i svojim sestrama Mihaeli i Ivi, rođaku

Domagoju i prijateljici Antoneli koji su mi uz roditelje bili najveća podrška.


v

S A D R Ž A J

1 UVOD ........................................................................................................................... 1

2 KARTOGRAFIJA ....................................................................................................... 2

2.1 TEMATSKA KARTOGRAFIJA ........................................................................................... 2

2.1.1 Površinski kartogrami ....................................................................................... 5

2.1.2 Kartodijagram.................................................................................................... 5

2.2 KARTOGRAFSKA VIZUALIZACIJA ................................................................................... 6

3 KONAVLE ................................................................................................................... 7

4 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ................................................................... 10

5 PROGRAMSKI PAKET ARCGIS .......................................................................... 12

6 DIPLOMSKI ZADATAK ......................................................................................... 14

6.1 POSTUPAK UREĐIVANJA PODLOGE .............................................................................. 14

6.1.1 Postupci u QGIS-u .......................................................................................... 14

6.1.2 Postupci u ArcGIS-u ....................................................................................... 15

6.2 UREĐIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA ....................................................................... 17

6.3 IZRADA KARTOGRAMA I KARTODIJAGRAMA ................................................................ 17

6.4 ANALIZA REZULTATA .................................................................................................. 21

6.4.1 Stanovništvo Konavala .................................................................................... 21

6.4.1.1 Bračno stanje .............................................................................................. 26

6.4.2 Kućanstva ........................................................................................................ 28

6.4.3 Obrazovanje .................................................................................................... 32

6.4.4 Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima................................................ 36

7 ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 42

LITERATURA .................................................................................................................. 43

POPIS TABLICA .............................................................................................................. 44

POPIS SLIKA .................................................................................................................... 45

POPIS KRATICA ............................................................................................................. 47

PRILOZI ............................................................................................................................ 48

ŽIVOTOPIS ....................................................................................................................... 64


vi

Sažetak

U ovom diplomskom radu naglasak je stavljen na istraživanje statističkih podataka.

Prikupljeni su statistički podaci Popisa stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine.

Statistički podaci se odnose na broj stanovnika, bračno stanje, kućanstva, obrazovanje i

zaposlenje po naseljima u Općini Konavle. Zbog bolje vizualizacije statističkih podataka,

provedena je kartografska vizualizacija tih podataka u programu ArcGIS. Za područje

Konavala na temelju dostupnih podataka Popisa stanovništva, napravljeni su kartogrami i

kartodijagrami kao konačni rezultati. Na temelju rezultata mogu se donijeti zaključci o

kretanjima stanovništva, bračnom stanju, kućanstvima, obrazovanju i zaposlenju u

razdoblju od 1991.-2011. godine u Konavlima.

Ključne riječi: tematska kartografija, kartografska vizualizacija, statistički podaci, Općina

Konavle, ArcGIS, kartodijagram, kartogram.

Abstract

This thesis is focuses on statistical data research. Statistical data of Population Census for

years 1991, 2001. and 2011. were collected. The mentioned statistical data refer to the

number of inhabitants, marital status, households, education and employment in

settlements in Municipality of Konavle. In order to get a better visualization of statistical

data, cartographic visualization of this data was performed in ArcGIS. The available data

from the Population Census served as a resource for creation of the final result for the

Municipality of Konavle, cartograms and diagram map. The conclusion about population,

marital status, education and employment trends from 1991. to 2011. in Konavle can be

drawn based on the final results.

Key words: thematic cartography, cartographic visualization, statistical data, Municipality

of Konavle, ArcGIS, diagram map, cartogram.


1

1 UVOD

Tablični prikazi statističkih podataka su samo brojke, koje mogu biti vizualno nezanimljive

i nepregledne. Da bi ti podaci došli do izražaja bolje ih je vizualizacijski prikazati.

Vizualizacijski prikaz statističkih podataka na karti daje zanimljiviji prikaz tih podataka.

Zbog toga se koriste kartogrami i kartodijagrami koji prikazuju statističke podatke na

određenom području. Za diplomski rad su odabrani statistički podaci koji se odnose na

Općinu Konavle.

Usporedit će se podaci iz Statističkih godišnjaka 1991., 2001. i 2011. godine koji su

prikupljeni u Državnom zavodu za statistiku. Ti podaci se odnose na statističke podatke o

stanovništvu, kućanstvu, obrazovanju i zaposlenosti po naseljima u Općini Konavle.

Statistički podaci će se prikazati na podlozi poligona naselja u Konavlima u programu

ArcGIS.

U ArcGIS-u će se od statističkih podataka prikazati razne analize tih podataka, poput

gustoće stanovništva, usporedbe stanovništva, gustoće zaposlenosti, udio pojedinih

područja djelatnosti, itd. Od dobivenih podataka će se napraviti samostalne karte, tj.

površinski kartogrami, stupčasti i kružni kartodijagrami.

Analizom izrađenih karata moguće je donijeti određene zaključke o promjenama u

stanovništvu, bračnom stanju, kućanstvima, obrazovanju i zaposlenju u Konavlima kroz

razdoblje od tri zadnja popisa stanovništva. Osim toga će biti vidljivo koliko je na Općinu

Konavle utjecao Domovinski rat, te gospodarska kriza prije zadnjeg Popisa 2011. godine.


2

2 KARTOGRAFIJA

Kartografski prikaz u geodeziji je konačni rezultat rada. Kod kartografije objekt

istraživanja je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, a potrebno je

pronalaženje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza da kod korisnika

može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti. Kartografija je disciplina koja se

bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata (ICA – Međunarodno

kartografsko društvo). Prema objektu prikaza kartografija se dijeli na topografsku i

tematsku kartografiju. Kartografija se prema namjeni dijeli na vojnu i civilnu, koje se dalje

dijele na školsku, atlasnu kartografiju, planersku i dr. (Frangeš 2012).

2.1 TEMATSKA KARTOGRAFIJA

Tematska kartografija je dio kartografije koji se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i

proučavanjem tematskih karata (ICA 1995). Karakteristično za tematske karte je da ne

postoji tema i sadržaj koji su vezani uz prostor, a da se ne mogu prikazati tematskim

kartografskim prikazom. Cilj tematske kartografije je zabilježiti i dokumentirati na

tematskim kartama rezultate neposrednog opažanja objekata i prikupljanja podataka, te

prikazati znanstvene spoznaje koje su rezultat različitog istraživanja. Zadatak je

pronalaženje najprikladnijih vrsta kartografskog prikaza i kartografike za vizualizaciju

najrazličitijih tematskih objekata (Frangeš 2015a)

Dvije su pretpostavke za uspješan kartografski prikaz na tematskim kartama. To su:

- poznavanje bitnih obilježja tematskih objekata,

- bliska suradnja s drugim strukama (Frangeš 2015a).

Sadržaj tematskih karata je raznolik, jer broj pojava i stanja koji mogu prikazani na

tematskim kartama je mnogobrojan. Skupine u koje je taj veliki niz podataka podijeljen je

sljedeći:

- po prirodnom prostoru (geološki, pedološki, botanički, zoološki i slični podaci);

- po društveno-političkim i drugim podjelama pojedinih područja (županije, regije,

općine, mjesne zajednice);

- po društvenom, političkom, kulturnom, gospodarskom i povijesnom razvoju nekog

područja;

- po stanovništvu, rasama, narodima i narodnostima, religiji, jeziku i kulturi

općenito, razmještaju, kretanjima i strukturama stanovništva te zdravstvu,

obrazovanju i sl.;

- po naseljima, njihovoj izgrađenosti, načinu i uvjetima stanovanja;

- po gospodarstvu, energetici, poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, rudarstvu,

industriji, obrtu, trgovini, bankama i sl.;

- po prometu i sredstvima informiranja;

- po turizmu, zabavi, rekreaciji, športu i sl. (Frangeš 2015a).


3

Tematske karte se mogu dijeliti prema različitim kriterijima kao što su:

- svojstva objekata prikaza;

- metode istraživanja;

- oblici i sredstva prikaza;

- prema tematskim područjima.

Podjela tematskih karata prema svojstvima objekata prikaza:

- Kvantitativne karte – pružaju informaciju o iznosima ili kvaliteti objekata.

- Kvalitativne karte – pružaju informacije o prostiranju i vrsti objekata.

- Statističke karte – prikazuju istovrsne i raznovrsne objekte koji se mogu u

određenom trenutku točno lokalizirati.

- Dinamičke karte – pružaju informacije o promjenama objekata u vremenu i

prostoru.

- Genetičke karte – prikazuju genezu objekata prikazivanjem sadašnjeg i

ranijeg stanja ili prikazivanjem više stanja u različitim trenucima.

Podjela tematskih karata prema metodama istraživanja:

- Elementarno- analitičke karte – analiza jedne grupe istovrsnih objekata.

- Kompleksno-analitičke karte – analiza više grupa raznovrsnih objekata.

- Sintezne karte – predstavljaju rezultat misaono – pojmovne integracije više

uzročno povezanih elemenata u prostorne kategorije višeg reda.

Podjela tematskih karata prema oblicima i sredstvima prikaza:

- Prikaz konkretnih (stvarnih) objekata:

- Karta položaja – kartografski prikaz na kojem su svi glavni objekti

prikazani tlocrtima u točnom položaju.

- Signaturna karta – prisutnost objekata na odnosnoj površini

prikazana signaturama.

- Prikaz apstraktnih (nevidljivih) objekata, te relativnih odnosa konkretnih

objekata:

- Površinski kartogram ili koropletna karta – pojave ili stanja su

prikazana unutar raznih teritorijalnih, najčešće administrativnih

jedinica pomoću stupnjevito diferenciranih tonova jedne boje, više

boja ili površinskih uzoraka.

- Kartodijagram ili dijagramska karta – predstavlja rezultat

zajedništva dijagrama s kartom. Razlikuje se kartodijagram točaka,

linija, površina, pojasni i mrežasti kartodijagram prema vrsti

objekata na koje se dijagram odnosi.


4

- Karta s pseudolinijama – kartografski prikaz gdje pseudoizolinije ne

spajaju točke istog intenziteta ili vrijednosti u nekom polju.

- Karta vrijednosnih polja – kartografski prikaz gdje izolinije spajaju

točke istog intenziteta ili vrijednosti.

- Karta pokreta – karta sa strijelicama i vektorima kojima se prikazuje

pokret objekata i njegov smjer.

- Karta prostorne sinteze – kartografski prikaz dobivenih spoznaja u

pojedinim znanostima.

Podjela tematskih karata prema tematskim područjima:

- Prirodna područja:

- Geološke karte;

- Geofizičke karte;

- Pedološke karte;

- Mineraloške;

- Geomorfološke karte;

- Meteorološke i klimatološke karte;

- Hidrološke karte;

- Botaničke karte;

- Zoološke karte.

- Područja ljudske djelatnosti:

- Karte naselja;

- Karte stanovništva;

- Karte rasa, naroda i narodnosti, religije, jezika, kulture i

obrazovanja;

- Političke, povijesne, geopolitičke karte;

- Karte prava, cijena, financija;

- Geomedicinske i zdravstvene karte;

- Gospodarske karte;

- Planerske karte;

- Karte prostorne raščlanjenosti;

- Vojne karte;

- Karte prikaza geodetskog djelovanja;

- Navigacijske karte;

- Turističke, športske i rekreacijske karte;

- Ekološke karte;

- Ostale karte (Frangeš 2015a).

Pri oblikovanju tematskih karata ne postoje stroge norme. To omogućuje kartografu da

pokaže svoje umijeće, tj. kreativnost i fleksibilnost. Ta sloboda može rezultirati lijepim i

privlačnim, ali objektivno nefunkcionalnim kartama. Svi zahtjevi trebaju biti podređeni


5

isključivo svrsi da tematske karte što vjernije prikažu realni svijet. Oblikovanje tematskih

karata je složen i dugotrajan proces koji se može razlučiti na tri segmenta:

- čimbenici koji utječu na oblikovanje;

- sastavni dijelovi koji čine tematsku kartu;

- zahtjevi prema oblikovanju tematske karte (Frangeš 2015b).

U diplomskom radu u analizi su napravljene dvije vrste tematskih karata, a to su:

površinski kartogram i kartodijagram. Oni su u nastavku detaljno objašnjeni.

2.1.1 Površinski kartogrami

Površinski kartogrami ili koropletna karta je vrsta tematske karte kod koje su pojave ili

stanja prikazana unutar raznih teritorijalnih, najčešće administrativnih jedinica pomoću

stupnjevito diferenciranih tonova jedne boje, više boja ili površinskih uzoraka (Frančula i

Frangeš 2011).

Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj. potrebno je klasificirati podatke, gdje interval

klase označuje pružanje jedne stepenice, a granice klase su pragovi stepenice. Za

određivanje granica klase moguće je postaviti sljedeće uvjete:

- Unutar klasifikacije sve vrijednosti moraju biti uključene.

- Klase se ne smiju preklapati, ali ne smije biti ni praznih klasa.

- Broj klasa se određuje tako da podaci koji pružaju neku informaciju zadrže svoju

točnost.

- Metode klasifikacije bi trebalo bazirati na nekom matematičkom modelu:

a) Metoda jednakih intervala je metoda u kojoj se klase dijele na jednake

intervale u rasponu između maksimalne i minimalne vrijednosti.

b) Metoda aritmetičke progresije je metoda u kojoj veličine klasa se

određuju tako da čine aritmetički niz.

c) Metoda geometrijske progresije je metoda u kojoj veličine klasa se

određuju tako da čine geometrijski niz. Ova se metoda ne može

primijeniti ako sadrži podatke koji su jednaki nuli ili negativni.

d) Metoda recipročne progresije.

Najbolja je ona metoda klasificiranja u kojoj niti jedna klasa nije prazna i u kojoj svaka

grupa ima približno jednak broj podataka.

2.1.2 Kartodijagram

Kartodijagram ili dijagramska karta – predstavlja rezultat zajedništva dijagrama s kartom

(Frangeš 2015a). To je grafički prikaz promjene objekata tijekom vremena, udjela

pojedinih objekata u grupi istovrsnih objekata i odnosa pojedinih objekata prema drugim

objektima. Dijagrami se dijele prema grafičkom obliku na: točkaste, linijske, površinske,

tjelesne (stereogrami).


6

2.2 KARTOGRAFSKA VIZUALIZACIJA

Moderna kartografska vizualizacija obuhvaća digitalnu kartografiju i računalnu grafiku. U

svrhi kvalitete, to je znatna promjena vizualnog izlaganja u gotovo realnom vremenu, koja

omogućuje povećanje razumijevanja mnogobrojnih prostornih objekata. Mogućnost brže i

jeftinije proizvodnje široke lepeze različitih kartografskih proizvoda je u pogledu

kvantitete. Karta služi kao vizualizacijski alat u znanosti od pojave tematskih karata.

