Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku · 2019. 5. 11. · Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij Informatologije Jasminka Marić Promocija

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Diplomski studij Informatologije

Jasminka Marić

Promocija nakladničkih kuća putem društvenih mreža

Diplomski rad

Mentor: izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić

Osijek, 2014.

brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

provided by Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek

https://core.ac.uk/display/197549198?utm_source=pdf&utm_medium=banner&utm_campaign=pdf-decoration-v1

Sadržaj

1. Uvod ......................................................................................................................................... 4

2. Marketing ................................................................................................................................. 5

2.1. Marketing plan .................................................................................................................. 8

2.2. Marketing strategija .......................................................................................................... 9

2.3. Marketing miks ............................................................................................................... 11

2.4. Marketing u novom elektroničkom okruženju ............................................................... 15

3. Marketing u nakladništvu ...................................................................................................... 18

4. Društvene mreže .................................................................................................................... 23

4.1. Promocija nakladničkih kuća putem društvenih mreža .................................................. 25

5. Istraživanje promocije nakladničkih kuća putem društvenih mreža ...................................... 26

5.1. Metodologija istraživanja ............................................................................................... 28

5.2. Rezultati istraživanja ...................................................................................................... 30

5.2.1. Analiza uzorka prema (ne)aktivnosti .......................................................................... 30

5.2.2. Analiza uzorka prema mrežnim stranicama i društvenim mrežama ........................... 36

5.3. Rasprava ......................................................................................................................... 48

6. Zaključak ................................................................................................................................ 50

Literatura ....................................................................................................................................... 54

Prilozi ............................................................................................................................................ 58

Sažetak

Marketing predstavlja skup aktivnosti i procesa koji služe za distribuciju ideja, proizvoda

i usluga, ali i komunikaciju i razmjenu ideja s partnerima, kupcima i društvom u cjelini.

Marketing nastoji prenijeti priču ljudima, koja će ih zavesti i zbog koje će kupiti određeni

proizvod. Ta priča mora biti vjerodostojna. Za uspješno provođenje marketinških aktivnosti,

potrebno je imati dobar marketing plan i razvijenu marketing strategiju te imati odluku o

elementima marketing miksa.

Prvi dio ovoga rada odnosi se upravo na marketing, marketing plan, strategiju i marketing

miks, sastavljen od 4P-a (proizvoda, cijene, distribucije i promocije). Svaki od navedenih

dijelova dodatno je pojašnjen u poglavljima i potpoglavljima koja slijede. U prvom dijelu rada

govori se još o modernim elementima marketinga, s obzirom na to da je Internet uveo promjene i

doveo do pojave marketinga u novom elektroničkom okruženju. U tom dijelu nalazi se još

potpoglavlje koje nosi naziv Promocija nakladničkih kuća putem društvenih mreža, a služi da bi

se povezalo istraživanje, koje je provedeno u sklopu ovoga rada, s početnim teorijskim dijelom.

Drugi dio rada odnosi se na istraživanje promocije nakladničkih kuća putem društvenih

mreža. Sastavljen je popis nakladnika koji aktivno rade u Republici Hrvatskoj, koji je korišten

prilikom istraživanja promotivnih aktivnosti na društvenim mrežama.

Zaključak rada donosi predložena rješenja za probleme uočene ovim istraživanjem i ističe

zašto su društvene mreže važne u poslovanju malih i velikih nakladničkih kuća.

Ključne riječi: marketing, nakladničke kuće, promocija, istraživanje, društvene mreže

1. Uvod

Cilj je diplomskog rada ustanoviti da li su nakladnici prepoznali važnost društvenih

mreža za promoviranje svojih proizvoda. S obzirom na to da je promocija dio marketinga, ovaj

rad započinje povijesnim pregledom marketinga i definiranjem samog pojma marketing. U

idućem poglavlju definiran je marketing plan i objašnjeni su njegovi sastavni dijelovi te se

govori o tome što je potrebno da bi marketing plan bio uspješan.

Četvrto poglavlje definira marketing strategiju, zatim se navode tri hijerarhijske razine na

kojima ju je moguće primjenjivati te što je potrebno za uspješno provođenje marketing strategije.

Iduće, peto poglavlje govori o marketing miksu, koje se sastoji iz četiri važna elementa, i kojima

se utječe na prodaju. Ova četiri elementa dodatno su objašnjena. U poglavlju se također

spominju i objašnjavaju moderni elementi marketing miksa. Šesto poglavlje odnosi se na

marketing u novom elektroničkom okruženju. Dana je definicija digitalnog marketinga i

pojašnjene su vrste marketinga, koje se ubrajaju u digitalni marketing te su navedena nova

pravila marketinga. Sedmo poglavlje govori o marketingu u nakladništvu, dana je definicija

nakladnika i nakladništva. Iduće, osmo poglavlje govori o društvenim mrežama. Definiran je

pojam društvenih mreža te su navedene društvene mreže obuhvaćene ovim istraživanjem. Svaka

od njih ukratko je opisana, odnosno opisane su neke od mogućnosti, koje nude profili na tim

mrežama. U ovom poglavlju nalazi se potpoglavlje koje glasi kao i naslov ovoga rada, a služi

kako bi se što bolje povezalo prethodno navedeno s istraživanjem rada i navodi se u koju se vrstu

marketinga ubraja promocija putem društvenih mreža. Dalje u potpoglavlju se govori o tome što

je potrebno za uspješnu promociju na društvenim mrežama, koje su bitne stvari zbog kojih bi

nakladnici trebali koristiti društvene mreže za komunikaciju sa svojim trenutnim korisnicima te

znati kako privući potencijalne korisnike. Ističe se važnost povezivanja mrežnih stranica

nakladnika s profilima na društvenim mrežama, odnosno navedeni su kriteriji zbog kojih je

važno povezivanje mrežnih stranica s profilima na društvenim mrežama.

Deveto poglavlje odnosi se na istraživanje promocije nakladničkih kuća putem društvenih

mreža. U poglavlju se navodi cilj istraživanja, način na koji je ono vršeno, te što je sve korišteno

za istraživanje. Potpoglavlje Metodologija istraživanja navodi načine prikupljanja podataka,

vrijeme provođenja prikupljanja podataka i probleme koji su se javljali. Još se navode i načini

koji su pomogli da se neki od problema uklone, odnosno načini za provjeravanje aktivnosti

nakladnika i pronalaženje njihovih profila na društvenim mrežama pomoću tražilice Google.

Iduće potpoglavlje donosi rezultate provedenog istraživanja. Istraživanje je pokazalo koliko

nakladnika je aktivno, koliko njih ima profile na društvenim mrežama, koliko njih ažurira svoje

mrežne stranice i profile na društvenim mrežama i da li komuniciraju sa svojim kupcima.

Istraživanjem je utvrđen broj nakladnika koji su prestali s radom, koji su u stečaju, ali i broj onih

o kojima uopće nema podataka o radu, niti profila na društvenim mrežama, a ne posjeduju niti

mrežne stranice. Također utvrđen je broj nakladnika koji uopće nemaju niti mrežne stranice, niti

profile na društvenim mrežama, ali zato su potvrđeni podaci o njihovom radu. Ti nakladnici nisu

uvršteni u istraživanje vezano uz samu promociju, s obzirom na to da nemaju profile na

društvenim mrežama koji su potrebni za istraživanje, no spomenuti su, jer su vezani uz prvi dio

istraživanja. U posljednjem poglavlju iznosi se rasprava o problemima koji su uočeni u

istraživanju vezanim uz samu promociju nakladnika putem društvenih mreža, ali i mrežnih

stranica. U poglavlju su još istaknuti nakladnici za koje bi se moglo reći da su prepoznali važnost

internet marketinga.

Zadnje poglavlje govori o donesenim zaključcima, te predlaže rješenja za neke od

problema koji su uočeni prilikom izrade ovoga rada.

2. Marketing

Dobra knjiga je najbolji prijatelj, danas i zauvijek,1 ona priča priču koja nas treba poučiti

nečemu. A najbolji marketing je priča, koja stoji iza određenog proizvoda.

Prije industrijske revolucije, proizvodila se ona roba za koju je postojala potražnja i koja se

uspijevala prodavati, te nije bilo potrebe za marketingom. U knjizi Osnove marketinga tvrdi se

da se začetci marketinga mogu pronaći u davnoj prošlosti, kada su ljudi razmjenjivali proizvode i

usluge, bez korištenja novca kao sredstva plaćanja. Razvoj modernog marketinga ima svoje

začetke u najrazvijenijim zemljama krajem 19. stoljeća.2 Industrijska revolucija donijela je

promjene u proizvodnji, roba se počela gomilati, a proizvodili su se proizvodi koji nisu bili

neophodni za preživljavanje. To je dovelo do stvaranje zaliha proizvoda za kojima nije postojala

potreba. Ti su se proizvodi trebali prodati, te se stoga javila potreba za marketingom, koji priča

priču. Ljudi ne kupuju činjenice, već priču, tvrdi Seth Godin.3 Priče trebaju biti dobro ispričane i

1 Patrick, Forsyth; Birn, Robin. Marketing in publishing. London: Routledge, 2002.Str. xiii. URL:

http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=0HiGAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq="marketing+in+publishing"&ots=_29u0P38g0&sig=TAYcTbsb3Mhs9x0eF3ee8m96BnA&redir_esc=y#v=onepage&q=%22marketing%20in%20publishing%22&f=false (2014-08-08) 2 Osnove marketinga. / Jozo Previšić. Zagreb: Adverta, 2007. Str. 8.

3 Godin, Seth. Svi marketinški stručnjaci su lažljivci : moć kazivanja vjerodostojnih priča u sumnjičavom svijetu.

Zagreb : Naklada Ljevak, 2006. Str. 19.

http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=0HiGAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=%22marketing+in+publishing%22&ots=_29u0P38g0&sig=TAYcTbsb3Mhs9x0eF3ee8m96BnA&redir_esc=y#v=onepage&q=%22marketing%20in%20publishing%22&f=false



trebaju imati određene karakteristike. Karakteristike koje trebaju imati su: biti istinite, nuditi

obećanje, ulijevati povjerenje, biti suptilne, trebaju se dogoditi brzo, ne pozivati se na logiku već

na osjetila, trebaju se rijetko obraćati svima, odnosno bolje biti usmjerene na određenu

populaciju kupaca, ne smiju proturječiti kupcima i trebaju biti u skladu s njihovim

svjetonazorom.4 Ako su marketinški stručnjaci dobro obavili posao, odnosno dobro ispričali

priču, kupci će je dalje prenijeti svojim prijateljima, no ako se marketinški stručnjaci usredotoče

samo na činjenične aspekte svoje ponude i zaborave ispričati priču, uspjeh će sa sigurnošću

izostati.5

Marketing neće imati uspjeha, ako ne uspije privući publiku koja će povjerovati u priču koju

pripovijedaju marketinški stručnjaci ili ako ciljana publika bude prevarena, odnosno ako se

ciljana skupina potrošača uvjeri da je priča lažna, ona tu priču neće ispričati drugima.6

Marketing je stigao u Zapadnu Europu iz SAD-a krajem 1950.-ih godina.7 Da bi se u

daljnjem radu mogao koristiti pojam marketing, prvo ga je potrebno definirati. Postoje brojne

definicije marketinga, a jedna od njih je i Kotlerova, koja kaže da je marketing proces koji

omogućava da, putem stvaranja, ponude i razmjene proizvoda, pojedinci i grupe ispune svoje

potrebe i želje.8 Potrebe se odnose na ispunjavanje osnovnih bioloških ljudskih zadovoljstava,

poput hrane, vode, samopoštovanja, potrebe za domom i druge, dok bi se želje odnosile na

potrebu za određenom vrstom hrane, novim autom, markiranom odjećom, nakitom, itd.

Chartered Institute of Marketing-a definira marketing kao proces upravljanja potreban za

identifikaciju, predviđanje i unosno zadovoljavanje potreba kupaca.9 Iz navedenih definicija,

vidimo da obje naglašavaju zadovoljavanje potreba kupaca. Definicija American Marketing

Association (AMA) daje nešto drugačije definicije marketinga. Definicija AMA-e iz 1985.

godine, kaže da je marketing proces planiranja i izvršavanja koncepcije, cijena, promocija i

distribuciju ideja, roba i usluga kako bi se zadovoljili individualni i organizacijski ciljevi10

, dok

ona iz 2007. godine, marketing definira kao skup aktivnosti i procesa za stvaranje,

komuniciranje, isporuku i razmjenu ponuda kupcima, klijentima, partnerima i društvu u cjelini.11

4 Nav. dj. Godin, Seth. Nav. dj. Str. 21. – 24.

5 Isto. Str. 34.

6 Godin, Seth. Nav. dj. Str. 123.

7 Lentz, Leo. 10. Zapovijedi za uspješnost malih i srednjih poduzetnika. Zagreb: Biovega: Hrvatska udruga

poslodavaca, 2003.Str. 35 8 Kotler, Philip. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola. 9. Izd. Zagreb: Mate, 2001. Str. 9.

9 Wilson, Richard M. S., Gilligan, Colin. Strategic Marketing Management. 3rd Edition. Burlington: Elsevier

Butterworth-Heinemann, 2005. Str. 3. URL: http://search.4shared.com/postDownload/ORCOPBlY/Strategic_Marketing_Management.html (2013-08-10) 10

Isto. 11

American Marketing Association. About AMA: Definition of marketing. URL: http://www.marketingpower.com/AboutAMA/Pages/DefinitionofMarketing.aspx (2013-08-08)

http://search.4shared.com/postDownload/ORCOPBlY/Strategic_Marketing_Management.html

http://www.marketingpower.com/AboutAMA/Pages/DefinitionofMarketing.aspx

Iz ove druge definicije možemo vidjeti, da je prepoznata i da se pridaje važnost komuniciranju s

korisnicima, odnosno kupcima i cjelokupnim društvom, te njihovo upoznavanje s novim

proizvodima i uslugama. Širenje ideja, odnosno ponuda, najvažniji je proizvod naše

civilizacije.12

Treba istaći još jednu važnu definiciju marketinga. Tu definiciju dao je Leo Lentz, koji kaže da

se marketing sastoji od 4P-a, koja su usmjerena na ciljane kupce, iz toga razloga što izdvajaju

određeni proizvod iz gomile sličnih proizvoda konkurentskih tvrtki i osiguravaju stjecanje

dobiti.13

Ova 4P-a odnose se na proizvod, cijene, promociju i mjesto i oni predstavljaju

marketing mix.

Marketing se može definirati i s društvenog i menadžerskog gledišta. S društvenog

gledišta ističe se društvena uloga koju marketing ima u našem društvu, odnosno ta definicija

kaže da je marketing društveni proces kojim pojedinci i skupine nastoje pribaviti ono što im je

potrebno ili ono što žele kroz stvaranje, ponudu i razmjenu proizvoda i usluga. Menadžeri

smatraju da je marketing „umjetnost prodaje proizvoda“, no zapravo cilj marketinga jeste

poznavanje i razumijevanje korisnika kako bi mu proizvod odgovarao i sam se prodao, a idealno

bi bilo da su svi kupci voljni kupiti proizvod te bi tada samo bilo potrebno proizvesti određeni

proizvod i osigurati njegovu dostupnost.14

Veliki broj i različitost definicija marketinga potaklo

je Keitha Crosiera da ih pokuša sistematizirati. Različite definicije klasificirao je u tri skupine

definicija: marketing kao koncepcija, marketing kao proces i marketing kao disciplina.15

Treća

skupina se uglavnom odbacuje jer je definiranje marketinga kao procesa ili filozofije, viša razina

koja uključuje orijentaciju pa stoga nije potrebno posebno definirati i orijentaciju.16

Kada se

marketing definira kao koncepcija, na njega se gleda kao na specifičan način razmišljanja i

djelovanja na kojem počiva politika poduzeća. Poduzeće treba biti orijentirano na svoje kupce,

neprestano istraživati njihove potrebe i želje i pokušavati oblikovati proizvode i usluge koje će

zadovoljiti te potrebe i želje.17

Ako se marketing definira kao proces tada je riječ o aktivnostima

vezanim uz proizvodnju i potrošnju, predviđanje potražnje, upravljanje njome i zadovoljavanje

kupaca uz povratne informacije o potrebama svojih kupaca proizvođačima.18

Definiranje

12

Godin, Seth. Nav. dj. Str. 31. 13

Lentz, Leo. Nav. dj. 14

Kotler, Philip. Keller, Kevin Lane. Marketing Management. 14th Edition. New Jersey: Pearson, 2011. Str. 5. URL:

http://www.4shared.com/get/JIyPOYT1/Marketing_Management__14th_Edi.html (2013-08-10) 15

Osnove marketinga. Nav. dj. Str. 8. 16

Isto. 17

isto 18

Isto. Str. 9.

http://www.4shared.com/get/JIyPOYT1/Marketing_Management__14th_Edi.html

marketinga kao znanstvene discipline odnosi se na znanstveno proučavanje svih aktivnosti

vezanih uz proizvodnju i potrošnju, ali u učinkovitost razmjene.19

2.1.Marketing plan

Marketing plan predstavlja dio cjelokupnog poslovnog plana, a Lentz navodi da smatra

kako je on zapravo najvažniji dio.20

Svaka organizacija treba imati detaljan marketing plan.

Marketing plan sastoji se iz sljedećih dijelova, a to su:

- marketinški pregled – koji sustavno i periodično preispituje okoliš tvrtke, ciljeve,

strategije i aktivnosti kako bi se utvrdila problematična područja i prilike, odnosno daje

prikaz trenutne marketinške situacije,

- SWOT analiza - oslanja se na tržište i sadrži popis kritičnih čimbenika, procjenjuje snage

i slabosti kod natjecanja, te treba uključivati troškove i druge nemarketinške varijable,

- ciljevi i problemi – nakon SWOT analize tvrtka određuje ciljeve poslovanja i razmatra

pitanja koja će utjecati na njih,

- marketing strategija – odnosi se na plan za postizanje ciljeva, pomaže u određivanju

segmenata na koje će se tvrtka usredotočiti kako bi zadovoljila potrebe korisnika; idealno

bi bilo razviti strategiju za svaki pojedini segment,

- marketing miks – menadžeri bi trebali predložiti strategiju za svaki pojedini element

marketing miksa i objasniti kako pojedina strategija treba reagirati na prijetnje, prilike i

kritične situacije,

- program akcije – prikazuje kada će započeti određena aktivnost, kada će ona biti

preispitana i dovršena; također treba odgovarati na pitanja: Što će biti učinjeno? Kada će

biti učinjeno? Tko je odgovoran za to što se radi? Koliko će to koštati?

- budžet – pomoću programa akcije, menadžer pravi proračun troškova, prihoda i rashoda,

te ukoliko taj proračun bude prihvaćen, on predstavlja osnovu za daljnju kupnju i

proizvodnju,

- kontrola – predstavlja posljednji dio marketing plana, koji treba nadzirati napredak,

odnosno nadzire ciljeve i budžet za svaki pojedini mjesec ili kvartal, kako bi se utvrdilo

koji proizvodi i usluge ne odgovaraju ciljevima, stoga menadžerima ovaj dio služi kako

19

Isto. 20

Lentz, Leo. Nav. dj. Str. 75.

bi objasnili probleme i konkretne mjere koje će se poduzeti prilikom njihovog

rješavanja.21

Kotler tvrdi da je planiranje dobre strategije početak uspješnog marketinga, ali samo ako tu

strategiju tvrtka dobro implementira.

Marketinško planiranje ima dvije osnovne zadaće, jedna se odnosi na identificiranje

problema organizacije i traženje rješenja, a druga ima za cilj usmjeriti organizaciju analizom

prilika, odabirom ciljeva, strategija, formuliranjem planova i njihovom provedbom te

kontrolom.22

Za uspješno provođenje marketinškog plana, bitni su čimbenici među kojima se ističe

razumijevanje i podrška svih razina uprave i zaposlenih u različitim poslovnim jedinicama

organizacije.23

Neki planovi ne prežive prvu bitku, no ne treba odmah odustajati, već je potrebno

redizajnirati te planove, te također treba paziti da se ne potroši više vremena na samo izrađivanje

planova od postizanja rezultata.24

2.2. Marketing strategija

Poput brojnih definicija marketinga, tako postoje i brojne različite definicije marketinške

strategije. Jedna od njih kaže da je ona sredstvo za oblikovanje dugoročnih ciljeva i određivanje

okvirnih smjernica za njihovo ostvarivanje.25

Većina različitih definicija ima nekoliko

zajedničkih elemenata, a to su: ciljevi, okviri, smjernice djelovanja i dugoročnost.26

Također

treba razlikovati marketinško planiranje od marketinške strategije. Greenly je naveo neke razlike,

koje ukazuju na to da strateško planiranje prethodi marketinškom planiranju.27

Strateško

planiranje odnosi se na cjelokupni dugoročni organizacijski smjer organizacije, osigurava

dugoročne okvire za organizaciju, ciljevi i strategije se vrednuju s cjelokupne perspektive i

relevantnost ciljeva i strategija je vidljivo u dužem roku.28

Za razliku od strateškog planiranja,

marketinško je svakodnevno i rezultati su vidljivi svakog dana. Ono predstavlja samo jednu fazu

21

Kotler, Philip. Principles Of Marketing. 2nd Edition. New Jersey: Prentice Hall, 1999. Str. 111. – 116. URL:

http://www.4shared.com/get/rhRU_KaE/Kotler_Philip_-_Principles_Of_.html (2013-08-10) 22


Isto. Str. 316. 24

Kotler, Philip. Marketing insights from A to Z. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2003. Str. 114.

