Upload
hanguyet
View
226
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
David Gerhardinger
Zagreb, 2014.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Student:
Prof. dr. sc. Ţeljko Boţić, dipl. ing. David Gerhardinger
Zagreb, 2014.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se mentoru Prof.dr.sc. Ţeljku Boţiću na iskazanom povjerenju, vodstvu i
korisnim diskusijama tijekom izrade ovog rada.
Zahvaljujem se gospodi Davoru Vuliću, Ţeljku Grahu i Ivanu Mikulinu te ukupnom osoblju
Zrakoplovno Tehničkog Centra Velika Gorica na ukazanoj podršci, povjerenju i susretljivosti
u svim nedoumicama tokom pisanja rada.
Na kraju se posebno zahvaljujem svojoj obitelji, baki Mariji, djedu Johannesu i majci
Gordani, na svim godinama nepokolebljive podrške, njima ujedno posvećujem ovaj rad.
David Gerahrdinger
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
SADRŽAJ
SADRŢAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA ............................................................................................................................ II
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... IV
POPIS OZNAKA ...................................................................................................................... V
SAŢETAK ................................................................................................................................ VI
SUMMARY ............................................................................................................................ VII
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. Osnovne komponente konstrukcije zračnog kompresora AK-50T1 ................................... 4
3. Faze remonta ...................................................................................................................... 20
4. Utjecaj konstrukcijskih komponenti na učinkovitost kompresora..................................... 95
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 105
LITERATURA ....................................................................................................................... 106
PRILOZI ................................................................................................................................. 108
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje II
POPIS SLIKA
Slika 1. Smještaj kompresora AK-50T1. .............................................................................. 2
Slika 2. Tlačni spremnik. ...................................................................................................... 2
Slika 3. Pomoćni motor, APU. ............................................................................................. 3
Slika 4. Starteri pogonskih motora. ...................................................................................... 3
Slika 5. Dijelovi kompresora AK-50T1. [2] ......................................................................... 7
Slika 6. Dijelovi kompresora AK-50T1 (fotografija). .......................................................... 8
Slika 7. Shema rada kompresora AK-50T1. [2] ................................................................. 10
Slika 8. Pečaćenje otvora kompresora za skladištenje. [2]. ................................................ 22
Slika 9. Alati za remont kompresora AK-50T1. ................................................................. 25
Slika 10. Alat za provjeru i kalibraciju ureĎaja za defektoskopsko ispitivanje. ................... 32
Slika 11. Koncentrat za emulziju. ......................................................................................... 33
Slika 12. Ispitni magnetski stol. ............................................................................................ 34
Slika 13. Sredstva i oprema za ispitivanje metodom sa penetrantima. ................................. 35
Slika 14. Cilindar prvog stupnja kompresora. [2] ................................................................ 38
Slika 15. Cilindar drugog stupnja kompresora. [2] .............................................................. 40
Slika 16. Ekscentrično vratilo. [2] ........................................................................................ 42
Slika 17. Obraz. [2] ............................................................................................................... 44
Slika 18. Klipnjača. [2] ......................................................................................................... 46
Slika 19. Osovina klipa. [2] .................................................................................................. 48
Slika 20. Prednja polovina kućišta kartera. [2] ..................................................................... 49
Slika 21. Zadnja polovina kućišta kartera. [2] ...................................................................... 50
Slika 22. Popravak usisnog ventila. [2] ................................................................................ 74
Slika 23. Presjek ventila na klipu. [2] ................................................................................... 75
Slika 24. Mjesta raskivanja podloške-osigurača. [2] ............................................................ 76
Slika 25. Presjek potisnog ventila. [2] .................................................................................. 77
Slika 26. Korak 1. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 83
Slika 27. Korak 2. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 83
Slika 28. Korak 3. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 84
Slika 29. Korak 4. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 84
Slika 30. Korak 5. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 85
Slika 31. Korak 6. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 85
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje III
Slika 32. Korak 7. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 86
Slika 33. Korak 8. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 86
Slika 34. Korak 9. sastavljanja kompresora. ........................................................................ 87
Slika 35. Korak 10. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 87
Slika 36. Korak 11. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 88
Slika 37. Korak 12. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 88
Slika 38. Korak 13. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 89
Slika 39. Korak 14. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 89
Slika 40. Korak 15. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 90
Slika 41. Korak 16. sastavljanja kompresora. ...................................................................... 90
Slika 42. Ispitni ureĎaj. ......................................................................................................... 91
Slika 43. Shematski prikaz klipnog prstena. [2] ................................................................... 95
Slika 44. Fotografija klipnog prstena prvog stupnja kompresije. ......................................... 96
Slika 45. Alat za brušenje klipnih prstena. ........................................................................... 97
Slika 46. Stroj za precizno brušenje ..................................................................................... 97
Slika 47. Novi (lijevo) i stari (desno) klipni prsten prvog stupnja kompresora. .................. 98
Slika 48. Set novih i starih klipnih prstena sa alatom za stavljanje, klipom i mašću za
konzerviranje. ........................................................................................................ 99
Slika 49. Novi (lijevo) i stari (desno) klipni prsten drugog stupnja kompresora. .............. 100
Slika 51. Poliranje dijelova ventila. .................................................................................... 101
Slika 52. Usisni ventil. ........................................................................................................ 102
Slika 53. Leţište klipa usisnog ventila (A) i klip usisnog ventila (B). ............................... 103
Slika 54. Usmjerivač opruge usisnog ventila, novi (lijevo) i stari (desno). ....................... 104
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV
POPIS TABLICA
Tablica 1. Popis dijelova kompresora AK-50T1 [5]. ............................................................... 4
Tablica 2. Materijali izrade komponenti kompresora AK-50T1, [2]. .................................... 11
Tablica 3. Tehnički podaci kompresora AK-50T1, [3]. ......................................................... 17
Tablica 4. Popis mjera zračnog kompresora AK-50T1, [6]. .................................................. 19
Tablica 5. Resurs kompresora AK-50T1. [3] ......................................................................... 20
Tablica 6. Parametri pranja kod prijema, [2]. ......................................................................... 23
Tablica 7. Alati i sredstva za remont kompresora AK-50T1. [2] ........................................... 24
Tablica 8. Postupak rastavljanja kompresora AK-50T1. [16] ................................................ 27
Tablica 9. Popis dijelova i sklopova na kojima se radi defektoskopija. [10] ......................... 31
Tablica 10. Magnetsko ispitivanje cilindra prvog stupnja kompresora. ................................... 37
Tablica 11. Magnetsko ispitivanje cilindra drugog stupnja kompresora. ................................. 39
Tablica 12. Magnetsko ispitivanje ekscentričnog vratila. ........................................................ 41
Tablica 13. Magnetsko ispitivanje obraza. ............................................................................... 43
Tablica 14. Magnetsko ispitivanje klipnjače. ........................................................................... 45
Tablica 15. Magnetsko ispitivanje osovine klipa ..................................................................... 47
Tablica 16. Ispitivanje penetrantom prednje polovine kućišta kartera. .................................... 49
Tablica 17. Ispitivanje penetrantom straţnje polovine kućišta kartera. ................................... 50
Tablica 18. Popis dijelova obavezne zamjene kompresora AK-50T1. [7] ............................... 51
Tablica 19. Parametri prve faze ispitivanja kompresora u radu. [11] ...................................... 92
Tablica 20. Druga faza ispitivanja kompresora u radu- [11] .................................................... 92
Tablica 21. Treća faza ispitivanja kompresora u radu. [11] ..................................................... 93
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje V
POPIS OZNAKA
Oznaka Jedinica Opis
poz. - Pozicija označena brojkom na slici
HB - Tvrdoća po Brinell-u
HRA - Tvrdoća po Rockwell-u, A-ljestvica
HRC - Tvrdoća po Rockwell-u, C-ljestvica
HRN - Tvrdoća po Rockwell-u, N-ljestvica
GOST - Ruski drţavni standard (государственный
стандарт)
Ø mm. Promjer
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI
SAŽETAK
U uvodnom dijelu rada dan je pregled literature potrebne za obavljanje poslova remonta
zračnoga kompresora AK-50T1. Osnovna funkcija kompresora je punjenje tlačnog spremnika
potrebnog za pokretanje pneumatike na helikopterima MiL Mi-8 i MiL Mi-171SH. U radu su
opisane i sistematizirane faze remonta kao na primjer: prijem i priprema za remont,
defektoskopija dijelova, defektacija, površinske obrade, sastavljanje i ispitivanje u radu te
konzervacija. Na primjeru klipnih prstena i ventila pokazana je vaţnost odrţavanja
komponenti i njihov utjecaj na učinkovitost kompresora. Kao krajnji rezultat ovog rada
izraĎen je cjeloviti dokument koji prati postupak remonta prema propisima proizvoĎača i u
skladu sa sistematizacijom radnji koje se provode u Zrakoplovno Tehničkom Centru Velika
Gorica i koji se kao takav već koristi u provoĎenju remonta.
Ključne riječi: MiL Mi-8, MiL Mi-171SH, kompresor, AK-50T1, pneumatika, remont,
učinkovitost.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII
SUMMARY
This thesis gives an overview of the literature necessary to perform overhaul work on the air
compressor AK-50T1. The main function of the compressor is to maintain the needed air
pressure in the pressure tank, which is used to run the pneumatic systems on helicopters Mil
Mi-8 and Mil Mi-171Sh. The thesis describes and systematizes the main overhaul phases such
as: reception and preparation for the overhaul, component defectoscopy, repair, surface
treatment, assembly, testing and conservation. The main goal of this work is to provide a
complete document which defines all the steps of the overhaul process and follows the overall
procedure according to the manufacturer’s specifications and with regards to the work
systematization of the Aeronautical Technical Center Velika Gorica. As such it is already
being used in the overhaul process.
Keywords: Mil Mi-8, Mil Mi-171Sh, compressor, AK-50T1, pneumatics, overhaul,
efficiency.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1
1. UVOD
U analizi ţivotnog vijeka zrakoplovnih konstrukcija postoje dva relevantna pristupa. Prvi
pristup se temelji na garantiranom ţivotnom vijeku komponente („Total life approach“).
Ovdje se podrazumijeva da komponenta u svojem garantiranom ţivotnom vijeku bude
izloţena značajno manjem broju ciklusa radnog opterećenja od onog koji bi doveo do
nastajanja pukotine i njene propagacije do kritične veličine kod koje nastupa slom
komponente. Ţivotni vijek se procjenjuje na osnovu Whollerove krivulje koja povezuje
raspon naprezanja i broja ciklusa radnog opterećenja. Iz navedenog se dobiva informacija o
ţivotnom vijeku elementa obzirom na uvjete eksploatacije.
Drugi pristup se temelji na konceptu dopuštenog oštećenja („Defect-tolerant approach“) koji
je utemeljen je na pretpostavci da komponente mogu sadrţati odreĎena oštećenja unesena
prilikom izrade, rukovanja ili nastala u tijeku eksploatacije. Pukotinska oštećenja se otkrivaju
i koriste se metode mehanike loma za procjenu vremena potrebnog da oštećenja propagiraju
do kritične veličine.
Sukladno navedenom postoje i dva različita pristupa odrţavanju zrakoplova, („Safe Life“ i
„Fail Safe“). Prvi pristup garantira ţivotni vijek komponente zrakoplova za odreĎeni period
eksploatacije nakon kojeg se komponenta mijenja. Kod drugog pristupa se nakon isteka
ţivotnog vijeka izvodi pregled i popravak odnosno zamjena dijela ukoliko ga nije moguće
popraviti. [1]
Kompresor AK-50T1 ugraĎen je u helikoptere MiL Mi-8 i MiL Mi-171Sh. Radi se o
mehaničkom sklopu sastavljenom od 57 konstruktivnih elemenata i bez vlastitog sustava
pogona, spaja se na reduktor glavnog rotora i sluţi za komprimiranje i dobavljanje
komprimiranoga zraka u tlačni spremnik iz kojega se zrak dalje vodi svim sustavima
helikoptera koji ga zahtijevaju. Osnovne su mu uloge pokretanje pneumatskih kočnica
prilikom taksiranja i zapuštanje pomoćnog (APU) motora u procesu pokretanja helikoptera.
Ţivotni vijek i funkcionalnost kompresora AK-50T1 uvelike su ovisni o sustavnom
pridrţavanju propisanih postupaka i intervala odrţavanja pri čemu se razlikuje „linijsko
odrţavanje“ ili odrţavanje „u hodu“ kod kojega se na kompresoru izvode manji zahvati
čišćenja ventila i zamjene usisnog filtra i remontno odrţavanje u kojemu se na kompresoru
izvodi temeljiti pregled strukturalno bitnih komponenata i zamjena komponenti bitnih za
normalan rad kompresora, klipnih prstena, dijelova ventila, brtvi, matica, podloški i
osigurača.
Iz toga je razloga vaţno sistematizirati postupke na jasan i definiran način koji prati svaki
korak pojedinog postupka i isto dokumentirati sa svim pratećim informacijama koje opisuju
zatečeno stanje i napravljene radnje.
Kompresor AK-50T1 obavlja svoju funkciju tako što komprimira zrak za tlačni spremnik (B,
slika 2) koji sluţi pokretanju kočnica helikoptera prilikom taksiranja te zapuštanju starter
motora (C, slika 3).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2
Slika 1. Smještaj kompresora AK-50T1.
Pomoćni motor (C, slika 3), pokreće se komprimiranim zrakom iz tlačnog spremnika (B, slika
2) tako da zrak zavrti turbinu i inicira početak njezina rada.
Slika 2. Tlačni spremnik.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 3
Pokrenuti pomoćni motor tada daje električnu energiju starterima pogonskih motora (D, slika
4) koji omogućuju inicijaciju njihova rada i prelazak u slijedeću fazu pokretanja helikoptera.
Slika 3. Pomoćni motor, APU.
Slika 4. Starteri pogonskih motora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4
2. Osnovne komponente konstrukcije zračnog kompresora AK-50T1
2.1. Dijelovi kompresora AK-50T1
Osnovni dijelovi kompresora su: karter, ekscentrično vratilo, klip sa klipnim prstenima,
cilindar sekundarne kompresije, cilindar primarne kompresije i zračni filtar.