Računalo olakšava izravan prikaz kretanja i promjena, višestruki pregled prikazanih

podataka, upotrebu uzajamnog djelovanja s kartom i kombiniranje karte s drugim vrstama

grafičkih prikaza. Znanstvenoj kartografiji je zadaća razviti i istražiti nove metode

kartografske vizualizacije. Znanje o grafičkom prikazu geoinformacija se pri tome mora

spojiti sa suvremenim digitalnim tehnikama vizualizacije. Kartografski vizualizacijski alati

i njihove mogućnosti prikaza podataka sinteze i analize proizašle iz GIS-a su jedna od

najmoćnijih spona između kartografije i GIS-a (geografski informacijski sustav). Podaci u

GIS-u usredotočuju se na preciznost, potpunost i prostorne ovisnosti, a kartografika više

pozornosti posvećuje dvodimenzionalnom rasprostiranju, fleksibilnosti i vizualnom

opažanju. Različite vrste objekata zahtijevaju različite elemente kartografike, pri čemu je

primjena tih elemenata glavno sredstvo za njihovu što primjereniju vizualizaciju (Frangeš

2003).

Zahtjevi kojima kartografika, kao jedan od načina kartografske vizualizacije treba

udovoljiti su čitljivost, preglednost i točnost.

Čitljivost obuhvaća:

- minimalne veličine;

- grafičku gustoću;

- razlikovanje poznatih oblika.

Preglednost obuhvaća:

- jednostavnost;

- kontrastnost;

- slojevitost.

Točnost obuhvaća:

- položajnu točnost;

- znakovnu točnost.

Kartografska vizualizacija mora zadovoljiti i zahtjevima koji se mogu postaviti pred bilo

koji grafički prikaz, pa tako i kartografski. To su zornost i estetičnost.

Zornost obuhvaća hijerarhijsku organiziranost, tradicionalnost i simboliku, a estetičnost

obuhvaća ljepotu i harmoničnost (Frangeš 2003).


7

3 KONAVLE

Općina Konavle nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na krajnjem jugu Hrvatske.

Prostire se površinom od 209,15 km², između istočne Hercegovine na sjeveru, Crne Gore

na istoku, mora na jugu i Župe Dubrovačke na zapadu. Područje Konavala obuhvaća 32

samostalna naselja sastavljena od brojnih zaselaka ili dijelova naselja, gdje danas živi 8557

stanovnika.U Konavilima, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku pružaju u dužini od

35 km i s najvećom širinom od 12 km, fizionomski i pejzažno se razlikuju i izdvajaju tri

prirodna područja:

- Donje Konavle ili Donja banda;

- Gornje Konavle ili Gornja banda;

- Konavoska brda.

Donja banda je područje koje se prostire na primorskom krškom prostoru s nekoliko

nenaseljenih otočića. Obala je dijelom razvedena, a dijelom su strme Konavoske stijene.

Iako je to tipični bezvodni kraj, najgušće je naseljeni dio Konavala zbog tipične

mediteranske vegetacije i lokalne ugodne klime. Naselja koja se prostiru u Donjim

Konavlima od sjeverozapada prema jugoistoku su: Cavtat, Zvekovica, Močići, Čilipi,

Komaji, Popovići, Radovčići, Gruda, Poljice, Pločice, Mikulići, Molunat, Đurinići i

Vitaljina.

Gornja banda je kraj bogat vodom i plodnim tlom. To je najpogodnije područje za razvitak

poljoprivrede. Naselja se pružaju u nizu duž njegove sjeverne strane i to redom: Uskoplje,

Gabrili, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Lovorno, Ljuta, Zastolje, Dunave, Dubravka,

Vodovađa i Palje Brdo. Središnji dio Konavala je udolina Konavoskog polja koja je

zatvorena sa svih strana, kojoj se sa sjeverne strane nalazi Gornja banda, a s južne Donja

banda.

Konavoska Brda su visoki krški vapnenački ravnjak. U krajoliku dominiraju manje šumske

površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. To je najmanje naseljeni dio Konavala zbog

loše pristupačnosti gdje su se smjestila naselja: Jasenice, Brotnice, Šilješki, Stravča, Duba

Konavoska i Kuna Konavoska sa svojim brojnim malim zaselcima. Najviši vrh Konavala

je Snježnica visine 1234 m koja se nalazi u naselju Kuna Konavoska. To je ujedno i

najveći vrh Dubrovačko–neretvanske županije (Radica i Kovačević-Pašalić 1999).

Mediteranska klima u Konavlima koja ima obilježja blage zime, suha i vruća ljeta je jedan

od preduvjeta za privlačan i ugodan život lokalnog stanovništva i razvoj turizma.

Turizam je glavni izvor prihoda u Općini. Zračna luka Dubrovnik se nalazi u Čilipima,

gdje je većina ljudi iz ovog kraja zaposleno. Dubrovnik koji je postao biser Jadrana je

udaljen samo 20 km od Cavtata. Cavtat je mali turistički gradić, koji obiluje bogatom

tradicijom još od doba starih Ilira. To je središte i najgušće naseljeno područje Konavala.

Razvija se sve više agroturizam po cijelim Konavlima. Turizmu pridonose i brojni

kulturno-povijesni spomenici, jer kraj obiluje bogatom ostavštinom od raznih velesila koje

su na tom području kroz povijest obitavale. Ističe se istim običajima, dijalektom, folklorom

i zaista lijepom i poznatom narodnom nošnjom.


8

Čilipi su drugo najveće naselje u Konavlima, a svakako ponajbolje mjesto za susret s

konavoskom tradicijom. Centralni dio mjesta s najvećom crkvom u Konavlima, župnom

crkvom sv. Nikole formiran je trg okružen javnim i obiteljskim kamenim zgradama (URL

1). Tamo se svake nedjelje za vrijeme turističke sezone održava folklor (slika 1) gdje se

mogu vidjeti tradicionalni plesovi i nošnja.

Slika 1: Folklor u Čilipima

Prirodne ljepote i kulturnu baštinu nije uništila ni Srpsko-crnogorska agresija tijekom

Domovinskog rata (1991.-1995.). Tijekom rata je mnogo naselja spaljeno, opljačkano, a

ljudi su potjerani iz svojih domova. Obnova je trajala godinama, a i dan danas se mogu

vidjeti neke spaljene kuće. To razaranje je vidljivo i u brojčanom padu stanovništva nakon

Popisa stanovništva 1991. godine.

U Konavlima su kroz povijest, a i dan danas većina stanovništva katolici. Zbog tog osim

podjele Općine po naseljima i prirodnim područjima, postoji i podjela po crkvenim

župama. Konavle sadrži osam Župa kojima je sjedište u najvećem naselju, a okolna manja

mjesta spadaju pod tu Župu. Podjela po Župama je vidljiva u tablici 1.

Tablica 1: Podjela Općine po Župama

Župa Cavtat Cavtat, Zvekovica

Župa Čilipi Močići, Čilipi, Komaji, Uskoplje, Gabrile

Župa Stravča Jasenice, Šilješci, Brotnice, Stravča, Duba

Konavoska


9

Župa Pridvorje Kuna Konavoska, Drvenik, Mihanići,

Pridvorje, Lovorno, Ljuta

Župa Gruda Popovići, Radovčići, Gruda, Zastolje

Župa Dubravka Dunave, Dubravka

Župa Pločice Vodovađa, Palje Brdo, Poljice, Pločice,

Mikulići, Đurinići, Molunat

Župa Vitaljina Vitaljina


10

4 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Državni zavod za statistiku (DZS) je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava

službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnog statističkog

sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnim za statistiku.

Zakonom o službenoj statistici i Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske

Državni zavod za statistiku i druga tijela su ovlaštena za obavljanje poslova službene

statistike Republike Hrvatske. U nositelje službene statistike u Republici Hrvatskoj osim

DZS spadaju: upravno tijelo Grada Zagreba i Hrvatska narodna banka. Programom

statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013.-2017. nositeljima službene statistike

određeni su: Agencija za zaštitu okoliša, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne

djelatnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo

poljoprivrede i Ministarstvo unutarnji poslova (slika 2). Zbog izvršenja Programa

statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za svaku godinu na koju se Program odnosi

donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Strateški

ciljevi sustava službene statistike, zbog koje se radi realizacije i donosi Program, odnosi se

na desetogodišnje razdoblje (URL 2).

Slika 2: Nositelji službene statistike u RH (URL 2)

Misija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske je da proizvodi nepristrane

statističke podatke o društvenim i ekonomskim procesima za potrebe praćenja i analize

stanja hrvatskog gospodarstva i usmjeravanja politike povezane s razvojem hrvatskog

društva i gospodarstva politici Europske unije.


11

Vizija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske kao glavnog nositelja službene

statistike temelji se na sljedećim ciljevima:

- Učinkovitost i inovativnost pri izvršavanju zadataka, te primjena suvremene

tehnologije i elektroničnih oblika komunikacije.

- Uključenost u društvene i ekonomske pojave.

- Orijentiranost korisnika.

- Zapošljavanje stručnjaka iz raznih područja znanosti (URL 2).

Na internetskoj stranici Državnog zavoda za statistiku (URL 2) postoji statistička baza

podataka. Ti podaci su svim korisnicima besplatni i dostupni od 0-24 sata. Baza podataka

sadrži Popise stanovništva 2001, 2011 godine, te ostale podatke kao: turizam, zaposlenost,

stanovništvo, poljoprivreda i mnoge druge. Rezultate je moguće vidjeti i preuzeti kao

Excel tablicu, grafički prikazi, tablični pregled podataka, statistička izvješća, priopćenja za

javnost. Popisi stanovništva sadrže razne podjele statističkih podataka kao što su:

- Podjela po županijama;

- Podjela po gradovima / općinama;

- Podjela po naseljima;

- Podaci koji se odnose na cjelokupnu Republiku Hrvatsku.

U diplomskom radu u analizi koja slijedi statistički podaci će se odnositi na podatke na

temelju određenog naselja u Konavlima. U nedostatku podataka za određeni Popis

statistički podaci se odnose na Općinu Konavle.


12

5 PROGRAMSKI PAKET ARCGIS

Geografski informacijski sustav (GIS) je računalni sustav za prikupljanje, povezivanje,

analiziranje i prikazivanje podataka te rukovanje i upravljanje podacima koji su prostorno

referencirani na Zemlju (Frančula i Lapaine, 2008).

ESRI (Environmental Systems Research Institute) je američka tvrtka koja je vodeći

svjetski proizvođač softvera za GIS tehnologije. Sjedište tvrtke je u Redlandsu, Kalifornija,

SAD-e. Osnovana je 1969. godine. Proizvođač je ArcGIS softvera koji je integrirana i

otvorena platforma za upravljanje prostornim podacima. To je softver za pohranjivanje,

obradu, prikaz, analizu i modeliranje prostornih podataka. ArcGIS se koristi za kreiranje i

upotrebu karata, povezivanje geografskih podataka, analiziranje informacija na kartama,

dijeljenje i otkrivanje geografskih podataka, korištenja karata i geografskih informacija u

nizu aplikacija i upravljanje geografskim podacima u bazi podataka. ArcGIS proizvodi

pružaju rješenje za različite potrebe korisnika. Pod ArcGIS proizvode spadaju: ArcGIS

Online, ArcGIS Desktop, ArcGIS Enterprise, ArcGIS for Developers, ArcGIS Solutions,

ArcGIS Pro, ArcGIS Marketplace, itd. ArcGIS Online pruža usluge koje služe za

vizualizaciju podataka u oblaku (URL 3).

ArcGIS Desktop omogućuje uređivanje, geoprocesiranje, kartiranje, dijeljenje podataka i

različite analize. ArcGIS Pro je uključen u ArcGIS Desktopu i on je besplatan za korisnike

60 dana od logiranja. On sadrži kompletan paket za desktop GIS koji se može koristiti za

izradu karata, obavljanje prostorne analize i upravljanje podacima. ArcGIS Desktop

također uključuje:

- ArcMap – izvorni GIS proizvod na računalu.

- Pristup cijeloj ArcGIS platformi: ArcGIS Online, aplikacije spremne za upotrebu,

alati za razvoj softvera.

- Izborna proširenja za dodavanje naprednih mogućnosti: ArcGIS 3D Analyst

(analiza), ArcGIS Geostatistical Analys (geostatička analiza), ArcGIS Schematics

(sheme), ArcGIS Spatial Analyst (prostorna analiza), itd (URL 3).

Program koji se koristio u diplomskom radu je ArcGIS Desktop – ArcMap 10.1.

ArcGIS Desktop prilikom instalacije na računalo sadržava osim ArcMapa i ArcCatalog,

ArcGlobe i ArcScene, koje rade zajedno da bi pružile puni spektar sposobnosti GIS-a. Za

potrebe izrade kartograma i kartodijagrama u programu ArcMap je potrebno u Symbology

(simbolima) odrediti kako će se podaci prikazivati na karti. Za prikaz kvantitativnih

informacija, i to posebno za poligonske klase, koristi se prikaz graduated colors (gradirane

boje). Korištenjem prikaza gradiranim bojama, kvantitativne vrijednosti polja su grupirane

u naredne klase. Svakoj klasa dodjeljuje se određena boja, a klase se poredaju od najmanje

prema najvećoj. Standardne klasifikacijske metode koje se koriste u programu ArcGIS-u

su:

- Equal Interval (jednaki intervali) – dijeli raspon vrijednosti atributa na jednake

dijelove. Korisnik odredi broj klasa, a program automatski odredi granice klasa na

temelju raspona vrijednosti. Koristi se većinom za prikaz temperatura i postotaka.


13

- Defined Interval (definirani interval) – omogućuje da se odredi veličina intervala

koja se koristi za definiranje niza klasa s istim rasponom vrijednosti.

- Quantile – svaka klasa sadrži jednak broj značajki. Nema praznih klasa ili klasa s

premalo ili previše vrijednosti.

- Natural Breaks (Jenks) – klase prirodnih prekida temelje se na prirodnim

skupinama koje su svojstvene podacima. Identificirani su prekidi klasa koji najbolje

skupljaju slične vrijednosti i maksimalne razlike između klasa. Vrijednosti atributa

značajki su podjeljene u klase čije su granice postavljene tamo gdje postoje

relativno velike razlike u vrijednostima podataka.

- Geometrical Interval (geometrijski interval) – stvara klasne prekide na temelju

klasnih intervala koji imaju geometrijsku seriju. Algoritam stvara geometrijske

intervale smanjivanjem zbroja kvadrata broja elemenata u svakoj klasi. To

osigurava da svaki raspon klasa ima otprilike isti broj vrijednosti sa svakom klasom

i da je izmjena između intervala prilično konzistentna.