URL: http://search.4shared.com/postDownload/wPEzH_s/Marketing_insights_from_A_to_Z.html (2013-08-10) 25

Osnove marketinga Nav. dj. str. 319. 26

Isto. 27

Wilson, Richard M. S., Gilligan, Colin. Strategic Marketing Management. Nav. dj. Str. 19. 28

Isto.

http://www.4shared.com/get/rhRU_KaE/Kotler_Philip_-_Principles_Of_.html

http://search.4shared.com/postDownload/wPEzH_s/Marketing_insights_from_A_to_Z.html

u razvoju organizacije, funkcionalne i profesionalne tendencije nastoje prevladati, ciljevi su

podijeljeni u specifična odredišta i relevantnost ciljeva i strategija je odmah vidljivo.29

Marketinške strategije moguće je primjenjivati na nekoliko hijerarhijskih razina, no mogu

se razlikovati tri. Te razine su:

- korporativna – temeljna strategija na razini cjelokupnog poduzeća30

, bavi se raspodjelom

sredstava,31

- razina strateške poslovne jedinice – pojedina organizacijska jedinica koja ima stupanj

samostalnosti32

i koja se bavi s pitanjem konkurentske pozicije,33

- funkcionalna strategija, odnosno razina proizvoda ili usluga – djelovanje specifičnih

funkcija unutar organizacije,34

konkretna linija proizvoda/usluga koji se prodaju na

tržištu35

Proces oblikovanja marketinške strategije nema jedinstvenih pravila, no za uspješnu

marketing strategiju, potrebna je analiza vanjskih i unutarnjih čimbenika, benchmarking, SWOT

analiza, potom određivanje misije i odabir strategije marketinga koja će se primjenjivati, te

njezino uvođenje i primjena.36

Analiza vanjskih čimbenika odnosi se na analizu kupaca, tržišta i

konkurencije, dok se analiza unutarnjih čimbenika odnosi na analizu financijskih i nefinancijskih

aspekata vlastitog poslovanja organizacije, te analize poslovnog portfelja. Također se može

primjenjivati i benchmarking pri provođenju analiza vanjskih i unutarnjih čimbenika, kao

postupak kojim se traže najbolja poslovna iskustva, kako bi se što bolje poslovalo. SWOT

(snage, slabosti, prilike i prijetnje) analiza služi da bi se utvrdile unutarnje snage i slabosti te

vanjske prilike i prijetnje, kako bi se snage i prilike iskoristile, a prijetnje i slabosti uklonile.

Određivanje misije povezano je s razlogom postojanja i djelovanja, što je važno za sve

marketinške i poslovne aktivnosti. Za odabir strategije potrebno je utvrditi one ishodišne koje

navodi Porter, a to su strategija niskih troškova i niskih cijena, strategija diferencijacije i

strategija segmentacije. Prije samog uvođenja strategija potrebno je utvrditi resurse i oblikovati

elemente marketing miksa.37

Jedan od važnih čimbenika za marketinšku strategiju su i korisnici, odnosno kupci.

Tvrtka treba identificirati tržište, podijeliti ga u manje segmente, te obratiti pozornost na one

29

Isto. 30





Isto. Str. 12. 35


Isto. Str. 322-334. 37

Isto. Str. 334 – 335.

segmente koji obećavaju zadovoljavanje potreba ciljane skupine korisnika i na njih se

usredotočiti.38

To se može postići kreirajući pravilnu marketing mix koncepciju.39

2.3. Marketing miks

Nakon odabrane odgovarajuće marketinške strategije, tvrtka treba odlučiti o elementima

marketing miksa. Marketing miks predstavlja set taktičnih marketinških alata40

koji se može

koristiti, kako bi se utjecalo na prodaju.41

Sastoji se od četiri glavna elementa, a to su proizvod,

cijena, promocija i prodaja. Autor marketing miks koncepta jeste američki znanstvenik Niel H.

Borden koji je izvorno identificirao dvanaest elemenata marketinškog miksa. Te elemente je

potom grupirao teoretičar Jerome McCarthy u četiri šire kategorije: proizvod, cijena, promocija i

distribucija, koje kraće označavamo sa 4P-a.42

Robert Lauterborn je sugerirao da bi se tvrtke

prije korištenja 4P-a, trebali prvo koristiti sa 4C-a, koja će se koristiti za ciljanu skupinu kupaca i

tako olakšati stvaranje 4P-a. Ta 4C-a predstavljaju vrijednost kupca, troškovi kupaca, praktičnost

i komunikaciju.43

Svaki od elemenata 4P-a odgovara jednom elementu 4C-a:

- proizvod – koji kupac treba i želi,

- cijena – trošak za kupca,

- distribucija – praktičnost,

- promocija – komunikacija.44

Proizvod predstavlja ukupnost roba i usluga, koje tvrtka nudi ciljanim kupcima.45

On

može, ali ne mora biti opipljiv objekt da bi zadovoljio potrebe i želje kupaca.46

Proizvod kupcu

znači više od fizičkog predmeta, te bi trebao biti zamišljen kao kombinacija racionalnih i

psiholoških prednosti, koje će zadovoljiti njegove potrebe i želje.47

Zbog brojnosti i raznolikosti

proizvoda, javila se potreba za njihovom klasifikacijom. Postoje dva kriterija za klasifikaciju

proizvoda:

a) trajnost i opipljivost proizvoda – potrošna i trajna dobra,

38

Kotler, Philip. Principles of marketing. Nav. dj. Str. 106. 39

Isto. 40

Isto. Str. 109. 41

Kotler, Philip. Marketing insights from A to Z. Nav. dj. Str. 109. 42


Kotler, Philip. Marketing insights from A to Z. Nav. dj. Str. 108. 44


Isto. Str. 110. 46

Kotler, Philip. Marketing u javnom sektoru : put do bolje izvedbe. Nav. dj. Str. 33. 47


b) vrsta potrošača koji koriste proizvod – proizvodi krajnje i proizvodi poslovne

(industrijske) potrošnje.48

Da bi određeni proizvod bio prihvaćen od strane potrošača i uspješno se prodavao, mora imati

određena svojstva. Ta osnovna svojstva su: kvaliteta proizvoda, proizvodni asortiman, prodajna

cijena, estetika proizvoda, pakiranje i ambalaža, obilježavanje i opremanje proizvoda,

suvremenost, usluge potrošačima, te jamstvo i servis.49

Cijena predstavlja iznos koji kupci plaćaju da bi dobili proizvod.50

Ona predstavlja bitan

element marketing miksa, ali je i jedini element koji predstavlja izvor prihoda za tvrtku.51

Formiranje cijena proizvoda ili usluga kompleksan je proces, koji zahtijeva cjelovit pristup.52

Postoje dva načina određivanja cijena, jedan se odnosi na uzlazno utvrđivanje cijena, a drugi na

silazno utvrđivanje cijena53

. Uzlazno utvrđivanje cijena koriste manje tvrtke koje posluju u

sektoru potrošne robe. Lentz navodi primjer uzlaznog utvrđivanja cijena za bilo koji proizvod,

koji da proizvođač na svoju jediničnu cijenu, u koju su uključeni troškovi prijevoza, osiguranja i

uvodnih davanja, dodaje bruto – maržu54

, koja treba pokriti sve ostale troškove, da bi dobio

prodajnu cijenu. Lentz još navodi da se u većini slučajeva, proizvođači ne zamaraju s cijenom

svojih proizvoda i smatraju da to ovisi o veletrgovcima i maloprodaji. Taj način određivanja

cijena je pogrešan i može uništiti i proizvod i proizvođača.55

Tvrtke koje posluju za dobit

pokušavaju postavljati cijene koje će tu dobit maksimizirati.56

Silazno utvrđivanje cijena

predstavlja pravi način određivanja cijena, i ta cijena je idealna cijena za kupca. Lentz navodi da

se treba računati unatrag i korak po korak stići do idealne cijene. Koraci koji su uključeni u

računanje cijene odnose se na trgovačku maržu, bruto – maržu proizvođača, troškove koji se

izravno odnose na proizvod, te neto maržu.57

48

Osnove marketinga. Nav. dj. Str.156., 157. 49

Isto. Str. 159. – 163. 50



Isto. Str. 183. 53

Lentz, Leo. 10. Nav. dj. Str. 46. 54

Marža predstavlja razliku između prodajne i nabavne cijene; ona pokriva sve troškove trgovine i najčešće se računa kao postotak od nabavne cijene. http://www.poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp (2013-08-08) Bruto – marža pokriva izravne troškove vezane za proizvod (marketing, prodaja, troškovi prijevoza), ali i troškove režija, najamnina, tečajne razlike, opće i administrativne troškove. Lentz, Leo. 10. Zapovijedi za uspješnost malih i srednjih poduzetnika. Str. 49 55

Lentz, Leo. Nav. dj. Str. 47. 56



http://www.poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp

Određivanje prave cijene ključ je za uspješno, odnosno profitabilno poslovanje tvrtke, ali

i postizanje željene pozicije na tržištu.58

Distribucija predstavlja aktivnosti tvrtke koja čini proizvod dostupnim svojim

kupcima.59

Strategije koje se odnose na mjesto, uključuju odluke o tome gdje, kada i kako će

ponuda biti dostupna ciljanoj skupini kupaca i to se naziva distribucijskim kanalom.60

Distribucijske ili marketinške kanale možemo definirati i kao tijekove proizvoda i usluga od

proizvođača pa sve do potrošača.61

Distribucijski kanali mogu biti namijenjeni tržištu krajnje ili

poslovne potrošnje, njihova dužina zavisi o broju posrednika koji su uključeni u samu strukturu

kanala.62

Neki proizvođači svoje proizvode prodaju veletrgovcima, koji dalje maloprodaji

preprodaju te iste proizvode, dok drugi direktno posluju s maloprodajom.63

Postoje razlozi zbog

kojih proizvođači koriste jednog ili više posrednika za distribuciju svojih proizvoda, a oni su:

- posrednici uravnotežuju asortiman između asortimana proizvođača i asortimana koje

kupac želi,

- posrednici brinu za naplatu,

- posrednici imaju resurse potrebne malim proizvođačima,

- posrednici omogućavaju poduzećima specijalizaciju i razvoj njihovih osnovnih

djelatnosti,

- posrednici brinu o skladištenju, transportu i dostavi proizvoda,

- posrednici financiraju zalihe, preuzimaju rizik i vlasništvo nad proizvodima,

- posrednici poznaju tržište i imaju razvijene odnose s kupcima,

- posrednici su specijalizirani za posao kojim se bave, a s obzirom da se koriste

ekonomijom obujma u nabavi, prodaji i dostavi, troškovno su učinkovitiji od samih

proizvođača.64

Odabir i oblikovanje distribucijskih kanala važno je za uspjeh poduzeća. Manja poduzeća morat

će se truditi da ih veliki maloprodajni lanac ili veletrgovac uvrste u svoje ponude, dok će moćna

međunarodna poduzeća moći birati s kim žele raditi.65

Kotler dijeli oblikovanje distribucijskih

kanala u četiri koraka. Prvi korak je analiziranje potreba kupaca, odnosno što kupci očekuju od

58





Isto. Str. 277. 63

Lentz, Leo. Nav. dj. Str. 63. 64

Osnove marketinga. Nav. dj. Str. 262., 263. 65

Isto. Str. 267.

proizvoda, gdje, kako, zašto i kada kupuju. Drugi korak predstavlja definiranje ciljeva koji se

odnose na duljinu kanala, brzinu isporuke, lokaciju (u odnosu na kupce ili konkurenciju) i

poslijeprodajno usluživanje. Treći korak predstavlja identificiranje glavnih alternativa i četvrti

njihovo vrednovanje.66

Promocija predstavlja aktivnosti koje nastoje kupca uvjeriti da treba i kupi određeni

proizvod.67

Ona može biti djelotvorno sredstvo kako bi se postigli bolji prodajni rezultati.68

Promocija se opisuje i kao poticajna komunikacija, koja pomaže ciljanoj skupini korisnika

saznati nešto više o proizvodima jedne tvrtke.69

U rječniku marketinga, pod promocijom se

podrazumijevaju različite djelatnosti pomoću kojih poduzeća komuniciraju s pojedincima,

grupama ili javnošću, kroz osobne i neosobne poruke radi usklađivanja međusobnih interesa i

potreba. 70

Kako bi se poboljšala prodaja, promocija se koristi za promicanje proizvoda unutar

prodajnih prostora (trgovina) i za promicanje putem različitih medija.71

Djelatnosti vezane uz

promociju proizvoda unutar trgovina također se mogu podijeliti na promocijske djelatnosti

usmjerene potrošačima i na promocijske djelatnosti usmjerene na trgovce.72

Postoji još jedna podjela promocijske djelatnosti. Promocijske djelatnosti se dijele u dvije

grupe:

a) primarne promotivne aktivnosti koje se odnose na oglašavanje, osobnu prodaju,

promicanje i prilagođavanje prodaje, na odnose s javnošću, ekonomski publicitet, i

b) sekundarne, odnosno granične koje se odnose na oblikovanje, ambalažu, usluge

potrošačima i prenošenje poruka od usta do usta.73

Proces planiranja promocije proizlazi iz cjelokupnog planiranja u određenoj tvrtki.74

Suvremena promocija duboko je integrirana u ekonomiju i marketing, predstavlja

interdisciplinarni skup aktivnosti koji obuhvaća kombinaciju praktične ekonomije, psihologije,

dizajna, statistike, opće kulture i mnogih znanja i vještina.75

Moderni elementi marketing miksa su ljudi, programi, procesi i izvedba. Ljudi su dio

internog marketinga, također značajni za uspjeh tvrtke, ali ovaj element se također odnosi na

66

Isto. 67


Lentz, Leo. Nav. dj. Str.50, 69


Rječnik marketinga / glavni urednik Fedor Rocco. Zagreb : Masmedia, 1993. Str. 372. 71

Lentz, Leo. Nav. dj. Str.50. 72

Isto. 73

Rječnik marketinga. Nav. dj. Str. 372. 74

Isto. Str. 373. 75

Osnove marketinga. Nav. dj. Str. 209.

kupce, odnosno ciljanu skupinu korisnika kojima su proizvodi i usluge namijenjeni.76

Procesi se

odnose na kreativnost, disciplinu i strukturu upravljanja marketingom. Treba se izbjegavati ad

hoc planiranje, a prava skupina procesa može tvrtki pomoći u održavanju dugoročnih odnosa, te

u maštovitom stvaranju proizvoda, usluga i drugih aktivnosti i pomoći u njihovom probijanju na

tržištu.77

Programi predstavljaju tvrtkine aktivnosti usmjerene prema kupcima i obuhvaćaju stara

4P-a i druge marketinške aktivnosti, koje se ne uklapaju u stari pogled marketinga. Te aktivnosti,

bez obzira na to da li su online ili offline, tradicionalne ili netradicionalne, moraju biti integrirane

i to tako da je njihov ukupan iznos veći od njihovih ukupnih dijelova, te da su ostvarili višestruke

tvrtkine ciljeve.78

Izvedba je definirana kao potpun marketing, kojim se nastoji uhvatiti raspon

mogućih ishodišnih mjera koje imaju financijske i nefinancijske implikacije i implikacije izvan

same tvrtke.79

Ova četiri elementa modernog marketing miksa vrijede za sva pravila unutar tvrtke i

mogu pomoći menadžerima da budu bolje povezani s društvom.80

2.4. Marketing u novom elektroničkom okruženju

Sve informacije dostupne su preko Interneta. Moguće je komunicirati putem Interneta,

kupnja se također može obavljati putem Interneta, jednom riječju sve je moguće obavljati preko

Interneta. Internet je svojom pojavom stvorio nove obrasce društvene interakcije i transformirao

načine poslovanja, čineći nas skupinom velikog globalnog sela, mreže koja se nameće kao medij,

društvena pojava i komunikacijski prostor naše budućnosti.81

Informacijske tehnologije utjecale su na prirodu marketinga mijenjajući ih iz temelja.82

Stoga se pojavila nova vrsta marketinga, koju nazivamo digitalni marketing. Digitalni marketing

predstavlja provođenje marketinških kampanja digitalnim kanalima, kao što su Internet, e-mail,

mobilni kanali (SMS, MMS), interaktivna digitalna televizija.83

Digitalni marketing predstavlja

širi pojam, koji ima svoje podvrste, poput internet marketinga, e-mail marketinga, m-marketinga,

76

Kotler, Philip. Keller, Kevin Lane. Nav. dj. Str. 25. 77

Isto. 78

Isto. 79

Isto. Str. 26. 80

Isto. 81

Relja, Renata; Šuljug, Zorana: Novi oblici rada u umreženom društvu. // Informatologia. 43, 2 (2010). URL:

http://hrcak.srce.hr/file/84847 (2013-08-15) 82

Ružić, Drago. E-marketing. 2. izmijenjeno i prošireno izd. Osijek : Ekonomski fakultet, 2009. Str. 62. 83

Isto. Str. 64.

http://hrcak.srce.hr/file/84847

i TV marketinga. U većini slučajeva internet marketing se izjednačava s pojmom e-marketing, no

e-marketing ima šire značenje.84

Internet marketing može se definirati kao proces izgrađivanja i

održavanja odnosa s korisnicima da bi se dogodila razmjena proizvoda i usluga85

ili kao uporaba

Interneta i drugih digitalnih tehnologija86

za ostvarivanje marketinških ciljeva. Autor navodi i

Siegelovu definiciju u kojoj je internet marketing definiran kao marketing u elektroničkom

okruženju.87

Elektronički ili e-marketing može se definirati kao način za ostvarivanje

marketinških ciljeva uporabom informacijske88

i telekomunikacijske tehnologije,89

ili drugim

riječima proces kreiranja ponude proizvoda i usluga, određivanja cijene, distribucija i promocija

na elektroničkom tržištu.90

Ova vrsta marketinga predstavlja širi pojam od internet marketinga.

No bez obzira kako ga se naziva, marketing utemeljen na digitalnoj tehnologiji podložan je

brojnim promjenama i od njega se očekuje kreativnost.91

Internet kao komunikacijski medij onemogućio je postojanje klasičnih tržišnih

segmenata,92

ali je zato omogućio poduzetnicima povezivanje sa svojim kupcima, čime je

omogućena i dvosmjerna komunikacija.93

Prednosti komunikacije koju omogućava Internet su

brojne, a od onih bitnih za marketing možemo izdvojiti dvosmjernu komunikaciju (proizvođač –

potrošač), mogućnosti pretraživanja važne za korisnike, osvježavanje sadržaja uz niske troškove

(proizvođači), multimedija.94

Nedostaci ove vrste komunikacije za poduzeće odnose se na

korisničku kontrolu iskustva, nema čimbenika iznenađenja, postojanje velikog broja web

stranica, demografska i psihografska obilježja korisnika nisu u skladu s obilježjima segmenata

poduzeća.95

Što se tiče prednosti internet marketinga, važno je izdvojiti sljedeće:

- jednostavnije pronalaženje ciljane skupine korisnika,

- brza i jeftina marketinška kampanja,

- jednostavnija komunikacija (e-mail, chat, online konferencije),

- dostupna 24 sata,

84

Dukić, Gordana; Blažević, Maja: Implementacija i upravljanje e-marketingom u hrvatskom nakladništvu. //

Libellarium. 3, 1 (2010). Str. 82. URL: http://hrcak.srce.hr/file/110197 (2013-08-10) 85

Ružić, Drago. Nav. dj. Str. 64. 86

Isto. 87

Isto. 88

Stanojević, Marija. Marketing na društvenim mrežama. // Mediali 5, 10(2011).

Str. 167. URL:http://hrcak.srce.hr/file/115717 (2013-08-12) 89



Isto. Str. 65. 92

Isto. 93

Škare, Vatroslav. Internet kao novi kanal komunikacije, prodaje i distribucije za segment mladih potrošača. //

Tržište 18, 1/2(2006). Str. 31. URL: http://hrcak.srce.hr/file/34568 (2013-08-12) 94

Isto. 95

Isto. Str. 32.