Popis svih dijelova dan je u tablici 1 i prikazan slikom 5.
Tablica 1. Popis dijelova kompresora AK-50T1. [5]
Broj Nazivna oznaka dijela Broj
jedinica
1 Osigurač filtra AK50-07 1
2 Sito zračnog filtra AK50-05 1
3 Element filtra (filc) AK-50-06 1
4 Vijak zračnog filtra K0158 4
5 Podloška zračnog filtra 6402-61 4
6 Elastična podloška AK50-803 4
7 Tijelo zračnog filtra AK50-04 1
8 Osigurač matice usisnog ventila AK04-301 1
9 Matica usisnog ventila AK59-907 1
10 Zatik AK50-11 1
11 Matica AK50-12 1
12 Tanjur opruge usisnog ventila 11-14-22 1
13 Opruga usisnog ventila AK50-804 1
14 Usmjerivač opruge usisnog ventila AK50-
803
1
15 Leţište klipa usisnog ventila AK50-802 1
16 Podloška (brtva)usisnog ventila AK05-004 1
17 Klip usisnog ventila 11-14-20 1
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 5
18 Košuljica cilindra prvog stupnja 14-950-460 1
19 Podloška AK05-003 1
20 Kućište potisnog ventila 14-950-125 1
21 Klip potisnog ventila i ventila klipa AK50-
602
2
22 Opruga potisnog ventila 11-14-26 1
23 Podloška AK05-001 1
24 Tijelo potisnog ventila 11-14-27 1
25 Podloška AK05-002 2
26 Odvodnik potisnog ventila 14-950-164 1
27 Slijepa matica potisnog ventila AK59-906 1
28 Usidreni vijak M6 12
29 Brtva bakrena 10-15-22 1
30 Cilindar drugog stupnja 10-15-16 1
31 Elastična podloška 06 6402-61 12
32 Matica M6 59-RL-l 12
33 Brtva (klingerit) 10-15-23 1
34 Podloška osigurač AK50-14 1
35 Matica ventila klipa AK50-15 1
36 Tijelo ventila klipa AK50-16 1
37 Opruga ventila klipa 14-950-123 1
38 Nosač opruge ventila klipa AK50-601 1
39 Prsteni klipa prvog stupnja AK50-33/R 5
40 Klip AK50-227 1
41 Samokočna podloška 00-05-58 5
42 Prednja polovica kartera 10-15-17 1
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 6
43 Obraz 14-950-151 1
44 Vijak AK07-004 2
45 Čahura AK50-502 2
46 Prsteni klipa drugog stupnja 14-959-073 5
47 Prsten 2
48 Vijak palca AK50-702 2
49 Osovina klipa (palca) AK50-701 1
50 Čahura klipnjače AK50-402 1
51 Klipnjača AK50-401 1
52 Valjčić NRO.B2,5x13.8G2 FORMA A 50÷51
53 Ekscentrično vratilo 14-950-159 1
54 Leţaj 6204-FAG 2
55 Usidreni vijak M6 2-RD-2 3
56 Usidreni vijak M6 K02042 2
57 Zadnja polovica kartera AK50-222 1
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 7
Slika 5. Dijelovi kompresora AK-50T1. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 8
Slika 6. Dijelovi kompresora AK-50T1 (fotografija).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 9
2.2. Opis konstrukcije kompresora AK-50T1
Opis konstrukcije dan je u skladu sa nomenklaturom iz tablice 1.
Karter kompresora sastoji se od dviju polovica, prednje i straţnje (42 i 57). Polovice kartera
spajaju se uz pomoć pet usidrenih vijaka (55 i 56) i matica sa samokočnim podloškama (32 i
41). Na straţnjoj polovici kartera (57), nalazi se prirubnica sa šest provrta za montaţu na
osovinu vratila motora helikoptera. Preostala tri provrta različitih su promjera, dva od 8 mm. i
jedan od 1,5 mm. te ulaze u kućište koljenastog vratila. Provrt promjera 1,5 mm. sluţi za
dovod ulja pod tlakom u karter. Provrti promjera 8 mm. sluţe za odvod ulja i odzračivanje
kartera. IzmeĎu polovica kartera postavljena je svilena nit premazana mašću koja poboljšava
brtvljenje. U obje polovice kućišta nalaze se provrti u kojima su smješteni leţajevi (54) za
ekscentrično vratilo (53). Na gornjim polovicama kartera nalaze se četiri usidrena vijka (28),
za spajanje sa cilindrom drugog stupnja kompresora (30), elastičnim podloškama i maticama
(31 i 32). Ekscentrično vratilo (53) formirano je tako da omogući povezivanje vratila motora
helikoptera sa klipnjačom (51). Klipnjača (51) povezuje ekscentrično vratilo sa klipom.. Spoj
klipnjače i ekscentričnog vratila ostvaren je preko leţaja kojeg čine valjčići (52) zatvoreni
izmeĎu obraza klipnjače (43) i ekscentričnog vratila (53). Klip i klipnjača spojeni su
osovinom klipa (49), klipnjačom (51), čahurom klipnjače (50), čahurom klipa (45) i vijkom
(44). Klip (40) ima dva različita promjera kako bi odgovarao dvjema fazama kompresora. U
prvom dijelu klipa, većeg promjera, nalazi se pet utora za klipne prstene prvog stupnja
kompresora (39) a u drugom su pet utora za klipne prstene drugog stupnja kompresora (46).
Unutar klipa nalazi se ventil klipa koji se sastoji od matice (35), tijela (36), opruge ventila
(37) , nosača opruge (38) i klipa (21). Ventil klipa sluţi provoĎenju zraka iz prvoga u drugi
stupanj kompresora. Osim ventila klipa postoje i usisni te potisni ventil. Usisni ventil sluţi
uvoĎenju zraka u prvi stupanj kompresora što čini preko filtra zraka. Usisni se ventil sastoji
od osigurača matice i matice (8 i 9), tanjura opruge , opruge i usmjerivača opruge (12 i 13) te
leţišta klipa, klipa i brtve usisnog ventila (15,17 i 16). Filtar zraka osigurava uvoĎenje „čiste“
zračne struje u kompresor, uvelike umanjuje sadrţaj čestica čaĎe iz motora i nečistoća iz
zraka i osigurava garantirani meĎu-remontni vijek. Elementi filtra zraka su: osigurač (1), sito
(2), element filtra (filc) (3), podloška (5), elastična podloška (6) i tijelo filtra (7). Potisni ventil
osigurava ispuštanje zraka iz kompresora prema ostatku pneumatske mreţe helikoptera.
Elementi potisnog ventila su: podloške (19, 23 i 25), kućište (20), klip (21), opruga(22) i tijelo
(24). Cilindri prvog i drugog stupnja (18 i 30) konstruktivno se osim dimenzija razlikuju po
rebrima za hlaĎenje koje posjeduje samo cilindar prvoga stupnja. IzmeĎu njih nalazi se
bakrena brtva (29) a spajaju se usidrenim vijcima (28). Kako je već spomenuto, cilindar
drugoga stupnja spaja se na karter uz pomoć četiri vijka.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10
2.3. Shema rada
Rad kompresora moţe se objasniti prema sklopnom crteţu koji prikazuje
slika7.Rotacija ekscentričnog vratila ostvaruje pravocrtno gibanje klipa iz gornje u
donju mrtvu točku. Gibanjem klipa u donju mrtvu točku povećava se volumen komore
prvoga stupnja (A) i stvara podtlak te se otvara usisni ventil (1) da zrak iz atmosfere,
kroz filtar zraka, uĎe u komoru prvoga stupnja. Otvaranje i zatvaranje usisnog ventila
regulira opruga usisnog ventila. Za to vrijeme, volumen komore drugog stupnja (B) se
smanjuje i komprimira zrak koji se u njemu nalazi. Kada komprimirani zrak dostigne
odgovarajući tlak (kojeg regulira opruga potisnog ventila) opruga se sabija i otvara
potisni ventil (3), zrak izlazi iz drugog stupnja kompresora i ulazi u tlačni spremnik..
Kretanjem klipa iz donje u gornju mrtvu točku stvara se vakuum u komori drugog
stupnja, zatvara potisni i usisni ventil te ventil klipa (1,2 i 3), komprimira zrak u
komori prvog stupnja i pri postizanju odgovarajućeg tlaka (regulirano oprugom ventila
klipa) otvara ventil klipa koji omogućuje protok zraka iz prvog u drugi stupanj
kompresora. U sljedećem ciklusu, kretanjem klipa iz gornje u donju mrtvu točku
ponovno se otvara usisni ventil, zrak ulazi u komoru prvog stupnja, zatvara se ventil
klipa, komprimira se zrak u komori drugog stupnja i ispušta komprimirani zrak kroz
otvoreni potisni ventil u tlačni spremnik.
Slika 7. Shema rada kompresora AK-50T1. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 11
2.4. Materijali izrade komponenti kompresora AK-50T1
Tablica 2. Materijali izrade komponenti kompresora AK-50T1. [2]
Re-
dni
broj
Naziv Materijal Masa
[kg]
Tvrdoća Dubina
cementir
anja ili
nitri-
ranja
Zaštitni sloj
Jez-
gra
Plašt Galvan-
ski
Kemijski Boja
1. Osigurač filtra
AK50-07
Ţica PA-
1,5
GOST
9389-60
0,002 - - - Kadmi-
zirano
- -
2. Sito zračnog
filtra AK50-
05
Alumi-
nijska
legura
D-1
GOST
4977-52
0,005 - - - - Anod-
izirano
-
3. Element
filtra (filc)
AK-50-06
Filc
tehnički
TU 189-
54
0,003 - - - - - -
4. Vijak
zračnog
filtra K0158
Čelik 45
GOST
1051-59
0,001
4
- - - Cink - -
5. Podloška
zračnog
filtra 6402-
61
Mjed
LS59-1
GOST
1066-58
0,008 - - - - - -
6. Elastična
podloška
AK50-803
- - - - - - - -
7. Tijelo
zračnog
filtra AK50-
04
Legura
alumi-
nija AL-
2 GOST
2685-63
0,063 - - - - Anod-
izirano
-
8. Osigurač
matice
usisnog
ventila
AK04-301
Ţica PA-
1.5
GOST
9389-60
- - - - Cink
oksid
- -
9. Matica
usisnog
ventila
AK59-907
Čelik
38HA
MPTU
2333-49
0,022
6
HRC
30-38
- - Cink
oksid
- -
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 12
10. Zatik AK50-
11
Ţica
promjera
1,6
GOST
1798-49
0,000
2
- - - - Crna
oksid-
acija
-
11. Matica
AK50-12
Čelik
38HA
GOST
1051-59
0,002 - HRC
32-38
- Cink
oksid
- -
12. Tanjur
opruge
usisnog
ventila 11-
14-22
Čelik
38HA
0,002 - HRC
32-38
- Cink- - -
13. Opruga
usisnog
ventila
AK50-804
Ţica PA-
0,8
GOST
9389-60
0,001
3
- - - Cink
oksid
- -
14. Usmjerivač
opruge
usisnog
ventila
AK50-803
Čelik
38HA
4MPTU
2333-49
0,002
4
- HRC
32-38
- - Crna
oksid-
acija
-
15. Leţište klipa
usisnog
ventila
AK50-802
Legura
bronce
D1-T
GOST
4783-49
0,014
2
- - - - - -
16. Podloška
(brtva)usisno
g ventila
AK05-004
Legura
aluminij
a AL-M
GOST
4784-65
0,002
5
- - - - - -
17. Klip usisnog
ventila 11-
14-20
Čelik
40HNM
A GOST
4543-61
0,011 - HRC
48-52
- Cink - -
18. Košuljica
cilindra
prvog
stupnja 14-
950-460
Čelik
38HA.