- Standard Deviation (standardna devijacija) – prikazuje koliko vrijednosti atributa

značajki varira od srednje vrijednosti. Program izračunava srednju (mean) i

standardnu devijaciju. Prekidi klasa stvaraju se s jednakim rasponom vrijednosti

koji su dio standardne devijacije, obično u intervalima od 1, ½ , 1/3 ili ¼

standardnih odstupanja pomoću srednje vrijednosti i obrnuto (URL 4).

Za prikaz kvantitativnih informacija s više značajki koristi se prikaz:

- Pie chart (kružnim dijagramom/grafom) koji služi za ilustraciju kako pojedini

dijelovi doprinose ukupnom skupu. Kružni dijagram je efektivan dok karte nemaju

više od 30 značajki. Važno je odrediti veličinu kružnog dijagrama i ostala svojstva.

- Bar/column chart (stupčasti dijagram/graf) predstavlja niz kvantitativnih polja na

privlačan način. On se koristi za prikaz niz povezanih numeričkih atributa koje je

potrebno usporediti. Oni su korisni za prikaz relativnih odnosa umjesto proporcija

ili postotaka. Određuje se maksimalna veličina stupca.

- Stacked chart (štapićasti dijagram/graf) upotrebljava se za prikaz vrijednosti po

kategorijama. Korisna je za prikaz razine stanovnika prema dobnim kategorijama

(URL 4).

U ovom poglavlju je objašnjeno samo ono što je vezano za sam diplomski. Ostali koraci i

upute u samom programu ArcMap nalaze se na internetskoj stranici URL 4.


14

6 DIPLOMSKI ZADATAK

Praktični dio diplomskog rada bio je kartografski prikaz statističkih podataka Općine

Konavle za 1991., 2001. i 2011. godinu. Kao primarni izvornici korišteni su službeni

podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prije same analize bilo je potrebno prikupiti podatke. Pregled korištenih podataka dan je u

tablici 2.

Tablica 2: Prikupljeni podaci za analizu

Podaci Izvor Opis podatka Dobiveni podaci

Karta Dubrovačko –

neretvanske županije

s poligonima

katastarskih općina

Državna geodetska

uprava, Područni

ured za katastar

Dubrovnik

Karta019_STUDENT.dwg

e-mail:

[email protected]

Katja Bego

(pročelnica)

Statistički podaci iz

statističkog

godišnjaka 1991.,

2001. i 2011. Godine

Državni zavod za

statistiku, Sektor za

odnose s korisnicima

Podaci koji se odnose na

dotične godine u wordu i

excel tablicama

e-mail:

[email protected]

[email protected]

Ivanka Purić

(voditeljica službe)

6.1 POSTUPAK UREĐIVANJA PODLOGE

Kartu Dubrovačko–neretvanske županije s poligonima katastarskih općina bilo je potrebno

otvoriti u programu AutoCAD, jer je format tog podatka „.dwg“ (Drawing), a to je

ekstenzija za AutoCAD softvere. Korišten je program AutoCAD 2007, a u samom

programu su učitani podaci i izbrisani dijelovi koji nisu bili potrebni za daljnji postupak.

Kako su poligoni katastarskih općina na području Konavala prikazani linijama, bilo je

potrebno napraviti poligon za svaku katastarsku općinu alatom polilinije. Nakon toga su ti

podaci spremljeni ekstenzijom „.dxf“ (Drawing Interchange).

6.1.1 Postupci u QGIS-u

U programu QGIS 2.14.3 – Essen moguće je provesti sljedeći postupak uređivanje

podloge. Podloga iz katastra sadrži stare HDKS (Hrvatski državni koordinatni sustav)

koordinate na Besselovom 1841 elipsoidu, te Gauss–Krügerovu projekciju za Zonu 6.

Navedeni koordinatni sustav nije definiran u samom programu, te ga je potrebno samog

stvoriti. Pomoću parametara koji su dostupni na internetu (URL 5) definiran je u programu

na sljedeći način. Na glavnoj alatnoj traci izabere se izbornik Postavke, te zatim

Prilagođeni CRS. Otvori se dijaloški okvir gdje se definira vlastiti prilagođeni koordinatni

referentni sustav (CRS). Definicija mora biti u obliku prilagođenom za proj4, a sami

mailto:[email protected]




15

parametri su preuzeti na prethodno rečenoj web stranici. Definirani koordinatni sustav je

nazvan Transverse Mercator Zona 6. Sami parametri i definiranje koordinatnog sustava su

vidljivi na slici 3.

Slika 3: Definiranje koordinatnog sustava

Podlogu koja je spremljena u AutoCAD-u kao „.dxf“ ekstenzija moguće je učitati u QGIS

program preko alata DXF Import/Convert koji je naknadno instaliran u samom programu.

Sam alat se instalira tako da u izborniku Dodaci otvori se Manage and Install Plugins.

Podloga sadrži slojeve koje je potrebno spremiti kao ESRI Shapefile datoteke u

definiranom koordinatom sustavu. Ukupno ima tri sloja koji su nazvani po vlastitom

izboru: imena_naselja, poligon_konavle i kat_opcine. Zatim su ti slojevi transformirani u

novi službeni referentni koordinatni sustav kartografske projekcije HTRS96 / TM

(Hrvatski terestrički referentni sustav 1996 poprečne Mercatorove projekcije) tako da je

svaki sloj opet spremljen, ali u kartografskoj projekciji HTRS96 / Croatia TM. To je

konačna podloga koja se dalje koristila u programskom paketu ArcGIS-u.

6.1.2 Postupci u ArcGIS-u

U programu ArcMap 10.1 učitani su slojevi iz QGIS-a, koji su spremljeni u „.shp“(Shape

Source) ekstenziji. Slojevi su u kartografskoj projekciji HTRS96 / Croatia TM (slika 4).


16

Slika 4: Kartografska projekcija učitanog sloja kat_opcine

U samom programu moguće je učitati osnovnu kartu. Učitana je osnovna topografska karta

naziva World Topographic Map. To je referentna karta koja je na usluzi svim GIS

korisnicima. Ona sadrži: administrativne granice, gradove, vode, parkove, znamenitosti,

autoceste, ceste, željeznice, zračne luke prekrivene kopnenim pokrovom i zasjenjene

reljefne slike za dodatni kontekst. Koordinate su u WGS84 (Word Geodetic System 1984)

koordinatnom sustavu. U tom programu se različiti koordinatni sustavi automatski

prilagode jedan drugome. Učitani slojevi u HTRS96 koordinatnom sustavu odgovaraju

stanju na topografskoj karti (slika 5).

Slika 5: Preklapanje slojeva


17

6.2 UREĐIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA

Prikupljeni statistički podaci preuzeti su u Microsoft Office Excelu 2007. Neki statistički

podaci preuzeti su u Microsoft Office Wordu pa su kopirani u Excel. Statistički podaci

posloženi su tako da ih je moguće pridružiti (join) u atributnu tablicu sloja kat_opcine.

Atributna tablica sloja kat_opcine sadrži podatke koji su prikazani na slici 6.

Slika 6: Atributna tablica sloja kat_opcine

Statistički podaci posloženi su po stupcu plaintext, jer je tu napisano ime naselja. U

ArcMapu se podaci u Excelu pridružuju određenom sloju, tako da se klikne desno na mišu

i otvori se prozor join dana. Izabere se Excel sa statističkim podacima i polje preko kojeg

će se statistički podaci povezati sa slojem.

6.3 IZRADA KARTOGRAMA I KARTODIJAGRAMA

Statistički podaci zajedno sa slojevima na kartama će biti prikazani kao površinski

kartogrami i kartodijagrami. Površinski kartogram korišten je za prikaz gustoće

stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine. Postupak izrade površinskog kartograma

zahtjeva odabir klasifikacijske metode i broja klasa. Klasifikacijske metode koje su


18

korištene za izradu kartograma su: Equal Interval (jednaki intervali), Defined Interval

(definirani interval), Quantile (u svakoj klasi jednak broj članova), Natural Breaks - Jenks

(prirodni prekidi), Geometrical Interval (geometrijski interval) i Standard Deviation

(standardna devijacija). Te metode su prije objašnjene u poglavlju Programski paket

ArcGIS.

Karta gustoće stanovnika po naseljima za 1991. godine izrađena je u programu ArcMap na

sljedeći način. Kada je učitana tablica statističkih podataka koja sadrži gustoću

stanovništva 1991., desnim klikom miša na sam sloj kat_opcine odabere se izbornik

Properties (svojstva). U svojstvima se odabere prozor Symbology (simboli). Tu se odabire

kako će podaci biti prikazani. Za potrebe te karte odabire se Quantities – Graduated

colors. Zatim je potrebno odabrati polje vrijednosti, koje je u ovom primjeru Gustoća

stanovnika 1991. Trideset poligona, gdje svaki poligon predstavlja naselje, grupirano je u

šest klasa. Korištena je klasifikacijska metoda Natural Breaks (Jenks). Odabir same metode

nije veliki problem, jer program pruža mogućnost da odabirom određene metode,

automatski je vidljiv graf. Pomoću grafa lako je zaključiti koja metoda je najpogodnija

(slika 7).

Slika 7: Odabir klasifikacijske metode

Uređuju se još podaci raspona boja po klasama i zaokruživanja na određenu decimalu.

U sloju imena_naselja desnim klikom odabere se Label features („označiti značajke“ ) da

se na karti prikaže polje plaintext, gdje su napisani imena naselja.


19

Za izradu konačne karte na glavnoj alatnoj traci izabere se izbornik insert („umetnuti“). Taj

izbornik sadrži alate kao što su: legenda (tumač znakova), naslov, smjer sjevera, tekst,

brojčano i grafičko mjerilo, dodatne slike i objekti.

Na slici 8 prikazan je konačan prikaz površinskog kartograma gustoće stanovništva 1991.

godine u Općini Konavle. Objašnjenje same karte slijedi u Analizi rezultata.

Slika 8: Primjer površinskog kartograma

Kada je potrebno na karti prikazati više statističkih podataka odjednom, tada se koriste

dijagrami / grafovi, a ta karta se zove kartodijagram. U programu ArcMap postoje tri

različita dijagrama (charts): pie (kružni dijagram, pita), bar / column (stupčasti dijagram),

stacked (štapićasti dijagram).

Usporedba broja stanovnika 1991., 2001. i 2011. godine po naseljima u Konavlima je

primjer izrade stupčastog dijagrama u programu ArcMap. Koristi se ista podloga kao i za

kartu gustoće stanovništva. Pridruže se sloju kat_opcine statistički podaci za te tri godine,

gdje svaki stupac predstavlja jedan stupac u Excelu, tj. statističke podatke za jednu godinu.

Desnim klikom na miš otvore se svojstva sloja, gdje se odabire prozor Symbology. U tom

prozoru se pod Chart odabire Bar / Column. Izaberu se polja u atributnoj tablici sloja, koja

će biti prikazani za pojedini stupac. Korisnik sam odredi kojim redom će poredati polja u

atributnoj tablici sloja. Izabere se već postojeći raspon boja u programu ili se napravi

vlastiti. Odredi se maksimalna veličina stupca i još neke pojedinosti o samim stupcima

(slika 9).


20

Slika 9: Pojedinosti o stupčastom dijagramu

Konačan prikaz kartodijagrama s dodacima kao na površinskom kartogramu je slika 10.

Objašnjenje same karte slijedi u Analizi rezultata.

Slika 10: Prikaz stupčastog kartodijagrama

Na slici 10 u tumaču znakova znak ispod Broja stanovnika označava po stupcima određenu

godinu (žuta – 1991., roza – 2001, plava – 2011.). Visina plavog stupca označava visinu

stupca koji ima ukupno 1100 stanovnika, visina roza stupca označava ½ visine plavog i

550 stanovnika, a visina žutog stupca označava 1/3 visine plavog stupca i 367 stanovnika.


21

6.4 ANALIZA REZULTATA

Nakon napravljenih kartograma i kartodijagrama na temelju statističkih podataka za

Općinu Konavle, iz dobivenih rezultata može se zaključiti o demografskim, obrazovnim i

socijalnim obilježjima u samoj Općini. Da bi se bolje shvatila objašnjenja, važno je

poznavati strukturu podjele same Općine na tri prirodna područja: Donju bandu, Gornju

bandu i Konavoska brda (slika 11). O tim prirodni područjima i naseljima koja pripadaju

pojedinom području rečeno je u poglavlju 3 Konavle.

Slika 11: Podjela Konavoskih naselja po prirodnim cjelinama

6.4.1 Stanovništvo Konavala

Popisom su obuhvaćeni državljani RH, strani državljani i osobe bez državljanstva koje

imaju prebivalište u RH bez obzira na to jesu li za vrijeme prikupljanja podataka bile u RH

ili inozemstvu te osobe koje su za vrijeme prikupljanja podataka imale boravište u RH

(URL 6).

Na slici 12 prikazan je dijagram stanovništva Konavala kroz 20. stoljeće. Stanovništvo je

variralo zbog I. i II. svjetskog rata. Najviše stanovnika (10.701) ikad u Konavlima bilo je

1910. godine zbog naglog razvoja vinogradarstva u cijeloj Dalmaciji, tako i Konavlima.

Najmanji broj stanovnika (8.329) bilo je 1971. godine zbog političke situacije iseljavanja


22

stanovništva u inozemstvo. Od 1971. godine počinje nagli rast. Taj rast javlja se zbog

izgradnje zračne luke u Čilipima i Jadranske turističke ceste, te razvoja turizma.

Slika 12: Dijagram stanovništva Konavala kroz 20. st.

Iz Popisa stanovništva 1991. godine na području Konavala živjelo je 9.074 stanovnika

(slika 13).

Slika 13: Površinski kartogram gustoće stanovništva 1991. godine


23

Najmanje naseljeno područje su Konavoska brda. Ona su zbog svoje izoliranosti

nepogodna za život. Cesta do tih naselja je veoma loša, a klima je nepogodnija zbog visoke

nadmorske visine. Najgušće naseljeno područje je Donja banda. Gradić Cavtat je

najnaseljenije naselje u Konavlima, gdje je gustoća stanovništva 657,0 po km². Ukupno

ima 1.930 stanovnika.