- uspjehe je moguće identificirati i mjeriti u stvarnom vremenu,

- omogućuje bolje povezivanje s korisnicima (putem društvenih mreža) i dr.96

Također treba se izdvojiti da je lakše steći spoznaje o ponašanju potrošača, budući da ostaje

elektronički trag nakon obavljene online kupovine.97

Internet je također utjecao i na pravila marketinga. Marketinški stručnjaci koji su prije ere

Interneta izvrsno baratali alatima i tehnikama, kojima su dopirali do ciljane skupine korisnika,

nadali su se da se pravila, koja su se onda koristila, mogu primijeniti i na Internet. Očajnički su

priželjkivali da Internet bude medij poput televizije, no uzalud.98

Kako bi se maksimalno iskoristilo novo elektroničko tržište, bila su potrebna nova pravila

marketinga:

- marketing nije više samo reklama,

- ljudi traže autentičnost, a ne dobro složenu priču,

- potrebno je omogućiti ljudima sudjelovanje, umjesto propagande,

- cilj marketinga je isporučivanje sadržaja u pravom trenutku,

- pozornost marketinških stručnjaka trebala bi biti usmjerena sa marketinga za mase na

strategiju obraćanja zanemarenim potrošačima pomoću interneta,

- cilj marketinga nije osvajanje nagrada, nego osiguravanje novih poslova,

- kompanije se koriste internetskim sadržajem kako bi nagovorili ljude da kupe njihove

proizvode,

- blogovi, podcastovi i drugi oblici online sadržajima omogućavaju poduzećima izravnu

komunikaciju s korisnicima,

- internet je uklonio granicu marketinga i PR-a.99

96

Juon, Catherine; Greiling, Dunrie; Buerkle, Catherine. Internet marketing: Start to Finish. Indiana: Que

Publishing, 2012. Str. 3. URL: http://www.4shared.com/get/qRKwgIwk/InternetMarketingStarttoFinish.html (2013-08-20) 97

Klepac, Goran. Primjena inteligentnih računalnih metoda u menadžmentu. Zagreb : Sinergija-nakladništvo,

2001. Str. 186. 98

Scott, David Meerman. Nova pravila marketinga & PR : kako se koristiti medijskim priopćenjima, blogovima,

podcastingom, viralnim marketingom i internetskim medijima za izravno obraćanje kupcima. Zagreb : Dva i dva, 2009. Str. 8. 99

Isto. Str. 25., 26.

http://www.4shared.com/get/qRKwgIwk/InternetMarketingStarttoFinish.html

3. Marketing u nakladništvu

Knjige su posebne, one nas uče, zabavljaju, informiraju.100

Autori knjige Marketing in

publishing, Forsyth i Birn, u predgovoru navode da bi se i nakladnička djelatnost trebala smatrati

posebnom, s obzirom na to da privlači ljude koji je smatraju vrijednom. Prije svega potrebno je

definirati nakladništvo kao djelatnost. Iz Anićeve definicije izdavača, najjednostavnije rečeno

moglo bi se zaključiti, da je to djelatnost koja organizira, objavljuje i distribuira knjige, od same

pripreme rukopisa za tisak pa sve do prodaje.101

Definicija nakladnika na stranicama Nacionalne

i sveučilišne knjižnice u Zagrebu definira nakladnika kao fizičku ili pravnu osobu odgovornu za

pokretanje objavljivanja knjige, koja snosi troškove izdavanja i tiskanja, te koja je odgovorna za

proizvodnju i raspačavanje. Blažević naglašava da je nakladništvo istodobno i proces stvaranja i

distribucije znanja i kulture, ali i poduzetništvo i zabava, s jedne strane, a s druge utrka za

profitom.

Poput svake djelatnosti, nakladništvo može preživjeti samo ako je uspješno. Neki

nakladnici se okreću izdavanju e-knjiga, čija je cijena niža od tiskanog izdanja, iako Amazon

„iskrivljuje“ tržište i prodaje knjige po nižoj cijeni. Nižom cijenom, ostvaruje se niži profit, koji

nakladnik zaradi na knjizi.102

Na razvoj nakladništva kao industrije, u posljednjih 60 – ak godina

utjecalo je osam ekonomskih i poslovnih trendova, a to su:

1) porast broja nakladničkih kuća, prodaja malih nakladničkih obrta velikim lancima,

2) povećanje potrošačkih cijena,

3) razdoblje ekonomskog rasta, povećanje bruto domaćeg proizvoda i osobnog dohotka,

4) konzumerizam,

5) promjena distribucijskih kanala, novi pristupi marketingu u nakladništvu, pojava

bestselera i elektronička distribucija sadržaja,

6) osjetljivost kupaca na cijenu naslova,

7) važnost izvoza knjiga i

8) nesigurnost tržišta. 103

100

Patrick, Forsyth; Birn, Robin. Marketing in publishing. Nav. dj. Str. Xiii. 101

Blažević, Leonardo. Novi sadržajni, oblikovni i marketinški trendovi u komercijalnom nakladništvu. //

Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 2, 2 (2011). Str. 182. URL:

http://hrcak.srce.hr/file/100188 (2014-07-02) Citirano prema: Anić, V. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb:

Novi Liber, 2004. Str. 284. 102

Wilson, Tom D. Fenomen e – knjige: tehnološka prekretnica. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 6, 1/2 (2014). Str. 8. URL: http://hrcak.srce.hr/file/176647 (2014-08-01) 103

Citirano prema: Greco – Rodriguez – Wharton. Blažević.



Porast broja objavljenih naslova dovodi do većih ulaganja u marketing, kojem se

pridodaje i sve veća pozornost.104

Marketing u nakladništvu, kao i u drugim djelatnostima,

karakteriziraju brojne odluke i različite marketinške aktivnosti. Također, marketing u

nakladništvu, predstavlja specifični tip, koji je s jedne strane usmjeren na organizaciju izdavačke

djelatnosti poduzeća, a s druge strane na sam proizvod, koji treba zadovoljiti korisnikove želje i

potrebe.105

Blažević u svom članku ističe da se marketing u nakladništvu temelji na

razumijevanju razvoja društva, promjena koje utječu na distribuciju i prodaju i samih čitateljskih

trendova. Glavno svojstvo marketinga u nakladništvu je knjiga, koja nije baš konkurentna na

tržištu.106

Citirajući Godina, Blažević takve nekonkurentne knjige naziva „smeđim kravama“ jer

se one ne prodaju, ne motiviraju kupca i ostaju nezapažene između tisuću ostalih na policama.

On zagovara Godinovu ideju da se pored 4P-a u marketingu uvede jedan dodatni, a to je novi P

koji predstavlja „Plavu kravu“, odnosno proizvode koji su osobiti i zanimljivi, o kojima se

govori bez marketinških trikova.107

Nakladnici pribjegavaju posebnim tehnikama kako bi stvorili

„plavu kravu“, odnosno u potrazi su za novim sadržajima, formatima, dizajnu, vrstama papira i

ovitaka, itd.108

Prema podacima o broju izrađenih CIP zapisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu, 2000. godine objavljeno je 3263 naslova, 2009. 7073 naslova, a 2012. 6166 naslova

(Slika 1.).109

104

Blažević, Leonardo. Novi sadržajni, oblikovni i marketinški trendovi u komercijalnom nakladništvu. Nav. dj. Str. 182. 105

Bernat'ska, U.; Kuzio, N. Marketing in publishing business. // Majesty of Marketing: Materials of the International conference for the students and junior research staff 11 – 12 December 2013. SHEI National Mining University: Dnipropetrovsk, 2013. Str. 14. URL: http://mk.nmu.org.ua/ua/npd/majesty2013/majesty2013.pdf (2014-08-08) 106

Isto. 107

Blažević, Leonardo. Novi sadržajni, oblikovni i marketinški trendovi u komercijalnom nakladništvu. Nav. dj. Str. 183. 108

Isto. Str. 184. 109

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. CIP URL: http://www.nsk.hr/cip/ (2014-08-08)

http://mk.nmu.org.ua/ua/npd/majesty2013/majesty2013.pdf

http://www.nsk.hr/cip/

Slika 1. Broj objavljenih naslova

Broj objavljenih naslova rastao je u 2009. – oj i 2011. – oj godini, a u padao je 2010. i 2012.

godine (Tablica 1.)

Tablica 1. Indeksi stalne baze i verižni indeksi

Godina It (2000=100) Vt

2009. 216,76 216,76

2010. 197,64 91,18

2011. 202,91 102,67

2012. 188,97 93,13

S obzirom da nema podataka za prošlu godinu, ne može se sa sigurnošću tvrditi da li je broj

objavljenih naslova i dalje u opadanju ili je u porastu. U Ukrajini, statistika je pokazala da je u

posljednjih 20 godina, broj izdanih knjiga peterostruko opao. Razlozi tome su Internet, televizija

i pojava e – knjiga.110

E – knjige ne bi trebale biti razlogom opadanja broja izdanih knjiga, s

obzirom da i sami nakladnici, kao gotove proizvode, nude „takve“ knjige. Kupovinom tiskanih

ili e – knjiga, nakladnici omogućavaju preuzimanje drugih sadržaja u elektroničkom izdanju, koji

su također njihovi proizvodi.

Marketing u nakladništvu predstavlja specifičnu industriju, zbog proizvoda koji nije

potreban za dnevnu uporabu, nego za zadovoljavanje duhovne i intelektualne potrebe i stoga se

trebaju donositi kreativne odluke.111

Da bi bio uspješan, marketing se mora fokusirati na ključne

aspekte koji su važni i mora nuditi specifična rješenja za uključene marketinške zadatke i imati

110

Bernat'ska, U.; Kuzio, N. Marketing in publishing business. Nav. dj. Str. 14. 111

Isto. Str. 15.

posebna rješenja koja odgovaraju posebnim situacijama. Također treba spomenuti razlike, od

drugih tipova marketinga, koje mogu postati opasne, čak i ako su neki pristupi pokušani i

testirani, oni mogu gušiti kreativnost, a kreativnost bi trebala biti svojstveni aspekt u

marketingu.112

Nakladnici prvotno trebaju izraditi poslovni plan, kojim će se utvrditi ciljevi i

svrha te nakladničke kuće, te načine kako ih postići u iduće tri godine.113

Taj poslovni plan treba

biti godišnje ažuriran i prerađen, kako bi se obuhvatile promjene. Poslovni plan uglavnom se

sastoji od:

- ciljani iznos prihoda koji se želi postići,

- porast profitabilnosti, koji se odnosi na ciljani iznos prihoda,

- pokretanje novih popisa,

- povlačenje s postojećih popisa, s prikazanim financijskim rezultatima kako bi se

objasnilo to povlačenje,

- poboljšanja u marketingu, prodaji i distribuciji,

- određivanje područja čiji će troškovi biti srezani,

- povećanje tržišnog udjela i postizanje veće dominacije na tržištu.114

Kako je prethodno navedeno, marketing plan predstavlja dio cjelokupnog poslovnog

plana koji će identificirati probleme s kojima je nakladnička kuća suočena i pronaći rješenja za

njih te usmjeravati organizaciju ka postizanju utvrđenih ciljeva, određivanje strategija,

formiranju planova, te njihovu provedbu i kontrolu, koja će osigurati nakladničkoj kući

profitabilnost i rangiranje visoko na ljestvici. Ciljevi koji su utvrđeni u samom poslovnom planu

potrebno je ostvariti, što je svrha marketing strategije. Ako se ciljevi odnose na određene

brendove, može se reći da ti brendovi odražavaju rastuću snagu i utjecaj marketinga u

nakladništvu.115

Autori knjige ih nazivaju jedinim pravim brendovima u nakladništvu, a pod

njima podrazumijevaju autore.116

Djela tih autora, takozvani bestseleri, mogu se iznova tiskati i

tako donositi novi profit. Kao primjer takvih autora naveden je Dan Brown.117

Djela, odnosno

proizvod, predstavljaju jedan od elemenata marketing miksa. Reklamiranje tih knjiga, na tržištu,

predstavlja jedan od elemenata marketinga knjige, sredstva promocije knjige je prodaju i

112

Patrick, Forsyth; Birn, Robin. Marketing in publishing. Nav. dj. Str. xiv. 113

Davies, Gill; Balkwill, Richard. The professionals Guide to Publishing: A practical introduction to working in

the publishing industry. London: Philadelphia: New Delhi: Kogan Page, 2011. Str. 31. URL:

http://books.google.hr/books/about/The_Professionals_Guide_to_Publishing.html?id=Abfg_aoXLmoC&redir_esc=

y (2014-07-14) 114

Isto. Str. 32. 115

Davies, Gill; Balkwill, Richard. The professionals Guide to Publishing: A practical introduction to working in the publishing industry. Nav. dj. Str. 37. 116

Isto. 117

Isto. Str. 36.

http://books.google.hr/books/about/The_Professionals_Guide_to_Publishing.html?id=Abfg_aoXLmoC&redir_esc=y


istovremeno distribuiraju informacije o određenoj knjizi.118

Autori Manayenko i Kazakova

navode da postoje tri glavna tipa reklamiranja knjiga. Prvi je komercijalni i odnosi se na

promoviranje knjiga u knjižarskim sustavima i knjižnicama, a ključni elementi ovog

reklamiranja su autor, naziv knjige, vrijeme objavljivanja knjige i cijena.119

Drugi tip je

korisničko reklamiranje,120

što je najbolje vidljivo na društvenim mrežama kada korisnici dijele

pozitivna i/ili negativna iskustva, te treći tip koji predstavlja kooperativno reklamiranje u kojem

sudjeluje nakladnička kuća i knjižarski sustav.121

Valerie Peterson navodi da se marketing knjige

može podijeliti u četiri područja. Prvo područje odnosi se na marketing strategiju, u kojoj je cilj

zainteresirati kupce za knjige i kako doprijeti do kupaca koji su zainteresirani za određeni tip

knjige. Na osnovu toga, marketinški stručnjak pravi marketing plan. Drugo područje odnosi se

na podršku prodaje knjiga, koja surađuje s odjelom za promociju knjige, kako bi se, prije

objavljivanja knjige, izradili prodajni alati za svaku knjigu, poput opisa u sezonskom katalogu

izdavača, koji će se potom iskoristiti za promociju knjige knjižarama, veleprodajnim lancima,

knjižnicama, itd. Treće područje koje spominje Peterson, odnosi se na područje izrade predmeta

za prodaju koji promoviraju knjigu korisnicima, no oni su manje rasprostranjeni kod online

prodaje knjiga. Posljednje područje, odnosi se na oglašavanje i razvoj blogger kampanja, jer je

print oglašavanje oslabilo, stoga odjel za marketing i proračun marketinga knjige određuju gdje i

kada će se knjiga oglašavati.122

Marketing knjige treba razlikovati od publiciteta knjige, kojoj je

za cilj predstaviti knjigu medijima, putem medija i korisnicima.123

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te Interneta, kako je prethodno

spomenuto, utjecao je na pojavu elektroničkog marketinga. E – marketing pogodan je za

implementaciju u svim djelatnostima, a vrlo važno mjesto zauzima u nakladništvu, te ima

profitni i društveni karakter.124

Neki nakladnici ulažu u tehnologiju, fokusirani su na

zadovoljavanje potreba trenutnih korisnika i zato ne uspijevaju prepoznati njihove buduće

118

Manayenko, K.; Kazakova, O. Pecularities of book products advertising. // Majesty of Marketing: Materials of the International conference for the students and junior research staff 11 – 12 December 2013. SHEI National Mining University: Dnipropetrovsk, 2013. Str. 107. URL: http://mk.nmu.org.ua/ua/npd/majesty2013/majesty2013.pdf (2014-08-08) 119

Isto. Str. 108. 120

Isto. 121

Isto. 122

Peterson, Valerie. About book marketing. URL:

http://publishing.about.com/od/BookMarketingAndPublicity/a/About-Book-Marketing.htm (2014-08-18) 123

Peterson, Valerie. About book marketing. Nav. dj. 124

Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Implementacija i upravljanje e – marketingom u hrvatskom nakladništvu. Nav. dj. Str. 83.


http://publishing.about.com/od/BookMarketingAndPublicity/a/About-Book-Marketing.htm

potrebe, te nisu u mogućnosti odgovoriti na nove promjene koje tehnologija donosi na tržište.125

Istraživanje implikacije e – marketinga u nakladničkoj djelatnosti u Hrvatskoj, obuhvatilo je 61

nakladničku kuću. Rezultati istraživanja su pokazali da 78,9% nakladnika ne provodi

marketinška istraživanja, koja predstavljaju temelj za donošenje primjerenih poslovnih odluka,

dok 23,7% nakladničkih kuća ima organiziranu marketinšku službu. Rezultati su još pokazali da

23,7% nakladnika ulaže do 5% iznosa sredstava u marketing, a 15,8% više od 50% iznosa.126

Autori članka Implementacija i upravljanje e – marketingom, navode da je zabrinjavajući

podatak da nakladnici relativno rijetko provode marketinška istraživanja, te se nadaju da će

analiza dobivenih podataka poslužiti kao temelj za buduća istraživanja, ali i kao pomoć

nakladničkim kućama da učinkovitije upravljaju marketingom.127

Nitko od navedenih autora ne navodi nedostatke promocije putem društvenih mreža, no

moglo bi se zaključiti da bi jedan od nedostataka mogao biti taj, što neke osobe nemaju profile

niti na jednoj od navedenih društvenih mreža. Te osobe ne mogu saznati za promotivne

aktivnosti koje nakladničke kuće provode. Drugi od nedostataka, mogla bi biti i sama

„vidljivost“ objava nakladničkih kuća. Ako korisnici nisu označili profile nakladničkih kuća kao

„Add to Interests Lists“ na Facebook-u, većina objava ili čak sve, neće biti vidljive korisniku. Još

se mogu izdvojiti nedostaci, poput onih koji se odnose na one profile nakladničkih kuća koji se

ne ažuriraju, zatim previše novih objava/tweet – ova, koje „sprječavaju“ korisnike pronaći

potencijalne promotivne aktivnosti, korisnici slabo koriste društvene mreže (npr. jednom u

mjesec dana).

4. Društvene mreže

Najjednostavnija moguća definicija kaže da su društvene mreže posebna mrežna

mjesta128

ili druge aplikacije koje omogućavaju korisnicima međusobno komuniciranje putem

125

Despot, Ivona; Jakopec, Tomislav. Strategija razvoja elektroničkog nakladništva na malim tržištima. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 6, 1/2 (2014). Str. 82. URL:

http://hrcak.srce.hr/file/176736 (2014-07-10) 126

Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Implementacija i upravljanje e – marketingom u hrvatskom nakladništvu. Nav. dj. Str. 89. 127

Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Str. 98. 128

Social Network Sites: Definition, History, and Scholarship. // Journal of Computer-Mediated Communication

13, 1(2007). Str. 210 – 230. URL: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1083-6101.2007.00393.x/full (2014-

06-04)


http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1083-6101.2007.00393.x/full

objavljivanja različitih informacija, komentara, slika, slanja poruka i dr.129

Online društvene

mreže predstavljaju nevidljive poveznice koje omogućavaju povezivanje s prijateljima i drugim

interesnim skupinama pomoću jednostavnog i vrlo pristupačnog sučelja.130

Društvene mreže

obuhvaćene ovim istraživanjem su Facebook, Google + i Twitter.

Facebook je najveći društveni servis za oglašavanje. Iako mu je prvotna namjena bila

zamijeniti tiskane fotoalbume studenata,131

polako je prerastao u mrežu za povezivanje studenata

određene generacije, da bi kasnije postao dostupan svima i postao najveća svjetska društvena

mreža. Profil je lako kreirati, dodavanjem vlastitih interesa, znanja, različitih aktivnosti pa čak i

demografskih podataka. Facebook omogućava kreiranje svog „vlastitog svijeta“, kojemu mogu

prisustvovati samo odabrani pojedinci. Lajkanjem (like) određenih stranica prate se skupine koje

su od interesa za korisnika, ili se korisnici mogu priključivati u određene grupe i sudjelovati u

raspravama, pratiti novosti i objavljivati informacije vezane uz određenu tematiku.

Twitter predstavlja microblogging servis koji također omogućava objavljivanje različitih

poruka i obavijesti i sl., no za razliku od Facebook-a, vi možete nekoga pratiti (ukoliko su profili

dostupni svima), odnosno netko vam može biti prijatelj, ali to ne znači da ste vi njemu prijatelj.

Kao i kod Facebook-a objave koje nam se sviđaju mogu se označiti kao omiljene, dok je

dijeljenje nečije objave omogućeno retweet-om. Za nakladnike je idealno rješenje korporativni

Twitter nalog, jer omogućava da se u stvarnom vremenu dobije povratna reakcija tržišta132

i da se

prate poslovne prilike, trendovi i vijesti.133

Google + je relativno mlada društvena mreža pokrenuta u lipnju 2011. godine. Poput

Facebook-a i Twitter-a, omogućava objavljivanje različitih aktivnosti, slika, linkove i drugo.

Profil se popunjava po želji, s informacijama koje se žele podijeliti s drugima. U krugove se

mogu dodati osobe ili stranice, različite firme, organizacije i udruge koje želimo pratiti. Za

razliku od Facebook-a i Twitter-a, kod Google + mreže objave koje nam se sviđaju moguće je

označiti sa +1.