TU 1077
0,110 HRC
20-32
HRN
158
0
0,5÷0,7 - - Crna
boja
otporn
a na
poviše
ne
temp-
eratur
e
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 13
19. Podloška
AK05-003
Legura
aluminij
a AL-M
0,005 - - - - - -
20. Kućište
potisnog
ventila 14-
950-125
Čelik 45
GOST
1051-59
0,0377 - - - Cink
oksid
- -F
21. Klip
potisnog
ventila i
ventila klipa
AK50-602
Čelik
40HNM
A
0,0046 - HRC
48-53
- - Crna
oksid-
acija
-
22. Opruga
potisnog
ventila 11-
14-26
Ţica PA-
0.9
GOST
9389-60
0,001 - - - Cink - -
23. Podloška
AK05-001
- - - - - - - -
24. Tijelo
potisnog
ventila 11-
14-27
Čelik
GOST
1051-59
381a
0,0385 - HRA
67-71
- Cink - -
25. Podloška
AK05-002
Aluminij
AL-M
GOST
4784-65
0,002 - - - - - -
26. Odvodnik
potisnog
ventila 14-
950-164
- - - - - - - -
27. Slijepa
matica
potisnog
ventila
AK59-906
Čelik 45
GOST
1051-59
0,0113 - - - Cink
oksid
- -
28. Usidreni
vijak M6
Čelik
38HA
MPTU
2333-49
0,007 - HRC
26-32
- Cink - -
29. Brtva
bakrena 10-
15-22
Čelik 20
GOST
914-56
0,025 - - - Bakrena
prevlaka
- -
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 14
30. Cilindar
drugog
stupnja 10-
15-16
Čelik
38HA
mptu
2333-49
0,227 HRC
20-32
HRC
15-80
0,5÷0,7 Cink
oksid
- -
31. Elastična
podloška 06
6402-61
- - - - - - - -
32. Matica M6
59-RL-l
Čelik
GOST
1051-59
0,004 - HRC
19-26
- Cink
oksid
- -
33. Brtva
(klingerit)
10-15-23
Paronit
HC-10
TUmhp1
369-50r
0,001 - - - - - -
34. Podloška
osigurač
AK50-14
Čelik 20
GOST
914-56
0,001 - - - Cink - -
35. Matica
ventila klipa
AK50-15
Čelik
38HA
MPTU
2333-49
0,013 - HRC
32-38
- Cink - -
36. Tijelo
ventila klipa
AK50-16
Čelik
37HNZ
A
MPTU
2333-45
0,0084 - HRC
32-38
- - Crna
oksid-
acija
-
37. Opruga
ventila klipa
14-950-123
Ţica PA-
0,7
GOST
9389-60
0,001 - - - Cink
oksid
- -
38. Nosač
opruge
ventila klipa
AK50-601
Čelik
37H113
A MPTU
2333-49
0,0078 - HRC
32-38
- Cink
oksid
- -
39. Prsteni klipa
prvog
stupnja
AK50-33/R
Lijevano
ţeljezo
CVI
MAP 71
MTU
0,0035 - HB
241-
285
- - Crna
oksid-
acija
-
40. Klip AK50-
227
Aluminij
AK-4
GOST
7857-55
0,183 - HB9
0
- - - -
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15
41. Samokočna
podloška 00-
05-58
- - - - - - - -
42. Prednja
polovica
kartera 10-
15-17
Legura
magnezij
a ML-
GOST
2856-55
0,117 - HB
60-85
- - Dikrom Sivo
plava
43. Obraz 14-
950-151
Čelik
12HNZA
MPTU
2332-49
0,0588 HRC
25-38 HRC58
0,5÷0,8 - Crna
oksid-
acija
-
44. Vijak AK07-
004
Mjed
LS59-1
GOST
1066-58
0,0038 - - - - - -
45. Čahura
AK50-502
Bronca
Br.AZh
N
04.04.10
GOST
493-54
0,007 - - - - - -
46. Prsteni klipa
drugog
stupnja 14-
959-073
Lijevano
ţeljezo
CVI
MAP 71
MTU
0,002 - HB
241-
285
- - Crna
oksid-
acija
-
47. Prsten - - - - - - - -
48. Vijak palca
AK50-702
Aluminij 0,002 - - - - - -
49. Osovina
klipa (palca)
AK50-701
Čelik
12HNZ
A
MPTU
2333-49
0,026 HRC
25-40
HRC58
0,6÷0,9 - Crna
oksid-
acija
-
50. Čahura
klipnjače
AK50-402
Bronca
Br.10-2
AMTU
211-51
0,008 - - - - - -
51. Klipnjača
AK50-401
Čelik
12HNZ
A
MPTU
2332-49
0,22 HRC
25-40 HRC58
0,5÷0,8 Cink
oksid
- -
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 16
52. Valjčić
NRO.B2,5x1
3.8G2
FORMA A
- - - - - - - -
53. Ekscentrično
vratilo 14-
950-159
Čelik
12HNZ
A
MPTU
2333-49
0,194 HRC
25-38
HRC58
0,5÷0,8 - Crna
oksid-
acija
-
54. Leţaj 6204-
FAG
- - - - - - - -
55. Usidreni
vijak M6 2-
RD-2
Čelik
38HA
MPTU
3-49
- - HRC
26-32
- Cink - -
56. Usidreni
vijak M6
K02042
Čelik
GOST
1051-59
38HA
0,0102
3
- HRC
26-32
- Cink - -
57. Zadnja
polovica
kartera
AK50-222
Legura
magnezij
a ML-5
GOST
2856-55
0,271 - HB
60-85
- - Dikrom Sivo
plava
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 17
2.5. Tehnički podaci
Tablica 3. Tehnički podaci kompresora AK-50T1. [3]
Promjer cilindra prvog stupnja 46 mm.
Promjer cilindra drugog stupnja 40 mm.
Hod klipa 20 mm.
Hod klipa usisnog ventila 0,7 ÷1,1 mm.
Hod klipa ventila klipa 0,7÷1,1 mm.
Hod klipa potisnog ventila 0,7÷1,1 mm.
Smjer vrtnje kompresora Lijevo i desno
Tlak zraka na potisnom ventilu 50 kg/cm2
HlaĎenje kompresora Zračno, uljno
Brzina ispuhivanja zraka iz kompresora kroz
površinu od 25 x 100 mm. veća od
20 m/s
Najviša temperatura cilindra 110 ⁰C
Brzina vrtnje ekscentričnog vratila pri radnom opterećenju
Maksimalno 2300 o/min
Minimalno 1450 o/min
Vrijeme punjenja tlačnog spremnika
zapremnine 8l na tlak od 50 kg/cm2 brzinom
vrtnje 1450 o/min ne smije biti veće od
30 min
Svojstva korištenog ulja
MK-8 oil GOST 6457-66 MK-8 GOST 6457-66
oil B-IO TU38L0I295-75
Tlak ulja 2…5 kg/cm2
Najviša dopuštena temperatura ulja 95 ⁰C
Dozvoljena potrošnja (ispuštanje) ulja na
temperaturi ulja od 40…80 ⁰C pri 1450 o/min
0,2…45 gram/sat
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 18
Kompresor radi sa dovedenim zrakom iz okoline
Najveća dozvoljena masa kompresora 3 kg.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19
2.6. Popis mjera zračnog kompresora AK-50T1
Tablica 4. Popis mjera zračnog kompresora AK-50T1. [6]
Broj dijela Naziv
dijela
Promjer na crteţu Krajnje
dopušteni
Maksimalna dopuštena
maks.
promjer u
mm.
min.
promjer u
mm.
promjer pri
remontu u
mm.
Konusnost u
%
Ovalnost u
%
14-950-460 Cilindar
prvog
stupnja
46,027 46,000 46,060 0,020 0,020
10-15-16 Cilindar
Drugog
stupnja
40,027 40,000 40,060 0,020 0,020
AK50-227 Klip, Ø 40 39,820 39,750 39,703 0,030 0,030
AK-50701 Osovina
klipa
12,000 11,988. 11,960 0,010 0,010
AK-50400 Klipnjača Ø
12, Ø 43
12,034
43,027
12,016
43,000
12,080
43,060
0,020 0,020 0,030 0,030
14-950-151 Obraz Ø 20,
Ø 15
20,045 20,015 20,080 0,030 0,030 0,030
14-950-159 Ekscentrično
vratilo
19,992 19,978 19,970 0,010 0,010
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 20
3. Faze remonta
3.1. Prijem i priprema kompresora AK-50T1 za remont
3.1.1. Tehnološki naputak za remont
Svi kompresori koji se primaju na remont moraju imati dokumentaciju koja opisuje
stanje kompresora i definira manjkavost u radu, tzv. putovnica („passport“)
kompresora.
Remont kompresora mora se izvršiti u skladu sa naputkom za remont kojeg je izdao
proizvoĎač.
Nakon remonta svaki kompresor mora zadrţati svoj serijski/proizvodni broj neovisno
o tome koliko je remonta prošao ili koji su dijelovi zamijenjeni.
Propisani resurs kompresora je:
Tablica 5. Resurs kompresora AK-50T1. [3]
Radni sati do prvog remonta 1500 sati
Vremenski resurs do prvog remonta 6 godina
Vremenski resurs u skladištenju
Skladištenje u uvjetima proizvoĎača 10 godina
Skladištenje na otvorenom 3 godine
Skladištenje na otvorenom u krajevima sa
povišenom temperaturom zraka
2 godine
Natkriveno skladištenje u područjima sa
povišenom temperaturom zraka
3 godine
MeĎu remontni radni sati 1500 sati
Vremenski meĎu remontni resurs 10 godina
Procijenjeni ukupni radni sati u periodu od 25
godina sa neograničenim brojem remonta.
7000 h.
Navedeni resursi su vaţeći isključivo u slučaju poštivanja svih pravila i uvjeta skladištenja,
transporta i odrţavanja u skladu sa vaţećom proizvoĎačevom dokumentacijom.
ProizvoĎač garantira vremenski resurs u skladištenju od 7 godina od trenutka proizvodnje i 6
godina od trenutka narudţbe kupca.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 21
3.1.2. Prijem na remont
Kompresori se primaju na remont nakon isteka vremenskog ili radnog resursa te nakon
uočavanja nedostatka van specificiranih vrijednosti od strane proizvoĎača (uočavanja kvara).
Vremenski resurs odnosi se na vrijeme koje je odreĎeno kao meĎu-remontni interval bez
obzira na eksploataciju ili skladištenje kompresora.
Radni resurs odnosi se na propisan, dozvoljen vremenski interval rada kompresora.
Za remont kompresora nuţna je sljedeća dokumentacija:
Putovnica („passport“) kompresora.
Informacije o isteku resursa i eventualnim oštećenjima.
Kod prijema kompresora nuţno mu je provjeriti postojanje i ispravnost putovnice. Prvo se
provjerava usklaĎenost putovnice kompresora sa njegovim serijskim brojem. Broj putovnice
kompresora i serijski broj kompresora moraju biti isti.
U putovnici se posebno provjeravaju stavke o općem stanju kompresora, ukupnosti dijelova u
slučaju skladištenja i zabilješke o vanrednom izuzimanju iz eksploatacije.
U putovnici kompresora moraju biti zabiljeţeni svi podaci vezani uz proizvodnju,
eksploataciju (resurs), radove popravka i zamjenu dijelova.
U slučaju da se kompresor izuzima iz eksploatacije prije isteka resursa iz bilo kojeg razloga,
izuzimanje i razlog izuzimanja (sumnja u oštećenje) te zamijećene nuspojave moraju biti
zabiljeţene u odgovarajuće rubrike u putovnici kompresora.
Prije početka radova remonta sljedeća dokumentacija mora biti priloţena:
Naputak za prijem kompresora na remont.
Putovnica („passport“) kompresora.
Naputak za remont.
Izjava o eventualno primijećenom kvaru/kvarovima.
Za izvoĎenje remonta nuţno je pripremiti komplet lista za remont, „komplet radnih lista za
generalni popravak zračnog kompresora“:
Lista popisa dokumentacije za remont zračnoga kompresora.
Lista kompletnosti zračnoga kompresora.
Tehnološki naputak za pranje, odmašćivanje i skidanje boje sa dijelova helikoptera.
Lista defektacije zračnoga kompresora.
Lista kvara zračnoga kompresora.
Lista defektoskopije dijelova zračnoga kompresora.
Lista mjera zračnoga kompresora.
Lista dijelova obavezne zamjene kod remonta zračnoga kompresora.
Lista ispitivanja zračnoga kompresora.
Kompresori se nakon remonta skladište do ponovne eksploatacije ali ne smiju biti skladišteni
dulje od jedne godine. Prije skladištenja moraju se odgovarajuće pripremiti, „pakirati“.
Vrijeme i datum pakiranja moraju biti zabiljeţeni u putovnici kompresora. Otvori
kompresora, (slika 8), moraju biti zapečaćeni.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 22
Slika 8. Pečaćenje otvora kompresora za skladištenje. [2].
3.1.3. Dekonzervacija kompresora, [2]
Kompresor moţe doći na remont iz skladišta u kojemu je bio redovno skladišten, u tome
slučaju treba provesti postupak dekonzervacije kako slijedi.
Izvaditi kompresor iz ambalaţe.
Skinuti osigurač filtra zraka (element 1, tablica 1).
Izvaditi sita zračnog filtra i element zračnog filtra (2 i 3, tablica 1).
Skinuti zaštitni priključak na potisnom ventilu.
Okrenuti ekscentrično vratilo 5÷7 puta kako bi izašlo konzervacijsko ulje.
Uroniti kompresor u uljnu kupelj MS-20 GOST 21743-76 zagrijanu na temperaturu
100÷120 oC u trajanju od najmanje 3 minute.
Okrenuti ekscentrično vratilo 10÷15 puta kako bi ulje prošlo kroz kompresor.
Izvaditi kompresor iz kupelji i obrisati radioničkim krpama umočenim u benzin.
Oprati filtar element benzinom i posušiti čistim komprimiranim zrakom.
Ponovo vratiti sita zračnog filtra i element zračnog filtra te staviti osigurač (element 1,
tablica 1).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23
3.1.4. Pranje kompresora kod prijema na remont
Nakon skidanja vanjskog zaštitnog sloja (folije u koju je kompresor zamotan) potrebno je
izvesti vizualnu inspekciju i počistiti nečistoće, prašinu i skladišnu mast (mast za očuvanje
površina i dijelova kompresora tokom skladištenja). Skladišna mast u otvorima 1 i 2 (slika 8)
moţe se isprati i nakon toga kompresor posušiti. Poţeljno je takoĎer isprati vanjštinu
kompresora u ukupnom trajanju od 8÷10 min. otopinom potašinog dikromata 1÷2%
(K2Cr2O7) i vode (H2O).
Obzirom na štetnost po zdravlje potašinog dikromata obavezno je nositi zaštitnu opremu
(zaštitnu masku, naočale, rukavice i pregaču uz standardnu radioničku odjeću i obuću).
Temperatura otopine za pranje moţe biti u intervalu od 60 do 75⁰C
Tablica 6. Parametri pranja kod prijema. [2]
Vrijeme pranja 8÷10 min.
Otopina 1÷2 % (K2Cr2O7 i H2O)
Zaštitna oprema Zaštitne naočale, zaštitna maska, zaštitne
rukavice, pregača i standardna radionička
odjeća i obuća.
Temperatura otopine pri ispiranju 60÷75 ⁰C
Ispiranje se mora izvršiti na mjestu prikladnom za odvoĎenje štetnih otpadnih voda u skladu
sa vaţećim propisima.
Nakon pranja kompresor treba dobro posušiti krpama koje ne dolaze u kontakt sa
nezaštićenim dijelom ljudske koţe. i odgovarajuće se odbacuju u skladu sa propisima za
odbacivanje štetnog radioničkog otpadnog materijala.