Konavle je 2001. godine imalo ukupno 8.250 stanovnika. Taj pad od 824 stanovnika unutar

deset godina javlja se zbog Domovinskog rata. Sam Popis 1991. godine napravljen je prije

početka rata. Na Konavle je u listopadu 1991. godine izvršena agresija od srpsko-

crnogorske vojske. Stanovništvo je napustilo svoje domove. Nakon rata ostala su

opustošena naselja, gdje su se pomalo vraćali vlasnici, ali neki se nisu nikad vratili. Zbog

tih razloga na slici 14 vidljiv je pad stanovništva na Konavoskim brdima, gdje je gustoća

stanovnika dosta manja nego 1991. godine. Ali vidljiv je i porast stanovništva na zapadu

Donje bande. Cavtatu je poraslo stanovništvo na 2.015 stanovnika.


Na zadnjem Popisu stanovništva 2011. godine stanovništvo je poraslo s obzirom na 2001.

godinu. Na tom popisu ukupno u Konavlima živi 8.577 stanovnika. Porast stanovništva se

javlja zbog više razloga. Svake godine bilježi se porast turizma na Dubrovačkom području.

Zbog blizine zaposlenja na zračnoj luci i zbog jeftinijeg stanovanja u okolici Dubrovnika,

sve više ljudi odabiru područje Konavala za stanovanje. Naime, zemlja je jeftinija i razvija

se agroturizam što privlači ljudi da odabiru „sami Jug Hrvatske“ za život. Na površinskom

kartogramu gustoće stanovništva 2011. godine vidljiv je daljnji pad stanovnika na

Konavoskim brdima (slika 15). Gustoća stanovništva veća je u Donjoj bandi u svim

naseljima s obzirom na 2001. godinu. U Cavtatu živi 2.153 stanovnika po zadnjem Popisu.


24


Sve te varijacije stanovništva po naseljima za tri Popisa stanovništva najbolje su vidljive na

slici 16.

Slika 16: Kartodijagram usporedbe stanovništva


25

Kao što je prije rečeno, vidljiv je pad stanovništva u Konavoskim brdima. Na zapadu

Donje bande poraslo je stanovništvo s obzirom na 1991. godinu. Najveći porast

stanovništva je u Močićima gdje je indeks rasta stanovništva 1,22. Najveći pad

stanovništva je u Jasenici i na Kuni Konavoskoj gdje je indeks rasta stanovništva 0,37

(slika 17). Na dijagramu je prikazan rast stanovništva 2011. godine s obzirom na 1991.

godinu.

Na slici 18 prikazan je dijagram rasta stanovništva 2011. s obzirom na 2001. godinu.

Najveći indeks rasta stanovništva je u naselju Zvekovica 1,43. Zvekovica se nalazi odmah

do gradića Cavtata koji je već izgrađen, pa se sad gradi na Zvekovici, koja je ujedno i

najbliža Dubrovniku. Najveći pad je u Kuni Konavoskoj i u ostalim naseljima Konavoskih

brda zbog nepristupačnosti i loše kvalitete života.

Slika 17: Indeks rasta/pada stanovništva (2011/1991)

Slika 18: Indeks ratsa/pada stanovništva (2011/2001)


26

6.4.1.1 Bračno stanje

Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe. Za djecu

mlađu od 15 godina smatra se da nisu sklopila brak, pa se oni zanemaruju (URL 6).

U Državnom zavodu za statistiku nema podataka za bračno stanje 1991. godine. Za 2001.

godinu statistički podaci odnose se za prikaz bračnog stanja na razini cijele Općine.

Pomoću stupčastog dijagrama prikazan je usporedni odnos bračnog stanja kod muškaraca i

žena (slika 19).

Slika 19: Stupčasti dijagram usporedbe bračnog stanja kod muškaraca i žena

U ukupnom broju stanovništva starijeg od 14 godina žena ima 3.447, a muškaraca 3.347.

Bračno stanje podrazumijeva četiri kategorije: nevjenčani, vjenčani, udovci i razvedeni. Na

grafu je vidljivo da je mnogo više muškaraca neoženjeno, nego žena. Oženjenih je više

muškaraca, ali mala je razlika. Najveća razlika je kod udovica. Skoro 7 puta više je žena

udovica, nego što su muškarci udovci. Jedan od razloga je što su udovicama muževi

poginuli u Domovinskom ratu, a i znanstveno je dokazano da žene žive duže od

muškaraca. Razvedenih je 2,97% u ukupnom broju vjenčanih u Konavlima.

Iz Statističkog ljetopisa 2011. godine postoje statistički podaci za prikaz bračnog stanja po

naseljima u Konavlima. Ti podaci prikazani su pomoću kartodijagrama posebno za

muškarce i za žene (slika 20 i slika 21). Statistički podaci grupirani su u osam grupa po

crkvenim župama. U poglavlju 3. u tablici 1 napisano je kojoj Župi pripada koje naselje.


27

Slika 20: Kružni kartodijagram prikaza bračnog stanja kod muškaraca 2011. godine

Slika 21: Kružni kartodijagram prikaza bračnog stanja kod žena 2011. godine

U ukupnom broju stanovništva starijem od 14 godina muškaraca ima 3.536, a žena 3.639.

U svakoj Župi je više muškaraca neoženjeno, u usporedbi sa ženama koje nisu udane. U


28

Župi Vitaljini taj je broj više nego dvostruki. Oženjenih muškaraca i udanih žena je

podjednako u svakoj Župi. Udovica kao i 2001. godine ima 7 puta više nego udovaca. U

Župi Stravča, Dubravka i Vitaljina nitko nije udovac, a udovica ima u svakoj Župi.

Razvedenih je samo 2,93% u ukupnom broju vjenčanih u Konavlima. Najviše je

razvedenih u Župi Cavtat, a u Župi Stravča, Pločice i Vitaljina nitko nije razveden. Ti

podaci su jako pozitivni što se tiče braka, jer je taj postotak ispod prosjeka od 8%

razvedenih na ukupan broj vjenčanih na razini Države.

Iz usporedba zadnja dva Popisa stanovništva 2001. i 2011. godine može se primijetiti da

nije došlo do nekih velikih promjena. Povećao se broj stanovništva, a time i broj

stanovništva starijih od 14 godina.

6.4.2 Kućanstva

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koju se izjavi da osobe

zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba

(stanovanja, prehrane i sl.) bez obzira na to borave li svi članovi u naselju u kojem je

kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju RH ili u

inozemstvu. Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju Popisa živi sama i koja

nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju RH ili inozemstvu (URL 6).

Slika 22: Kartodijagram kućanstva prema broju članova 1991. godine


29

Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine u Konavlima je bilo 2.539 kućanstva. Prosječna

veličina prema broju članova bila je 3,57 člana. Kartodijagram kućanstva prema broju

članova po naseljima vidljiv je na slici 22. Za prikaz članova u ukupnom kućanstvu se

koristi kružni (pie) dijagram. Najviše kućanstva (618) je u Cavtatu, ali prosječna veličina

prema broju članova je 3,12, tj. ispod prosjeka i najmanja u Konavlima. U Cavtatu najviše

živi po četvero u jednom kućanstvu, a više od šest članova ih ima jako malo. U Čilipima i

Drveniku ima po jedno kućanstvo s najviše 11 članova. Najveća prosječna veličina prema

broju članova je u Konavoskim brdima, a ističe se naselje Šilješki s prosjekom 7,20

članova.

Iz Popisa 1991. godine 1.288 kućanstva posjeduje poljoprivredno gospodarstvo, što čini

51% od ukupnih kućanstva. To je za to razdoblje malo, jer je mnogim obiteljima to bio

jedini izvor prihoda. Na slici 23 nalazi se površinski kartogram postotka posjedovanja

poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom kućanstvu po naseljima. Korištena je

klasifikacijska metoda geometrijski interval, jer je ona najbolje prikazala statističke

podatke.

Slika 23: Površinski kartogram postotka poljoprivrednog gospodarstva u ukupnom

kućanstvu 1991. godine

Najmanji postotak je u Cavtatu (4,9 %), jer su tu pretežito nova kućanstva i kućanstva

doseljenog stanovništva, koja uopće nemaju zemlju oko kuća. Na Konavoskom brdu sva

naselja, osim Jasenica, posjeduju 100% kućanstva s poljoprivrednim gospodarstvom.

Iz Statističkog godišnjaka 2001. godine u Konavlima je bilo 2.545 kućanstava. Prosječna

veličina prema broju članova je 3,24 člana i ona se smanjila od 1991. godine. Broj


30

kućanstva minimalno se povećao od prethodnog popisa. Nakon rata su se obnovile stradale

kuće, ali su se izgradila nova kućanstva pretežito na zapadu Donje bande, gdje je Konavle

najgušće naseljeno. Na kartodijagramu kućanstva prema broju članova 2001. godine

vidljivo je da pretežito dominira oko 4 člana po kućanstvu (slika 24).

Slika 24: Kartodijagram kućanstva prema broju članova 2001. godine

Kao i za 1991. godinu za prikaz članova u ukupnom kućanstvu koristi se kružni dijagram.

Za razliku od prijašnjeg Popisa, na Konavoskim brdima nije više najviša prosječna veličina

prema broju članova, nego je čak u naselju Jasenice najmanja prosječna veličina od 2,44

člana. To je zbog toga što su se mladi odselili i ostalo je pretežito jedna osoba po

kućanstvu. Najveća prosječna veličina prema broju članova je u naselju Palje Brdo (4,29).

Prosječna veličina prema broju članova smanjila se, jer se u skoro svakom naselju smanjio

broj članova po kućanstvima. Tako da sad dominiraju 1 i 2 člana po kućanstvu, iako

najviše ima po 4 člana. Te činjenice vidljive su na slici 24.

U Državnom zavodu za statistiku nemaju podatke o kućanstvima koja posjeduju

poljoprivredno gospodarstvo, jer nakon rata poljoprivreda je samo dodatni prihod.

Statistički podaci za kućanstva u 2011. godini odnose se na cijelu Općinu Konavle, a na

razini naselja nedostaju podaci u Državnom zavoda za statistiku. U Konavlima je broj

kućanstva na zadnjem Popisu iznosio 2.679. To je porast od 134 kućanstva s obzirom na

2001. godinu. Na kružnom dijagramu prikazan je broj članova po kućanstvu u Konavlima

2011. godine (slika 25).


31

Slika 25: Kružni dijagram broja članova po kućanstvu u 2011. godini

Prosječna veličina prema broju članova po kućanstvu smanjila se na 3,20 člana. Dominira

jedan član po kućanstvu, a na prethodnim popisima stanovništva dominirala su 4 člana po

kućanstvu.

Kad se usporede dva kartodijagrama za 1991. i 2001. godinu i dijagram za 2011. godinu

može se zaključiti da s godinama raste broj kućanstva, ali pada broj članova po

kućanstvima.

Iz zadnjeg Popisa 2011. godine postoje podaci na razini Općine za privatna kućanstva

prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta. Ti podaci prikazani su

pomoću dva kružna dijagrama, posebno za internet (slika 26) i posebno za posjedovanje

osobnog računala (slika 27).

Slika 26: Dijagram prikaza kućanstva koji se koriste internetom


32

Slika 27: Dijagram prikaza kućanstva koji posjeduju osobno računalo

Na dijagramima je vidljivo da 61% kućanstva posjeduje osobno računalo, a njih 58%

koristi internet. Samo 3% kućanstva koji posjeduju osobno računalo nema internet. U

Konavlima je postotak posjedovanja osobnog računala i interneta po kućanstvima veći

nego postotak na razini Države. Na razini RH 55% kućanstava posjeduje osobno računalo,

a 51% koristi internet.

6.4.3 Obrazovanje

Kod obrazovanja prikazuje se najviša završena škola čijim je završenjem osoba stekla

najvišu razinu obrazovanja. Za djecu koja su u vrijeme Popisa pohađala osnovnu školu

prikupljao se podatak o prethodno završenom broju razreda (URL 6).

Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine u Konavlima od 7.190 stanovnika za koje se gledalo

obrazovanje, čak 3,57% stanovnika je bez školske spreme. Njih čini najstarija populacija i

to većinom žene koje nisu išle u školu, a dio njih je i nepismen. Na kružnom

kartodijagramu prikazan je pregled razine obrazovanja u ukupnom broju stanovnika u

Konavlima po naseljima (slika 28). Na razini cijele Općine prevladava razina srednjeg

obrazovanja (37,9%), tj. završena gimnazija, srednje škole za stručni kadar, srednje

usmjereno obrazovanje i trogodišnje škole za KV i VKV radnike i ostali stručni kadar. Na

Konavoskim brdima nitko od stanovnika nema završenu veću razinu od srednje škole.

Jedino na Kuni Konavoskoj jedna osoba od 44 stanovnika ima završeno visoko

obrazovanje, a u tom naselju je i najveći postotak ljudi bez školske spreme (31,8%). Na

Konavoskim brdima većinom prevladava završeno 4-7 razreda osnovne škole, što je još

jedan dokaz da tu većinom živi starija populacija. Najveći postotak od 14,9% visoko

obrazovanih ljudi je u Cavtatu.


33

Slika 28: Kružni kartodijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 1991. godine

Iz Statističkog ljetopisa 2001. godine je bez školske spreme 1,56%. Postotak je za razliku

od 1991. godine drastično pao, što podrazumijeva da je većina tih ljudi umrla. Na kružnom

kartodijagramu prikazan je pregled razine obrazovanja po naseljima u 2001. godini (slika

29). U naseljima prevladava razina srednjeg obrazovanja, a postotak srednjeg obrazovanja

je 48,8%. Izdvajaju se Konavoska brda, gdje prevladavaju razine kao što je osnovna škola i

4-7 razreda osnovne škole. Na Kuni Konavoskoj je i dalje najveći postotak stanovništva

bez školske spreme (24%). Najveći postotak obrazovanih ljudi koji imaju završeno više od

srednje škole je u Cavtatu 17,9%., koji je porastao za 3% u odnosu na 1991. godinu.

Najviši stupanj obrazovanja je doktorat, njega u Čilipima imaju 3 stanovnika, a u Cavtatu

jedan stanovnik.


34

Slika 29: Kružni kartodijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 2001. godine

Statistički podaci za obrazovanje iz Statističkog ljetopisa 2011. godine su na razini

Konavala. Na kružnom (pie) dijagramu prikazano je stanovništvo starije od 15 godina

prema razini obrazovanja na području Općine Konavle (slika 30).

Slika 30: Kružni dijagram prikaza razine obrazovanja u Konavlima 2011. godine


35

Na slici je vidljivo da najviše ljudi ima srednje obrazovanje kao i prethodnih godina, a

postotak se povećao na 54,8%. Bez škole je na zadnjem Popisu samo 1%. Na razini cijele

Općine visoko obrazovanih ljudi ima ukupno 17,4%, godinama i taj broj raste. Broj

doktorata udvostručio se s obzirom na 2001. godinu.