129

Oxford Dictionaries. URL: http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/social-network (2014-06-04) 130


Kickpatrick, David. Facebook efekt. Zagreb:Lumen, 2012. Str. 96. 132

Stanojević, Marija. Nav. dj. Str. 170. 133

Saravanakumar, M., SuganthaLakshimi, T. Social Media Marketing. // Life Science Journal 9, 4(2012). Str. 4446

URL: http://www.lifesciencesite.com/lsj/life0904/670_13061life0904_4444_4451.pdf (2014-06-04)

http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/social-network

http://www.lifesciencesite.com/lsj/life0904/670_13061life0904_4444_4451.pdf

4.1. Promocija nakladničkih kuća putem društvenih mreža

Promocija putem društvenih mreža ubraja se u internet marketing. Ona se odnosi na

komunikaciju sa svojim trenutnim i potencijalnim korisnicima, koji se žele privući. Za uspješnu

promociju na društvenim mrežama, potreban je dobar marketing plan i strategija. Dobra

marketing strategija treba omogućiti ciljeve koji se žele postići, bolju uslugu korisnicima, bolju

svjesnost o brendu, poboljšane odnose s javnošću i medijima, sposobnost za održavanje online

reputacije i lojalne kupce (korisnike).134

Nakladnici koji su prepoznali važnost društvenih mreža,

imaju svoje kreirane profile koje koriste za komunikaciju sa svojim kupcima. Svojim objavama i

redovitim ažuriranjem informacija, potiču svoje korisnike da komuniciraju i međusobno,

dobrovoljno razmjenjujući pozitivne i/ili negativne reakcije na određeni proizvod, komentiraju,

lajkaju i dijele objave. Na taj način i kupci aktivno sudjeluju u promoviranju proizvoda, jer će te

objave, ili komentare vidjeti netko od njihovih prijatelja, koji možda nisu znali za neku akciju ili

novo izdanje, ili će pak pozitivni komentari zainteresirati osobu da baš kupi i pročita određenu

knjigu. Oni će opet dalje podijeliti objavu, lajkati stranicu i dalje širiti informacije među svojim

prijateljima te tako stvarati lančanu reakciju, koja je pozitivna za nakladnike. Osim toga,

nakladnici u realnom vremenu dobivaju povratne informacije o svojim proizvodima i uslugama

te na vrijeme mogu reagirati. Također pozitivne reakcije kupaca, i svih onih koji su označili da

im se sviđa, na ponuđenu akciju govore nakladnicima da bi trebali imati što više takvih ili sličnih

akcija, koje će dovesti do veće prodaje naslova. Pored povratnih informacija, nakladnici mogu

dobiti i informacije o dobnim skupinama, koje ih prate ili su posjetile njihove stranice, o spolu i

druge podatke, s obzirom da društvene mreže nude statistički pregled stranice.

Još jedna od bitnih stvari, koju svaki nakladnik treba imati na umu jeste ta da bi profili na

društvenim stranicama trebali biti povezani u oba smjera. Jedan od tih smjerova su ikonice

društvenih mreža, koje predstavljaju poveznice na profile, a koje bi nakladnici trebali imati

istaknute na svojim stranicama. Drugi se odnosi na link koji se navodi u opisu profila nakladnika

na društvenoj mreži. Kako bi to bilo uspješno, trebalo bi biti zadovoljeno sedam kriterija.135

Prvi

od kriterija jeste preoblikovanje sadržaja na mrežnim stranicama kako bi odgovarao, odnosno

nadopunjavao strategiju na društvenim mrežama. Tako bi nakladnici trebali osigurati određene

sadržaje za tri do pet profila korisnika koji će posjetiti njihove mrežne stranice, poput

134

Packer, Ron. Social Media marketing: The Art of Conversational Sales. Str. 5-6. URL: http://wsiinstitute.com/media/ec/SocialMediaMarketingWhitepaper.pdf (2014-06-04) 135

Packer, Ron. Nav. dj. Str. 8 - 9.

http://wsiinstitute.com/media/ec/SocialMediaMarketingWhitepaper.pdf

popunjavanja određene forme, ili mogu tražiti od svojih kupaca da popune anketu o zadovoljstvu

uslugom, ili da se prijave na newsletter. Drugi kriterij odnosi se na identificiranje akcija koje će

kupci dalje poduzeti. Te akcije zavise od onoga što zapravo nakladnik želi postići, a to je bolja

promocija i prodaja svojih proizvoda. Akcije treba kreirati za ciljane skupine posjetitelja

stranica, te se treba gledati da se zadovolje i potrebe kupaca, ali i vlastite potrebe. Treći kriterij

odnosi se na komuniciranje sa svojim korisnicima putem profila na društvenim mrežama. To

podrazumijeva odgovaranje na pitanja korisnika, na njihove pohvale ili pritužbe. Četvrti kriterij

odnosi se na sadržaj koji se spominje u razgovorima, a za koji utvrdimo, da je važan korisnicima.

Također se predlaže eksperimentirianje različitim sadržajima objavljenim na profilima

društvenih mreža, kako bi se vidjela reakcija korisnika. Peti kriterij savjetuje održavanje

dosljednog komunikacijskog stila i na mrežnoj stranici i na profilima društvenih mreža, kako ne

bi došlo do zbunjivanja korisnika i razvijanja nepovjerenja u poruke, koje nakladnik objavljuje.

Šesti kriterij odnosi se na reklamiranje svojih proizvoda kroz komunikaciju s korisnicima. Za

reklamiranje proizvoda također treba postojati određena strategija, kako bi se ta reklama uklopila

u način komuniciranja s korisnicima. Zadnji od kriterija odnosi se na svojstva mrežnih stranica,

ili profila na društvenim mrežama, koja navode korisnike na poduzimanje akcija koje su oni već

predvidjeli.

Kao što je prethodno istaknuto, najbitnije je održavanje komunikacije na profilima

društvenih mreža sa svojim korisnicima. Naravno treba pripaziti da je ona jasna i ne zbunjuje

korisnike. Osim toga treba istaći da je to jeftin način komuniciranja sa svojim kupcima

(korisnicima), ali i osigurava dostupnost u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu, s obzirom da

su sve tri navedene društvene mreže (Facebook, Google+ i Twitter) dostupne na mobilnim

uređajima novih generacija. Odgovarajućim marketinškim tehnikama za promociju svojih

proizvoda, može se izvući korist iz društvenih mreža. Također one mogu poslužiti za kreiranje i

provjeru novih ideja za lansiranje ili promociju proizvoda kako bi se potaknula njihova

proizvodnja.

5. Istraživanje promocije nakladničkih kuća putem društvenih mreža

Cilj je ovog istraživanja provjeriti i dati uvid u korištenje društvenih mreža za

komunikaciju hrvatskih nakladnika i ostalih udruga i društava, koja se bave izdavaštvom s

krajnjim kupcima. Pri tome se polazi od istraživačkog pitanja koje glasi: Jesu li su nakladnici

prepoznali važnost društvenih mreža u našem društvu, kao jedan od načina komunikacije s

potencijalnim kupcima? i dvije hipoteze:

H1: većina nakladnika posjeduje bar jedan profil na nekoj od društvenih mreža

(Facebook-u, Google +-u i Twitter-u)

H2: nakladnici prve skupine136

najviše koriste Facebook profile za

promociju/komunikaciju s korisnicima.

Prva hipoteza bit će potvrđena ukoliko rezultati istraživanja pokažu da većina (više od 50%)

nakladnika (prve i/ili druge skupine) posjeduje bar jedan profil na društvenim mrežama. Ako se

ispostavi da nakladnici prve skupine više koriste Facebook profile, za promociju/komunikaciju s

korisnicima od ostalih profila na društvenim mrežama (Google +, Twitter), bit će potvrđena

druga hipoteza.

Istraživanje je vršeno na način da su se pregledavale različite mrežne stranice koje vode

svoje popise nakladnika. Stranice koje su korištene u ovom istraživanju su: Knjižni informacijski

sustav137

, Hrvatska nacionalna bibliografija138

sa svojim kazalom nakladnika, WWW.HR –

početna stranica Hrvatske139

također s kazalom nakladnika, zatim imenici nakladnika koje vode

Moderna Vremena Info140

i Culturenet141

. S obzirom da neki od nakladnika nisu imali niti

mrežne stranice, niti profile na odabranim društvenim mrežama, korištene su dvije stranice za

provjeru (ne)aktivnosti tih nakladnika. Te stranice su Poslovna Hrvatska142

i Fininfo.143

Neki s

popisa vodili su se kao nakladnici, dok nije bilo informacija o izdanjima, s obzirom da nisu imali

mrežne stranice, a ni profile na društvenim mrežama, tako da je i taj podatak trebao biti

provjeren. Iako se javio problem provjere tih nakladnika, rješenje je pronađeno u obliku kataloga

knjižnica i kataloga online knjižare. Za tu vrstu provjere korišten je katalog Knjižnica grada

Zagreba144

i stranice Superknjižare.145

Na navedenim stranicama koje su služile za izradu popisa, izuzeta je vlastita naklada, jer

bi bilo teško i nemoguće pronaći prave osobe s popisa, budući da se na društvenim mrežama

mogu pronaći osobe istih imena i prezimena. Također istraživanje nije obuhvatilo one

136

Nakladnici kojima je primarna, a često i jedina djelatnost izdavaštvo. 137

Knjižni informacijski sustav. URL: http://www.knjiga.hr/01.asp (2014-03-15) 138

Hrvatska nacionalna bibliografija. URL: http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2006_06-v14/kazalo_nakl.html (2014-02-11) 139

WWW.HR – početna stranica Hrvatske. URL: http://www.hr/wwwhr/business/printing/index.hr.html (2014-01-03) 140

Moderna Vremena Info. URL: http://www.mvinfo.hr/eservis-nakladnici.php (2014-01-03) 141

Culturenet. URL: http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=8&katid=17 (2014-02-25) 142

Poslovna Hrvatska. URL: http://www.poslovna.hr/ (2014-06-01) 143

Fininfo. URL: http://www.fininfo.hr/ (2014-06-01) 144

Katalog knjižnica grada Zagreba. URL: http://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1 (2014-06-01) 145

Superknjižara. URL: http://www.superknjizara.hr/ (2014-06-01)

http://www.knjiga.hr/01.asp

http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2006_06-v14/kazalo_nakl.html

http://www.hr/wwwhr/business/printing/index.hr.html

http://www.mvinfo.hr/eservis-nakladnici.php

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=8&katid=17

http://www.poslovna.hr/

http://www.fininfo.hr/

http://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1

http://www.superknjizara.hr/

nakladnike koji nemaju niti mrežnu stranicu, niti profile na društvenim mrežama, ali su oni

uvršteni u početni dio ovog istraživanja. Ti podaci pomogli su da se ustanovi ukupan broj

nakladnika koji rade, bez obzira na (ne)posjedovanje mrežnih stranica ili profila na društvenim

mrežama. Za obradu podataka korišten je Microsoft Excel.

Istraživanjem je obuhvaćeno 1118 aktivnih nakladnika te je ono trebalo pokazati koliko

navedenih nakladnika ima svoje mrežne stranice i koliko su ažurne i informiraju korisnike o

novitetima te koliko od njih ima profile na društvenim mrežama i da li su na njima podjednako

ažurni kao na svojim mrežnim stranicama i da li komuniciraju sa korisnicima (kupcima),

odnosno da li su prepoznali važnost novih besplatnih načina promocije i koliko se njima koriste,

radi približavanja i privlačenja potencijalnih kupaca.

5.1.Metodologija istraživanja

Za potrebe istraživanja podaci su prikupljeni pretraživanjem Interneta, a za obradu

podataka korištena je frekvencijska analiza. Podaci su također prikazani grafički. Prikupljanje

podataka vršeno je u razdoblju od polovine prosinca 2013. godine pa sve do svibnja 2014.

godine. Cilj je bio prikupljanje podataka o aktivnim nakladnicima u Republici Hrvatskoj te

njihovim promotivnim aktivnostima na mrežnim stranicama i društvenim mrežama.

Prvi dio istraživanja odnosio se na pronalaženje popisa nakladnika s obzirom da ne

postoji jedinstveni adresar svih nakladnika u Republici Hrvatskoj. Stoga su odabrane kvalitetne

mrežne stranice koje vode svoje popise nakladnika. Drugi dio istraživanja odnosio se na

pregledavanje popisa nakladnika na odabranim mrežnim stranicama te pravljenje vlastitog

popisa za potrebe ovog istraživanja. Treći dio istraživanja bio je utvrditi koliko je aktivnih

nakladnika na popisu, koliko od njih posjeduje mrežne stranice i koristi društvene mreže za

komunikaciju sa svojim trenutnim i potencijalnim kupcima, a četvrti i završni dio istraživanja

odnosio se na statističku analizu i tumačenje dobivenih podataka.

Problemi u prikupljanju podataka su nepostojanje jedinstvenog adresara aktivnih

nakladnika, problemi o tome jesu li su nakladnici aktivni, ili su ugašeni, da li se „nakladnici“ na

popisu zaista bave izdavanjem, te problemi pronalaženja profila nakladnika na društvenim

mrežama. Prvi od problema koji se javio, bio je kako zapravo pronaći popis svih nakladnika.

Iako postoje stranice koje vode svoje popise i adresare nakladnika, ti popisi i adresari sadrže

previše podataka, koji nisu ažurirani, nego su samo dodavani i posloženi abecedno. Na nekim

popisima uvrštavani su i autori, ali i nakladnici drugih država. Konkretan primjer je mrežna

stranica Knjižnog informacijskog sustava. Nakon stvaranja popisa nakladnika, bilo je potrebno

provjeriti koliko njih zapravo još uvijek radi te maknuti zatvorene nakladničke kuće s popisa.

Mrežne stranice aktivnih nakladnika analizirane su prema kriterijima:

- autorstvo – koje se odnosi na elemente 'o nama', kontakt,

- objektivnost – odnosno svrha stranice, odnosi se na popuste/pogodnosti, obavještavanje i

promociju novih izdanja i njihovim cijenama,

- aktualnost – da li se stranice aktivno ažuriraju,

- obuhvat – što stranica nudi, koliko je sadržaj detaljan146

i

- jednostavna navigacija.

Stoga možemo reći da je jedan od važnijih problema ovog istraživanja bilo pronalaženje točnih

informacija o radu nakladnika koji nemaju mrežne stranice i profile na društvenim mrežama.

Slučajnim pretraživanjem, odnosno prilikom potrage za nekim od nakladnika s popisa,

pronađene su dvije stranice. Te stranice sadržavaju podatke o udrugama, organizacijama,

tvrtkama pa čak i nakladnicima koji su se registrirali na njihovim stranicama. Upravo su ti

podaci pomogli da se popis nakladnika, potreban za ovo istraživanje, ažurira. Za rješavanje

problema potvrđivanja nakladnika na popisu, korišten je katalog knjižnica grada Zagreba i

mrežna stranica Superknjižare, kako je prethodno navedeno.

Za pretraživanje profila nakladnika na društvenim mrežama korištene su tražilice samih

društvenih mreža, ukoliko nakladnici na svojim mrežnim stranicama nisu imali istaknute

poveznice profila na društvenim mrežama, ili informacije u opisu o postojanju drugih profila na

društvenim mrežama na jednoj od društvenih mreža, što je u ovom slučaju bio Facebook. U

ostalim slučajevima nepronalaženja nakladnika pomoću tražilice samih društvenih mreža,

korištena je tražilica Google. Još jedan od problema nepronalaženja profila na društvenim

mrežama jeste taj što mnogi nakladnici ne koriste svoje pune nazive. U nekim slučajevima

korištene su skraćenice imena ili skraćenica i mjesto, a u drugim slučajevima odabrana riječ ili

odabrane riječi iz naziva (ukoliko se radi o dužem nazivu što je često kod različitih udruga i

društava). To uvelike otežava korisnicima pronalaženje profila konkretnog nakladnika.

Istraživanjem su obuhvaćene društvene mreže Google +, Twitter i Facebook.

146

Beck, Susan E. The Good, the Bad and the Ugly or Why it´s a Good Idea to Evaluate the Web Sources. 2009.

URL: http://lib.nmsu.edu/instruction/eval.html (2014-08-18)

http://lib.nmsu.edu/instruction/eval.html

5.2. Rezultati istraživanja

5.2.1. Analiza uzorka prema (ne)aktivnosti

Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj aktivno 1118

nakladnika. Ukupno 98 nakladnika je prestalo sa radom, dok za 46 nema nikakvih podataka, a 4

nakladnika je u stečaju. (Tablica 2.).

Tablica 2. Kategorije (ne)aktivnih nakladnika, u stečaju i bez podataka o radu

Kategorija Broj Postotak

Aktivni 1118 88

Neaktivni 98 8

Nema podataka o radu 46 4

U stečaju 4

Od ukupno 1118 nakladnika, 477 (43%) nakladnika predstavlja izdavače knjiga, 22 (2%)

nakladnika novinske izdavače, a ostalih 619 (55%) nakladnika odnosi se na različita društva,

udruge, organizacije, fakultete, župe, itd. (Tablica 3.)

Tablica 3. Kategorije aktivnih nakladničkih kuća

Kategorija Broj Postotak

Izdavači knjiga 477 43

Novinski izdavači 22 2

Ostali 619 55

Ukupno 1118 100

Stoga je nakladnike moguće podijeliti u dvije skupine, od kojih su prva skupina nakladnici čija je

primarna, a najčešće i jedina, djelatnost izdavaštvo, a njih radi 499 ili 45%, dok drugu skupinu

predstavljaju različita društva, udruge, organizacije, fakultete, župe, itd., kojima je nakladništvo

jedna od sporednih djelatnosti i njih radi 619, ili 55% (Tablica 4.), dok za 46 nema nikakvih

podataka, a 4 nakladnika je u stečaju (Tablica 2.).

Tablica 4. Nakladničke kuće podijeljene u dvije skupine

Skupina nakladnika Broj Postotak

Prva 499 45

Druga 619 55

Ukupno 1118 100

Nakladnika, koji nemaju niti mrežnu stranicu, niti profile na društvenim mrežama, ukupno je

270, od čega 228 spada u prvu skupinu, a 42 u drugu skupinu nakladnika (Tablica 5.).

Tablica 5. Skupine nakladnika koje nemaju mrežnu stranicu i profile na društvenim mrežama

Skupina nakladnika Broj Postotak

Prva 228 84.44

Druga 42 15.56

Ukupno 270 100

Ukupan broj aktivnih nakladnika u Republici Hrvatskoj, mogao bi se analizirati i po županijama,

što je vidljivo u tablici 6. i 7. za prvu skupinu nakladnika i tablici 8. i 9.. za drugu skupinu

nakladnika. U tablicama su prikazani podaci za svaku pojedinu županiju, koji se odnose na broj

nakladnika koji posjeduju mrežne stranice ili profile na društvenim mrežama. Iz navedenih

podataka, vidimo da je najviše nakladničkih kuća u Gradu Zagrebu.