Posušen kompresor se prosljeĎuje na rastavljanje.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 24
3.1.5. Alati i sredstva koja se koriste za remont kompresora AK-50T1
Za rastavljanje kompresora koriste se alati i sredstva navedena tablicom
Tablica 7. Alati i sredstva za remont kompresora AK-50T1. [2]
REDNI
BROJ
NAZIV OZNAKA
1. Postolje za učvršćivanje kompresora AK-50 HB-10-640
2. Ključ za maticu usisnog ventila kompresora HB-10-645
3. Alat za rastavljanje i sastavljanje ventila na klipu
kompresora
HB-10-643
4. Šablona za izbijanje i utiskivanje osigurača matice
usisnog ventila kompresora
HB-10-644
5. Ključ za maticu ventila na klipu kompresora HB-10-646
6. Izbijač za usisni ventil HB-10-665
7. Izbijač za osigurač usisnog ventila HB-10-666
8. Ključ za rastavljanje usisnog ventila HB-10-667
9. Alat za stiskanje klipnih prstena 1. stupnja HB-10-674
10 Alat za stiskanje klipnih prstena 2. stupnja HB.10.673
11. Postoje za zavrtanje matice usisnog ventila HB-10-668
12. Alat za montaţu klipnih prstena 1. cilindra HB-10-672
13. Alat za montaţu klipnih prstena 2. cilindra HB-10-673
14. Alat za uprešavanje leţajeva HB-10-688
15. Šablona za lijepljenje konca HB-10-687
16. UreĎaj za provjeru ventila na hermetičnost HB-10-676
16a. Postolje HB-10-680
16b. Adapter potisnog ventila HB-10-671
16c. Adapter ventila klipa HB-10-670
16d. Adapter usisnog ventila HB-10-669
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 25
17. Alat za demontaţu i montaţu usisnog ventila HB-10-642
Slika 9. Alati za remont kompresora AK-50T1.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 26
3.1.6. Priprema polirne paste, [2]
Polirna pasta koristi se za poliranje legura čelika i aluminijskih legura.
Sastav paste uključuje sljedeće komponente:
Prah čestica veličine zrna EB-M20 ili EB-M28 65% GOST 3647-59
Motorno ulje 10% GOST 1707-51.
Oleinska kiselina - 0,2% GOST 7580-55.
Vazelin - 8% GOST 3581-47 | 5.
U proizvodnji paste nuţno je pridrţavati se slijedećih pravila.
Svaka komponenta paste prije miješanja mora biti čista od primjesa, filtrirana. Proces
filtracije se provodi zagrijavanjem svake pojedine komponente u porculanskoj posudi do
tekućeg stanja. Takva, tekuća komponenta se ulijeva u drugu posudu kroz platno ili tri sloja
obične medicinske gaz. Prije upotrebe paste nuţno je dobiti odobrenje proizvoĎača
kompresora za korištenje. Testira se veličina zrna.
Filtrirane komponente stavljaju se u slijedeću porculansku posudu (ili posudu od nehrĎajućeg
čelika) i ponovo zagrijavaju do tekućeg stanja i lagano miješaju do jednolikog sastava.
Miješanje se provodi uz pomoć staklenog štapića. Smjesa paste mora ključati 15÷20 minuta
na temperaturi od 130÷150 oC kako bi iz nje isparila vlaga.
Tijekom zagrijavanja i vrenja eventualno isplivale čestice se moraju ukloniti nakon čega se
posuda sa smjesom hladi na 70 oC te se sve propušta u četvrtu posudu kroz tri sloja gaze. Ovo
se čini kako bi se osigurala filtracija čestica nataloţenih na dnu posude tokom procesa vrenja.
Nakon toga smjesa se ponovo zagrijava u trajanju od 10 min. na temperaturi od 120÷130 oC.
Takva se tekuća masa izlijeva u kalup dijela za čije je poliranje namijenjena i ponovno hladi.
OhlaĎena se pasta vadi iz kalupa, zamata u voštani papir i označava.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 27
3.1.7. Rastavljanje
Nakon prijema i čišćenja kompresora potrebno ga je rastaviti za inspekciju, otklanjanje
nedostataka, popravak i zamjenu dijelova.
3.1.7.1. Postupak rastavljanja kompresora AK-50T1
Svi se koraci referiraju na dijelove kompresora sa slike 5 i koriste alate i sredstva iz tablice 7.
Tablica 8. Postupak rastavljanja kompresora AK-50T1. [16]
Redni
broj
Postupak Naziv alata Oznaka alata
1. Kompresor AK-50T1 postaviti na
postolje (1, tablica 7) te ga učvrstiti.
Postolje za
učvršćivanje
kompresora AK-
50T1
HB-10-640
2. Skinuti osigurač filtra, (1, slika 5) te
izvaditi elemente filtra, (2 i 3, slika
5)
3. Odviti vijak, (4, slika 5) te odvojiti
tijelo filtra od cilindra prvog stupnja.
4. Odviti matice, (32, slika 5) (kom.8)
te odvojiti cilindar prvog stupnja,
(18, slika 5) Odviti matice, (32, slika
5) (kom.4) cilindra drugog stupnja, te
odviti matice, (32, slika 5) (kom.5)
koje drţe prednju polovicu kartera,
(42, slika 5) Skinuti sa usidrenih
vijaka cilindar drugog stupnja,
okrenuti ga u poloţaj u kojem prst
klipa-palac, (49, slika 5) doĎe u os
otvora na cilindru drugog stupnja,
(30, slika 5) Lagano izbiti prst klipa
kroz otvor na cilindru. Nakon toga
odvojiti cilindar drugog stupnja sa
klipom od kartera. Skinuti brtvu, (33,
slika 5) (kom.1).
5. Odvojiti prednju polovinu kartera,
(42, slika 5) od zadnje polovine
kartera, (57, slika 5).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 28
6. Odvojiti ekscentrično vratilo, (53,
slika 5) (kom.1) sa valjčićima, (52,
slika 5) (kom.51). NAPOMENA:
Prilikom skidanja, valjčiće staviti u
posebnu posudu.
7. Obje polovice kartera zagrijati na
temperaturu 90-100°C, drţati 10-15
min, te nakon toga skinuti leţajeve sa
obje polovine kartera.
8. Prvi cilindar postaviti u alat (11,
tablica 7) te pristupiti demontaţi
cilindra prvog stupnja.
Skinuti osigurač, (8, slika 5) te
pomoću ključa (2, tablica 7) skinuti
maticu usisnog ventila, (9, slika 5)
Nakon toga izbiti usisni ventil sa
izbijačem (6, tablica 7). Sa cilindra
skinuti potisni ventil, (19 do 27, slika
5).
Postoje za zavrtanje
matice usisnog
ventila
Ključ za maticu
usisnog ventila
kompresora
Izbijač za usisni
ventil
HB-10-668
HB-10-645
HB-10-665
9. Sa klipa, (40, slika 5) skinuti prstene
prvog stupnja, (39, slika 5)
(kom.5),te prstene drugog stupnja,
(46, slika 5) (kom.5). Koristiti alat
(9, tablica 7).
Nakon skidanja prstena, klip zagrijati
na temperaturu 90-100°C od 10-15
min. (zagrijati u toplinskoj obradi ili
elektropeći u galvanizaciji).
Zagrijani klip postaviti u alat (3,
tablica 7), te ključem (5, tablica 7)
odviti maticu ventila klipa, (35, slika
5).
Sve dijelove dostaviti u odjeljenje
praonice.
Alat za stiskanje
klipnih prstenja 1.
cilindra
Alat za rastavljanje i
sastavljanje ventila
na klipu kompresora
Ključ za maticu
ventila na klipu
kompresora
HB-10-674.
HB-10-643
HB-10-646
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29
3.1.8. Uklanjanje korozije
Uklanjanje korozije sa dijelova kompresora moţe biti kemijsko ili mehaničko.
3.1.8.1. Kemijska metoda uklanjanja korozije sa dijelova kompresora [2]
Kemijski postupak uklanjanja korozije podrazumijeva korištenje otopine za uklanjanje
korozije. Dijelovi načinjeni od čelika ili lijevanog ţeljeza oslobaĎaju se korozije jednom od
slijedećih otopina:
Kemijski čista fosforna kiselina, 55 %.
Butilni alkohol, 15÷20 %.
Etilni alkohol, 0÷5 %.
Hidrogen, 1 %.
Voda, 24 %.
ili
Kemijski čista fosforna kiselina, 48 %.
Metil-etil keton ili aceton, 50 %.
Hidrogen, 2 %.
Dio kojeg se čisti od korozije brisati pamučnom krpom umočenom u jednu od gore navedenih
otopina,
Dijelove načinjene od bakra ili sa primjesama bakra moţe se očistiti slijedećom otopinom:
Citrat, 3,5 g.
Soda u prahu, 3÷5 g.
Tekuće staklo, 3 g.
Voda, 1 l.
Dijelove tretirane navedenim otopinama treba isprati mlazom hladne vode i nakon toga
uroniti u otopinu slijedećeg sastava:
Potašin dikromat K2C2O7, 3÷5 %.
Soda u prahu, 0,2÷0,3 %.
Dijelove ostaviti u otopini u trajanju od 2÷3 minute pri temperaturi otopine 70÷80 oC. Nakon
toga izvaditi dijelove, oprati u vrućoj vodi i osušiti.
Dijelovi načinjeni od aluminijskih legura čiste se jednom od slijedećih otopina:
Oksalni anhidrid C2O3, 80 g.
Fosforna kiselina, 200 cm3.
Voda, 1 l.
ili
Dušična kiselina, 50 cm3.
Oksalni anhidrid, C2O3, 10 g.
Voda, 1 l.
Temperatura navedenih otopina pri čišćenju odgovara sobnoj. Nakon čišćenja korozije sa
„aluminijskih“ dijelova iste oprati u vrućoj vodi
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 30
3.1.8.2. Mehanička metoda uklanjanja korozije [2]
Korozijom pogoĎeni dijelovi od čelika ili lijevanog ţeljeza tretiraju se abrazivnim papirom
finoće zrna 10÷12 μm. Nakon „brušenja“ korodirane površine ista se briše sa benzinom
odnosno kerozinom, suši krpom i polira polirnom pastom. Nakon poliranja obraĎeni se
dijelovi premazuju vazelinom ili uljem NK 22 sa 6÷10 % cerezina.
3.2. Defektoskopija dijelova kompresora AK-50T1
Defektoskopija dijelova kompresora jedan je od koraka u remontu kompresora. Ova operacija
odreĎuje stvarno mehaničko stanje dijelova i procjenjuje sposobnost korištenja preostalih
propisanih resursa. Iz navedenog proizlazi da postupak defektoskopije mora provoditi
odgovarajuće obučeno osoblje upoznato sa projektnim i radnim uvjetima pojedinih dijelova i
komponenti. Posebna pozornost posvećuje se dijelovima jače opterećenih trenjem i
rotacijskim silama. Prilikom odlučivanja o stanju dijelova nuţno je poštivati propisane stavke
kao i korištenje odgovarajuće ispitne opreme i alata.
Defektoskopija kompresora AK-50T1 izvodi se uz pomoć dviju metoda nerazornog
ispitivanja, magnetska i penetrantska. U ovome su poglavlju navedeni dijelovi i definirane
metode koje se za navedeni kompresor koriste, osim toga dan je i primjer izvješća
defektoskopskog pregleda.
Svaka komponenta mora biti temeljito očišćena
Defektoskopija se radi dvjema metodama, magnetskom i sa penetrantima. Dijelovi načinjeni
od čeličnih legura provjeravaju se magnetskom metodom a dijelovi načinjeni od aluminijskih
provjeravaju se sa penetrantima.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 31
3.2.1. Priprema za defektoskopiju
3.2.1.1. Popis dijelova za defektoskopiju
Tablica 9. Popis dijelova i sklopova na kojima se radi defektoskopija. [10]
RED.
BR.
NAZIV DIJELA OZNAKA MATERIJAL KOM. SLIKA POSTUPAK
1. Cilindar prvog stupnja 14-950-460 Čelik, 38HA 1 18,
Slika 5
M
2. Cilindar drugog stupnja 10-15-16 Čelik, 38HA 1 30,
Slika 5
M
3. Ekscentrično vratilo 14-950-159 Čelik, 12HNZA 1 53,
Slika 5
M
4. Obraz 14-950-151 Čelik, 12HNZA 1 43,
Slika 5
M
5. Klipnjača AK-10-401 Čelik, 12HNZA 1 51,
Slika 5
M
6. Osovina klipa AK-50-701 Čelik, 12HNZA 1 49,
Slika 5
M
7. Prednja polovica kućišta kartera 10-15-17 Legura
magnezija,
MJ1-5
1 42,
Slika 5
P
8. Zadnja polovica kućišta kartera AK-50-222 Legura
magnezija,
MJ1-5
1 57,
Slika 5
P
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 32
3.2.1.2. Priprema opreme i sredstava za defektoskopiju
UreĎaji i sredstva za ispitivanje magnetskom ili penetrantskom metodom moraju biti
odgovarajuće pripremljeni odnosno kalibrirani. Ovo se ispituje uz pomoć posebne opreme
prikazane slikom 10.
Slika 10. Alat za provjeru i kalibraciju ureĎaja za defektoskopsko ispitivanje.
Na Slika 10 prikazana je slijedeća oprema: ureĎaj za mjerenje magnetiziranosti (A), ureĎaj za
mjerenje zaostalog magnetizma (B), menzura za provjeru ispitne emulzije (C), permanentni
magnet (D), „UV-metar“ (E) i produţni nastavak za mjerenje magnetiziranosti (F).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 33
3.2.1.3. Priprema ispitne emulzije
Ispitna emulzija se pripravlja iz koncentrata prikazanog na slici 11 i puni u rezervoar (E) sa
slike 12.
Slika 11. Koncentrat za emulziju.
3.2.1.4. Provjera ispravnosti ispitne emulzije
Ispravnost koncentrata provjerava se uz pomoć menzure (C) sa slike 10. Pripremljen
koncentrat se ulijeva u menzuru do vrijednosti označene na njoj i pusti da taloţi. Nakon
vremena propisanog u uputstvima opreme za provjeru i kalibraciju provjerava se talog koji
mora biti u dozvoljenim granicama takoĎer označenim na menzuri.