Na razini naselja postoje statistički podaci za prikaz stanovništva prema informatičkoj

pismenosti 2011. godine. Informatička pismenost odnosi se na: obradu teksta, tablične

izračune, korištenje električne pošte i korištenje internetom. Na slici 31 nalazi se četiri

površinska kartograma na kojem svaki prikazuje postotak stanovništva koji posjeduje

znanje jedne od vrsta informatičke pismenosti. Za sva četiri kartograma korištena je

klasifikacijska metoda geometrijski interval.

Slika 31: Površinski kartogrami prikaza informatičke pismenosti 2011. godine

U naselju Kuna Konavoska nitko od stanovnika nije informatički pismen. Na Konavoskim

brdima stanovništvo je prema informatičkoj pismenosti najlošije u pogledu na cijelu

Općinu. To je i logično, jer tamo živi pretežito starija populacija. U svakom naselju najviše

stanovništva posjeduje najbolje znanje za korištenje internetom. Stanovništvo zapadne

Donje bande je informatički najpismenije, a najveći postotak po stanovništvu u sve četiri

kategorije imaju naselje Močići. Taj prikaz informatičke pismenosti mogao bi se povezati s

dijagramom posjedovanja osobnog računala i korištenja interneta po kućanstvu na razini


36

cijele Općine. Postotak posjedovanja osobnog računala po kućanstvu je 61% i on je nešto

veći od informatičke pismenosti po stanovništvu koja je 48,4% (tablica 3).

Tablica 3: Prikaz postotka informatičke pismenosti na razini Konavala

Informatička pismenost Na razini Konavala

Obrada teksta 48,0 %

Tablični izračuni 43,0 %

Korištenje el. poštom 49,7 %

Korištenje internetom 52,9 %

6.4.4 Stanovništvo prema aktivnosti i djelatnostima

Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje su u vrijeme Popisa ili pretežito u

12 mjeseci koji su prethodili Popisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi u cilju

stjecanja sredstava za život. U zaposlene ulaze i osobe koje su u vrijeme Popisa bile

trenutačno odsutne s posla, ali koje će se vratiti na posao nakon prestanka razloga

odsutnosti. Djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poslovnog subjekta u kojem osoba

obavlja ili je obavljala svoj posao. Djelatnost se određuje na temelju vrste proizvedenih

dobara ili usluga koje obavlja poslovni subjekt u kojem osoba radi (URL 6).

Djelatnosti se mogu svrstati u četiri kategorije:

- Primarne djelatnosti – poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo.

- Sekundarne djelatnosti – industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika.

- Tercijarne djelatnosti – turizam i ugostiteljstvo, promet i veza, trgovina, obrt,

stambeno – komunalne djelatnosti.

- Kvartarne djelatnosti – državna uprava, zdravstvo, obrazovanje, financijske

djelatnosti.

Iz Statističkog ljetopisa 1991. godine aktivnog stanovništva u Konavlima je bilo 3.353, što

čini 37%. Gustoća zaposlenosti po naseljima prikazana je na slici 32. Gustoća zaposlenih

po naseljima prikazana je na površinskom kartogramu u 6 klasa. Korištena je

klasifikacijska metoda Natural breaks (Jenks) koja je dala najbolje rezultate, jer je svrstala

podatke po sličnosti. Najmanja gustoća zaposlenosti je na Konavoskim brdima i naseljima

Dunave i Poljice. Minimalna gustoća zaposlenosti je 1,9 zaposlenih/km² u naselju Kuna

Konavoska, dok maksimalna gustoća iznosi 261,8 zaposlenih/km² u naselju Cavtat.

Kartogram gustoće zaposlenih (slika 32) sličan je kao kartogram gustoće stanovništva

(slika 13).


37

Slika 32: Površinski kartogram gustoće zaposlenih 1991. godine

Slika 33: Kružni kartodijagram prikaza područja djelatnosti zaposlenosti 1991. godine


38

Aktivno stanovništvo u Konavlima koje obavlja zanimanje prema područjima djelatnosti

prikazano je na slici 33. Djelatnosti su na kartodijagramu prikazane kružnim dijagramom,

gdje svaki udio prikazuje jednu djelatnost. U primarnim djelatnostima u Konavlima bilo je

zaposleno 7,8%, što je iznenađujuće s obzirom da je tada pola kućanstava posjedovalo

poljoprivredno gospodarstvo. Najviše stanovništva koje je bilo zaposleno u primarnim

djelatnostima nalaze se u naselju Pridvorje i Kuna Konavoska. Malo više ljudi bilo je

zaposleno u sekundarnim djelatnostima i to većinom u industriji, a prednjači naselje Gruda.

Više od pola stanovnika Konavala bilo je zaposleno u tercijarnim djelatnostima. Najjača

djelatnost je ugostiteljstvo i turizam, gdje je zaposleno 940 stanovnika, tj. 28%. Većina tih

ljudi radila je u Dubrovniku, ali i po hotelima i ugostiteljskim objektima u Cavtatu. U

Čilipima prednjači broj zaposlenih u djelatnosti prometu i veza, a to je zbog blizine zračne

luke i što je većina stanovništva zaposlena na njoj. U kvartarnim djelatnostima bilo je

zaposleno približno isto kao primarne i sekundarne djelatnosti zajedno (18,5%). Ali to je

isto bio negativan broj, koji je označavao da stanovnici Konavala još uvijek ne rade puno

na društvenoj nadogradnji. U kvartarnim djelatnostima ističe se najviše zaposlenih u

području državne uprave. Na broj zaposlenih po svakom naselju, posebno u naselju Stravča

i Popovići znatan broj radi u državnoj upravi.

Iz Statističkog ljetopisa 2001. godine broj zaposlenih iznosio je 3.035, tj 37%. Na

površinskom kartogramu prikazana je gustoća zaposlenosti u 2001. godine (slika 34), a za

nju je također korištena klasifikacijska metoda Natural breaks (Jenks) isto kao za 1991.

godinu.

Slika 34: Površinski kartogram gustoće zaposlenih 2001. godine


39

Gustoća zaposlenosti 2001. godine smanjila se u naselju Stravča na samo 1,3

zaposlenih/km², a najmanja gustoća zaposlenih je i dalje na Konavoskim brdima. Najveća

gustoća zaposlenosti je u Cavtatu (260,1), ali ona se smanjila za 1,5 s obzirom na 1991.

godinu, a još se u tom mjestu povećao broj stanovnika.

Na slici 35 prikazano je aktivno stanovništvo u Konavlima koje obavlja zanimanje prema

područjima djelatnosti. Djelatnosti su na kartodijagramu prikazane kružnim dijagramom,

gdje svaki udio prikazuje jednu djelatnost.

Slika 35: Kružni kartodijagram prikaza područja djelatnosti zaposlenosti 2001. godine

Broj zaposlenih u primarnim djelatnostima je 2001. godine porastao na 11,5%, od ukupno

zaposlenog stanovništva u Općini. Zanimljiv je podatak da se u naselju Dunavama iz

Popisa 1991. godine nitko nije bavio primarnom djelatnosti, a 2001. se bavila trećina

zaposlenih. Najviše zaposlenih u primarnim djelatnostima je u naselju Poljice, čak 64%.

Sekundarnim djelatnostima u Konavlima bavilo se 9,6% zaposlenog stanovništva. Na

ovom Popisu prednjači više građevinarstvo, nego prerađivačka industrija. Najviše

stanovništva bilo je zaposleno u tercijarnim djelatnostima, skoro pola aktivnog

stanovništva Općine Konavle. U djelatnosti ugostiteljstvo i turizam zaposleno je 23,3%.

Taj postotak se smanjio s obzirom na 1991. godinu, a to je zbog razloga što dosta sezonaca

koja su zaposlena na Dubrovačkom području dolaze iz Slavonije i Bosne i Hercegovine. A

dio stanovništvo u Konavoskom području bavi se turizmom kao dodatnom zaradom, koja

nije evidentirana na Popisu 2001. godine, jer im to nije glavno zanimanje. U naselju Čilipi


40

i dalje ostaje glavna djelatnost zaposlenja promet i veze (prijevoz, skladištenje i veze), gdje

je zaposleno 19% aktivnog stanovništva u Čilipima. Postotak kvartarnih djelatnosti je u

2001. godini porastao na 24,7%., gdje i dalje najviše ljudi radi u državnim upravama. U

naseljima Šilješki, Brotnice i Kuna Konavoska nitko od aktivnog stanovništva nije radio u

kvartarnim djelatnostima.

U Državnom zavodu za statistiku nemaju podatke za područje zaposlenosti po naseljima u

Općini Konavle za 2011. godinu. Zbog toga se ne može prikazati gustoća stanovništva na

karti na temelju naselje. Iz Popisa 2011. godine na području Konavala zaposleno je 3.373

stanovništva, tj. 39,4% stanovnika. Gustoća zaposlenosti na području Konavala je 16,1

zaposlenih/km². Prikaz zaposlenih prema područjima djelatnosti u Općini Konavle nalazi

se na slici 36. Kružni dijagram sastoji se od 17 udjela područja djelatnosti.

Slika 36: Kružni dijagram prikaza područja djelatnosti u Konavlima 2011. godine

Iz Popisa 2011. godine primarnom djelatnosti bavi se samo 2% zaposlenih u Konavlima,

za razliku od prijašnjeg Popisa 2001. godine kad je taj broj bio za 9,5% viši. To je velika

razlika u samo 10 godina. Sekundarne djelatnosti porasle su na 11,9%, a kao što je vidljivo

na grafu prednjači građevinarstvo. Najviše stanovništva kao i na prethodnim popisima

zaposleno je u tercijarnim djelatnostima (59,8%). Iako se povećao broj zaposlenih u

tercijarnim djelatnostima, pao je broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, koji je sad

manji od 20%. Razlog pada isti je kao prije 10 godina. Iako se svake godine ruše rekordi i

povećava turizam na tom području, sve manje ljudi radi u turizmu i ugostiteljstvu kao

glavnom zanimanju. Broj zaposlenih u kvartarnim djelatnostima pomalo raste. Na zadnjem

Popisu 2011. godine iznosio je 26%, a i dalje prednjači broj zaposlenih u državnoj upravi.

Iz Popisa 2011. godine postoje podaci prihoda stanovništva po naseljima i iz toga je

napravljen kartodijagram (slika 37). Kružni dijagram prikaziva pregled vrste prihoda po


41

naseljima, a više vrsta prihoda mogu se odnositi na istu osobu. Tako da ukupan broj u

dijagramu ne prikazuje broj stanovnika u tom naselju, nego ukupan broj raznih prihoda.

Slika 37: Kružni kartodijagram prikaza raznih prihoda u Konavlima 2011. godine

Od svih vrsta prihoda najviše u svakom naselju dominiraju prihodi od stalnog rada.

Ukupno u cijelim Konavlima postotak stanovništva koji ima prihode od stalnog rada čine

36,1%. Nakon toga je odmah stanovništvo bez prihoda (33,6%), kojeg čine nezaposleni i

djeca. Prihode od poljoprivrede imaju nešto malo stanovnika u Čilipima, Grudi i

Lovornom. Starosnu mirovinu prima 15% stanovništva u Konavlima. Dosta stanovništva

primaju ostalu mirovinu, to su većinom veterani Domovinskog rata. Oni su u ratu

ozlijeđeni ili im je dijagnosticiran PTSP (Posttraumatski stresni poremećaj).

U Konavlima je pozitivan prikaz zaposlenja s obzirom na cijelu RH. Tomu pridonosi

turizam i zračna luka Čilipi u kojoj mnogo stanovništva iz područja Konavala radi. Čak se

zbog posla na područje Konavala svake godine doseljavaju novi stanovnici iz drugih

krajeva RH i inozemstva. Više o tim porastima u samom zaposlenju bit će vidljivo na

sljedećem popisu stanovništva 2021. godine.


42

7 ZAKLJUČAK

Rezultati kartografske vizualizacije statističkih podataka su kartogrami i kartodijagrami

Općine Konavle. Oni su izrađeni u programu ArcGIS. Sam program je zadovoljio postupak

kartografske vizualizacije. On omogućuje za izradu kartograma klasifikacijske metode,

koje pri odabiru daju graf na kojem je vidljivo, zadovoljava li ta klasifikacijska metoda ili

je potrebno izabrati neku drugu. Prilikom odabira za kartodijagrame 3D prikaz dijagrama,

sama karta postaje zanimljivija. Postupak izrade kartograma i kartodijagrama je

jednostavan i ne zahtijeva neko dodatno znanje.

Rezultati su zadovoljili i analizirajući rezultate se može zaključiti o stanovništvu u

Konavlima. Za razliku od negativnih rezultata populacije na razini Države, Konavlima se

populacija povećala na zadnjem Popisu 2011. godine. Zanimljivo je što je broj rastava na

području Konavala veoma malen i s obzirom na broj rastava na razini Države je dosta

manji. Osim stanovništva, povećava se i broj kućanstava. Obrazovanje raste generacijski,

tako da će u bliskoj budućnosti srednju razinu obrazovanja koja odgovara srednjoj školi,

zamijeniti fakultetsko obrazovanje. Broj zaposlenih koji godinama pada zbog krize, u

Konavlima kao da se ne osjeća. Zbog turizma i s njim povezanim gospodarskih djelatnosti,

koje rastu na području Konavala, broj zaposlenih se povećava. Stanovništvo iz drugih

krajeva države i inozemstva odabire Konavle za mjesto stanovanja zbog posla. Porast je

vidljiv 2011. godine, a na idućem Popisu 2021. godine očekuje se daljnji porast.


43

LITERATURA

Frančula, N., Frangeš, S. (2011): Cartograms, Geodetski list: glasilo Hrvatskoga

geodetskog društva, 65(4), 355.

Frančula, N., Lapaine, M. (2008): Geodetsko-geoinformatički rječnik, Državna geodetska

uprava, Zagreb.

Frangeš, S. (2003): Kartografska vizualizacija, Skripta uz predavnja i e-učenje, Geodetski

fakultet, Zagreb.

Frangeš, S. (2012): Kartografija, predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb.

Frangeš, S. (2015a): Tematska kartografija, sažetak predavanja iz kolegija Tematska

kartografija 1. dio, Geodetski fakultet, Zagreb, 2-9.

Frangeš, S. (2015b): Tematska kartografija, sažetak predavanja iz kolegija Tematska

kartografija 2. dio, Geodetski fakultet, Zagreb.

Radica, T., Kovačević-Pašalić, R. (1999): Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti,

Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Cavtatu od 25. do 27. studenog 1996.

godine, Konavle – demografska obilježja i procesi, Zavod za povijesne znanosti HAZU

Dubrovnik, 281-331.