Tablica 6. Nakladnici prve skupine po županijama koji imaju/nemaju mrežne stranice i profile

na Facebook društvenoj mreži

Županija Broj

nakladnika

Imaju mrežnu

stranicu

Nemaju

mrežnu

stranicu

Imaju profile

(FB)

Nemaju

profile(FB)

Broj % Broj % Broj % Broj %

Bjelovarsko –

bilogorska županija 10 1 10 9 90 1 10 9 90

Brodsko – posavska

županija 6 6 100 6 100

Dubrovačko –

neretvanska županija 5 5 100 1 20 4 80

Grad Zagreb 323 89 27.55 234 72.45 96 29.72 227 70.28

Istarska županija 12 5 41.67 7 58.33 12 100

Karlovačka županija 4 1 25 3 75 1 25 3 75

Koprivničko –

križevačka županija 11 11 100 3 27.27 8 72.73

Krapinsko –

zagorska županija 1 1 100 1 100

Ličko – senjska

županija 3 1 33.33 2 66.67 3 100

Međimurska

županija 3 1 33.33 2 66.67 2 66.67 1 33.33

Osječko – baranjska

županija 12 2 16.67 10 83.33 4 33.33 8 66.67

Požeško – slavonska

županija

Primorsko-goranska

županija 32 9 28.13 23 71.87 8 25 24 75

Sisačko –

moslavačka županija 7 2 28.57 5 71.43 1 14.29 6 85.71

Splitsko –

dalmatinska županija 30 6 20 24 80 5 16.67 25 83.33

Šibensko – kninska

županija 3 1 33.33 2 66.67 1 33.33 2 66.67

Varaždinska

županija 8 5 62.5 3 37.5 1 12.5 7 87.5

Virovitičko –

podravska županija

Vukovarsko –

srijemska županija 4 1 25 3 75 1 25 3 75

Zadarska županija 4 4 100 1 25 3 75

Zagrebačka županija 20 4 20 16 80 7 35 13 65

Tablica 7. Nakladnici prve skupine po županijama koji imaju/nemaju profile na Google + i

Twitter društvenim mrežama

Županija

Imaju profile

(Google +)

Nemaju

profile

(Google +)

Imaju profile

(Twitter)

Nemaju profile

(Twitter)


Bjelovarsko – bilogorska

županija 1 10 9 90


županija

Dubrovačko – neretvanska

županija

Grad Zagreb 29 8.98 294 91.02 30 9.29 293 90.71

Istarska županija

Karlovačka županija 1 25 3 75

Koprivničko – križevačka

županija 1 9.09 10 90.91

Krapinsko – zagorska

županija

Ličko – senjska županija

Međimurska županija 1 33.33 2 66.67


županija 3 25 9 75 2 16.67 10 83.33


županija

Primorsko-goranska

županija 3 9.37 29 9.37 3 9.37 29 90.63

Sisačko – moslavačka

županija

Splitsko – dalmatinska

županija 3 10 27 90 1 3.33 29 96.67


županija

Varaždinska županija

Virovitičko – podravska

županija

Vukovarsko – srijemska

županija

Zadarska županija 1 25 3 75

Zagrebačka županija 8 40 12 60 4 20 16 80

Tablica 8. Nakladnici druge skupine po županijama koji imaju/nemaju mrežne stranice i profile

na Facebook društvenoj mreži

Županija

Broj

nakladn

ika

Imaju mrežnu

stranicu

Nemaju

mrežnu

stranicu

Imaju profile Nemaju profile



županija 1 1 100 1 100


županija 3 2 66.67 1 33.33 1 33.33 2 66.67


županija 6 4 66.67 2 33.33 2 33.33 4 66.67

Grad Zagreb 405 194 47.90 211 52.10 173 42.72 232 57.28

Istarska županija 24 11 45.83 13 54.17 10 41.67 14 58.33

Karlovačka županija 8 4 50 4 50 3 37.5 5 62.5


županija 5 1 20 4 80 4 80 1 20


županija 6 3 50 3 50 2 33.33 4 66.67

Ličko – senjska županija 1 1 100 1 100

Međimurska županija 5 1 20 4 80 2 40 3 60


županija 32 13 40.63 19 59.37 17 53.13 15 46.87


županija 2 2 100 2 100

Primorsko-goranska

županija 39 14 35.9 25 64.1 22 56.41 17 43.59


županija 6 5 83.33 1 16.67 1 16.67 5 83.33


županija 42 15 35.71 27 64.29 24 57.14 18 42.86


županija 1 1 100 1 100

Varaždinska županija 7 4 57.14 3 42.86 3 42.86 4 57.14


županija 3 2 66.67 1 33.33 1 33.33 2 66.67


županija 4 2 50 2 50 2 50 2 50

Zadarska županija 7 5 71.43 2 28.57 2 28.57 5 71.43

Zagrebačka županija 11 4 36.36 7 63.64 6 54.55 5 45.45

Tablica 9. Nakladnici druge skupine po županijama koji imaju/nemaju profile na Google + i

Twitter društvenim mrežama

Županija

Imaju profile

(Google +)

Nemaju

profile

(Google +)

Imaju profile

(Twitter)

Nemaju profile

(Twitter)



županija


županija 1 33.33 2 66.67


županija 2 33.33 4 66.67

Grad Zagreb 61 15.06 344 84.94 38 9.38 367 90.62

Istarska županija 3 12.5 21 87.5 2 8.33 22 91.67

Karlovačka županija


županija


županija 1 16.67 5 83.33

Ličko – senjska županija

Međimurska županija


županija 6 18.75 26 81.25 1 3.13 31 96.87


županija 1 50 1 50

Primorsko-goranska

županija 8 20.51 31 79.49 3 7.69 36 92.31


županija


županija 8 19.05 34 80.95 3 7.14 39 92.86


županija

Varaždinska županija 1 14.29 6 85.71


županija


županija 1 25 3 75

Zadarska županija 2 28.57 5 71.43

Zagrebačka županija 2 18.18 9 81.82

5.2.2. Analiza uzorka prema mrežnim stranicama i društvenim mrežama

Analiza je pokazala da 267 nakladnika iz prve skupine imaju svoje mrežne stranice, što

predstavlja 53.51%, koju aktivno ažurira, dok preostalih 46.49% nema mrežnu stranicu.

Od profila na društvenim mrežama, najviše nakladnika ima profil na Facebook-u, čak 26.25%,

dok su Google + i Twitter manje zastupljeni. Google + ima 10.02%, a Twitter samo 8.22% od

ukupnog broja (Tablica 10.), dok veći broj nakladnika nema profile upravo na tim društvenim

mrežama, što je vidljivo i na slici 2. Profil na Google + nema 89.98% nakladnika, a profil na

Twitter-u 91.78% nakladnika (Tablica 10., Slika 2.).

Tablica 10. Prva skupina nakladnika koji imaju mrežnu stranicu i profile na društvenim

mrežama

Stranica/profili Imaju Nemaju

Broj Postotak Broj Postotak

Mrežna stranica 267 53.51 232 46.49

Facebook 131 26.25 368 73.75

Google + 50 10.02 449 89.98

Twitter 41 8.22 458 91.78

Slika 2. Prva skupina nakladnika koji imaju/nemaju mrežnu stranicu i profile na društvenim

mrežama

Od druge skupine nakladnika koju predstavljaju različite organizacije, udruge, župe i društva

(ostali), njih 277, ili 44.75% posjeduje mrežnu stranicu, a 52.25% je nema, odnosno 7

nakladnika, vidljivo na slici 3.

Slika 3. Druga skupina nakladnika koji imaju/nemaju mrežnu stranicu i profile na društvenim

mrežama

Ponovno vidimo da je Facebook najzastupljeniji od društvenih mreža, 254 nakladnika posjeduje

profil upravo na ovoj društvenoj mreži, a nema ga 58.97% nakladnika, dok su Google + i Twitter

ponovno manje zastupljeni. Profil na društvenoj mreži Google + ima svega 97, odnosno 15.67%

nakladnika, a na Twitter-u 47, odnosno 7.59% nakladnika (Tablica 11.).

Tablica 11. Druga skupina nakladnika koji imaju mrežnu stranicu i profile na društvenim

mrežama

Stranica/profili Broj Postotak Broj Postotak

Mrežna stranica 277 44.75 342 52.25

Facebook 254 41.03 365 58.97

Google + 97 15.67 522 84.33

Twitter 47 7.59 572 92.41

Kao i kod prethodne skupine, profile na Google + nema 84.33% nakladnika, dok je na Twitter-u

taj postotak nešto veći i iznosi 92.41% nakladnika.

Ukupno nakladnika koji imaju samo mrežne stranice je 424. Nakladnika prve skupine koji imaju

samo mrežnu stranicu je 131 (31%), dok od druge skupine ukupno 293 (69%) nakladnika ima

mrežnu stranicu (Slika 4.).

Slika 4. Nakladnici prve i druge skupine koji imaju/nemaju mrežnu stranicu

Analiza drugog dijela istraživanja, vršena je prema navedenim kriterijima, a to su autorstvo,

objektivnost, aktualnost. Analiza se odnosi na promociju knjiga i drugih proizvoda, koje

objavljuju/proizvode nakladničke kuće, putem društvenih mreža, te je utvrđeno da je od 267

nakladnika, prve skupine, koji imaju mrežnu stranicu, njih 143, odnosno 54% (Tablica 12., Slika

5.), aktivno ažurira mrežnu stranicu, obavještavajući svoje kupce o novim izdanjima knjiga,

časopisa, o raznim popustima, promocijama knjiga ili nagradnim igrama, koje bi mogle

potaknuti prodaju naslova.

Tablica 12. Analiza mrežnih stranica nakladnika prve skupine po navedenim kriterijima

Nakladnici

Kriteriji (autorstvo, objektivnost,

aktualnost) DA

Kriteriji (autorstvo, objektivnost,

aktualnost) NE


Mrežna

stranica 143 54 124 46

Slika 5. Postotak nakladnika koji (ne)ažuriraju mrežne stranice

Neki od njih nude besplatnu dostavu, ili čak besplatne e-knjige za pripremu državne mature,

prodaju starije naslove po cijeni od 1 do 10 kuna, ili pak nižu internet cijenu za direktno

naručivanje, dok neki svaki tjedan imaju sniženje određene knjige. Mrežne stranice tih

nakladnika obično imaju naslov/e koji privlači/e pozornost, jednostavnu i praktičnu navigaciju,

slike knjiga, odnosno grafičke elemente, stranicu 'o nama', informacije o kontaktu, izvrsne

reklamne tekstove te omogućavaju jednostavan način naručivanja proizvoda. Neki od nakladnika

su se dosjetili i istaknuli mogućnost besplatnog preuzimanja e – knjiga ili bar jedno ili dva

poglavlja iz određenih knjiga, kako bi se spriječilo opiranje sa strane korisnika, odnosno

potencijalnih kupaca, koji su došli na mrežne stranice sa znatiželjom, ali ne planiraju ništa kupiti.

Ukupno nakladnika koji nude popuste i različite pogodnosti je 69, dok 74 ostalih ne nudi takvu

vrstu pogodnosti svojim korisnicima, ali ih redovito obavještavaju o novim izdanjima i sl. Jedan

od zanimljivih primjera, koje treba istaći, jeste taj da je Duhovna stvarnost odlučila, za svaku

kopiju uplatnice milodara, koja im se dostavi, pokloniti Dječju Bibliju.

Ostalih 124 (46%) nakladnika koji imaju mrežne stranice, nemaju apsolutno nikakvih

naznaka niti o promocijama knjiga, niti o novim naslovima, akcijama itd., a neki čak ne navode

ni cijene svojih knjiga. Stoga možemo reći da ne vrše nikakvu promociju. Kod tih nakladnika, na

mrežnim stranicama mogu se pronaći samo osnovni podaci, od kontakta, do informacija kada su

započeli s radom, koju vrstu publikacija objavljuju, no ne i slike izdanja, cijene, reklamne

tekstove, odnosno sadržaj na tim stranicama se ne mijenja. Neki od nakladnika čije su mrežne

stranice više portali za obavještavanje, poput novina, više se baziraju na takve vrste objava i na

taj način komuniciranja s korisnicima, konkretno, u većini slučajeva tiskano izdanje zanemaruje.

Oni također nude naslove koji privlače pozornost, imaju jednostavnu navigaciju, imaju grafičke

elemente, informacije o kontaktu, stranicu o nama. Tih nakladnika je 22 (Tablica 13.).

Tablica 13. Analiza mrežnih stranica po navedenim kriterijima

Kriteriji Broj

Autorstvo

o nama 193

kontakt 193

Objektivnost

besplatna dostava 3

sniženja - (knjige od 1 do 10 kn, svaki tjedan

druga knjiga na sniženju)

69

besplatno preuzimanje e – knjiga/poglavlja 1

reklamni tekstovi 10

nagradne igre 5

pokloni 12

knjige za 1kn 1

kupon od 20% popusta na iduću kupovinu 1

lajk (like) na Facebook-u donosi popust 1

kupon: 5 kupiš – 3 platiš – 2 na poklon 1


predstavljanje knjiga 135

Aktualnost aktivno ažuriranje 143

Obuhvat

naslovi koji privlače pozornost 22

grafički elementi 143

Jednostavna

navigacija

lako uočavanje poveznica na navigacijskoj traci 267

Na društvenim mrežama, od 131 nakladnika prve skupine, koji imaju profile na Facebook-u, 59

ili 45% aktivno ažurira profile (Slika 6. i 7.).

Slika 6. Promotivne aktivnosti na Facebook-u

Slika 7. Prva skupina nakladnika koja (ne)vrši promotivne aktivnosti na mrežnoj stranici i

profilima na društvenim mrežama

Kao i na mrežnim stranicama, nakladnici promoviraju svoje proizvode raznim akcijama,

nagradnim igrama, poklonima, npr. za kupljenu knjigu druga na poklon, knjige za 1 kunu, ili čak

kupovinom knjige dobijete kupon s 20% popusta za iduću kupovinu. Jedan od zanimljivih

primjera promocije jeste taj da lajk (like) na Facebook-u donosi popust u njihovoj knjižari, što je

primjer Alt F4 – Bulaja naklade. Algoritam je također prepoznao način na koji treba

komunicirati s kupcima i kako ih privući. Stoga za posebne prigode, poput Valentinova, Dana

žena, Dana knjige, Božića, Uskrsa znaju osigurati posebne popuste, uz posebne kupone koje

objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Obično se radi o pet knjiga iz njihove naklade, s tim

da se tri plaćaju, a dvije jeftinije su na poklon. Algoritam upravo zadovoljava jedno od novih

pravila marketinga (u elektroničkom okruženju), jer ljudi masovno kupuju one knjige čiji su

filmovi ili serije trenutni hitovi. Između tih posebnih prigoda, znaju ubaciti isto takve popuste za

svoja izdanja na engleskom jeziku, ali za 4 knjige, od kojih su dvije jeftinije na poklon. Također

neki nakladnici obavještavaju svoje korisnike o sudjelovanju na sajmu knjiga ili drugim

manifestacijama, nudeći pritom popuste na kupovinu. Osim toga odgovaraju na upite korisnika,

ispod svojih objavljenih post-ova i tako rješavaju dodatne nejasnoće, koje se javljaju kod

korisnika. Navedeni kriteriji mogu se grupirati kao kod mrežih stranica kao što je prikazano u

sljedećoj tablici.

Tablica 14. Analiza profila na Facebook-u po zadanim kriterijima

Kriteriji Broj

Autorstvo

o nama

59

kontakt

osnovne informacije

poveznice (s profila na mrežnu stranicu ili

obrnuto)

Objektivnost

besplatna dostava 3

sniženja - (knjige od 1 do 10 kn, svaki tjedan

druga knjiga na sniženju...) 59


nagradne igre 5

pokloni 7

knjige za 1kn 1


lajk (like) na Facebook-u donosi popust 1




Obuhvat


grafički elementi

Ostalih 72 (55%) nakladnika na svojim profilima na Facebook-u s korisnicima ne komunicira.

Iako imaju kreirane profile, ti profili nemaju ili niti jedne objave ili ukoliko ih i imaju, one nisu

vezane uz djelatnost kojom se bave, nego su to podijeljene vijesti s drugih profila ili stranica.

Promotivne aktivnosti na Google + ima samo 4 nakladnika ili 3% od ukupnog broja nakladnika

koji imaju profil na toj mreži, dok kod Twitter-a 8 nakladnika aktivno objavljuje novosti vezane

uz svoja izdanja, popuste i sl. Što se tiče ostalih kriterija po kojima su analizirani profili na

Google + i Twitter društvenoj mreži, s obzirom na mali broj nakladnika koji ima profile na tim

mrežama, možemo uočiti da su oni ažurni kada je u pitanju kriterij autorstvo. Ostale promotivne

aktivnosti, na Google + profilima, nemaju svi nakladnici, nego svaki od njih nudi bar jednu od

navedenih u tablici 15. Nakladnici na svojim Twitter profilima, za razliku od Google +, nude

čak 2 različite promotivne aktivnosti, poput poklona i to ukupno 7 nakladnika, nagradne igre –

čak 3 nakaldnika (Tablica 16.).

Tablica 15. Analiza profila na Google + po zadanim kriterijima

Kriteriji Broj

Autorstvo

o nama

4 kontakt

osnovne informacije


obrnuto)

Objektivnost

tjedan Harry Pottera - popusti 1

mjesečno snižena cijena knjige + druga knjiga

na poklon

4

knjiga u pola cijene 1

kupon: 5 kupiš – 3 platiš – 2 na poklon ili 4

kupiš – 2 platiš – 2 na poklon

1

Aktualnost

aktivno ažuriranje 4


Kod Google + mreže 46 nakladnika na svojim profilima nema apsolutno nikakvih objava ili

podataka o novim izdanjima, akcijama i sl., a na Twitter-u 23.24% ili 33 nakladnika nema niti

jednu objavu. Treba napomenuti da oni nakladnici koji imaju sva tri profila, na navedenim

društvenim mrežama, aktivno ažuriraju sva tri profila i koriste iste načine promocije na tim

profilima.

Tablica 16. Analiza profila na Twitter-u po zadanim kriterijima

Kriteriji Broj

Autorstvo

o nama

8 kontakt

osnovne informacije


obrnuto)

Objektivnost

nagradna igra 3

popusti za studente 1

pokloni 7

knjige u pola cijene 8


kupon: 5 kupiš – 3 platiš – 2 na poklon ili

4 kupiš – 2 platiš – 2 na poklon

1


Obuhvat


grafički elementi

Kod druge skupine nakladnika možemo govoriti o promotivnim aktivnostima samo na mrežnim

stranicama i na Facebook profilima nakladnika (ostali). Mrežnu stranicu aktivno ažurira njih 19

ili 3.33%, obavještavajući korisnike o svojim aktivnostima, izdanjima, novim brojevima

časopisa i župnih listića, knjiga, te popustima vezanim uz ih, pa čak i besplatnim e-knjigama.

Druga vrsta nakladnika, na svojim mrežnim stranicama također nudi naslove koji privlače

pozornost, imaju stranicu o nama, grafičke elemente, informacije o kontaktu, ali i posebne

stranice koje vode do njihovih izdanja. Facebook profil aktivno ažurira 6% ili 14 nakladnika

(Slika 8.).

Tablica 17. Nakladnici (druge skupine) koji (ne)vrše promotivne aktivnosti na mrežnim

stranicama

Kriteriji Broj

Autorstvo o nama 570

kontakt 570

Objektivnost

popusti 1

nova izdanja

19


reklamni tekstovi 7

pokloni 3

predstavljanje novih izdanja 6


Obuhvat



Jednostavna

navigacija lako uočavanje poveznica na navigacijskoj traci

570

Slika 8. Druga skupina nakladnika koja (ne)vrši promotivne aktivnosti na mrežnoj stranici i

profilima na društvenim mrežama

Na svojim Facebook profilima također navode iste informacije kao i na mrežnim stranicama,

obavještavajući svoje korisnike (kupce) o novim izdanjima župnih listića, časopisa, zbornika i

sl., o dostupnim besplatnim e-knjigama, o popustima i poklonima. Mrežne stranice ne ažurira

551 nakladnik. Google + profile posjeduje 97 nakladnika, a profile na Twitter-u ima 47

nakladnika, no na tim profilima nema niti jedne objave, a ukoliko i postoje, obično su na Twitter-

u i nisu vezane uz izdavačku djelatnost, nego se odnose na najnovije vijesti koje su retweet-ane s

nekih drugih profila. Stoga možemo reći da 97 nakladnika ne komunicira, putem Google +

društvene mreže, sa svojim korisnicima (kupcima), dok putem Twitter-a ne komunicira 47

nakladnika (Slika 8.).

Tablica 18. Nakladnici (druge skupine) koji vrše promotivne aktivnosti na svojim profilima na

Facebook-u

Kriteriji Broj

Autorstvo o nama

14

kontakt

osnovne informacije


obrnuto)

Objektivnost nova izdanja župnih listića, časopisa, zbornika 14

besplatne e – knjige, e - časopisi 1

popusti 1

pokloni 1

predstavljanje knjiga 2


Obuhvat naslovi koji privlače pozornost 14


Od 424 nakladnika (prve i druge skupine), 385 nakladnika ima profile na društvenim

mrežama, no samo njih 73 (19%) koristi profile na Facebook-u za komunikaciju s korisnicima

(kupcima) i promoviranje svojih proizvoda, dok preostalih 81% to ne radi (Slika 9.).

Slika 9. Nakladnici koji koriste Facebook za promotivne aktivnosti

Na Google +, od ukupno 147 nakladnika koji imaju profile na toj mreži, samo 4 (3%) nakladnika

koristi profile za komunikaciju s korisnicima, dok 143 (97%) to ne radi (Slika 10.).

Slika 10. Nakladnici koji koriste Google + za promotivne aktivnosti

Profile na društvenoj mreži Twitter, za komuniciranje sa svojim korisnicima (kupcima) koristi 8

(9%) nakladnika, a ne koristi 80 (91%) nakladnika, vidljivo na slici 11. (Tablica 19.)

Tablica 19. Nakladnici koji koriste profile na društvenim mrežama za promotivne aktivnosti

(komunikaciju s korisnicima)

Stranica/profili Koriste Ne koriste


Mrežna stranica 6 2% 287 98%

Facebook 73 19% 312 81%

Google + 4 3% 143 97%

Twitter 8 9% 80 91%

Slika 11. Nakladnici koji koriste Twitter za promotivne aktivnosti

Možemo primijetiti da, od velikog uzorka na kojemu je provedeno ovo istraživanje, mali

broj nakladnika ima profile na društvenim mrežama, koje u manjoj mjeri koristi za promociju

vlastite tvrtke. Ostala društva, udruge, organizacije, fakulteti, župe, itd., koriste društvene mreže

za komuniciranje sa svojim korisnicima, ali u većoj mjeri se ono odnosi na njihove primarne

djelatnosti, dok se nakladnička djelatnost zanemaruje.