3.2.1.5. Provjera kalibriranosti instrumenta za provjeru zaostalog magnetizma
Provjera kalibriranosti instrumenta za provjeru zaostalog magnetizma (B), slika 10, vrši se uz
pomoć permanentnog magneta koji je na slici 10 prikazan oznakom (D)
3.2.1.6. Provjera osvijetljenosti ispitne prostorije
Ispitivanje se vrši u prostoriji koja ima propisanu razinu osvijetljenosti. Osvijetljenost se
provjerava uz pomoć luksmetra (D), prikazanog na slici 13 i mora biti manja od najveće
propisane i dozvoljene vrijednosti za ispitivanje magnetskom ili penetrantskom metodom.
Osim osvijetljenosti prostorije potrebno je provjeriti i intenzitet ultraljubičastog svijetla. Ovo
se postiţe uz pomoć „UV-metra“ (E) na slici 10.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34
3.2.1.7. Opći opis magnetske metode ispitivanja
Magnetska metoda nerazornog ispitivanja provodi se uz pomoć slijedećih ureĎaja i sredstava:
Ispitni magneti stol (slika 12), ultraljubičasta lampa (slika 12) koncentrat za emulziju (slika
11), instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja (slika 10), instrument za mjerenje
zaostalog magnetizma (slika 10) i povećalo sa trostrukim povećanjem (slika 12).
Slika 12. Ispitni magnetski stol.
Ispitni uzorak se uklješćuje u ispitni magnetski stol (A) te se na upravljačkom ormaru (B)
odreĎuje vrsta (transverzalno ili longitudinalno) i jačina magnetizacije preko jakosti struje u
amperima. Mjesto uklještenja olakšava pregled ispitnog djela time što pruţa mogućnost
rotacije. Magnet (F) prolazi preko ispitnog uzorka i vrši odabrani tip magnetizacije
istovremeno ispuštajući ispitnu emulziju iz spremnika za emulziju (E). Nakon prelaska
magneta preko ispitnog uzorka potrebno je provjeriti magnetiziranost uzorka kako bi se
potvrdila valjanost ispitivanja uz pomoć ureĎaja (A), sa slike 10. Nakon prelaska preko
magnetiziranog ispitnog uzorka vrši se pregled uz pomoć ultraljubičaste lampe (C) i povećala
sa ultraljubičastim svjetlom (D), slika 12.
Nakon ispitivanja potrebno je uzorak (još uvijek ukliješten u ispitnom magnetskom stolu)
demagnetizirati što se vrši preko upravljačkog ormara (B) sa slike 12. Demagnetiziranost
uzorka provjerava se uz pomoć ureĎaja (B) sa slike 10. Uzorak ne smije pokazivati induciranu
struju veću od 1 A. Ovo je dozvoljena vrijednost u zrakoplovstvu bez utjecaja na ostatak
helikoptera i njegovih sustava.
Posljednji je korak ispitivanja popunjavanje dokumentacije i obiljeţavanje ispitnog uzorka.
Ova se dokumentacija sastoji od „liste defektoskopije“ [10] te u slučaju pronalaska
nepravilnosti izvješća analogno onom prikazanom u poglavlju 3.2.1.9.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 35
3.2.1.8. Opći opis ispitivanja metodom sa penetrantima
Penetrantska metoda zahtijeva slijedeća sredstva i ureĎaje sa slike 13. Sredstvo za čišćenje
(A), penetrant (B), razvijač (C), luksmetar (D) i ultraljubičastu lampu (E).
Prvi je korak dobro očistiti ispitivani uzorak uz pomoć sredstva za čišćenje, krpe i vode po
potrebi. Nakon čišćenja na uzorak se nanosi penetrant i pusti da „odstoji“ propisano vrijeme.
Nakon „faze upijanja“ na red dolazi ponovno čišćenje vodom i krpom. Na očišćeni se uzorak
nanosi razvijač i ponovno stavlja na čekanje kako bi sredstvo razvilo svoje djelovanje. Nakon
propisanog vremena potrebno je izvršiti pregled u zatamnjenoj prostoriji propisane i
prethodno provjerene svjetline sa ultraljubičastom lampom propisanog intenziteta. Nakon
provedenog ispitivanja očistiti uzorak od ispitnog sredstva i popuniti dokumentaciju te
obiljeţiti uzorak na način propisan u poglavlju 3.2.2.
Slika 13. Sredstva i oprema za ispitivanje metodom sa penetrantima.
Posljednji korak ispitivanja penetrantima je ispunjavanje prateće dokumentacije koja se
sastoji od liste defektoskopije i u slučaju pronalaska nepravilonsti, izvješća, za koje je primjer
dan na poglavljem 3.2.1.9.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 36
3.2.1.9. Primjer izvješća pronalaska nepravilnosti u slučaju ispitivanja penetrantima, [11]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37
3.2.2. Defektoskopija
3.2.2.1. Magnetsko ispitivanje cilindra prvog stupnja kompresora
Tablica 10. Magnetsko ispitivanje cilindra prvog stupnja kompresora.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno (cirkularno) magnetizirati cilindar i
košulju (u sklopu) prvog stupnja zračnog
kompresora izmjeničnom strujom I=4160 A
(slika 14) za stvaranje magnetskog polja
jakosti.20÷30 A/cm (2÷3 kA/m) za otkrivanje
longitudinalnih nepravilnosti.
2. Polijevati ispitni dio magnetiziranom ispitnom
emulzijom u trajanju od 20 do 60 s.
3. Pregledati ispitni dio na prisutnost pukotina te
drugih mehaničkih oštećenja.
Dozvoljena jedna pukotina
duţine ne veće od 3 mm.
Pukotine većih dimenzija
nisu dozvoljene.
4. Uzduţno (longitudinalno) magnetizirati cilindar i
košulju (u sklopu) prvog stupnja zračnog
kompresora u pravcu osi AB (slika 14)
magnetskim poljem jakosti 20÷30 A/cm (2÷3
kA/m) za otkrivanje transverzalnih nepravilnosti.
5. Ponoviti operacije od točaka 2÷3. Dozvoljena jedna pukotina
duţine ne veće od 3 mm.
Pukotine većih dimenzija
nisu dozvoljene.
6. Izvršiti demagnetizaciju ispitnog dijela te
provjeriti prisustvo magnetiziranosti uz pomoć
instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani sklop.
8. Ispuniti pripadajuću prateću tehničku
dokumentaciju (listu defektoskopije).
9. Postaviti na ispitni dio ţig (udarnom metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magneti stol TIEDE-UNIVERSAL SW-170.
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W.
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan).
instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-1.
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE.
Povećalo 3-x.
Slika 14. Cilindar prvog stupnja kompresora. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 39
3.2.2.2. Magnetsko ispitivanje cilindra drugog stupnja kompresora
Tablica 11. Magnetsko ispitivanje cilindra drugog stupnja kompresora.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno (cirkularno) namagnetizirati cilindar
drugog stupnja zračnog kompresora izmjeničnom
strujom I = 1800 A (slika 15) za stvaranje
magnetskog polja jakosti 20÷30 A/cm (2÷3
kA/m) za otkrivanje longitudinalnih
nepravilnosti.
2. Polijevati ispitni dio magnetno -ispitnom
emulzijom u trajanju od 20 do 60 s.
3. Pregledati ispitni dio na prisutost pukotina te
drugih mehaničkih oštećenja.
Pukotine nisu dozvoljene.
4. Uzduţno (longitudinalno) magnetizirati cilindar
drugog stupnja zračnog kompresora u pravcu osi
AB, CD, EF (vidi sliku 15) magnetskim poljem
jakosti 20÷30 A/cm (2÷3 kA/m) za otkrivanje
transverzalnih nepravilnosti, prethodno zabiljeţiti
poloţaj osi na cilindru.
5. Ponoviti operacije od točke 2 do 3 nakon svakog
procesa magnetiziranja.
Pukotine nisu dozvoljene.
6. Izvršiti demagnetizaciju ispitnog dijela u pravcu
osi AB, CD, EF te provjeriti prisutnost
magnetiziranosti uz pomoć instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani cilindar
Ispuniti pripadajuću prateću tehničku
dokumentaciju (listu defektoskopije).
8. Postaviti na ispitni dio ţig (elektroreozionom
metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magnetni stol TIEDE-UNIVERSAL SVV-170
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan)
Instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-l
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE
Povećalo (lupa) 3-x
Slika 15. Cilindar drugog stupnja kompresora. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41
3.2.2.3. Magnetsko ispitivanje ekscentričnog vratila
Tablica 12. Magnetsko ispitivanje ekscentričnog vratila.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno magnetizirati ekscentrično vratilo
izmjeničnom strujom I=1900A (slika 16) za
stvaranje magnetskog polja jakosti 20÷30 A/cm
za otkrivanje longitudinalnih nepravilnosti.
2. Polijevati ispitni dio magnetiziranom ispitnom
emulzijom u trajanju od 20÷60 s.
3. Pregledati ispitni dio na prisustvo pukotina, te
drugih mehaničkih oštećenja.
Pukotine nisu dozvoljene.
4. Uzduţno magnetizirati ekscentrično vratilo u
pravcu osi AB, CD i EF (slika 16), magnetskim
poljem jakosti 20÷30A/cm. Za otkrivanje
transverzalnih nepravilnosti prethodno zabiljeţi
poloţaj osa na vratilu.
5. Ponoviti operaciju od točke 2 do 3 nakon svakog
procesa magnetiziranja.
6. Izvršili demagnetizaciju ispitnog dijela u pravcu
osi AB, CD i EF, te provjeriti magnetiziranost uz
pomoć instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani dio.
8. Ispuniti pripadajuću prateću dokumentaciju (listu
defektoskopije).
9. Postaviti na ispitni dio ţig (elektroreozionom
metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 42
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magneti stol TIEDE-UNIVERSAL SW-170.
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W.
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan).
instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-1.
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE.
Povećalo 3-x.
Slika 16. Ekscentrično vratilo. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 43
3.2.2.4. Magnetsko ispitivanje obraza
Tablica 13. Magnetsko ispitivanje obraza.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno magnetizirali obraz izmjeničnom strujom
I=1900 A (slika 17) za stvaranje magnetskog
polja jakosti 20÷30 A/cm za otkrivanje
longitudinalnih nepravilnosti.
2. Polijevati Ispitni dio magnetiziranom ispitnom
emulzijom u trajanju od 20÷60 s.
3. Pogledati ispitni dio na prisutnost pukotina, te
drugih mehaničkih oštećenja.
Pukotine nisu dozvoljene.
4. Uzduţno magnetizirati obraz u pravcu osi AB,
CD i EF (slika 17), magnetskim poljem jakosti
20÷30 A/cm. Za otkrivanje transverzalnih
nepravilnosti, prethodno zabiljeţiti poloţaj osi na
vratilu.
5. Ponoviti operaciju od točke 2 do 3 nakon svakog
procesa magnetiziranja.
6. Izvršiti demagnetizaciju ispitnog dijela u pravcu
osi AB, CD i EF, te provjeriti magnetiziranost uz
pomoć instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani dio.
8. Ispuniti pripadajuću prateću dokumentaciju (listu
defektoskopije).
9. Postaviti na ispitni dio ţig (elektroreozionom
metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 44
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magneti stol TIEDE-UNIVERSAL SW-170.
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W.
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan).
instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-1.
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE.
Povećalo 3-x.
Slika 17. Obraz. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 45
3.2.2.5. Magnetsko ispitivanje klipnjače
Tablica 14. Magnetsko ispitivanje klipnjače.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno magnetizirali klipnjaču izmjeničnom
strujom I=1125 A (slika 18) za stvaranje
magnetskog polja jakosti 20÷30 A/cm za
otkrivanje longitudinalnih nepravilnosti.
2. Polijevati Ispitni dio magnetiziranom ispitnom
emulzijom u trajanju od 20÷60 s.
3. Pogledati ispitni dio na prisutnost pukotina, te
drugih mehaničkih oštećenja.
Pukotine nisu dozvoljene.
4. Uzduţno magnetizirati klipnjaču u pravcu osi
AB, CD i EF (slika 18), izmjeničnom strujom
I=2225 A. Za otkrivanje transverzalnih
nepravilnosti, prethodno zabiljeţiti poloţaj osi na
vratilu.
5. Ponoviti operaciju od točke 2 do 3 nakon svakog
procesa magnetiziranja.
6. Izvršiti demagnetizaciju ispitnog dijela u pravcu
osi AB, CD i EF, te provjeriti magnetiziranost uz
pomoć instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani dio.
8. Ispuniti pripadajuću prateću dokumentaciju (listu
defektoskopije).
9. Postaviti na ispitni dio ţig (elektroreozionom
metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 46
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magneti stol TIEDE-UNIVERSAL SW-170.
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W.
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan).
instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-1.
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE.
Povećalo 3-x.
Slika 18. Klipnjača. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 47
3.2.2.6. Magnetsko ispitivanje osovine klipa
Tablica 15. Magnetsko ispitivanje osovine klipa
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Kruţno magnetizirati osovinu klipa izmjeničnom
strujom I=300A (slika 19) za stvaranje
magnetskog polja jakosti 20÷30 A/cm za
otkrivanje longitudinalnih nepravilnosti.
2. Polijevati Ispitni dio magnetiziranom ispitnom
emulzijom u trajanju od 20÷60 s.
3. Pregledati ispitni dio na prisutnost pukotina, te
drugih mehaničkih oštećenja.
Pukotine nisu dozvoljene.
4. Uzduţno magnetizirati ekscentrično vratilo u
pravcu osi AB, (slika 19). Za otkrivanje
transverzalnih nepravilnosti prethodno zabiljeţiti
poloţaj osi na vratilu.
5. Ponoviti operaciju od točke 2 do 3 nakon svakog
procesa magnetiziranja.
6. Izvršiti demagnetizaciju ispitnog dijela u pravcu
osi AB, te provjeriti magnetiziranost uz pomoć
instrumenta.
7. Oprati i obrisati nasuho ispitani dio.
8. Ispuniti pripadajuću prateću dokumentaciju (listu
defektoskopije).