Korišteni internetski izvori:

URL 1: Turistička zajednica općine Konavle, http://visit.cavtat-konavle.com/hr/konavle,

(11.05.2017.)

URL 2: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, (12.05.2017.)

URL 3: Esri kompanija, http://www.esri.com/, (15.05.2017.)

URL 4: ArcMap, http://desktop.arcgis.com/en/arcmap, (15.05.2017.)

URL 5: Parametri Balkanskih koordinatnih sustava, http://spatial-

analyst.net/wiki/index.php?title=MGI_/_Balkans_coordinate_systems, (12.05.2017.)

URL 6: Metodološka objašnjenja u DZS,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm, (25.05.2017.)

http://visit.cavtat-konavle.com/hr/konavle

http://www.dzs.hr/

http://www.esri.com/

http://desktop.arcgis.com/en/arcmap

http://spatial-analyst.net/wiki/index.php?title=MGI_/_Balkans_coordinate_systems

http://spatial-analyst.net/wiki/index.php?title=MGI_/_Balkans_coordinate_systems

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm


44

POPIS TABLICA

TABLICA 1: PODJELA OPĆINE PO ŽUPAMA .............................................................................. 8

TABLICA 2: PRIKUPLJENI PODACI ZA ANALIZU ...................................................................... 14

TABLICA 3: PRIKAZ POSTOTKA INFORMATIČKE PISMENOSTI NA RAZINI KONAVALA ............. 36


45

POPIS SLIKA

SLIKA 1: FOLKLOR U ČILIPIMA ............................................................................................... 8

SLIKA 2: NOSITELJI SLUŽBENE STATISTIKE U RH (URL 2) ................................................... 10

SLIKA 3: DEFINIRANJE KOORDINATNOG SUSTAVA ................................................................ 15

SLIKA 4: KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA UČITANOG SLOJA KAT_OPCINE ................................. 16

SLIKA 5: PREKLAPANJE SLOJEVA .......................................................................................... 16

SLIKA 6: ATRIBUTNA TABLICA SLOJA KAT_OPCINE .............................................................. 17

SLIKA 7: ODABIR KLASIFIKACIJSKE METODE ........................................................................ 18

SLIKA 8: PRIMJER POVRŠINSKOG KARTOGRAMA ................................................................... 19

SLIKA 9: POJEDINOSTI O STUPČASTOM DIJAGRAMU .............................................................. 20

SLIKA 10: PRIKAZ STUPČASTOG KARTODIJAGRAMA ............................................................. 20

SLIKA 11: PODJELA KONAVOSKIH NASELJA PO PRIRODNIM CJELINAMA ............................... 21

SLIKA 12: DIJAGRAM STANOVNIŠTVA KONAVALA KROZ 20. ST. .......................................... 22

SLIKA 13: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE STANOVNIŠTVA 1991. GODINE ..................... 22



SLIKA 16: KARTODIJAGRAM USPOREDBE STANOVNIŠTVA .................................................... 24

SLIKA 17: INDEKS RASTA/PADA STANOVNIŠTVA (2011/1991) .............................................. 25

SLIKA 18: INDEKS RATSA/PADA STANOVNIŠTVA (2011/2001) .............................................. 25

SLIKA 19: STUPČASTI DIJAGRAM USPOREDBE BRAČNOG STANJA KOD MUŠKARACA I ŽENA .. 26

SLIKA 20: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA BRAČNOG STANJA KOD MUŠKARACA 2011.

GODINE ................................................................................................................ 27

SLIKA 21: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA BRAČNOG STANJA KOD ŽENA 2011.

GODINE ................................................................................................................ 27

SLIKA 22: KARTODIJAGRAM KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA 1991. GODINE ............... 28

SLIKA 23: POVRŠINSKI KARTOGRAM POSTOTKA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA U

UKUPNOM KUĆANSTVU 1991. GODINE ................................................................. 29

SLIKA 24: KARTODIJAGRAM KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA 2001. GODINE ............... 30

SLIKA 25: KRUŽNI DIJAGRAM BROJA ČLANOVA PO KUĆANSTVU U 2011. GODINI .................. 31

SLIKA 26: DIJAGRAM PRIKAZA KUĆANSTVA KOJI SE KORISTE INTERNETOM ......................... 31

SLIKA 27: DIJAGRAM PRIKAZA KUĆANSTVA KOJI POSJEDUJU OSOBNO RAČUNALO ............... 32


46

SLIKA 28: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA

1991. GODINE ...................................................................................................... 33

SLIKA 29: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA

2001. GODINE ...................................................................................................... 34

SLIKA 30: KRUŽNI DIJAGRAM PRIKAZA RAZINE OBRAZOVANJA U KONAVLIMA 2011.

GODINE ................................................................................................................ 34

SLIKA 31: POVRŠINSKI KARTOGRAMI PRIKAZA INFORMATIČKE PISMENOSTI 2011. GODINE .. 35

SLIKA 32: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE ZAPOSLENIH 1991. GODINE .......................... 37

SLIKA 33: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI ZAPOSLENOSTI

1991. GODINE ...................................................................................................... 37

SLIKA 34: POVRŠINSKI KARTOGRAM GUSTOĆE ZAPOSLENIH 2001. GODINE .......................... 38

SLIKA 35: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI ZAPOSLENOSTI

2001. GODINE ...................................................................................................... 39

SLIKA 36: KRUŽNI DIJAGRAM PRIKAZA PODRUČJA DJELATNOSTI U KONAVLIMA 2011.

GODINE ................................................................................................................ 40

SLIKA 37: KRUŽNI KARTODIJAGRAM PRIKAZA RAZNIH PRIHODA U KONAVLIMA 2011.

GODINE ................................................................................................................ 41


47

POPIS KRATICA

CRS - COORDINATE REFERENCE SYSTEM

(KOORDINATNI REFERENTNI SUSTAV)

DWG - DRAWING

DXF - DRAWING INTERCHANGE

DZS - DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

ESRI - ENVIRONMENTAL SYSTEM RESEARCH INSTITUTE

GIS - GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

GIS - GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

HTRS96/TM - HRVATSKI TERESTRIČKI REFERENTNI SUSTAV 1996 POPREČNE

MERCATOROVE PROJEKCIJE

ICA - INTERNATIONAL CARTOGRAPHIC ASSOCIATION

(MEĐUNARODNO KARTOGRAFSKO DRUŠTVO)

KV - KVALIFICIRANI RADNIK

RH - REPUBLIKA HRVATSKA

SHP - SHAPE FORMAT

VKV - VISOKOKVALIFICIRANI RADNIK

WGS84 - WORD GEODETIC SYSTEM 1984


48

PRILOZI

Popis priloga:

PRILOG 1. BROJ STANOVNIKA U KONAVLIMA OD 1910-1991 (SLIKA 12)

PRILOG 2. GUSTOĆA STANOVNIKA 1991. GODINE (SLIKA 13)



PRILOG 5. USPOREDBA STANOVNIKA I INDEKS RASTA (SLIKE 16, 17 I 18)

PRILOG 6. BRAČNO STANJE 2001. GODINE (SLIKA 19)

PRILOG 7. BRAČNO STANJE 2011. GODINE (SLIKE 20 I 21)

PRILOG 8. KUĆANSTVO PREMA BROJU ČLANOVA 1991. GODINE (SLIKA 22)

PRILOG 9. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO 1991. GODINE (SLIKA 23)



PRILOG 12. KUĆANSTVA PREMA POSJEDOVANJU OSOBNOG RAČUNALA I KORIŠTENJA

INTERNETA 2011. GODINE (SLIKE 26 I 27)

PRILOG 13. RAZINA OBRAZOVANJA 1991. GODINE (SLIKA 28)



PRILOG 16. INFORMATIČKA PISMENOST 2011. GODINE (SLIKA 31)

PRILOG 17. GUSTOĆA ZAPOSLENOSTI I PODRUČJE DJELATNOSTI 1991. GODINE (SLIKE

32 I 33)

PRILOG 18. GUSTOĆA ZAPOSLENOSTI I PODRUČJE DJELATNOSTI 2001. GODINE (SLIKE

34 I 35)

PRILOG 19. PODRUČJE DJELATNOSTI 2011. GODINE (SLIKA 36)

PRILOG 20. RAZNI PRIHODI 2011. GODINE (SLIKA 37)


49

Prilog 1. Broj stanovnika u Konavlima od 1910-1991 (slika 12)

Godina 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Broj stanovnika 9886 9088 9590 8916 8813 8729 8329 8551 9074

Prilog 2. Gustoća stanovnika 1991. godine (slika 13)

FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika 1991

5 BROTNICE 34 5,30 6,42

0 CAVTAT 1930 2,94 657,02

15 ČILIPI 867 10,77 80,53

9 DRVENIK 77 2,25 34,19

2 DUBA KONAVOSKA 100 18,49 5,41

26 DUBRAVKA 313 9,21 34,00

25 DUNAVE 231 13,11 17,61

1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 365 11,76 26,19

11 GABRILE 190 4,45 42,69

19 GRUDA 892 7,53 118,49

4 JASENICE 38 6,88 5,53

16 KOMAJI 329 8,19 40,18

6 KUNA KONAVOSKA 46 10,22 4,50

22 LOVORNO 213 4,02 52,99

23 LJUTA 214 3,79 56,47

8 MIHANIĆI 157 3,92 40,03

14 MOČIĆI 367 5,99 61,27

21 PALJE BRDO 159 4,81 33,07

28 PLOČICE i MIKULIĆI 235 8,98 19,05

20 POLJICE 90 6,24 14,43

17 POPOVIĆI 296 5,41 54,68

7 PRIDVORJE 266 6,79 39,16

18 RADOVČIĆI 243 5,48 44,31

3 STRAVČA 71 11,49 6,18

10 ŠILJEŠKI 36 3,01 11,95

12 USKOPLJE 128 2,98 43,00

29 VITALJINA 300 11,56 25,96

27 VODOVAĐA 226 6,08 37,18

24 ZASTOLJE 142 4,10 34,66

13 ZVEKOVICA 519 3,45 150,58


50


FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika 2001

5 BROTNICE 34 5,30 6,42

0 CAVTAT 2.015 2,94 685,95

15 ČILIPI 838 10,77 77,83

9 DRVENIK 70 2,25 31,08


26 DUBRAVKA 265 9,21 28,79

25 DUNAVE 173 13,11 13,19


11 GABRILE 160 4,45 35,95

19 GRUDA 753 7,53 100,03

4 JASENICE 22 6,88 3,20

16 KOMAJI 284 8,19 34,69


22 LOVORNO 160 4,02 39,80

23 LJUTA 192 3,79 50,66

8 MIHANIĆI 106 3,92 27,03

14 MOČIĆI 381 5,99 63,61

21 PALJE BRDO 150 4,81 31,20


20 POLJICE 81 6,24 12,98

17 POPOVIĆI 249 5,41 45,99

7 PRIDVORJE 255 6,79 37,54

18 RADOVČIĆI 228 5,48 41,58

3 STRAVČA 57 11,49 4,96

10 ŠILJEŠKI 24 3,01 7,97

12 USKOPLJE 124 2,98 41,65

29 VITALJINA 242 11,56 20,94

27 VODOVAĐA 212 6,08 34,88

24 ZASTOLJE 143 4,10 34,90

13 ZVEKOVICA 400 3,45 116,05


FID Naselja Broj stanovnika Površina km2 Gustoća stanovnika

2011 5 BROTNICE 31 5,30 5,85

0 CAVTAT 2.153 2,94 732,93

15 ČILIPI 933 10,77 86,66


51

9 DRVENIK 52 2,25 23,09


26 DUBRAVKA 295 9,21 32,04

25 DUNAVE 155 13,11 11,82


11 GABRILE 210 4,45 47,18

19 GRUDA 741 7,53 98,43

4 JASENICE 14 6,88 2,04

16 KOMAJI 275 8,19 33,59


22 LOVORNO 183 4,02 45,52

23 LJUTA 194 3,79 51,19

8 MIHANIĆI 96 3,92 24,48

14 MOČIĆI 447 5,99 74,63

21 PALJE BRDO 130 4,81 27,04


20 POLJICE 70 6,24 11,22

17 POPOVIĆI 236 5,41 43,59

7 PRIDVORJE 236 6,79 34,74

18 RADOVČIĆI 228 5,48 41,58

3 STRAVČA 60 11,49 5,22

10 ŠILJEŠKI 22 3,01 7,30

12 USKOPLJE 136 2,98 45,69

29 VITALJINA 211 11,56 18,26

27 VODOVAĐA 190 6,08 31,26

24 ZASTOLJE 150 4,10 36,61

13 ZVEKOVICA 570 3,45 165,38

Prilog 5. Usporedba stanovnika i indeks rasta (slike 16, 17 i 18)

FID Naselja Broj sta 1991 Broj sta 2001 Broj sta 2011 Indeks

rasta 11/91

Indeks

rasta

11/01

5 BROTNICE 34 34 31 0,91 0,91

0 CAVTAT 1930 2.015 2.153 1,12 1,07

15 ČILIPI 867 838 933 1,08 1,11

9 DRVENIK 77 70 52 0,68 0,74

2 DUBA

KONAVOSKA

100 75 63 0,63 0,84


52

26 DUBRAVKA 313 265 295 0,94 1,11

25 DUNAVE 231 173 155 0,67 0,90

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

365 327 308 0,84 0,94

11 GABRILE 190 160 210 1,11 1,31

19 GRUDA 892 753 741 0,83 0,98

4 JASENICE 38 22 14 0,37 0,64

16 KOMAJI 329 284 275 0,84 0,97

6 KUNA

KONAVOSKA

46 30 17 0,37 0,57

22 LOVORNO 213 160 183 0,86 1,14

23 LJUTA 214 192 194 0,91 1,01

8 MIHANIĆI 157 106 96 0,61 0,91

14 MOČIĆI 367 381 447 1,22 1,17

21 PALJE BRDO 159 150 130 0,82 0,87

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

235 200 171 0,73 0,86

20 POLJICE 90 81 70 0,78 0,86

17 POPOVIĆI 296 249 236 0,80 0,95

7 PRIDVORJE 266 255 236 0,89 0,93

18 RADOVČIĆI 243 228 228 0,94 1,00

3 STRAVČA 71 57 60 0,85 1,05

10 ŠILJEŠKI 36 24 22 0,61 0,92

12 USKOPLJE 128 124 136 1,06 1,10

29 VITALJINA 300 242 211 0,70 0,87

27 VODOVAĐA 226 212 190 0,84 0,90

24 ZASTOLJE 142 143 150 1,06 1,05

13 ZVEKOVICA 519 400 570 1,10 1,43

Prilog 6. Bračno stanje 2001. godine (slika 19)