5.3.Rasprava

Analiza podataka prikupljenih ovim istraživanjem, pomogla je odgovoriti, na istraživačko

pitanje, koje je glasilo: Da li su nakladnici prepoznali važnost društvenih mreža u našem

društvu, kao jedan od načina komunikacije s potencijalnim kupcima?, negativno s obzirom da

relativno mali broj nakladnika koristi društvene mreže, odnosno samo njih 424. Za Facebook taj

postotak iznosi 19%, za Google + samo 3%, a za Twitter 9%. Rezultati dobiveni analizom

pomogli su za uočavanje problema vezanih uz promotivne aktivnosti hrvatskih nakladnika na

društvenim mrežama.

Prva hipoteza, koja je glasila:

H1: većina nakladnika posjeduje bar jedan profil na nekoj od društvenih mreža

(Facebook-u, Google +-u i Twitter-u),

odbacuje se s obzirom da 19% nakladnika (prve i druge skupine) posjeduje bar jedan profil na

nekoj od društvenih mreža, u ovom slučaju su to profili na Facebook-u. Nizak postotak profila

na Google + i Twitter-u također nisu dovoljni za potvrđivanje ove hipoteze.

Druga hipoteza, koja je glasila:

H2: nakladnici prve skupine najviše koriste Facebook profile za promociju/komunikaciju

s korisnicima

prihvaća se, s obzirom da nakladnici prve skupine koriste Facebook profile za komunikaciju s

korisnicima od ostalih profila na društvenim mrežama (Google +, Twitter).

Društvene mreže još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznate kao jeftini načini

promoviranja proizvoda i usluga koje se nude. Malim nakladnicima one omogućavaju natjecanje

s velikim nakladničkim tvrtkama, jer su na jeftin način, dostupni u bilo koje vrijeme i na bilo

kojemu mjestu, mogu predstaviti i isporučiti sadržaj u pravo vrijeme. Također društvene mreže

olakšavaju nakladnicima pronalaženje ciljanih skupina korisnika, povezivanje i komuniciranje s

njima, korisnicima je omogućeno sudjelovanje, te ujedno nakladnici mogu bilježiti pozitivne i

negativne reakcije na određeni proizvod ili proizvode i reagirati na vrijeme, a uspjehe mogu

identificirati i mjeriti u realnom vremenu.

Nakladnici s popisa koji nemaju niti mrežne stranice, niti profile na društvenim mrežama,

ali i oni koji nemaju ili ne održavaju svoje profile na društvenim mrežama nisu prepoznali

mogućnosti koje im se nude. Nije samo dovoljno posjedovati profile na društvenim mrežama,

nego ih je potrebno i redovno ažurirati s novostima vezanim uz izdanja, promocije knjiga i

popustima. Također treba korisnicima ostaviti mogućnost sudjelovanja i iskazivanja mišljenja.

Još jedan od problema, vezan upravo za skupinu nakladnika koji nemaju niti mrežne stranice,

niti profile na društvenim mrežama, jeste njihovo pronalaženje, a uz njega se odmah veže i

problem što korisnici ne znaju da li taj nakladnik nudi iste knjige možda po nižoj cijeni, ili čak

neke druge knjige, koje ne postoje u nakladi drugih izdavača. Problem koji također treba

istaknuti odnosi se na one nakladnike koji imaju profile na društvenim mrežama. Oni svoje

profile uopće ne koriste ili ako i koriste, ne koriste ih za promoviranje svojih proizvoda, a

nemaju niti link na svoju mrežnu stranicu. Korisnicima su tako uskraćene informacije, za koje se

moraju malo više potruditi i sami ih pokušati pronaći.

Nakladnici koji su obuhvaćeni istraživanjem, također nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali

prednosti društvenih mreža, s obzirom da mali broj njih komunicira s korisnicima (kupcima) i

promovira svoje proizvode preko svojih profila na društvenim mrežama. Oni nakladnici, 19% što

imaju profile na Facebook-u, 3% na Google + i 9% na Twitter-u, koji se služe društvenim

mrežama kao sredstvima promocije, u jako malom roku mogu dosegnuti zacrtane ciljeve,

poboljšati svoju proizvodnju, ali i učvrstiti svoj ugled. Kao primjere nakladnika, koji su

prepoznali potencijale društvenih mreža, možemo istaknuti Algoritam, koji sa svojim sniženjima,

u obliku kupona i drugim popustima, aktivno sudjeluje u komunikaciji sa svojim korisnicima, na

profilima društvenih mreža obuhvaćenim istraživanjem, zatim primjer Alt F4 – Bulaja naklade, s

lajkom njihovog Facebook profila, koji donosi popust u njihovoj knjižari. Zadnji primjer koji

možemo istaći dala je Duhovna stvarnost, koja za dokaz o uplati milodara daje besplatnu knjigu.

Drugi, no ne manje važni, primjeri odnose se na popuste s besplatnom dostavom, ili samo

popuste, no nisu ovako neuobičajeni poput primjera koji su dali Algoritam, Alt F4 – Bulaja

naklada i Duhovna stvarnost.

Promocija putem društvenih mreža jedna je od mogućnosti koja se nudi u okviru internet

marketinga, no nažalost nakladnici koji aktivno rade u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu

prepoznali važnost društvenih mreža u našem društvu.

6. Zaključak

Marketing predstavlja skup aktivnosti i procesa koji služe za distribuciju ideja, proizvoda

i usluga krajnjim korisnicima, ali i komuniciranje te razmjenu ideja s partnerima, kupcima i

društvom u cjelini. Da bi marketing funkcionirao, priča koja se želi prenijeti kupcima, treba

odgovarati njihovom svjetonazoru, a od samog početka proizvod treba ostavljati dobar dojam,

kako bi kupci stvorili trajne i pozitivne reakcije prema njemu. Priča koju marketinški stručnjak

priča, mora zadovoljiti želje potrošača i pružiti mu zadovoljstvo, a uspješne su one priče koje su

ujedno i vjerodostojne.

Za uspješno poslovanje potreban je dobar i razrađen marketing plan. Njime se trebaju

identificirati problemi u organizaciji i pronaći rješenja kako bi se poslovanje organizacije

usmjerilo u smjeru koji će joj donijeti profit i omogućiti joj da se nosi s konkurencijom.

Marketing plan će biti uspješan ukoliko postoji razumijevanje i podrška svih razina uprave i

zaposlenika različitih poslovnih jedinica. Također da bi se planovi proveli, potrebna je razrađena

marketing strategija, koja se još naziva i sredstvom za postizanje ciljeva. Nakon odabrane

marketing strategije, treba se donijeti odluku o elementima marketing miksa, odnosno o

proizvodima, cijeni, distribuciji i promociji. U ovom slučaju proizvod predstavljaju izdanja

nakladnika, koja bi se trebala isticati kvalitetom od drugih sličnih proizvoda njegovih

konkurenata. Cijena bi također trebala biti prilagođena kvaliteti samog proizvoda, ali i kupcima.

Dobro određena cijena ključ je uspjeha profitabilnog uspjeha određenog nakladnika. Pored

cijene, treba voditi računa o distribuciji i odabiru i oblikovanju distribucijskih kanala. Mali

nakladnici će sami prodavati svoja izdanja preko svojih mrežnih stranica, ili će se morati

potruditi da bi ih veletrgovci uvrstili u svoje ponude, dok će veći nakladnici moći birati da li će

poput malih nakladnika prodavati izdanja preko svojih mrežnih stranica, ili će ih prodavati u

svojim knjižarama (ukoliko ih imaju), ili će birati suradnju s veletrgovcima, a možda čak i

kombinirati prodaju u svojim knjižarama i suradnju s veletrgovcima.

Uz odgovarajuće kanale distribucije važna je i promocija. S obzirom na nove načine

poslovanja, koje je uvela pojava Interneta, omogućeni su i novi načini promocije u

elektroničkom okruženju. Jedan od načina promocije odnosi se i na društvene mreže.

Zahvaljujući njima stvoreni su novi, jednostavni i prije svega jeftini načini komuniciranja s

korisnicima (kupcima). Društvene mreže olakšavaju nakladnicima pronalaženje ciljane skupine

korisnika, brzu, jednostavnu i jeftinu komunikaciju, u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu,

isporučivanje sadržaja u pravom trenutku i mjerenje uspjeha u realnom vremenu. Uspjehe je

moguće mjeriti jer društvene mreže na svojim stranicama nude brojne statističke pokazatelje,

poput dobi i spola osoba koje su posjetile stranicu, njihovom geografskom položaju i sl. Ti

pokazatelji mogu pomoći nakladnicima u kreiranju i poboljšavanju svojih proizvoda. Društvene

mreže također omogućavaju nakladnicima bolje povezivanje sa svojim korisnicima (kupcima),

jer se korisnicima sada otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja i javnog izražavanja pozitivnih

ili negativnih komentara o određenom proizvodu. Na osnovu mišljenja svojih korisnika (kupaca),

nakladnici mogu kreirati nove proizvode i usluge, ili poboljšati trenutne, odnosno učiniti ih

privlačnijima, kako bi potaknuli prodaju.

Ovaj rad pokušao je utvrditi da li su hrvatski nakladnici prepoznali važnost društvenih

mreža u svom poslovanju i u kojoj mjeri se koriste načinom promocije svojih proizvoda i usluga

putem društvenih mreža. Za istraživanje je bilo potrebno utvrditi koliko je aktivnih nakladnika u

Republici Hrvatskoj, a potom i da li imaju profile na društvenim mrežama. Postavljeno je

istraživačko pitanje, koje je glasilo: Da li su nakladnici su prepoznali važnost društvenih mreža u

našem društvu, kao jedan od načina komunikacije s potencijalnim kupcima?, no ono nije

nažalost, donijelo potvrdan odgovor. Postavljene su i dvije hipoteze, od kojih je prihvaćena

druga, koja je glasila: nakladnici prve skupine najviše koriste Facebook profile za

promociju/komunikaciju s korisnicima.

Rezultati istraživanja pokazali su da se hrvatski nakladnici najviše koriste društvenom

mrežom Facebook. Od 385 nakladnika koji imaju profile toj društvenoj mreži, za promociju

svojih proizvoda i usluga, profile koristi 19% nakladnika, Google + profile samo 3%, a profile na

Twitter 9% nakladnika. Kao primjere dobre prakse treba istaknuti Algoritam, za koji možemo sa

sigurnošću tvrditi da je prepoznao važnost društvenih mreža u komunikaciji sa svojim

korisnicima, budući da se u istoj mjeri koristi profilima društvenih mreža obuhvaćenim ovim

istraživanjem. Njegov primjer bi trebali slijediti i ostali nakladnici, bez obzira da li im je

izdavaštvo primarna ili sporedna djelatnost. Na dobrom putu je i Alt F4 – Bulaja naklada, koja

ima profil samo na Facebook-u, ali je uspjela prepoznati važnost društvenih mreža. Za ostale

nakladnike možemo samo pretpostavljati da nisu svjesni mogućnosti koje nude društvene mreže.

Neki od nakladnika imaju profile na Facebook-u, Google + i Twitter-u, no ti profili ili nemaju

objave ili se te objave ne odnose na posao kojim se bave i proizvode koje nude. Ti nakladnici

moraju shvatiti da nije dovoljno samo otvoriti profil na društvenoj mreži, koji će korisnici lajkati

ili pratiti, nego je potrebno aktivno ažurirati profil ističući informacije o svojim proizvodima i

komunicirati sa korisnicima (kupcima). Inače će korisnici ostati uskraćeni za informacije o

proizvodima, koji bi ih mogli zanimati, a ukoliko nema ni linkova koji vode do mrežnih stranica

nakladnika, što je kod nekih bio slučaj, korisnici će morati uložiti malo više truda da bi pronašli

željene informacije o proizvodima. Ukoliko nemaju vremena za tako nešto, mogu lako odustati,

a nakladnici zbog toga gube mušteriju. Najbolje rješenje tog problema je ažuriranje profila na

društvenim mrežama, ali i povezivanje mrežne stranice s profilima na društvenim mrežama i

obratno.

Rješenje problema jedinstvenog popisa aktivnih nakladnika u Republici Hrvatskoj, nalazi

se u stvaranju baze podataka dostupne svima, koju bi mogla voditi Nacionalna i sveučilišna

knjižnica u Zagrebu, s obzirom da se u njoj nalazi i hrvatski ured za ISBN, koji nudi pristup svim

informacijama potrebnim za stvaranje jedne takve baze.

Rješenje problema za nakladnike koji nemaju niti mrežne stranice, niti profile na

društvenim mrežama, nalazi se upravo u otvaranju profila bar na jednoj od društvenih mreža.

Mrežna stranica iziskuje potrebna novčana sredstva za njezino postavljanje i povremeno

održavanje, što za male nakladnike može biti trošak, ali iziskuje i potrebno informatičko znanje

za postavljanje i mijenjanje ili dodavanje sadržaja i osobu koja će se time baviti, što opet može

biti problem malim nakladnicima. Otvaranje bar jednog profila na nekoj od društvenih mreža,

može biti pun pogodak, a ujedno je jeftino rješenje, koje malim nakladnicima omogućava da

budu konkurenti velikim nakladničkim lancima. Također ne traži znanje, koje bi bilo potrebno za

održavanje mrežne stranice, ili dodatno osoblje, koje će brinuti o ažuriranju informacija. Ovaj

način otvara brojne mogućnosti, od povezivanja s kupcima i održavanja redovite komunikacije,

do pronalaženja novih, potencijalnih kupaca i proširivanje i na šire krugove korisnika (kupaca).

Uključivanjem korisnika (kupaca), kao što je prethodno spomenuto, mogu se dobiti ideje za

poboljšavanje ili stvaranje novih proizvoda, koje treba biti u skladu s internet marketing

strategijom. Ona predstavlja preduvjet za uspješno poslovanje. S obzirom da nema konkretnih

podataka, možemo samo pretpostavljati da se nakladnici, koji su prestali s radom, nisu snašli u

novom elektroničkom okruženju, kojemu su trebali prilagoditi svoj marketing plan i marketing

strategiju te prepoznati važnu ulogu društvenih mreža, koju ona igra u široj društvenoj zajednici.

Također nisu pazili na marketinške grijehe, koji su pridonijeli njihovom uništenju, te se još može

reći da se nisu mogli nositi s konkurencijom, koja je za razliku od njih, prepoznala prednosti

društvenih mreža i u skladu s tim, prilagodila svoje poslovanje.

Nakladnike koji nemaju niti mrežne stranice, niti profile na društvenim mrežama, mogla

bi uskoro zadesiti ista sudbina, kao i one što su prestali sa radom, ukoliko se ne prilagode novim

trendovima i novim načinima promoviranja svojih proizvoda.

Ovaj rad doveo je do zaključka da društvene mreže otvaraju brojne mogućnosti i velikim

i malim nakladničkim kućama, koje bi se što prije trebale prepoznati. Marketing na društvenim

mrežama omogućuje nakladnicima pronalaženje potencijalnih korisnika (kupaca), pokretanje

novih proizvoda i usluga, koji postaju poznati po svojoj kvaliteti, povezivanje s korisnicima

(kupcima) i jačanje njihove lojalnosti kroz pozitivnu dvosmjernu komunikaciju. Također

nakladnici mogu povećati promet u svojim web trgovinama, ali i istraživati tržište i ponašanje

svojih korisnika (kupaca), budući da ostaju elektronički tragovi i prilikom online kupovine i

prilikom pregledavanja i posjećivanja profila na društvenim mrežama.

Literatura

1. Blažević, Leonardo. Novi sadržajni, oblikovni i marketinški trendovi u komercijalnom

nakladništvu. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova

2, 2 (2011), str. 181 – 194. URL: http://hrcak.srce.hr/file/100188 (2014-07-02)

2. Beck, Susan E. The Good, the Bad and the Ugly or Why it´s a Good Idea to Evaluate the

Web Sources. 2009. URL: http://lib.nmsu.edu/instruction/eval.html (2014-08-18)

3. Bernat'ska, U.; Kuzio, N. Marketing in publishing business. // Majesty of Marketing:

Materials of the International conference for the students and junior research staff 11 – 12

December 2013. SHEI National Mining University: Dnipropetrovsk, 2013. Str. 14 – 15.

URL: http://mk.nmu.org.ua/ua/npd/majesty2013/majesty2013.pdf (2014-08-08)

4. Culturenet. URL: http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=8&katid=17 (2014-02-25)

5. Davies, Gill; Balkwill, Richard. The professionals Guide to Publishing: A practical

introduction to working in the publishing industry. London: Philadelphia: New Delhi:

Kogan Page, 2011. URL:

http://books.google.hr/books/about/The_Professionals_Guide_to_Publishing.html?id=Ab

fg_aoXLmoC&redir_esc=y (2014-07-14)

6. Despot, Ivona; Jakopec, Tomislav. Strategija razvoja elektroničkog nakladništva na

malim tržištima. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih

ustanova 6, 1/2 (2014), str. 81 – 90. URL: http://hrcak.srce.hr/file/176736 (2014-07-10)

7. Dukić, Gordana; Blažević, Maja. Implementacija i upravljanje e-marketingom u

hrvatskom nakladništvu. // Libellarium 1, 3(2010). Str. 81-101

URL: http://hrcak.srce.hr/file/110197 (2013-08-10)

8. Fininfo. URL: http://www.fininfo.hr/ (2014-06-01)

9. Godin, Seth. Svi marketinški stručnjaci su lažljivci: moć kazivanja vjerodostojnih priča u

sumnjičavom svijetu. Zagreb : Naklada Ljevak, 2006.

10. Hrvatska nacionalna bibliografija. URL: http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2006_06-

v14/kazalo_nakl.html (2014-02-11)

11. Juon, Catherine; Greiling, Dunrie; Buerkle, Catherine. Internet marketing: Start to Finish.

Indiana: Que Publishing, 2012.

URL: http://www.4shared.com/get/qRKwgIwk/InternetMarketingStarttoFinish.html

(2013-08-20)

12. Katalog knjižnica grada Zagreba. URL:

http://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1 (2014-06-01)


http://lib.nmsu.edu/instruction/eval.html


http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=8&katid=17





http://www.fininfo.hr/



http://www.4shared.com/get/qRKwgIwk/InternetMarketingStarttoFinish.html

http://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1

13. Kirkpatrick, David. Facebook efekt. Zagreb : Lumen izdavaštvo, 2012.

14. Knjižni informacijski sustav. URL: http://www.knjiga.hr/01.asp (2014-03-15)

15. Klepac, Goran. Primjena inteligentnih računalnih metoda u menadžmentu. Zagreb :

Sinergija-nakladništvo, 2001.

16. Kotler, Philip. Marketing insights from A to Z. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.,

2003. URL:

http://search.4shared.com/postDownload/wPEzH_s/Marketing_insights_from_A_to_Z.ht

ml (2013-08-10)

17. Kotler, Philip. Keller, Kevin Lane. Marketing Management. 14th Edition. New Jersey:

Pearson, 2011. URL:

http://www.4shared.com/get/JIyPOYT1/Marketing_Management__14th_Edi.html (2013-

08-10)

18. Kotler, Philip. Marketing u javnom sektoru: put do bolje izvedbe. Zagreb: Mate:

Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2007.

19. Kotler, Philip. Principles Of Marketing. 2nd Edition. New Jersey: Prentice Hall, 1999.

URL: http://www.4shared.com/get/rhRU_KaE/Kotler_Philip_-_Principles_Of_.html

(2013-08-10)

20. Kotler, Philip. Upravljanje marketingom : analiza, planiranje, primjena i kontrola. 9. Izd.

Zagreb : Mate, 2001.

21. Lentz, Leo. 10. Zapovijedi za uspješnost malih i srednjih poduzetnika. Zagreb: Biovega:

Hrvatska udruga poslodavaca, 2003.

22. Manayenko, K.; Kazakova, O. Pecularities of book products advertising. // Majesty of

Marketing: Materials of the International conference for the students and junior research

staff 11 – 12 December 2013. SHEI National Mining University: Dnipropetrovsk, 2013.

Str. 107 – 109. URL: http://mk.nmu.org.ua/ua/npd/majesty2013/majesty2013.pdf (2014-

08-08)

23. Moderna Vremena Info. URL: http://www.mvinfo.hr/eservis-nakladnici.php (2014-01-

03)

24. Osnove marketinga. / Jozo Previšić. Zagreb: Adverta, 2007.

25. Oxford Dictionaries.

URL: http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/social-network (2014-06-04)

26. Packer, Ron. Social Media marketing: The Art of Conversational Sales. URL:

http://wsiinstitute.com/media/ec/SocialMediaMarketingWhitepaper.pdf (2014-06-04)

http://www.knjiga.hr/01.asp



http://www.4shared.com/get/JIyPOYT1/Marketing_Management__14th_Edi.html

http://www.4shared.com/get/rhRU_KaE/Kotler_Philip_-_Principles_Of_.html


http://www.mvinfo.hr/eservis-nakladnici.php

http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/social-network

http://wsiinstitute.com/media/ec/SocialMediaMarketingWhitepaper.pdf

27. Patrick, Forsyth; Birn, Robin. Marketing in publishing. London: Routledge, 2002. URL:

http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=0HiGAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq="

marketing+in+publishing"&ots=_29u0P38g0&sig=TAYcTbsb3Mhs9x0eF3ee8m96BnA

&redir_esc=y#v=onepage&q=%22marketing%20in%20publishing%22&f=false (2014-

08-08)

28. Peterson, Valerie. About book marketing. URL:

http://publishing.about.com/od/BookMarketingAndPublicity/a/About-Book-

Marketing.htm (2014-08-18)

29. Poslovna Hrvatska. URL: http://www.poslovna.hr/ (2014-06-01)

30. Poslovni forum: Rječnik pojmova iz ekonomije. URL:

http://www.poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp (2013-08-08)

31. Relja, Renata; Šuljug, Zorana: Novi oblici rada u umreženom društvu. // Informatologia,

43 (2010). URL: http://hrcak.srce.hr/file/84847 (2013-08-15)

32. Rječnik marketinga / glavni urednik Fedor Rocco. Zagreb: Masmedia, 1993.

33. Ružić, Drago. E-marketing. 2. izmijenjeno i prošireno izd. Osijek : Ekonomski fakultet,

2009.