9. Postaviti na ispitni dio ţig (elektroreozionom
metodom).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 48
Potrebna oprema i potrošni materijal:
Ispitni magneti stol TIEDE-UNIVERSAL SW-170.
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W.
Koncentrat za emulziju TIEDE FLUOFLUX-633.10 (ili adekvatan).
instrument za mjerenje jakosti magnetskog polja TIEDE FSM-1.
Instrument za mjerenje zaostalog magnetizma TIEDE.
Povećalo 3-x.
Slika 19. Osovina klipa. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 49
3.2.2.7. Ispitivanje penetrantom prednje polovine kućišta kartera
Tablica 16. Ispitivanje penetrantom prednje polovine kućišta kartera.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Nanijeti fluorescentni penetrant na površine
spojeva kućišta (slika 20).
2. Nakon 10 minuta čistaćem ukloniti višak
penetranta.
3. Nanijeti razvijač penetranta na ispitne površine.
4. Pregledati ispitne površine odmah nakon
razvijanja kako bi se uočile veće nepravilnosti
(šire pukotine, poroznosti i korozija).
Pregled vršiti u tamnoj komori sa UV-lampom.
Nepravilnosti nisu
dozvoljene.
5. Nakon 10-15 minuta ponoviti pregled kako bi se
uočile manje nepravilnosti. Pregled vršiti u
tamnoj komori sa UV- lampom.
Nepravilnosti nisu
dozvoljene.
6. Nakon izvršenog ispitivanja dio očistiti i oprati.
Potrebna oprema, te potrošni materijal;
Penetrant ARDROX-970P25
Čistač ARDROX-9PR5
Razvijač ARDROX-9D1B
Povećalo (lupa) 3-x
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W
Slika 20. Prednja polovina kućišta kartera. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 50
3.2.2.8. Ispitivanje penetrantom stražnje polovine kućišta kartera
Tablica 17. Ispitivanje penetrantom stražnje polovine kućišta kartera.
Redni broj
operacije
Opis postupka Dozvoljena oštećenja
1. Nanijeti fluorescentni penetrant na površine
spojeva kućišta (slika 21).
2. Nakon 10 minuta čistaćem ukloniti višak
penetranta.
3. Nanijeti razvijač penetranta na ispitne površine.
4. Pregledati ispitne površine odmah nakon
razvijanja kako bi se uočile veće nepravilnosti
(šire pukotine, poroznosti i korozija).
Pregled vršiti u tamnoj komori sa UV-lampom.
Nepravilnosti nisu
dozvoljene.
5. Nakon 10-15 minuta ponoviti pregled kako bi se
uočile manje nepravilnosti. Pregled vršiti u
tamnoj komori sa UV- lampom.
Nepravilnosti nisu
dozvoljene.
6. Nakon izvršenog ispitivanja dio očistiti i oprati.
Potrebna oprema, te potrošni materijal;
Penetrant ARDROX-970P25
Čistač ARDROX-9PR5
Razvijač ARDROX-9D1B
Povećalo (lupa) 3-x
Lampa ultraljubičasta TIEDE UV-SUPERLEUCHTE 400W
Slika 21. Zadnja polovina kućišta kartera. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 51
3.3. Defektacija dijelova kompresora AK-50T1
3.3.1. Popis dijelova obavezne zamjene kompresora AK-50T1
Tablica 18. Popis dijelova obavezne zamjene kompresora AK-50T1. [7]
Redni
broj
Naziv djela Oznaka djela Broj komada
ProizvoĎač ZTC
1 Osigurač matice -usisnog
ventila
AK04-501 DZ-1692-4 1
2 Zatik (promjera l,6 mm.) AK50-11 DZ-1665-4 1
3 Opruga usisnog ventila AK50-804 DZ-1705-4 1
4 Podloška usisnog ventila AK05-004 DZ-1641-4 1
5 Podloška AK05-003 DZ-1640-4 1
6 Opruga potisnog ventila 21-14-26 DZ-1707-4 1
7 Podloška AK05-001 DZ-1638-4 1
8 Podloška AK05-002 DZ-1639-4 2
9 Brtva (klingerit) 10-15-23 DZ-1674-4 1
10 Opruga ventila klipa 14-950-123 DZ-1706-4 1
11 Prsteni klipa prvog stupnja AK50-33/R DZ-1708-4 5 .
12 Prsteni klipa drugog
stupnja
14-950-073 DZ-1709-4 5
13 Valjčić NRO FORMA A 51
14 Leţaj 6204-FAG 2
15 Podloška osigurač AK50-14 DZ-1681-4 I
16 Brtva 10-15-22 1
17 Podloška osigurač 5N-6-12KD 3
18 Svileni konac Mare dtex500x3R
155tex
1
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 52
3.3.2. Defektacija kartera (prednje i stražnje polovine). [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotine na bilo kojem mjestu. Provjeriti
ureĎajem sa
luminiscencijom.
Zamjena obje polovine
kartera.
2. Ogrebotine i udubljenja na
površinama priključaka i
nalijegajućim prirubnicama
kartera.
Vizualni pregled. Ogrebotine i udubljenja na
površinama priključaka
kartera ne smiju biti veće od
1 cm2 i dubine ne veće od 0,2
mm. Ogrebotine i udubljenja
na nalijegajućim površinama
cilindra drugog stupnja
dubine ne veće od 0,5 mm.
Očistiti i podignuti materijal
na mjestima defekta s
laganim prijelazom.
3. Ogrebotine i druga mehanička
oštećenja.
Vizualni pregled. Ogrebotine i druga
mehanička oštećenja na
vanjskim neobraĎenim po-
vršinama, koje ne prelaze
dubinu 1 mm, očistiti i
obojati bojom.
4. Oštećen navoj na Osovinama Vizualni pregled. Dozvoljava se prekid navoja
na manje od debljine jednog
zavoja zavojnice navoja na
kraju kod čela. Oštećeni
navoj utisnuti i kalibrirati.
5. Deformacije (udubljenja) na
navojima Osovina.
Udubljenja na navoju se
dozvoljavaju na dva zavoja
zavojnice navoja do dubine
0,5 od visine navoja.
6. Oslabljena, uglavljena osovina. Provjera rukom i
laganim lupanjem
po osovini
bakrenim čekićem
(mase ne veće od
200 g).
Zamijeniti osovinu.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 53
7. Istrošenost nalijegajućih mjesta
ispod leţajeva.
Mjerenje
indikatorom.
Istrošenost nalijegajućih
mjesta ispod leţajeva
dozvoljava se jednako ili
manje od Ø46,993 mm.
ovalnost i konus jednak ili
manji od 0,03 mm. Pri iznosu
nalijegajuće površine većem
od Ø 46,993 mm. Vanjski
prsten leţaja kromirati tako
da se sačuva nalijeganje
leţaja u gnijezdo kartera u
granicama negativnog zazora
0,035÷0,01 mm.
8. Provjera čistoće otvora za
podmazivanje u zadnjoj
polovini kartera kompresora.
Vizualni pregled Pri postojanju začepljenja
otvore propuhati
komprimiranim zrakom.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 54
3.3.3. Defektacija kugličnog ležaja. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Teško okretanje kugličnog leţaja.
Provjeriti okretanjem
Izvršiti pranje leţaja i provjeriti ga okretanjem. Okretanje mora biti kontinuirano bez zapinjanja.
2. Pukotina i prijelom prstena kugličnog leţaja.
Vizualni pregled Zamijeniti kuglični leţaj.
3. Korozija na čeonim stranama vanjskog i unutrašnjeg prstena i separatora kugličnog leţaja.
Vizualni pregled. Koroziju na čeonim stranama vanjskog i unutrašnjeg prstena leţaja očistiti. Na korodiranom separatoru leţaj zamijeniti.
4. Korozija, boja na kuglicama i utisnute staze na vanjskom i unutrašnjem prstenu leţaja.
Vizualni pregled, te provjera leţaja na kontinuirano okretanje
Zamijeniti kuglični leţaj.
5. Istrošenost vanjskog prstena kugličnog leţaja.
Mjerenje mikrometrom.
Istrošenost vanjskog prstena do promjera manjeg od 46,986 mm popraviti kromiranjem i mehaničkom obradom tako da se sačuva promjer u dozvoljenim granicama.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 55
3.3.4. Defektacija cilindra prvog i drugog stupnja. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotina čahure cilindra prvog stupnja.
Provjeriti magnetskom defektoskopijom.
Zamijeniti cilindar.
2. Pukotina na bilo kojem mjestu cilindra drugog stupnja.
Provjeriti magnetskom defektoskopijom.
Zamijeniti cilindar.
3. Kruţne pukotine pod ventilom kompresije u cilindru prvog stupnja.
Vizualni pregled sa povećalom povećanja 10x
Zamijeniti cilindar.
4. Istrošenost čahure cilindra prvog i drugog stupnja po unutrašnjem promjeru.
Indikatorski mjerač unutarnjeg promjera 18-50 mm.
Istrošenost čahure cilindra dozvoljava se do promjera ne većeg od: 46,060 mm za prvi stupanj; za drugi stupanj 40,060 mm. Ovalnost i konusnost ne veća od 0,02 mm. Pri istrošenosti čahure cilindra prvog stupnja do promjera većeg od 46,060 mm cilindar zamijeniti. Pri istrošenosti čahure cilindra drugog stupnja do promjera većeg od 40,060 mm, te ovalnosti i konusnosti veće od 0,02 mm, izvršiti brušenje unutarnje površine po cijeloj duţini na dubinu ne veću od 0,1 mm i predati cilindar drugog stupnja na kromiranje. Nakon brušenja,pregledati čahuru na magnetskom defektoskopu. U slučaju postojanja pukotina cilindar zamijeniti.
5 Ogrebotine, proboji i korozija na zrcalu čahure cilindra.
Vizualni pregled. Male ogrebotine, proboje i koroziju na unutrašnjoj strani čahure očistiti i polirati. Pri ogrebotinama,probojima i korodiranim šupljinama dubine veće od 0,1 mm cilindar zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 56
6 Korozija na vanjskoj površini cilindra drugog stupnja.
Vizualni pregled.
Mikrometar MR25-50-0,002
Neznatnu koroziju u obliku sloja očistiti i polirati, tako da se sačuva vanjski promjer cilindra koji ne smije biti manji od :
u gornjem pojasu Ø 45,973 mm
u donjem pojasu Ø 43,965 mm
7 Oštećen navoj na osovinama cilindra.
Vizualni pregled. Dozvoljava se oštećenje navoja koje nije veće od jednog zavoja koji se nalazi na kraju uz čelo osovine.
8 Ogrebotine na navojima osovine cilindra.
Vizualni pregled. Ogrebotine na navojima se dozvoljavaju na ne više od dva zavoja dubine 0,5 od visine navoja.
9 Labava osovina cilindra. Provjera rukom i lakim lupanjem po osovini bakrenim čekićem (mase ne veće od 200 g).
Zamijeniti osovinu.
10 Oštećenje navoja u gnijezdu pod maticom usisnog ventila i u gnijezdu ispod kompresijskog ventila.
Vizualni pregled. Dozvoljava se prekid navoja na ne više od jednog zavoja navoja, koji je na kraju uz čelo gnijezda sa strane izlaza. Ogrebotine na zavojima se dozvoljavaju na ne više od dva zavoja sa dubinom 0,5 od visine navoja.
11 Oštećenja navoja vijaka za učvršćenje kućišta filtra.
Vizualni pregled. Dozvoljeno je oštećenje zadnjeg zavoja navoja do čela. Oštećeni zavoj zapuniti i kalibrirati.
12 Polomljenost rebara glave cilindra.
Vizualni pregled; Šestar tip
ŠC-1-125-0,1
Dozvoljava se polomljenost
rebara ukupne površine ne
veće od 4 cm2.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 57
3.3.5. Defektacija klipa. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotina na bilo kojem mjestu klipa.
Vizualni pregled sa povećalom.
Klip zamijeniti.
2. Istrošenost klipa po vanjskom promjeru.
Mjerenje mikrometrom.
Istrošenost klipa po vanjskom promjeru u zoni prvog stupnja dozvoljava se do promjera 45,700 mm, a u zoni drugog stupnja u granicama 39,700 mm. Ovalnost i konusnost ne veća od 0,03 mm. Zazor izmeĎu klipa i cilindra prvog i drugog stupnja mora biti u granicama 0,180÷0,360 mm. Pri većoj istrošenosti od navedenih mjera, klip zamijeniti.
3. Istrošenost otvora osovine u klipu.
Mjerenje indikatorom.
Istrošenost otvora osovine u klipu dozvoljena do promjera ne većeg od 12,060 mm. Ovalnost i konusnost ne veća od 0,02 mm. Zazor izmeĎu osovine i klipa mora biti od 0,005÷0,060 mm.
4. Smanjenje zazora čahura na osovini.
Provjera sa mjernom glavom.
Pri postojanju smanjenja zazora čahura na osovini klip zamijeniti.
5 Istrošenost utora ispod brtvenih prstena na klipu.
Provjera sa mjernom glavom.
Provjeriti bočni zazor izmeĎu utora klipa i brtvenim prstenom. Zazor treba biti u granicama 0,050÷0,400 mm ako je veći od 0,400mm, klip zamijeniti. U utorima klipa kompresora koji imaju visinu utora 1,6 mm, bočni zazor izmeĎu utora klipa i brtvenog prstena mora biti u granicama 0,150÷0,500 mm. Pri postojanju bočnog zazora većeg od 0,500 mm, klip zamijeniti.
6 Ogrebotine i udubljenja na dnu i vanjskoj površini.
Vizualni pregled. Neznatne ogrebotine i udubljenja odstraniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 58
7 Oštećenje navoja u gnijezdu klipa ispod ventila.
Vizualni pregled. Dozvoljava se oštećenje
jednog zavoja- navoja na
kraju pri dnu klipa. Na
navoju se dozvoljava
oštećenje dva zavoja do
dubine 0,5 mm od visine
navoja.
8 Provjera čistoće otvora za
podmazivanje klipova
kompresora.
Vizualni pregled. Pri postojanju začepljenja, očistiti otvore.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 59
3.3.6. Defektacija osovine klipa i čepova. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotine na radnoj površini
osovine.