MUŠKARAC

svega neoženjen Oženjen udovac razveden Nepoznato

3.347 1.305 1.884 98 52 8

ŽENA

svega neudana Udana udovica razvedena nepoznato

3.447 850 1.853 677 59 8


53

Prilog 7. Bračno stanje 2011. godine (slike 20 i 21)

MUŠKARAC

ŽUPE svega Neoženjen oženjen udovac razveden

CAVTAT 922 312 554 23 29

PLOČICE 415 180 211 8 0

STRAVČA 120 42 66 0 0

PRIDVORJE 307 101 182 4 5

ČILIPI 835 296 492 23 10

GRUDA 657 252 374 13 10

DUBRAVKA 196 73 114 0 5

VITALJINA 84 29 50 0 0

ŽENA

ŽUPE svega Neudana udana udovica razvedena

CAVTAT 988 246 559 147 35

PLOČICE 391 93 199 90 0

STRAVČA 114 34 59 12 0

PRIDVORJE 333 74 172 78 0

ČILIPI 877 224 477 158 10

GRUDA 685 166 365 139 14

DUBRAVKA 181 35 103 37 0

VITALJINA 70 12 48 10 0

Prilog 8. Kućanstvo prema broju članova 1991. godine (slika 22)

FID Naselja Broj

stanovnika

Prosječna

veličina

Ukupno

kuć.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

5 BROTNICE 34 3,78 9 2 2 0 1 3 0 0 0 1 0 0

0 CAVTAT 1930 3,12 618 128 111 99 167 81 22 8 1 0 1 0

15 ČILIPI 867 3,74 232 32 35 36 57 30 24 12 5 0 0 1

9 DRVENIK 77 4,05 19 2 5 3 2 1 3 2 0 0 0 1

2 DUBA

KONAVOSKA

100 4,35 23 1 3 6 2 4 3 3 1 0 0 0

26 DUBRAVKA 313 3,91 80 21 7 7 9 12 15 6 0 1 2 0

25 DUNAVE 231 3,73 62 10 11 8 10 12 3 7 1 0 0 0

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

365 3,80 96 13 15 15 17 15 14 6 1 0 0 0

11 GABRILE 190 4,13 46 6 6 5 8 6 11 3 1 0 0 0

19 GRUDA 892 3,23 276 62 50 43 54 34 21 8 3 1 0 0


54

4 JASENICE 38 4,22 9 2 3 0 1 1 0 0 0 1 0 0

16 KOMAJI 329 4,11 80 6 8 14 24 10 10 6 1 1 0 0

6 KUNA

KONAVOSKA

46 3,83 12 1 2 3 2 1 2 1 0 0 0 0

22 LOVORNO 213 3,61 59 8 11 7 18 5 6 2 2 0 0 0

23 LJUTA 214 3,69 58 8 11 11 7 9 8 3 1 0 0 0

8 MIHANIĆI 157 4,36 36 1 4 6 9 7 4 5 0 0 0 0

14 MOČIĆI 367 3,78 97 14 14 10 29 13 10 4 2 0 1 0

21 PALJE BRDO 159 4,68 34 2 2 5 6 5 11 1 2 0 0 0

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

235 3,51 67 7 14 17 13 7 2 6 1 0 0 0

20 POLJICE 90 3,75 24 4 4 5 3 3 2 1 1 1 0 0

17 POPOVIĆI 296 3,48 85 8 18 20 18 10 8 2 1 0 0 0

7 PRIDVORJE 266 3,86 69 6 12 13 13 15 4 4 1 0 1 0

18 RADOVČIĆI 243 3,74 65 6 11 14 15 8 6 3 2 0 0 0

3 STRAVČA 71 4,73 15 0 3 2 3 1 3 2 0 0 1 0

10 ŠILJEŠKI 36 7,20 5 0 0 1 0 0 0 1 2 0 1 0

12 USKOPLJE 128 4,74 27 4 2 2 4 5 3 4 1 1 1 0

29 VITALJINA 300 3,13 96 25 17 15 16 14 5 2 1 0 1 0

27 VODOVAĐA 226 4,11 55 9 6 10 5 10 9 3 0 0 3 0

24 ZASTOLJE 142 4,06 35 4 4 5 6 10 2 3 1 0 0 0

13 ZVEKOVICA 519 3,46 150 25 17 22 53 20 9 4 0 0 0 0

Prilog 9. Poljoprivredno gospodarstvo 1991. godine (slika 23)

FID Naselja Ukupno kućanstva Poljoprivredno gospodarstvo Post. polj. gosp.

5 BROTNICE 9 9 100,0

0 CAVTAT 618 30 4,9

15 ČILIPI 232 106 45,7

9 DRVENIK 19 18 94,7

2 DUBA KONAVOSKA 23 23 100,0

26 DUBRAVKA 80 62 77,5

25 DUNAVE 62 44 71,0

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

96 63 65,6

11 GABRILE 46 33 71,7


55

19 GRUDA 276 157 56,9

4 JASENICE 9 7 77,8

16 KOMAJI 80 59 73,8

6 KUNA KONAVOSKA 12 11 91,7

22 LOVORNO 59 45 76,3

23 LJUTA 58 56 96,6

8 MIHANIĆI 36 29 80,6

14 MOČIĆI 97 39 40,2

21 PALJE BRDO 34 30 88,2

28 PLOČICE i MIKULIĆI 67 62 92,5

20 POLJICE 24 22 91,7

17 POPOVIĆI 85 61 71,8

7 PRIDVORJE 69 50 72,5

18 RADOVČIĆI 65 62 95,4

3 STRAVČA 15 15 100,0

10 ŠILJEŠKI 5 5 100,0

12 USKOPLJE 27 15 55,6

29 VITALJINA 96 79 82,3

27 VODOVAĐA 55 44 80,0

24 ZASTOLJE 35 34 97,1

13 ZVEKOVICA 150 18 12,0


FID Naselja Broj

stanovnika

Prosj.

član. po

kuć

Ukupno

kuć.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

5 BROTNICE 34 3,40 10 1 3 1 2 2 1 0 0 0 0 0

0 CAVTAT 2.015 3,09 653 137 129 109 163 76 22 12 1 3 1 0

15 ČILIPI 838 3,34 251 41 50 50 48 35 18 4 3 0 2 0

9 DRVENIK 70 3,89 18 4 3 1 5 1 2 1 0 0 0 1

2 DUBA

KONAVOSKA

75 2,88 26 4 10 4 3 3 2 0 0 0 0 0

26 DUBRAVKA 265 3,31 80 19 17 8 9 14 10 2 1 0 0 0

25 DUNAVE 173 3,46 50 5 18 5 8 5 4 4 1 0 0 0

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

327 3,48 94 15 20 10 19 18 9 2 1 0 0 0

11 GABRILE 160 3,33 48 10 11 5 9 6 4 2 0 1 0 0

19 GRUDA 753 3,10 243 72 38 28 46 36 13 8 0 0 0 2

4 JASENICE 22 2,44 9 4 0 3 1 1 0 0 0 0 0 0


56

16 KOMAJI 284 3,34 85 13 20 17 12 12 5 6 0 0 0 0

6 KUNA

KONAVOSKA

30 3,00 10 1 3 3 2 0 1 0 0 0 0 0

22 LOVORNO 160 3,20 50 14 8 9 8 1 6 2 2 0 0 0

23 LJUTA 192 3,49 55 7 13 10 12 5 3 3 1 1 0 0

8 MIHANIĆI 106 3,12 34 7 10 3 6 4 3 0 1 0 0 0

14 MOČIĆI 381 3,46 110 19 17 24 19 14 12 3 1 1 0 0

21 PALJE BRDO 150 4,29 35 1 4 8 7 7 3 4 1 0 0 0

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

200 2,90 69 15 19 13 11 6 4 0 0 0 1 0

20 POLJICE 81 3,68 22 4 3 3 5 3 2 1 1 0 0 0

17 POPOVIĆI 249 2,93 85 21 20 16 12 9 3 3 1 0 0 0

7 PRIDVORJE 255 3,59 71 10 13 12 16 10 7 1 0 1 0 1

18 RADOVČIĆI 228 3,56 64 12 11 8 16 7 5 2 2 0 0 1

3 STRAVČA 57 2,59 22 5 4 8 5 0 0 0 0 0 0 0

10 ŠILJEŠKI 24 3,43 7 0 2 3 0 1 1 0 0 0 0 0

12 USKOPLJE 124 3,65 34 3 8 4 10 5 2 0 2 0 0 0

29 VITALJINA 242 3,03 80 19 21 10 12 8 7 3 0 0 0 0

27 VODOVAĐA 212 3,31 64 12 9 11 18 10 3 0 0 1 0 0

24 ZASTOLJE 143 4,09 35 5 4 1 9 9 4 2 1 0 0 0

13 ZVEKOVICA 400 3,05 131 27 24 22 38 15 3 2 0 0 0 0


Ukupno

Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više

Prosj.

broj u

kuć.

Konavle 2.679 571 554 488 462 293 182 71 31 9 6 12 3,20

Prilog 12. Kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta 2011.

godine (slike 26 i 27)

Ukupan

broj

privatnih

kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo

(stolno ili prijenosno) Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Konavle 2.679 1.622 1.032 25 1.555 1.095 29


57

Prilog 13. Razina obrazovanja 1991. godine (slika 28)

FID Naselja Uku.

Bez

ško.

spre

me

1-3

raz.

osn.

škole

4-7

raz.

osn.šk

ole

Osnovno

obrazova

nje

Srednje

obrazova

nje

Više

obrazova

nje

Visoko

obrazovanje Nep.

5 BROTNICE 25 3 1 11 7 3 0 0 0

0 CAVTAT 1476 31 12 155 319 728 135 85 11

15 ČILIPI 693 14 7 180 152 258 34 39 9

9 DRVENIK 60 6 5 17 10 20 1 1 0

2 DUBA

KONAVOSKA

82 4 7 35 26 9 0 0 1

26 DUBRAVKA 242 30 16 67 45 75 5 3 1

25 DUNAVE 187 8 7 66 38 63 1 2 2

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

289 8 14 89 86 78 10 4 0

11 GABRILE 130 2 2 38 43 40 4 1 0

19 GRUDA 695 16 10 195 117 281 45 28 3

4 JASENICE 30 4 1 12 8 5 0 0 0

16 KOMAJI 261 3 4 79 47 101 11 10 6

6 KUNA

KONAVOSKA

44 14 2 10 13 4 0 1 0

22 LOVORNO 183 6 5 61 30 70 1 10 0

23 LJUTA 193 8 8 61 45 68 1 1 1

8 MIHANIĆI 128 4 1 38 31 49 2 3 0

14 MOČIĆI 284 9 2 60 68 128 9 8 0

21 PALJE BRDO 114 4 13 36 20 38 1 2 0

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

206 8 2 85 45 59 4 3 0

20 POLJICE 79 0 3 33 24 17 2 0 0

17 POPOVIĆI 242 5 14 88 51 74 6 4 0

7 PRIDVORJE 224 5 9 76 43 75 2 2 12

18 RADOVČIĆI 204 3 6 76 38 68 5 2 6

3 STRAVČA 56 6 2 21 21 6 0 0 0

10 ŠILJEŠKI 31 2 5 4 11 9 0 0 0

12 USKOPLJE 103 5 0 25 37 33 1 1 1

29 VITALJINA 252 15 13 84 52 74 3 5 6

27 VODOVAĐA 186 20 8 53 41 62 2 0 0

24 ZASTOLJE 122 3 8 51 21 34 3 2 0

13 ZVEKOVICA 369 11 4 55 87 197 7 7 1


58


FID Naselja Ukup.

Bez

školske

spreme

1/3

raz.

osn.

škole

4/7

raz.

osn.

škol

Osnovna

škola

Srednje

škole

Viša

škola,

I.

(VI.)

s fak.

i str.

studij

Fak,

umj.

akad.

i sve.

studij

Magisterij Doktorat Nep.

5 BROTNICE 25 1 0 10 9 5 0 0 0 0 0

0 CAVTAT 1650 12 57 98 253 932 118 173 3 1 3

15 ČILIPI 680 9 8 119 88 354 37 54 7 3 1

9 DRVENIK 54 1 1 13 9 22 0 4 0 0 4

2 DUBA KONAVOSKA 64 1 3 22 19 17 2 0 0 0 0

26 DUBRAVKA 216 2 5 20 77 99 7 5 0 0 1

25 DUNAVE 146 3 12 38 23 65 2 3 0 0 0

1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 276 1 1 65 90 102 5 9 0 0 3

11 GABRILE 132 4 5 8 37 67 3 2 0 0 6

19 GRUDA 617 8 8 75 124 323 34 42 1 0 2

4 JASENICE 21 0 0 8 7 5 1 0 0 0 0

16 KOMAJI 240 1 5 63 38 101 16 16 0 0 0

6 KUNA KONAVOSKA 29 7 6 7 7 2 0 0 0 0 0

22 LOVORNO 136 0 3 30 39 59 0 5 0 0 0

23 LJUTA 157 3 3 45 27 62 9 8 0 0 0

8 MIHANIĆI 98 3 1 31 12 43 4 4 0 0 0

14 MOČIĆI 311 9 2 42 53 167 17 17 1 0 3

21 PALJE BRDO 117 4 7 23 23 54 3 3 0 0 0

28 PLOČICE i MIKULIĆI 173 2 8 45 33 72 6 7 0 0 0

20 POLJICE 69 3 0 19 11 33 2 1 0 0 0

17 POPOVIĆI 200 7 1 64 34 80 9 4 0 0 1

7 PRIDVORJE 201 1 5 66 26 89 2 12 0 0 0

18 RADOVČIĆI 184 4 4 45 26 86 8 8 0 0 3

3 STRAVČA 52 2 3 14 21 10 1 1 0 0 0

10 ŠILJEŠKI 18 0 2 5 3 8 0 0 0 0 0

12 USKOPLJE 105 1 1 18 31 50 2 1 0 0 1

29 VITALJINA 209 9 55 19 21 93 3 5 0 0 4

27 VODOVAĐA 170 5 19 32 37 74 1 1 0 0 1

24 ZASTOLJE 110 2 13 25 14 51 4 1 0 0 0

13 ZVEKOVICA 334 1 4 27 77 193 13 17 0 0 2


59


Ukup.

Bez

škol

1-3

raz.

osn.

škole

4-7

raz.

osn.

škole

Osnov.

Škola

SREDNJA ŠKOLA VISOKO OBRAZOVANJE

svega

ind. i

obr.

Stru. š,

škole za

zan. u

traj. od

1–3 g i

škole za

KV i

VKV

radnike

teh.e i

sro.

stru.

š,

škole

za

zan. u

traj.

od 4 i

više g

gimnazija

Viša š, I.

st.

fakulteta

i struč.