34. Saravanakumar, M., SuganthaLakshimi, T. Social Media Marketing. // Life Science

Journal 9, 4(2012). Str. 4444 – 4451 URL:

http://www.lifesciencesite.com/lsj/life0904/670_13061life0904_4444_4451.pdf (2014-

06-04)

35. Scott, David Meerman. Nova pravila marketinga & PR : kako se koristiti medijskim

priopćenjima, blogovima, podcastingom, viralnim marketingom i internetskim medijima

za izravno obraćanje kupcima. Zagreb : Dva i dva, 2009.

36. Social Network Sites: Definition, History, and Scholarship. // Journal of Computer-

Mediated Communication 13, 1(2007). Str. 210 – 230. URL:

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1083-6101.2007.00393.x/full (2014-06-04)

37. Stanojević, Marija. Marketing na društvenim mrežama. // Mediali 5, 10(2011). Str. 165 -

180. URL: http://hrcak.srce.hr/file/115717 (2013-08-12)

38. Superknjižara. URL: http://www.superknjizara.hr/ (2014-06-01)

39. Škare, Vatroslav. Internet kao novi kanal komunikacije, prodaje i distribucije za segment

mladih potrošača. // Tržište 18, 1/2(2006). Str. 29- 40.

URL: http://hrcak.srce.hr/file/34568 (2013-08-12)

40. Wilson, Richard M. S., Gilligan, Colin. Strategic Marketing Management. 3rd Edition.

Burlington: Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005.






http://www.poslovna.hr/

http://www.poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp


http://www.lifesciencesite.com/lsj/life0904/670_13061life0904_4444_4451.pdf

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1083-6101.2007.00393.x/full


http://www.superknjizara.hr/


URL:

http://search.4shared.com/postDownload/ORCOPBlY/Strategic_Marketing_Management

.html (2013-08-10)

41. Wilson, Tom D. Fenomen e – knjige: tehnološka prekretnica. // Libellarium: časopis za

povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 6, 1/2 (2014), str. 3 – 12. URL:

http://hrcak.srce.hr/file/176647 (2014-08-01)

42. WWW.HR – početna stranica Hrvatske.

URL: http://www.hr/wwwhr/business/printing/index.hr.html (2014-01-03)




http://www.hr/wwwhr/business/printing/index.hr.html

Prilozi

Popis aktivnih nakladnika:

1. Adria Media Zagreb

2. AGM

3. A.M.O.R.C.

4. ABC naklada

5. ABISAL

6. ACADEMIA CRAVATICA

7. ACCENT

8. Ad Media

9. Adeco

10. Adriapublic

11. Adverta

12. Agencija za komercijalnu djelatnost

13. Agram naklada

14. Agroknjiga

15. Agroturist

16. AICA – Međunarodno udruženje likovnih kritičara, hrvatska sekcija

17. Akademija dramske umjetnosti

18. Akademija likovnih umjetnosti Zagreb

19. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

20. Akvatorij

21. Alfa

22. Alfej knjige

23. Algoritam

24. Alinea

25. Alineja

26. Alka Script

27. Alt F4 – Bulaja naklada

28. Altagama

29. Alternativni moderni centar

30. Amalteja nova

31. Amrita

32. Ananda Marga Yoga društvo

33. Andromeda

34. Antropozofsko Društvo "Marija Sofija"

35. Aora komunikacije

36. Aquanet

37. Arca

38. Arcus Šibenik

39. Area grafika

40. Argus press

41. Arheološki muzej Istre

42. Arheološki muzej u Splitu

43. Arheološki muzej u Zagrebu

44. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

45. Arhivanalitika

46. Arkzin

47. Ars media

48. ArsIRIS

49. Art Forma

50. Art Logos

51. Art Studio Azinović

52. Art studio Hagall

53. ArTresor naklada

54. Asl Agency

55. Astoria

56. Astral Vesna

57. Astroida

58. Autonomna tvornica kulture - Attack

59. Autorska kuća

60. Azur R.T

61. B.a.B.e

62. Baptistička crkva Emanuel

63. Barbat

64. Barka

65. Basic Produktion

66. Begen

67. Belupo

68. Benediktanski Samostan svete Margarite

69. Beretin

70. B-graf

71. Bhaktivedanta

72. Biakova

73. BiB nakladništvo

74. Binoza press

75. Biologos

76. Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje

77. Birotisak

78. Biskupija porečko – pulska

79. Biskupski ordinarijat Đakovo

80. Biskupski ordinarijat Krk

81. Bistrić – Centar za poticanje darovitosti djece

82. Bogadi grafika

83. Bogoslovni institut

84. Bookovac

85. Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske

86. Brankarel izdavaštvo

87. Brat Franjo

88. Brevijar

89. Brodarski institut

90. Budistički centar Kailash

91. Buđenje

92. BUG

93. Business Media Croatia

94. C.A.S.H. – Histria Croatica

95. C.T. Poslovne informacije

96. Cantus

97. Canvas

98. Car Herc

99. Carski Husar

100. Castropola

101. Cekade

102. Celeber

103. Centar Cedrus

104. Centar društvenih djelatnosti mladih

105. Centar tehničke kulture Rijeka

106. Centar Vashi Yoge Nebeski cvijet

107. Centar za bioetiku

108. Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj

109. Centar za dramsku umjetnost

110. Centar za kulturu i informacije Maksimir

111. Centar za kulturu Trešnjevka

112. Centar za kulturu Vela Luka

113. Centar za menadžmnt i savjetovanje

114. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

115. Centar za mirovne studije

116. Centar za politološka istraživanja

117. Centar za prirodoslovne studije

118. Centar za promicanje socijalnog nauka crkve

119. Centar za računovodstvo i financije

120. Centar za strane jezike - Vodnikova

121. Centar za vedske studije

122. Centar za žene Adela

123. Centar za ženske studije

124. CID Nova

125. Cinotti savjetovanje

126. Cipetić

127. Columna

128. Crkva cjelovitog evanđelja

129. Crnogorsko-hrvatsko prijateljsko društvo Ivan Mažuranić

130. Croatia film

131. Croatiaknjiga

132. Croma - Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika

133. CROMA Co.

134. Čakavski sabor

135. Čvor

136. Čvorak

137. DAF

138. Dar usluge

139. Demetra

140. Denona

141. D-graf

142. Difo

143. DIGIMARK

144. Diorama

145. Disput

146. Dnevnik

147. DNM

148. Dobar plan

149. Documenta

150. Dokumentacijsko informacijsko središte

151. Dom i svijet

152. Dom kulture Zvonimir

153. Dominikanska naklada Istina

154. Domino - dizajn

155. Doneha

156. Dora Krupićeva

157. Doron

158. Dr.Oetker

159. Druga priča

160. Druga strana

161. Društvo arhitekata, građevinara i geodeta grada Karlovca

162. Društvo distrofičara Zagreb

163. Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih

invalida

164. Društvo hrvatskih haiku pjesnika

165. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

166. Društvo hrvatskih književnika

167. Društvo hrvatskih književnika Istarski ogranak

168. Društvo hrvatskih književnika Ogranak Rijeka

169. Društvo invalida Poreč

170. Društvo Kajkaviana

171. Društvo muzealaca i galerista Istre

172. Društvo Poljičana "Sv. Jure"

173. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

174. Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja

175. Društvo prijatelja dubrovačke starine

176. Društvo prijatelja kulturne baštine Split

177. Društvo prijatelja prirodnih ljepota Slunja i Rastoka

178. Društvo psihologa Istre

179. Društvo za kibernetiku psihoterapije

180. Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić"

181. Društvo za promicanje književnosti na novim medijima

182. Društvo za psihološku pomoć

183. Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

184. Družba Misionara Krvi Kristove

185. Državna geodetska uprava

186. Državni arhiv u Dubrovniku

187. Državni arhiv u Karlovcu

188. Državni arhiv u Osijeku

189. Državni arhiv u Pazinu

190. Državni arhiv u Rijeci

191. Državni arhiv u Sisku

192. Državni arhiv u Splitu

193. Državni arhiv u Varaždinu

194. Državni arhiv u Zadru

195. Državni arhiv u Zagrebu

196. Državni hidrometeorološki zavod

197. Državni zavod za intelektualno vlasništvo

198. Državni zavod za statistiku

199. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

200. Državni zavod za zaštitu prirode

201. Dubrovnik University press

202. Duga print

203. Duhovna stvarnost

204. Duomundi

205. Durieux

206. Dušević & Kršovnik

207. Dva i dva

208. Dvostruka Duga

209. Džepna knjiga

210. Đakovački kulturni krug Accede ad Certissiam

211. E-92

212. Edicija Katapult

213. Edicije Božićević

214. Edit Rijeka

215. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

216. Egmont

217. Egro naklada

218. Ekoherbalia

219. Ekološki glasnik

220. Ekonomski fakultet Rijeka

221. Ekonomski fakultet Sveučilište u Splitu

222. Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu

223. Ekonomski fakultet u Osijeku

224. Ekonomski institut Zagreb

225. Elektrotehnički fakultet Osijek

226. Element

227. Eliksir

228. EMSA Zagreb - European Medical Students' Association Zagreb

229. Energetika marketing

230. Energetski institut Hrvoje Požar

231. Epifanija

232. Erasmus naklada

233. ERRATA CORRIGE

234. Erudita

235. Esdea

236. Etnografski muzej Split

237. Etnografski muzej Zagreb

238. EuroFutura

239. EUROKNJIGA

240. Euroliber

241. EUROPAPRESS holding

242. Europski pokret

243. EUZ

244. Evanđeoski teološki fakultet Osijek

245. Evolutio evolutionis

246. Ex libris

247. Ex libris Rijeka

248. Extrade

249. F. Hoffmann - La Roche

250. Fabra

251. Fabra press

252. Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

253. Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb

254. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Splitu

255. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu

256. Fakultet kemijskog injžinjerstva i tehnologije Sveučilište u Zagrebu

257. Fakultet organizacije i informatike

258. Fakultet političkih znanosti Zagreb

259. Fakultet prometnih znanosti Sveučilište u Zagrebu

260. Fakultet strojarstva i brodogradnje

261. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

262. Farmaceutsko - biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

263. Felsina

264. Feroproms

265. Fibra

266. Fidipid

267. Filip - trade

268. Filozofski fakultet Družbe Isusove Hrvatski studiji – Sveučilište u Zagrebu

269. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

270. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

271. Filozofsko - teološki institut Družbe Isusove

272. Fokus komunikacije

273. FoMa

274. Forum

275. Forum za slobodu odgoja

276. Foto Art Unija

277. FotoSoft

278. Fraktura

279. Francusko Ministarstvo vanjskih poslova

280. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

281. Franjevački samostan Sinj

282. Franjevački samostan Trsat

283. Friedrich-Ebert-Stiftung Zagreb

284. FRLAN

285. Fundacija Ivana Meštrovića

286. Gabriele naklada Riječ

287. Gaea studio

288. Galerija Alvona

289. Galerija Cvajner

290. Galerija Klovićevi dvori

291. Galerija likovnih umjetnosti

292. Galerija Mona Lisa

293. Gaudiya vaišnava društvo

294. GDI Gisdata

295. Geno

296. Geodetski fakultet Zagreb

297. Glagol

298. Glas Koncila

299. Glas Slavonije

300. Glasnik srca Isusova i Marijina

301. Glasnik Turopolja

302. Glosa

303. Golden Marketing – Tehnička knjiga

304. Gopal

305. Gospodarski list

306. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

307. Gradska knjižnica Đurđevac

308. Gradska knjižnica i čitaonica Pula

309. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić

310. Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik

311. Gradska knjižnica Solin

312. Gradska knjižnica Zadar

313. Gradski muzej Karlovac

314. Gradski muzej Požega

315. Gradski muzej Varaždin

316. Gradski muzej Vinkovci

317. Građevinski fakultet Osijek

318. Građevinski fakultet Sveučilište u Rijeci

319. Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu

320. Grafem

321. Grafički mozaik

322. Grafički zavod Hrvatske

323. Grafika Grafotisak

324. Grafika Hrašće

325. Grafika Osijek

326. Grafika Zambelli

327. Grafikon

328. Grafok

329. Grafokom

330. Grafomarketing buzet

331. Grafoplast

332. Grapa Zagreb

333. Graphis

334. Gravis

335. Grupa samostalnih autora

336. Grupa Ultima

337. HAK

338. Harahvati

339. Harfa

340. HENA

341. HIB media

342. Hinus

343. HITA

344. HKZ – Hrvatsko slovo

345. Hlad – plus

346. Hlad i sinovi

347. HONOS – udruga za zaštitu vrijednosti domovinskog rata

348. HoReBa

349. Horetzky

350. Horizont press

351. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

352. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kabinet grafike

353. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti

354. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne i društvene

znanosti u Zagrebu

355. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u

Dubrovniku

356. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad

u Osijeku

357. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu

358. Hrvatska akademska udruga Split

359. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

360. Hrvatska gospodarska komora

361. Hrvatska komora arhitekata

362. Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo

363. Hrvatska liga protiv raka

364. Hrvatska matica iseljenika

365. Hrvatska mljekarska udruga

366. Hrvatska narodna banka

367. Hrvatska obrtnička komora

368. Hrvatska panevropska unija

369. Hrvatska provincija sv. Jeronima

370. Hrvatska republikanska zajednica

371. Hrvatska Sveučilišna Naklada

372. Hrvatska udruga muži zagorskog srca Zabok

373. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika

374. Hrvatska udruga osteogenesis imperfecta

375. Hrvatska udruga poslodavaca

376. Hrvatska udruga za odnose s javnošću

377. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet

378. Hrvatska udružba obiteljske medicine

379. Hrvatska vatrogasna zajednica

380. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

381. Hrvatska zajednica tehničke kulture

382. Hrvatske autoceste

383. Hrvatske šume

384. Hrvatski centar ITI – UNESCO

385. Hrvatski centar za dramski odgoj

386. Hrvatski crveni križ Osijek

387. Hrvatski crveni križ Zagreb

388. Hrvatski državni arhiv

389. Hrvatski filatelistički savez

390. Hrvatski filmski savez

391. Hrvatski fotosavez

392. Hrvatski geološki institut

393. Hrvatski hidrografski institut

394. Hrvatski informativni centar - HIC

395. Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje

396. Hrvatski institut za liturgijski pastoral

397. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu

398. Hrvatski institut za pokret i ples

399. Hrvatski institut za povijest

400. Hrvatski institut za povijest, podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

401. Hrvatski katolički zbor MI

402. Hrvatski književni krug Zagreb

403. Hrvatski lovački savez

404. Hrvatski muzej naivne umjetnosti

405. Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti

406. Hrvatski nogometni klub Hajduk Split

407. Hrvatski odbor Europskog udruženja Medicine umjetnosti

408. Hrvatski P.E.N. centar

409. Hrvatski Pedagoško – književni zbor

410. Hrvatski planinarski savez

411. Hrvatski Plemićki zbor

412. Hrvatski populacijski pokret

413. Hrvatski povijesni muzej

414. Hrvatski pravni centar

415. Hrvatski prirodoslovni muzej

416. Hrvatski radioamaterski savez

417. Hrvatski sabor kulture

418. Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir

419. Hrvatski savez građevinskih inžinjera

420. Hrvatski savez informatičara

421. Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

422. Hrvatski savez slijepih

423. Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize

424. Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida

425. Hrvatski savez za esperanto

426. Hrvatski studiji Sveučilište u Zagrebu

427. Hrvatski školski muzej

428. Hrvatski športski muzej

429. Hrvatski športsko ribolovni savez

430. Hrvatski veterinarski institut

431. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

432. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

433. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

434. Hrvatsko agronomsko društvo

435. Hrvatsko biblijsko društvo

436. Hrvatsko bioetičko društvo

437. Hrvatsko čitateljsko društvo

438. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika

439. Hrvatsko društvo ekonomista

440. Hrvatsko društvo filmskih kritičara

441. Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara

442. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa

443. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa

444. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade

445. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek

446. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka

447. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb

448. Hrvatsko društvo naivnih umjetnika

449. Hrvatsko društvo održavatelja

450. Hrvatsko društvo pisaca

451. Hrvatsko društvo za geometriju i grafiku

452. Hrvatsko društvo za goriva i maziva

453. Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju

454. Hrvatsko društvo za osteoporozu

455. Hrvatsko farmaceutsko društvo

456. Hrvatsko filološko društvo

457. Hrvatsko filozofsko društvo

458. Hrvatsko fizikalno društvo

459. Hrvatsko geografsko društvo

460. Hrvatsko herpetološko društvo Hyla

461. Hrvatsko kartografsko društvo

462. Hrvatsko književno društvo Svetog Jeronima

463. Hrvatsko knjižničarsko društvo

464. Hrvatsko komunikološko društvo

465. Hrvatsko kulturno društvo Napredak

466. Hrvatsko matematičko društvo

467. Hrvatsko memorijalno – dokumentacijski centar Domovinskog rata

468. Hrvatsko muzejsko društvo

469. Hrvatsko muzikološko društvo

470. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

471. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

472. Hrvatsko ornitološko društvo

473. Hrvatsko sociološko društvo

474. Hrvatsko stenografsko društvo

475. Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu

476. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo

477. Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu - HUPED

478. Hrvatsko žrtvoslovno društvo

479. HUM naklada

480. Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske

481. HUNA

482. HŽ – Putnički prijevoz

483. I.A. Projektiranje

484. I.T. Graf

485. Ibis grafika

486. Idea perfekta

487. IEP

488. IKD Josip Turčinović

489. IMAGE MANAGEMENT

490. INA – Industrija nafte

491. Inart

492. Indigo Svijet

493. Indrija

494. Informativna katolička agencija

495. INMAG

496. Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“

497. Institut Fontes Sapientiae

498. Institut građevinarstva Hrvatske

499. Institut prometa i veza

500. Institut Ruđer Bošković

501. Institut Vlado Gotovac

502. Institut za antropologiju

503. Institut za arheologiju

504. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

505. Institut za etnologiju i folkloristiku

506. Institut za filozofiju

507. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

508. Institut za javne financije

509. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

510. Institut za međunarodne odnose

511. Institut za migracije i narodnosti

512. Institut za oceanografiju i ribarstvo

513. Institut za poljoprivredu i turizam

514. Institut za povijest umjetnosti

515. Institut za turizam

516. Inter – ing

517. Inter Grafika

518. Intermed

519. Invictus Pučko otvoreno učilište

520. Inžinjerski biro

521. IPC grupa

522. IPROZ

523. Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika

524. ITG

525. Izdanja Antibarbarus

526. Izdavačka kuća Adamić

527. Izdavačka kuća Veda

528. Izdavački centar Rijeka

529. Izdavačko poduzeće Maveda

530. Izdavačko trgovački obrt Delfin

531. Izit

532. Iznova

533. Izvori

534. Jakubin i sin

535. Jaspra

536. Jesenski i Turk

537. Jet Manga

538. Jib

539. Joshua

540. Jurici

541. Jutro poezije

542. Kajkavsko Spravišće

543. Kapitol

544. Karista

545. Karitativni fond UPT, Ne živi čovjek samo o kruhu

546. Karmelska izdanja

547. Karnak

548. Kašmir promet

549. Katarina Zrinski

550. Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj

551. Katedra čakavskog sabora Grobnišćine

552. Katedra čakavskog sabora pokrajine Gacke

553. Katedra čakavskog sabora za povijest Istre

554. Katedra čakavskog sabora Žminj

555. Katehetski salezijanski centar

556. Katolički bogoslovni fakultet

557. Kazalište Mala scena

558. Kerschoffset

559. Kigen

560. Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu

561. Klett Verlag

562. Klinički bolnički centar Osijek

563. Klinika za psihijatriju Vrapče

564. Klinika za tumore Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice

565. Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva

566. Klub studenata sociologije Diskrepancija

567. Klub Sušačana

568. Klub za ekspedicionizam i kulturu

569. Klub Zaprešićana "Zapreščan"

570. Knjiga trgovina

571. Knjiga u centru

572. Knjigra

573. Književna izdavačka zajednica "Tin Ujević"

574. Književna udruga "Brod"

575. Književni krug "Reči rieč"

576. Književni krug Split

577. Knjižnice grada Zagreba

578. Koing lingua

579. Končar Institut za elektrotehniku

580. Kopriva – graf

581. Korpus

582. Korunić

583. Kratis

584. Kreativna Vjeverica

585. Kršćanska sadašnjost

586. Kršćanska udruga Derek Prince

587. Kršćanski centar "Dobroga Pastira" Osijek

588. Kršćanski centar "Riječ života"

589. Kruzak

590. KUD Baklje

591. Kugler

592. Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger"