Provjera na
magnetskom
defektoskopu.
Zamijeniti osovinu.
2. Istrošenost osovine po
vanjskom promjeru.
Mjerenje
mikrometrom.
Istrošenost osovine dopušta
se do promjera ne manjeg od
11,960 mm. Pri istrošenosti
manjoj od navedene, osovinu
zamijeniti. Ovalnost i
konusnost ne veća od 0,01
mm. Zazor izmeĎu klipa i
osovine mora biti u
granicama od 0,005-0,060
mm.
3. Oštećenja i deformacije
vanjske površine osovine.
Vizualni pregled. Neznatna oštećenja i
deformacije izazvane udarom
na vanjsku površinu osovine
očistiti i polirati, tako da se
sačuva vanjski promjer koji
ne smije biti manji od Ø
11,960 mm. Ovalnost i
konusnost ne smije biti veća
od 0,010 mm.
4. Oslabljeno nalijeganje čepova. Vizualni i taktilni
pregled.
Pri postojanju slabog
nalijeganja čepova u osovinu,
zamijeniti čepove.
5 Obrada sferne površine čepova. Mjerenje
mikrometrom.
Obrada sferne površine čepa
u montiranom stanju s
osovinom dozvoljava se do
veličine ne manje od 39,40
mm. Pri manjoj veličini čep
zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 60
3.3.7. Defektacija klipnjače. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotina na bilo kojem mjestu. Provjera na
magnetskom
defektoskopu.
Zamijeniti klipnjaču.
2. Istrošenost gornje glave
klipnjače.
Mjerenje
indikatorom.
Istrošenost čahure gornje
glave klipnjače dozvoljava se
do promjera 12,080 mm.
Konusnost ne veća od 0,020
mm. Ovalnost ne veća od
0,030 mm. Zazor izmeĎu
gornje glave klipnjače i
osovine klipa u granicama od
0,016÷0,090 mm. Pri velikoj
istrošenosti čahure, čahuru
zamijeniti.
3. Savinutost čahura gornje glave
klipnjače.
Vizualni pregled. Pri pomaku uljnih kanala u
čahuri u odnosu na otvore u
gornjoj glavi klipnjače;
čahuru zamijeniti.
4. Istrošenost donje glave
klipnjače.
Mjerenje
indikatorom.
Istrošenost donje glave
klipnjače dopušta se do
promjera ne većeg od 43,060
mm. Pri velikoj istrošenosti
klipnjaču zamijeniti.
Konusnost ne veća od 0,020
mm. Ovalnost ne veća od
0,030 mm.
5. Oštećenja na površini čahure
gornje glave, klipnjače.
Vizualni pregled. Neznatna oštećenja na
površini čahure gornje glave
klipnjače očistiti i polirati (uz
očuvanje unutarnjeg
promjera čahure gornje glave
klipnjače ne većeg od 12,080
mm). Ako je unutarnji
promjer veći od navedenog,
čahuru zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 61
6. Oštećenja na donjoj glavi
klipnjače.
Vizualni pregled. Neznatna oštećenja na donjoj
glavi klipnjače očistiti i
polirati (uz očuvanje
unutarnjeg promjera u niţoj
glavi klipnjače ne većeg od
43,060 mm). Ako je promjer
veći od navedenog klipnjaču
zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 62
3.3.8. Defektacija ekscentričnog vratila. [10]
Red.
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotina na bilo kojem mjestu. Provjera na
magnetskom
defektoskopu.
Ekscentrični valjčić
zamijeniti.
2. Istrošenost površine Ø 38 mm. Mjerenje
mikrometrom.
Dozvoljava se veličina
istrošene površine ne manje
od Ø 37,960 mm. Ovalnost i
konusnost ne veća od 0,02
mm. Pri većoj istrošenosti,
ekscentrik zamijeniti.
3. Oštećenja na površini Ø 38
mm.
Vizualni pregled. Oštećenja očistiti i polirati u
granicama koje su navedene
u prethodnoj točki.
4. Istrošenost, deformacije
udarom, ogrebotine, pukotine i
korozija na prorezima.
Vizualni pregled.
Mjerenje
mikrometrom.
Deformacije udarom,
ogrebotine, pukotine i
koroziju očistiti i polirati.
Širina proreza nakon čišćenja
mora biti jednaka ili veća od
5,50 mm.
5. Istrošenost, deformacije
udarom i ogrebotine na
čeljustima ispod leţajeva Ø 20
mm.
Mjerenje
mikrometrom
Ogrebotine i deformacije
udarom očistiti. Veličina
čeljusti nakon čišćenja ili pri
istrošenosti dozvoljava se do
promjera jednakog ili većeg
od 19,970 mm. Ovalnost i
konusnost 0,010, pri
očuvanju nalijeganja leţajeva
u granicama 0,002÷0,022
mm i čeljusti u granicama
0,023- 0,110 mm.
6. Oštećenja i deformacije
udarom na površini gnijezda
rukavca čeljusti.
Vizualni pregled.
Mjerenje
indikatorom.
Oštećenja i deformacije
očistiti i polirati. Dimenzije
gnijezda ispod rukavca nakon
habanja i čišćenja dopuštaju
se do promjera ne većeg od
15,100 mm, a ovalnost i
konusnost 0,040 mm, te
zazor u sklopu čeljusti u
granicama 0,140÷0,280 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 63
3.3.9. Defektacija čeljusti. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Pukotine na bilo kojem mjestu. Provjera na
magnetskom
defektoskopu.
Zamijeniti čeljust.
2. Deformacije udarom u otvor
čeljusti Ø 20 mm. u sklopu
ekscentrika.
Vizualni pregled.
Mjerenje
indikatorom.
Deformirano mjesto očistiti.
Dozvoljava se veličina otvora
poslije čišćenja ne veća od
20,080 mm, ovalnost i
konusnost ne veća od 0,03
mm, a zazor u spoju s
ekscentrikom u granicama
0,023÷0,110 mm.
3. Deformacije udarom i
oštećenja spojnice u sklopu
ekscentrika.
Vizualni pregled.
Mjerenje
mikrometrom.
Deformacije oštećenja očistiti
i polirati. Dopuštena
dimenzija spojnice nakon
obrade je ista ili veća od Ø
14,820 mm, ovalnost i
konusnost ne veće od 0,03
mm, a zazor u sklopu zajedno
s ekscentrikom treba biti u
granicama 0,140÷0,280 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 64
3.3.10. Defektacija prstena klipa prvog i drugog stupnja. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Istrošenost, zdrobljenost
prstena, udubljenja i ogrebotina
na prstenima klipa.
Vizualni pregled.
Zamijeniti prstene.
3.3.11. Defektacija ventila
3.3.11.1. Defektacija usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Ogrebotine i udubljenja na
brtvenoj strani ventila.
Vizualni pregled i
provjera hoda
ventila u sklopu
ventila.
Neznatna oštećenja do
dubine od 0,05 mm. na
brtvenoj strani izgladiti.
Veličina hoda ventila mora
biti 0,7÷1,1 mm.
2. Ogrebotine i korozija na klipu
ventila.
Vizualni pregled. Neznatnu koroziju i
ogrebotine na klipu ventila
polirati tako da se sačuva
vanjski promjer klipa, koji ne
smije biti manji od 6,470
mm. Ovalnost i konusnost ne
veća od 0,01mm.
Pri postojanju korozije na
konusnom djelu klipa ventila,
ventil zamijeniti.
3. Korozija na navojnom dijelu
klipa ventila.
Vizualni pregled. Površinsku koroziju
odstraniti čišćenjem. Pri
postojanju korozije koja
zadire u strukturu, ventil
zamijeniti.
4. Oštećenje navoja klipa ventila. Vizualni pregled. Dozvoljava se prekid navoja
na jednom zavoju i to prvom
do čela klipa. Oštećen zavoj
ispuniti i kalibrirati.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 65
3.3.11.2. Defektacija ležišta (dosjeda) usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Istrošenost i oštećenja na
brtvenoj strani.
Vizualni pregled,
te provjera hoda
ventila u sklopu
ventila.
Neznatna oštećenja na
brtvenoj strani leţišta ventila
do dubine 0,05 mm izgladiti.
Izmjeriti hod ventila, koji
mora biti u granicama 0,7-1,1
mm. Za povećanje hoda
potrebno je zamijeniti leţište
ventila, te izabrati
usmjeravajuću oprugu ventila
i sklopiti dijelove ventila.
2. Oštećenja u usmjeravajućem
gnijezdu leţišta ventila.
Vizualni pregled. Mala oštećenja u
usmjeravajućem gnijezdu
leţišta polirati tako da se
očuva veličina
usmjeravajućeg gnijezda,koja
ne smije biti veća od 6,525
mm. Ovalnost i konusnost ne
veći od 0,02 mm.
3.3.11.3. Defektacija opruge usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Korozija opruge. Vizualni pregled. Oprugu zamijeniti.
2. Smanjenje promjera opruge. Izmjeriti duljinu
opruge.
Duţina opruge u slobodnom
stanju mora biti jednaka ili
veća od 12,6 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 66
3.3.11.4. Defektacija usmjeravajuće opruge usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Deformacija proizvedena udarcem na vanjskom čelu Ø 10,5 mm.
Mjerenje mikrometrom.
Neznatnu deformaciju proizvedenu udarom na čelu vanjskog promjera očistiti i polirati. Debljina stijenki mora biti jednaka ili veća od 0,7mm.
2. Oštećenje zaštitnog premaza. Vizualni pregled. Popraviti vanjski zaštitni
premaz.
3.3.11.5. Defektacija ploče usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Deformacija proizvedena udarcem na čelu s rupom 0 13,1 mm.
Vizualni pregled. Neznatnu deformaciju proizvedenu udarom na čelu s rupom 013,1 mm očistiti i polirati. Pri udubljenju većem od 0,3 mm. ploču zamijeniti.
2. Oštećenje zaštitnog premaza. Vizualni pregled. Popraviti vanjski zaštitni
premaz.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 67
3.3.11.6. Defektacija matice ležišta usisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Oštećenje navoja matice. Vizualni pregled. Popraviti vanjski zaštitni
premaz.
2. Ogrebotine na zarezima matice
ventila.
Mjerenje
mikrometrom.
Ogrebotine na navoju matice
dozvoljavaju se na dva
zavoja na dubinu do 0,5
visine navoja.
3. Oštećenje zaštitnog premaza. Vizualni pregled. Ogrebotine i pukotine na
prorezima očistiti. Širina
pukotine smije biti jednaka
ili manja od 5 mm.
3.3.11.7. Defektacija ventila klipa i potisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Oštećenja na brtvenoj površini
ventila.
Mjerenje
mikrometrom.
Neznatna oštećenja na
brtvenoj površini ventila do
dubine od 0,05 mm sanirati.
2. Istrošenost na usmjeravajućim
izbočinama ventila.
Mjerenje
mikrometrom.
Istrošenost po vanjskomu
promjeru dijelova
usmjeravajućeg ventila
dozvoljava se do promjera ne
manjeg od 10,962 mm. Pri
većoj istrošenosti ventil
zamijeniti.
3. Korozija ventila. Vizualni pregled. Neznatnu koroziju na
usmjeravajućim izbočinama i
na neradnim površinama
dubine do 0,05 mm
dozvoljeno je odstraniti. U
slučaju postojanja korozije na
radnoj površini ventil
zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 68
3.3.11.8. Defektacija tijela ventila klipa. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Ogrebotine nastale od
usmjeravajućeg dijela ventila.
Vizualni pregled.
Mjerenje
indikatorom.
Neznatne ogrebotine očistiti.
Dozvoljava se saniranje na
usmjeravajućem dijelu
kućišta ventila. Promjer
usmjeravajućeg dijela ventila
nakon obrade mora biti
jednak ili manji od 11,039
mm.
2. Ogrebotine nastale na brtvenoj
površini kućišta ventila.
Vizualni pregled.
Provjera hoda
ventila u
montiranom
sklopu.
Neznatne ogrebotine na
brtvenoj površini ventila
obraditi do dubine od 0,05
mm,. Izmjeriti veličinu hoda
ventila koji mora biti u
granicama 0,7÷1,1 mm. Pri
povećanju hoda ventila na
drţaču opruge izvršiti
mehaničku obradu nakon
čega treba sklopiti ventil - i
ponovno izmjeriti hod
ventila.
3. Pukotine na bilo kojem dijelu
tijela (kućišta).
Provjera na
magnetskom
defektoskopu.
Tijelo (kućište) ventila
zamijeniti.
3.3.11.9. Defektacija držača opruge ventila klipa. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Ogrebotine i rupe na drţaču
opruge.
Vizualni pregled. Neznatne ogrebotine i rupe
na površini drţača opruge
dubine do 0,3 mm očistiti. Pri
dubini većoj od 0,3 mm drţač
zamijeniti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 69
3.3.11.10. Defektacija opruge ventila klipa. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Vizualni pregled. Opruga ventila klipa
podlijeţe obaveznoj zamjeni.
3.3.11.11. Defektacija matice ventila klipa
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Oštećenje navoja matice. Vizualni pregled. Oštećenja na navojima
matice dozvoljavaju se na
dva zavoja do dubine 0,5 od
visine navoja.
2. Ogrebotine na zarezima matice ventila.
Mjerenje mikro-metrom.
Ogrebotine na zarezima matice ventila očistiti. Širina zareza ne smije biti veća od 4,5 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 70
3.3.11.12. Defektacija cijevnog priključka potisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda. Način otklanjanja.
1. Pukotine na bilo kojem mjestu. Vizualni pregled
povećalom
povećanja 4x.
Cijevni priključak
zamijeniti.
2. Nagnječenja i udubljenja na
rubovima za alat (ključ).
Vizualni pregled i mjerenje šestarom.
Nagnječenja i udubljenja na
rubovima za alat očistiti.
Dimenzije rubova za ključ
moraju biti jednake ili veće
od 18,5 mm.
3. Otkinuti i oštećeni navoji na
cijevnom priključku.