Studij

Fak,

umjet.

akad i

sveuč.

studij

Magisterij Doktora

7.162 73 39 602 1.281 3.923 2.218 1.478 227 550 656 30 8

Prilog 16. Informatička pismenost 2011. godine (slika 31)

FID Naselja Obrada teksta

(%)

Tablični izračuni

(%)

Korištenje el.

poštom (%)

Korištenje

internetom (%) 5 BROTNICE 32,3 32,3 35,5 35,5

0 CAVTAT 61,8 54,3 67,4 70,0

15 ČILIPI 66,3 60,6 65,8 69,3

9 DRVENIK 54,0 50,0 52,0 56,0

2 DUBA KONAVOSKA 35,6 30,5 37,3 37,3

26 DUBRAVKA 41,0 33,7 45,4 54,2

25 DUNAVE 46,3 40,9 44,3 49,0

1 ĐURINIĆI i MOLUNAT 52,8 52,1 55,2 55,2

11 GABRILE 57,6 57,6 63,4 63,4

19 GRUDA 58,2 53,2 58,9 62,7

4 JASENICE 41,7 41,7 41,7 41,7

16 KOMAJI 64,6 59,3 64,2 65,0

6 KUNA KONAVOSKA 0,0 0,0 0,0 0,0

22 LOVORNO 58,8 48,8 53,8 60,0

23 LJUTA 61,6 52,0 58,2 61,6

8 MIHANIĆI 53,2 44,3 46,8 50,6

14 MOČIĆI 66,7 63,8 69,3 72,7

21 PALJE BRDO 51,7 51,7 51,7 59,2

28 PLOČICE i MIKULIĆI 51,9 51,9 53,8 53,8

20 POLJICE 48,5 48,5 48,5 50,0

17 POPOVIĆI 62,2 58,9 65,1 65,6

7 PRIDVORJE 39,2 32,7 48,8 53,5

18 RADOVČIĆI 54,3 37,0 46,2 61,1

3 STRAVČA 27,5 27,5 31,4 29,4

10 ŠILJEŠKI 38,1 19,0 33,3 38,1


60

12 USKOPLJE 39,3 39,3 48,4 49,2

29 VITALJINA 40,2 39,2 42,7 44,7

27 VODOVAĐA 37,5 27,4 46,4 55,4

24 ZASTOLJE 37,3 26,9 49,3 52,2

13 ZVEKOVICA 59,6 54,1 65,5 71,5

Prilog 17. Gustoća zaposlenosti i područje djelatnosti 1991. godine (slike 32 i 33)

FID NASELJA Zap. Gus.

zap

Polj,

šum,ri

b

ind,

rud,

vodo

građevi

narstvo

prom.

i veze

trgovin

a

ugost.

i tur.

obrt. i

osob.

Usluge

fin,

tehn i

posl.

usluge,

stam-

komu.

djel.

obraz,

znan,

kult. i

infor.

zdrav.

zaštita i

soc. skrb

državn.

samou.,

fond,

udruž. I

organ.

0 CAVTAT 769 261,8 23 34 19 51 91 335 29 20 47 71 28

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

109 9,3 25 7 0 13 30 15 3 1 1 1 0

2 DUBA

KONAVOSK

A

46 2,5 11 3 4 4 8 8 0 0 0 0 5

3 STRAVČA 30 2,6 1 2 0 3 3 6 0 0 0 1 14

4 JASENICE 16 2,3 1 6 0 4 0 4 0 0 0 0 1

5 BROTNICE 13 2,5 1 4 0 1 1 0 0 0 0 0 6

6 KUNA

KONAVOSK

A

19 1,9 11 1 0 4 1 1 0 1 0 0 0

7 PRIDVORJE 94 13,8 27 11 1 7 10 16 2 2 4 0 11

8 MIHANIĆI 53 13,5 7 2 2 8 6 8 0 7 2 0 8

9 DRVENIK 25 11,1 8 1 0 3 3 4 1 0 0 1 4

10 ŠILJEŠKI 15 5,0 4 2 0 0 1 6 0 0 0 1 1

11 GABRILE 72 16,2 1 3 3 6 10 26 1 3 2 1 11

12 USKOPLJE 42 14,1 2 2 0 7 3 16 0 1 2 4 5

13 ZVEKOVICA 211 61,2 2 14 6 11 15 118 5 2 4 14 8

14 MOČIĆI 146 24,4 18 14 3 50 12 30 2 3 4 5 2

15 ČILIPI 334 31,0 10 25 9 87 50 82 8 7 15 10 26

16 KOMAJI 118 14,4 8 4 0 26 16 33 1 2 5 6 16

17 POPOVIĆI 116 21,4 4 23 2 13 2 23 16 1 3 1 25

18 RADOVČIĆI 89 16,2 4 6 1 22 12 14 2 4 3 4 13

19 GRUDA 309 41,0 10 42 1 45 75 53 20 4 20 12 17

20 POLJICE 29 4,6 6 0 1 6 2 6 1 4 1 0 1

21 PALJE BRDO 50 10,4 12 6 0 6 6 10 7 2 0 1 0

22 LOVORNO 89 22,1 19 4 1 7 21 24 4 1 0 4 3


61

23 LJUTA 83 21,9 17 9 1 12 15 17 0 4 0 5 3

24 ZASTOLJE 50 12,2 0 6 0 8 12 7 0 0 0 0 16

25 DUNAVE 72 5,5 0 5 0 8 37 17 1 0 0 1 1

26 DUBRAVKA 98 10,6 1 15 0 13 32 9 1 3 0 5 18

27 VODOVAĐA 81 13,3 16 8 0 16 15 19 2 0 1 3 1

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

84 9,4 4 12 0 12 12 22 0 4 4 1 5

29 VITALJINA 91 7,9 10 5 2 17 16 11 1 9 6 5 6

Prilog 18. Gustoća zaposlenosti i područje djelatnosti 2001. godine (slike 34 i 35)

FI

D

Naselja Zap. Gus.

zap.

šum.,

polj.

pre

r.

Ind

us

gra

đ.

prij

,

skl

ad.

i

vez

e

opsk

.

elek

t.

ener

g.,

plin

om i

vod

om

Trgo

vina

ugos

. i

tur.

fin.

posr

ed,

posl

o.

nekr

obr

az.

zdra

vs.

Zašt

i

soc.

Skr

b

ost

ale

usl

už.

Djl

inozem

stvo

nep

.dj

e

0 CAVTAT 764 260,1 13 24 44 55 4 74 266 40 46 30 96 60 12

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT

121 10,3 24 4 2 14 0 9 34 7 3 5 13 6 0

2 DUBA

KONAVOS

KA

32 1,7 7 1 3 7 0 3 9 1 0 0 1 0 0

3 STRAVČA 21 1,8 3 0 1 3 0 1 7 0 1 2 1 2 0

4 JASENICE 9 1,3 1 0 0 0 3 0 2 1 1 0 1 0 0

5 BROTNICE 9 1,7 2 0 1 2 2 0 2 0 0 0 0 0 0

6 KUNA

KONAVOS

KA

12 1,2 8 0 0 3 0 0 1 0 0 0 0 0 0

7 PRIDVORJE 101 14,9 31 3 6 8 1 9 14 3 8 1 13 4 0

8 MIHANIĆI 38 9,7 5 0 1 7 2 1 7 1 3 1 8 0 2

9 DRVENIK 20 8,9 0 0 1 4 1 3 2 0 1 0 7 0 1

10 ŠILJEŠKI 10 3,3 1 1 0 1 0 0 5 0 0 0 0 2 0

11 GABRILE 62 13,9 1 3 4 11 0 3 24 2 2 0 8 2 2

12 USKOPLJE 48 16,1 2 2 3 4 0 3 23 1 2 1 3 3 1

13 ZVEKOVIC

A

166 48,2 6 4 9 10 2 20 61 14 4 1 12 22 1

14 MOČIĆI 132 22,0 2 7 4 23 3 13 29 16 7 2 14 8 4

15 ČILIPI 316 29,3 20 8 17 60 8 41 45 29 15 11 42 14 6

16 KOMAJI 104 12,7 10 2 0 19 1 10 26 10 4 4 14 3 1

17 POPOVIĆI 86 15,9 8 5 6 13 2 11 16 2 2 0 11 10 0


62

18 RADOVČIĆI 97 17,7 25 4 1 16 3 4 7 6 7 3 18 3 0

19 GRUDA 226 30,0 16 10 9 48 3 28 28 14 16 10 20 18 6

20 POLJICE 50 8,0 33 1 1 6 0 3 2 2 0 0 1 1 0

21 PALJE

BRDO

54 11,2 13 8 1 6 1 3 8 1 2 1 9 1 0

22 LOVORNO 71 17,7 20 2 3 8 0 12 14 1 1 0 10 0 0

23 LJUTA 70 18,5 9 2 3 3 0 12 15 7 1 5 9 3 1

24 ZASTOLJE 55 13,4 19 0 2 5 3 7 10 4 0 1 3 1 0

25 DUNAVE 63 4,8 23 3 4 5 1 8 10 2 0 1 6 0 0

26 DUBRAVK

A

93 10,1 12 5 6 16 2 19 10 0 3 1 17 2 0

27 VODOVAĐ

A

87 14,3 22 3 1 13 0 16 20 1 1 3 6 1 0

28 PLOČICE i

MIKULIĆI

55 6,1 5 2 4 10 0 10 9 4 1 1 7 2 0

29 VITALJINA 63 5,5 13 1 2 11 1 10 4 3 3 1 8 5 1

Prilog 19. Područje djelatnosti 2011. godine (slika 36)

Područje djelatnosti Ukupno

Ukupno 3.373

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 66

Prerađivačka industrija i rudarstvo 91

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 23

Opskrba vodom 54

Građevinarstvo 236

Trgovina na veliko i malo 479

Prijevoz i skladištenje 638

Ugostiteljstvo i turizam 667

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, poslovanje nekretninama 77

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 96

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 129

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 285

Obrazovanje 206

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 154

Umjetnost, zabava i rekreacija, informacije i komunikacije 103

Ostale uslužne djelatnosti 61

Nepoznato 8


63

Prilog 20. Razni prihodi 2011. godine (slika 37)

FI

D Naselja

Pri.

od

stalno

g rada

Pri.i od

povre

m.

rada

Prih

. od

polj.

Rad

a

Starosn

a mir.

Ostal

e mir.

Pri. od

imovin

e

Socijaln

e

naknad

e

Ostal

i pri.

Povreme

na

potpora

drugih

Bez

pri.

5 BROTNICE 11 0 0 6 0 0 0 0 0 9

0 CAVTAT 772 146

330 148 26 16 45 19 684

15 ČILIPI 363 44 20 141 75 11 37 5 5 293

9 DRVENIK 21 0 0 7 10 0 0 0 0 9

2 DUBA KONAVOSKA 23 0 0 9 6 0 0 0 0 22

26 DUBRAVKA 107 7 0 47 20 0 0 0 5 104

25 DUNAVE 56 6 0 33 10 0 0 0 0 41

1 ĐURINIĆI i

MOLUNAT 91 10 8 67 10 0 0 16 0 110

11 GABRILE 79 6 0 25 11 0 0 0 0 87

19 GRUDA 268 22 14 120 44 10 12 11 9 249

4 JASENICE 5 0 0 4 0 0 0 0 0 0

16 KOMAJI 93 16 0 50 18 0 0 8 0 88

6 KUNA

KONAVOSKA

10 0 0 4 0 0 0 0 0 0

22 LOVORNO 61 5 12 9 33 4 5 0 9 61

23 LJUTA 69

4 19 23 0 8 0 0 72

8 MIHANIĆI 30 6 5 15 8 0 0 0 0 31

14 MOČIĆI 177 20 0 46 34 0 0 5 0 161

21 PALJE BRDO 49 4 0 17 8 0 0 0 0 50

28 PLOČICE i

MIKULIĆI 54 0 0 21 30 0 5 4 0 55

20 POLJICE 22 0 0 10 8 0 0 0 0 28

17 POPOVIĆI 79 18 0 31 16 0 0 7 0 83

7 PRIDVORJE 91 9 0 27 24 0 4 6 0 79

18 RADOVČIĆI 84 6 4 24 25 0 6 0 0 84

3 STRAVČA 18 0 0 12 9 0 0 0 0 19

10 ŠILJEŠKI 11 0 0 4 0 0 0 0 0 7

12 USKOPLJE 53 0 0 24 10 0 0 0 0 41

29 VITALJINA 76 0 0 33 26 0 5 4 0 65

27 VODOVAĐA 62 4 0 23 20 0 4 0 4 74

24 ZASTOLJE 39 6 4 19 13 0 0 4 0 66

13 ZVEKOVICA 227 10 0 72 28 0 16 5 0 213


64

ŽIVOTOPIS

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E F O R M A T

OSOBNI PODACI

Ime i prezime Petra Grbić

E-mail [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 9. ožujka 1994.

RADNO ISKUSTVO

Datum (od – do) rujan 2016

Naziv i adresa poslodavca Ured ovlaštenog inženjera geodezije Ante Katavić,

Vukovarska 19, 20000 Dubrovnik

Područje rada Geodezija

Datum (od – do) srpanj - rujan 2016 (2015) (2014)

Naziv i adresa poslodavca Dubrovnik ceste d.o.o., Vladimira Nazora 8, 20000

Dubrovnik

Područje rada Razni poslovi u administrativnom i tehničkom djelu

Datum (od – do) srpanj – rujan 2013 (2012)

Naziv i adresa poslodavca Hotel Epidaurus Cavtat, Od žala 1, 20210 Cavtat

Područje rada Pomoćna recepcionerka

OBRAZOVANJE



65

Datum 2015 – 2017

Mjesto Zagreb

Naziv ustanove Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski studij

Naziv stečene kvalifikacije mag. ing. geod. et geoinf.

Datum 2012 – 2015

Mjesto Zagreb

Naziv ustanove Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prediplomski

studij

Naziv stečene kvalifikacije univ. bacc. geod. et geoinf.

Datum 2008 – 2012

Mjesto Dubrovnik

Naziv ustanove Opća gimnazija Dubrovnik

Naziv stečene kvalifikacije SSS

OSOBNE VJEŠTINE I

KOMPETENCIJE

Materinski jezik Hrvatski

Strani jezici

Jezik Engleski Francuski

Govor Vrlo dobro Dovoljno

Pisanje Vrlo dobro Dovoljno

Razumijevanje Vrlo dobro Dovoljno

Documents

SVEUýILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET · Podatke je potrebno grupirati po klasama, tj. potrebno je klasificirati podatke, gdje interval klase oznaþuje pružanje jedne stepenice,