593. Kulturno društvo Bošnjaka hrvatske Preporod

594. Kulturno informativni centar

595. Kulturno-prosvjetno društvo "Ivan Matetić-Ronjgov"

596. Kulturno-umjetničko društvo "Zametski koren"

597. Lamaro

598. Lara i Vanda naklada

599. Las

600. Laser plus

601. Latina et Graeca

602. Laurana

603. Le Monde diplomatique

604. Leksikografski zavod Miroslav Krleža

605. Leo - Commerce

606. Lexis

607. Leykam international

608. Libellus

609. Liber

610. Libera Editio

611. Libra Libera

612. Libricon

613. Liburnia Riviera hoteli

614. Lider Press

615. Lika Press

616. Likovna udruga Emanuel Vidović

617. Lisac & Lisac

618. List

619. LITTERIS

620. Litteris

621. Logos (Split)

622. Luk

623. Lunarta

624. M plus

625. M.E.P. Consult

626. Machala

627. Majstor PRESS

628. Mala nakladna kuća Sveti Jure

629. Mala zvona

630. Mali korak

631. Mali princ

632. Mali profesor

633. MAM – VIN

634. Manufaktura

635. Mara

636. Maris Liber

637. Marjan Express

638. Marko.M

639. Markot.Tel

640. Marulianum Centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga

kruga

641. Masmedia

642. Mate

643. Mathias Flacius

644. Matica Adriatica

645. Matica hrvatska

646. Matica Hrvatska Bjelovar

647. Matica Hrvatska Crikvenica

648. Matica Hrvatska Čabar

649. Matica Hrvatska Daruvar

650. Matica Hrvatska Delnice

651. Matica hrvatska Dubrovnik

652. Matica Hrvatska Đakovo

653. Matica Hrvatska Đurđevac

654. Matica Hrvatska Imotski

655. Matica hrvatska Karlovac

656. Matica Hrvatska Kaštela

657. Matica Hrvatska Koprivnica

658. Matica Hrvatska Korčula

659. Matica Hrvatska Križevci

660. Matica Hrvatska Kutina

661. Matica Hrvatska Nin

662. Matica Hrvatska Nova Gradiška

663. Matica Hrvatska Ogulin

664. Matica Hrvatska Opatija

665. Matica Hrvatska Opuzen

666. Matica hrvatska Osijek

667. Matica Hrvatska Pazin

668. Matica hrvatska Petrinja

669. Matica Hrvatska Rijeka

670. Matica Hrvatska Sinj

671. Matica hrvatska Sisak

672. Matica Hrvatska Slavonski Brod

673. Matica Hrvatska Split

674. Matica Hrvatska Trogir

675. Matica Hrvatska u Novalji

676. Matica Hrvatska u Podstrani

677. Matica Hrvatska Umag

678. Matica Hrvatska Varaždin

679. Matica Hrvatska Vela Luka

680. Matica hrvatska Vinkovci

681. Matica Hrvatska Vis

682. Matica Hrvatska Vukovar

683. Matica Hrvatska Zadar

684. Matica slovačka Lipovljani

685. Mato Lovrak

686. MB Izdavaštvo

687. Meandarmedia

688. MediaPrint – Tiskara Hrastić

689. Medicinska naklada

690. Medicinski fakultet Sveučilište u Splitu

691. Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu

692. Medicinski fakultet u Rijeci

693. MedusBiRO

694. Medžilisi Islamske zajednice u Hrvatskoj

695. Međunarodni centar za obrazovanje novinara ICEJ

696. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru

697. Međunarodni centar za usluge u kulturi (Kulturni centar Travno)

698. Menart

699. Meridijani

700. Merkur MGM

701. Metalurški fakultet Sveučilište u Zagrebu

702. Metropress

703. Mikro knjiga

704. Mikrorad

705. Millennium

706. Mineto komerce

707. Mini – Print – Logo Tiskara

708. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine

709. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

710. Ministarstvo poduzetništva i obrta

711. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija

712. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

713. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

714. Mirakul

715. MISL

716. MIŠ

717. Moderna galerija

718. Modernist nakladništvo

719. Monitor plus

720. Mosta Viridis

721. MOTOR - PRESSE HRVATSKA

722. Mozaik knjiga

723. M-print

724. MTG Topograf

725. Multimedijalni institut

726. MURAJA

727. Music - play

728. Muzej Đakovštine

729. Muzej grada Iloka

730. Muzej grada Rijeke

731. Muzej grada Splita

732. Muzej grada Zagreba

733. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

734. Muzej Međimurja Čakovec

735. Muzej Mimara

736. Muzej Moslavine Kutina

737. Muzej Slavonije Osijek

738. Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

739. Muzej za umjetnost i obrt

740. Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna

741. Muzejska udruga Istočne Hrvatske

742. Muzejski dokumentacijski centar

743. Muzički informativni centar – MIC

744. N design

745. Nacionalna i sveučilišna knjižnica

746. Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Vijeće crnogorske nacionalne

manjine u Hrvatskoj

747. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije

748. Nading

749. Naklada Antares

750. Naklada As

751. Naklada Bošković

752. Naklada Breza

753. Naklada Ceres

754. Naklada Edo

755. Naklada EOS

756. Naklada Hrid

757. Naklada Jurčić

758. Naklada K. Krešimir

759. Naklada Kosinj

760. Naklada Lara

761. Naklada Leksikon

762. Naklada Lučić

763. Naklada Ljevak

764. Naklada Matko

765. Naklada MD

766. Naklada Mlinarec - Plavić

767. Naklada Naprijed

768. Naklada Nika

769. Naklada OceanMore

770. Naklada Panda

771. Naklada Pavičić

772. Naklada Pelago

773. Naklada Potjeh

774. Naklada PRIJATELJI

775. Naklada Protuđer

776. Naklada Semafora

777. Naklada Slap

778. Naklada sv. Antuna

779. Naklada Szabo A3 data

780. Naklada Uliks

781. Naklada Vukman

782. Naklada Zadro

783. Naklada Zoro

784. Nakladni zavod Globus

785. Nakladnička kuća DETECTA

786. Nakladnička kuća Dominović

787. Nakladnička kuća Tonimir

788. Nakladništvo Lumin

789. Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski

790. Narodne novine

791. Narodni list

792. Naša djeca

793. Nema Problema

794. Neodidacta

795. Neretva

796. NG Revija

797. Nimbus media

798. Nocci

799. Nominativ

800. Nosco

801. Nova Akropola – kulturna udruga

802. Nova Arka

803. Nova knjiga Rast

804. Nova Stvarnost

805. Novela media

806. Novi Informator

807. Novi Liber

808. Novi list

809. Novi Svijet

810. Njemačka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u

Hrvatskoj

811. Obiteljski centar grada Zagreba

812. Obiteljski centar Virovitičko podravske županije

813. ODRAZ – Održivi razvoj zajednice

814. Oko – Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u

razvoju

815. Olympic International

816. Općina Ivankovo

817. Opravdano

818. Opus publikacije

819. Organizator

820. Oris

821. Osiječki list

822. Oskar – Centar za razvoj i kvalitetu

823. Ostvarenje

824. Over Line

825. Palete

826. Pan – Liber

827. Paralele

828. Park Božanske Energije

829. Parvus

830. Pergamena

831. Petikat

832. Placebo

833. Planet Zoe

834. Planetopija

835. Planmedia (Podravski list)

836. Plava ponistra

837. Plavi telefon

838. Plejada

839. Podravka

840. Poduzetništvo Jakić

841. Poglavarstvo grada Bakra

842. Pokret krunice za obraćenje i mir

843. Politička kultura

844. Poljoprivredna savjetodavna služba

845. Poljoprivredni fakultet Osijek

846. Poljoprivredni institut Osijek

847. Pomorska škola Split

848. Pomorski fakultet Sveučilište u Splitu

849. Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci

850. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

851. Pop & pop

852. Poslovni dnevnik

853. Poslovni zbornik

854. Potecon

855. Pravni fakultet Split

856. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

857. Pravni fakultet u Osijeku

858. Pravni fakultet Zagreb

859. Prehrambeno tehnološki fakultet u Osijeku

860. Press Data, medijska agencija Hrvatskoga novinarskog društva

861. Pretei

862. Primula

863. Printera grupa

864. Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilište u Splitu

865. Privlačica

866. Privredni vjesnik

867. PRO - MIL

868. PRO LEKSIS

869. Pro mente

870. Profectus

871. Profil

872. Provincijalat franjevaca trećoredaca

873. Public

874. Publicitas

875. Pučko otvoreno učilište "Dragutin Novak"

876. Pučko otvoreno učilište "Korak po korak"

877. Pučko otvoreno učilište Biograd na Moru

878. Pučko otvoreno učilište Pazin

879. Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina

880. Pučko otvoreno učilište Velika Gorica

881. Pučko otvoreno učilište Zagreb

882. Queer Zagreb

883. Questor

884. Rafael

885. Razlog

886. Redak

887. Reformni pokret adventista sedmog dana

888. Regionalni centar zaštite okoliša Hrvatske

889. REGOS – Središnji registar osiguranika

890. Reprezent

891. Reprocolor

892. Ri – telefax

893. Rifin

894. Riječ

895. Riječ Vinkovci

896. Riječki nakladni zavod

897. Rima

898. Roklicer – Broker Produkcija

899. Rosae – Maris

900. Rosip

901. RRiF

902. Rudarsko geološko naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

903. S.L.M.

904. Sajema

905. Salesiana

906. Samsa

907. San – Sat

908. Sandorf

909. Sathya Sai organizacija - Središnje vijeće Hrvatske

910. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske

911. Savez društva multiple skleroze

912. Savez izviđača Hrvatske

913. Scarabeus naklada

914. SCCA Institut za suvremenu umjetnost

915. Seniko

916. Seniko studio

917. SFera Društvo za znanstvenu fantastiku iz Zagreba

918. Sinergija

919. Sion

920. Sipar nakladništvo

921. Sisak press

922. Sitis San

923. Slobodna Dalmacija

924. Slovensko kulturno društvo Istra

925. Slovo I.T.O.

926. Smand

927. Smart Idea

928. Spektar

929. Spektar media

930. Spiritus movens

931. Spomen područje Jasenovac

932. Sprait

933. Srednja Europa

934. Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“

935. Stajergraf

936. Stanek

937. Stari grad

938. Staroslavenski institut

939. STEPress

940. Stina

941. Stokoluri

942. Strijelac

943. Strip – Agent

944. Strojarski fakultet

945. Studentski katolički centar Palma – SKAC

946. Studio Bregant

947. Studio TIM

948. Studio Žiljak

949. STYRIA INTERNATIONAL SERVIS

950. Sv. German

951. Sveučilišna knjižara

952. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

953. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet

954. Sveučilište u Dubrovniku

955. Sveučilište u Splitu

956. Sveučilište u Zadru

957. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike

958. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

959. Svjetla grada

960. Synopsis

961. SysPrint

962. Šareni dućan

963. Šćitaroci

964. Škola E92

965. Školska knjiga

966. Školske novine

967. Škorpion

968. Šokadija Zagreb

969. Što čitaš

970. Tamaris

971. Tarakor

972. Teb

973. Tectus

974. Tehnička škola Zagreb

975. Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci

976. Tekstilno – tehnološki fakultet

977. TELEdisk

978. Teološka biblijska akademija

979. Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"

980. Teovizija

981. TIM PRESS

982. Timea

983. TIPEX

984. Tipografija (Đakovo)

985. Tipomat

986. Tirena

987. Tiskara Best

988. Tiskara Horvat

989. Tiskara Impress

990. Tiskara Letis

991. Tiskara Malenica

992. Tiskara Pečarić & Radočaj

993. Tiskara SLOG

994. Tiskara Viatoni

995. Tiskara Vjesnik

996. Tiskara Zelina

997. Tiva Tiskara

998. Tomagraf

999. TRANSPORT MEDIA

1000. Trgovačka akademija

1001. Turistička naklada

1002. U pravi trenutak

1003. Učiteljski fakultet, Sveučilište u Rijeci

1004. Udruga Ars.Polis

1005. Udruga branitelji Hrvatske

1006. Udruga Dante Alighieri Split

1007. Udruga dragovoljaca Narodne zaštite Domovinskog rata

1008. Udruga inovatora Hrvatske

1009. Udruga K.V.A.R.K.

1010. Udruga Kuća sunca

1011. Udruga Lijepa Naša

1012. Udruga Lotos

1013. Udruga MI

1014. Udruga mladih Orlando

1015. Udruga Nova zemlja

1016. Udruga Novi Gordogan

1017. Udruga P.O.I.N.T.

1018. Udruga parNas

1019. Udruga Prijatelji životinja

1020. Udruga radio Marija

1021. Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran

1022. Udruga Sv. Jurja

1023. Udruga umjetnika "August Šenoa"

1024. Udruga umjetnika "Spark"

1025. Udruga umjetnika "Tin Ujević"

1026. Udruga za demokratsko društvo

1027. Udruga za inicijative u socijalnoj politici

1028. Udruga za promicanje filozofije

1029. Udruga za promicanje indijske kulturne baštine Lotus

1030. Udruga za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i

njegove obitelji "Sretna obitelj"

1031. Udruga za unapređenje kvalitete življenja Let

1032. Udruženje Djeca Prva

1033. Udruženje Hrvatskih Arhitekata

1034. UGLED PR 1 d.o.o.

1035. Ugostiteljstvo i turizam Revija

1036. Umjetnička akademija u Splitu

1037. Umjetnička udruga Annale Art Adria (A.A.A.)

1038. UNICEF Ured za Hrvatsku

1039. UPI-2M BOOKS

1040. Ured za ravnopravnost spolova

1041. Ustanova Ivan Matetić Ronjgov

1042. Ustanova u kulturi – Galerija Kula

1043. V.B.Z.

1044. V.D.T.

1045. VA - COPY MULTIMEDIA

1046. Vaišnavska vjerska zajednica u Republici Hrvatskoj

1047. Vall 042

1048. Varaždinske vijesti

1049. Veble commerce

1050. Večernjakova knjiga

1051. Večernji list

1052. Vedis

1053. Vegor Unikat

1054. Veleučilište u Karlovcu

1055. Veleučilište u Požegi

1056. Veleučilište u Rijeci

1057. Verba

1058. Verbum

1059. Verlag Dashofer

1060. VERN

1061. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1062. Vidi - To

1063. VIGO – COMMERCE

1064. Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

1065. Visoka škola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić"

1066. Visoka škola za turistički menadžment

1067. Viza MG

1068. Vizura

1069. Vlada Republike Hrvatske

1070. Vrhovni sud Republike Hrvatske

1071. Vuković&Runjić

1072. Yoga centar

1073. Zadruga Eneagram

1074. Zadružni savez Dalmacije

1075. Zagreb - Dubrava

1076. Zagrebačka izdavačka novinska agencija - ZINA

1077. Zagrebačka naklada

1078. Zagrebačka slavistička škola

1079. Zagrebačka stvarnost

1080. Zagrebačka županija

1081. Zagrebački astronomski savez - Zvjezdarnica Zagreb

1082. Zagrebačko arhivističko društvo

1083. Zagrebačko kazalište lutaka

1084. Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj

1085. Zaklada biskup Josip Lang

1086. Zaklada Friedrich Ebert

1087. Zaklada hrvatskog državnog zavjeta

1088. Zapis

1089. Zaposlena

1090. Zavičajni muzej Našice

1091. Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta

1092. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog

fakulteta

1093. Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti - ZIRS

1094. Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1095. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1096. Zdravi grad Poreč

1097. Zdravstveno Veleučilište Zagreb

1098. Zgombić & partneri

1099. Zigo – obrt za trgovinu i nakladništvo Rijeka

1100. ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa

1101. Zmazek dizajn

1102. Znaci vremena

1103. Znanstvena knjiga

1104. Znanstvena knjižnica Zadar

1105. Znanje

1106. Zri – šport

1107. Zrinski

1108. Žakan Juri

1109. Ženska soba

1110. Židovska općina Zagreb

1111. Živa zemlja

1112. Župa sv. Mihaela Arkanđela Donji Miholjac

1113. Župa sv. Mihaela Arkanđela Zagreb - Dubrava

1114. Župa sv. Mihovila Arkanđela Jelenje

1115. Župa Sv. Nikole biskupa Krapina

1116. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Pregrada

1117. Župni ured Marija Bistrica

1118. Žute stranice - MTI

Popis ugašenih nakladnika:

1. Adventus

2. ADVENTUS

3. Andrijići

4. Apertus naklada

5. Aura

6. Bakal

7. Beatta izdavaštvo

8. Bokvica

9. Croatialiber

10. Danijel Obrovac, izdavanje knjiga "DANI"

11. DataArt + Studio

12. Devedeset stupnjeva

13. Digital point

14. Distri-book

15. Edip

16. ELPELUBA

17. Eria izdanja

18. Fabula nova

19. Folio Split

20. Galaksija

21. Gama – Press

22. Gandalf

23. Globus International

24. Gorin

25. Grafika Gulan

26. Graftrade

27. Hermes izdavaštvo

28. Hunter

29. IGSA

30. Imprimo

31. In Design Požega

32. Inačica

33. Info Press

34. Informatorov biro sustav

35. Informatorov biro sustav

36. Insula Ivanovich

37. Ispeci reci

38. Kaligraf Poljane

39. Kilovat sistem

40. Knjiga

41. Konzor

42. Kregor

43. Kultura & Rasvjeta

44. Liberata

45. Linija

46. Logos (Pula)

47. Lunapark

48. Magma

49. Marjan knjiga

50. Marjan tisak (ugašen 2013. U stečaju)

51. Meditor-prom

52. Milenia marketing

53. Mina

54. Miob naklada

55. Miropictures

56. Misel

57. Motovun

58. Naklada Baobab

59. Naklada Benja

60. Naklada C

61. Naklada DiVič

62. Naklada Enigma

63. Naklada Fran

64. Naklada Grlica – Desk

65. Naklada Haid

66. Naklada Hrvoje

67. Naklada Luka

68. Naklada Mosta

69. Naklada Opus

70. Naklada Prelog

71. Naklada Stih

72. Naklada Vitagraf

73. Nakladna kuća Dr. Feletar

74. Naro naklada

75. Nautika

76. Neobična naklada

77. Neron

78. Novum

79. Novum

80. Otokar keršovani

81. Ouroboros

82. Pegaz

83. Porat strip

84. Preluk

85. Sara 93

86. Slon

87. Solidarizam

88. Sprud

89. Targa

90. Tempo

91. Tetraktis

92. Tinta

93. Tisak More

94. Tiskara Domagoj

95. Tiskara Šoštarić

96. Typoart

97. Umjetnička organizacija Uradi nešto

98. Zajednica prognanih i izbjeglih Hrvata iz Srijema,

Bačke i Banata

Popis nakladnika o kojima nema podataka (da li rade ili su ugašeni):

1. ELECTE

2. ABS 95

3. AARIS Kastav

4. Aora naklada

5. Dan

6. EMILART

7. Epoha Zagreb

8. Gayatri - Udruga za vedsku književnost i kulturu

9. GRAFIČKI OBRT "DE MAR GRAPHICS"

10. H2 publikacije

11. Hercegtisak Split

12. Heureka Book

13. Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo

14. Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda

15. Hrvatsko književno-znanstveno društvo

16. INTUS-BIT

17. Izdavački centar Zajedništvo

18. Izvornik

19. Kern

20. Klub tradicionalnih korejskih borilačkih vještina Kuk Sool Won

21. Književno likovno društvo "Rešetari"

22. Knjižni centar Zagreb

23. Logos (Daruvar)

24. Marka

25. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

26. Naklada Golubica

27. Nakladnička kuća Balog

28. Phila-Croatia

29. Plava Rijeka

30. Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza

31. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju

djece i mladih

32. Sara naklada

33. Sitotisak

34. Stuart Callan Golf Master Centar Zagreb

35. Temposhop

36. Tiskarski obrt TRILER Rijeka

37. Trgorast

38. Trsat polo

39. Udruga "Ivan Raos"

40. Udruga domovine i dijaspore za demokratsko društvo

41. Udruga stvaratelja u kulturi Rima

42. Udruga stvaratelja u kulturi Rima, ogranak Feričanci

43. Udruženje grupnih psihoterapeuta Hrvatske

44. Van Gogh grafika

45. Zavod za kaznene znanosti

46. Zebra tisak

Documents

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku · 2019. 5. 11. · Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij Informatologije Jasminka Marić Promocija