Vizualni pregled. Dozvoljava se prekid navoja na ne više od jedne niti koja je na kraju do čela. Otkinutu nit popuniti i kalibrirati. Dozvoljavaju se ogrebotine i na ne više od dvije niti do dubine 0,5 visine navoja.
4. Korozija cijevnog priključka. Vizualni pregled. Neznatnu površinsku koroziju odstraniti. Pri postojanu rupičaste korozije priključak zamijeniti.
3.3.11.13. Defektacija opruge potisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda. Način otklanjanja.
1. Ogrebotine nastale od
usmjeravajućeg dijela ventila.
Vizualni pregled.
Mjerenje
indikatorom.
Neznatne ogrebotine očistiti.
Dozvoljava se saniranje na
usmjeravajućem dijelu
kućišta ventila. Promjer
usmjeravajućeg dijela ventila
nakon obrade mora biti
jednak ili manji od 11,039
mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 71
2. Ogrebotine nastale na brtvenoj
površini kućišta ventila.
Vizualni pregled.
Provjera hoda
ventila u
montiranom
sklopu.
Neznatne ogrebotine na
brtvenoj površini ventila
obraditi do dubine od 0,05
mm. Izmjeriti veličinu hoda
ventila koji mora biti u
granicama 0,7÷1,1 mm. Pri
povećanju hoda ventila na
drţaču opruge izvršiti
mehaničku obradu nakon
čega treba sklopiti ventil i
ponovno izmjeriti hod
ventila.
3. Korozija opruge. Vizualni pregled. Oprugu zamijeniti.
3.3.11.14. Defektacija kućišta (tijela) potisnog ventila. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda. Način otklanjanja.
1. Odrada brtvene površine
kućišta ventila.
Vizualni pregled.
Provjera hoda
ventila
montiranog u
sklopu.
Ako su oštećenja na brtvenoj
površini kućišta neznatna,
ventil podesiti s odradom na
dubinu do 0,05 mm. Izmjeriti
veličinu odrade brtvene
površine kućišta ventila i hod
mora biti u granicama 0,7-1,1
mm. Ako je hod veći,
zamijeniti kućište ventila ili
ventil.
2. Oštećenje navoja tijela ventila. Vizualni pregled. Dozvoljava se oštećenje
navoja ne na više od jedne
niti i to prve do čela.
Oštećenu nit zapuniti 1
kalibrirati. Ogrebotine na
navoju matice se
dozvoljavaju do dvije niti na
dubini do 0,5 mm od visine
navoja.
3. Nagnječenja i udubljenja na
rubovima za ključ.
Vizualni pregled.
Mjerenje
šestarom.
Nagnječenja i udubljenja na
rubovima za ključ očistiti.
Dimenzije rubova za ključ
moraju biti jednake ili veće
od 21,5 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 72
4. 4. Oljuštenost i istrošenost
usmjeravajućeg tijela ventila.
Vizualni pregled.
Mjerenje
indikatorom.
Neznatnu oljuštenost sanirati.
Istrošenost usmjeravajućeg
tijela ventila dozvoljava se do
11,039 mm. Pri velikoj
istrošenosti tijelo ventila
zamijeniti.
3.3.11.15. Defektacija zračnog filtra. [10]
Red
broj
Karakter kvara Način pregleda Način otklanjanja
1. Savijenost i napukline mreţice. Vizualni pregled. Savijenu mreţicu ispraviti
pod uvjetom da se pri tome
ne pojave pukotine na njoj.
Pri postojanju pukotina na
mreţici zamijeniti ju.
2. Zaprljanost i začepljenost
filtarskog elementa.
Vizualni pregled. Zamijeniti filtar.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 73
3.3.12. Popravak usisnog, klipnog i potisnog ventila
Ventili kompresora AK-50T1 jedini su dijelovi sklopa koji se podvrgavaju procesu popravka
nakon defektacije. Ovo znači da nakon uklanjanja mogućih oštećenja ventili prolaze postupak
pripreme i provjere za rad obzirom na to da je njihovo ispravno funkcioniranje ključno za
ostvarenje propisane učinkovitost kompresora. Ventili su ujedno i najosjetljiviji dijelovi
kompresora na vanjske utjecaje i nepravilnosti. Postupak popravka ventila u skladu je sa
zahtjevima proizvoĎača i koristi alat naveden u poglavlju „3.1.5“.
3.3.12.1. Popravak usisnog ventila [22]
Kompletni usisni ventil postaviti u šablonu (4, tablica 7 ) te pomoću izbijača (7, tablica 7)
izbiti zatik na matici usisnog ventila, poz.10 i 11 (slika 22). Nakon što se izbije zatik pomoću
ključa (8, tablica 7), odvojiti maticu i klip usisnog ventila, poz.1 i poz.10.
NAPOMENA: Ukoliko se zatik ne moţe izbiti, izbušiti ga svrdlom promjera 6mm.
Poz.1 i 2 (slika 22). poslati na defekaciju, te nakon toga iste pozicije polirati. Konusne
površine polirati abrazivnom pastom „KMCVOO "DONIT". Polirana površina nalijeganja
mora iznositi min 75% od ukupne površine nalijeganja. Nakon što se zadovolji navedeni
uvjet, pristupiti montaţi usisnog ventila prema slika 22. Nakon sastavljanja ventila pristupiti
ispitivanju hermetičnosti ventila. Ispitivanje izvršiti na "ureĎaju za provjeru hermetičnosti
ventila" (16, tablica 7). Kod ispitivanja koristiti adapter usisnog ventila (16d, tablica 7).
Ispitivanje vršiti pod tlakom od 3,5 bara. U tijeku od 35 s. pad tlaka ne smije biti veći od 0,1
bara. Hod klipa ventila, poz.1 mora biti u granicama od 0,7-1,1mm.UkoIiko ventil ne
zadovolji, ponavljati poliranje i ispitivanje dok veličine ne dostignu traţene vrijednosti.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 74
Slika 22. Popravak usisnog ventila. [2]
Popis dijelova sa slike 22:
1. Klip usisnog ventila 11-14-20
2. -Leţište usisnog ventila AK50-802
3. -Podloţna pločica AK05-004 (DZ-1641-4)
4. -Cilindar prvog stupnja 14-950-460
5. -Usmjerivač opruge AK50-803
6. -Matica usisnog ventila AK59-907
7. -Osigurač matice usisnog ventila AK04-301
8. -Opruga usisnog ventila AK50-804 (DZ-1705-4)
9. Tanjur opruge usisnog ventila 11-14-22
10. -Matica AK50-12
11. -Zatik 01.6 AK50-11 (DZ-1665-4)
3.3.12.2. Popravak ventila na klipu [23]
Nakon što se cijeli ventil skine sa klipa, pristupiti popravku ventila. Potrebno je izvršiti
poliranje tijela ventila klipa, poz,6 i klipa ventila, poz.1, slika 23.Poliraju se konusne
površine. Poliranje se vrši pastom za poliranje „KMCVOO DONIT". Polirane površine
moraju nalijegati min. 75% ukupne podloške-osigurača, kao što je prikazano na slici 24.
Nakon toga pristupiti sklapanju ventila prema slici 23.
NAPOMENA: Kod sklapanja ventila OBAVEZNO zamijeniti oprugu, poz.4.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 75
Nakon sastavljanja potrebno je izvršiti ispitivanje na hermetičnost. Ispitivanje izvršiti na
ureĎaju za provjeru hermetičnosti ventila HB-10- 664, pomoću adaptera usisnog ventila HB-
10-670. Ispitivanje se vrši pod tlakom zraka od 3,5 bara. U tijeku 23 s. Pad tlaka zraka ne
smije biti veći od 0,16 bara. Ukoliko nije dobiven ţeljeni rezultat, potrebno je ponoviti
poliranje i ispitivanje, sve do postizanja ţeljnog rezultata. Hod klipa mora biti u granicama od
0.7-1,1 mm.
Nakon ispitivanja pristupa se sklapanju ventila. Prije samog sklapanja potrebno je maticu,
poz. 3 i klip, poz. 1, slika 23, namazati hermetikom P/S 870-B2. Klip postaviti u alat(3,
tablica 7), te ključem (5, tablica 7), izvršiti zatezanje matice. Nakon što se matica zategne do
kraja, izvršiti raskivanje podloške-osigurača, kao što je prikazano na slici 24.
Slika 23. Presjek ventila na klipu. [2]
Popis dijelova sa slike 23:
1. Klip ventila AK50-602.
2. Podloška-osigurač AK50-14.
3. Matica ventila AK50-15.
4. Opruga ventila 14-950-123 (DZ-1708-4).
5. Nosač opruge AK50-16.
6. Klip AK50-227.
7. Mjesta koja se premazuju hermetikom P/S 870-B2.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 76
Slika 24. Mjesta raskivanja podloške-osigurača. [2]
3.3.12.3. Popravak potisnog ventila [24]
Nakon što se potisni ventil odvoji od cilindra prvog stupnja, izvršiti poliranje klipa poz. 5 i
poz. 3 kućišta potisnog ventila (slika 25). Poliranje izvršiti pastom za poliranje „KMCVOO
"DONIT“. Nalijeganje poliranih površina mora iznositi min. 75% ukupne površine. Nakon
poliranja pristupiti sastavljanju potisnog ventila prema slici 25.
NAPOMENA: OBAVEZNO se zamjenjuje opruga poz.4, i podloška poz.2.
Poslije sastavljanja ventila, pristupiti ispitivanju na hermetičnost. Ispitivanje izvršiti na
"ureĎaju za provjeru hermetičnosti" HB-10-676.Za ispitivanje se koristi "adapter potisnog
ventila" HB-10-671. ispitivanje se vrši pod tlakom od 3,5 bara. U tijeku od 15 s., pad tlaka, ne
smije biti veći od 0,1 bara. .Nakon postizanja zadovoljavajućih rezultata, nastaviti sklapanje
kompresora. Hod klipa mora biti u granicama od 0,7-1,1 mm.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 77
Slika 25. Presjek potisnog ventila. [2]
Popis dijelova sa slike 25:
1. Tijelo potisnog ventila 11-14-27.
2. Podloţna pločica AK05-001.
3. Kućište potisnog ventila 14-950-125.
4. Opruga potisnog ventila 11-14-26.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 78
3.4. Površinske obrade, sastavljanje, ispitivanje u radu i konzervacija kompresora
AK-50T1
3.4.1. Površinske obrade
3.4.1.1. Galvanizacija dijelova kompresora [19]
Galvanizacija dijelova kompresora načinjenih od lijevanog ţeljeza, definirano u tablici 2,
provodi se nanošenjem cinka na površinski sloj. Provodi se postupak električne galvanizacije.
Dijelovi od lijevanog ţeljeza se uranjaju u slanu kupku kao elektrolitom te umočenim
komadom cinka kao katodom i galvaniziranog dijela kao anodom.
Kupka u koju se uranja dio spreman za galvanizaciju sastoji se od:
Cink, 40 g/l.
Klor 125 g/l.
Cinkov klorid, 80 g/l.
Potašin klorid, 180 g/l.
Borova kiselina, 25 g/l.
Nakon uranjanja dijelovi se suše i ispunjava se radna lista galvanizacije kompresora AK-
50T1. Nakon popunjavanja dokumentacije dijelovi se vode u sljedeći postupak remonta.
3.4.1.2. Mjere zaštite od korozije [2]
Čelične dijelove i dijelove od lijevanog ţeljeza moguće je oprati u otopini natrijevog nitrita
(10÷15%)i vode. na sobnoj temperaturi u trajanju od 3÷5 min. Pranje navedenom otopinom
uključeni su i klip sa klipnim prstenima.
Dijelovi načinjeni od aluminija i aluminijskih legura tretiraju se sljedećom otopinom (oznake
AP-1):
Soda u prahu, 2-2,5 g.
Kalijev bikromat, 0,2 g.
Voda, 1 l.
Temperatura otopine mora biti 70÷90 oC.
Dijelovi načinjeni od legura magnezija ispiru se u otopini AP-1, čelični i dijelovi od
magnezija se nakon ispiranja premazuju vazelinom ili uljem oznake „NK-22“ koje sadrţi
6÷10 % cerezina, zagrijanim na 60÷70 oC.
Dijelovi koji zahtijevaju poliranje i čišćenje abrazivnom pastom moraju se nakon ispiranja
čistim kerozinom te nakon sušenja ponovno oprati u otopini AP-1.
Nakon ispiranja u otopini AP-1 dijelovi se suše puhanjem komprimiranog zraka koji ne sadrţi
čestice vlage i ulja te se zagrijavaju na 70÷90 oC.
Dijelovi oprani otopinom AP-1 mogu biti pohranjeni u skladištu najviše četiri sata, dijelovi
oprani otopinom natrijeva nitrita mogu biti odloţeni u skladištu najviše 24 sata a detalji
premazani vazelinom ili „NK-22“ uljem mogu biti pohranjeni do tjedan dana.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 79
Po potrebi moguće je skladištiti navedene dijelove do mjesec dana uronjene u zrakoplovnom
ulju IR-22 ili CS-20 prije uranjanja zagrijanog na 60÷70oC. U tom se slučaju promjena ulja i
popratno navedeno pranje odgovarajućim otopinama provodi jednom tjedno. Prije vaĎenja iz
ulja, ulje sa uronjenim dijelovima potrebno je zagrijati na 110÷120 oC sve do nestanka pjene
na površini.
Napomene!
Nije dopušteno provoditi gore navedene postupke nezaštićenim rukama. Kod čišćenja malih
dijelova za čišćenje koristiti otopinu sapuna i vode (6÷8 g. sapuna u jednoj litri vode). Oprane
dijelove posušiti čistom krpom. Za sušenje dovoljno je koristiti običnu krpu sa dobrim
svojstvom upijanja vlage i bez opasnosti od ostavljanja čestica na sušenom dijelu (platno).
Tijekom obrade dijelovi se ne smiju odlagati na pod. Dijelovi moraju biti odloţeni na drvenu
površinu („šper-ploču“) i podignuti najmanje 100 mm. od poda.
Dijelove tretirane antikorozivnim otopinama smije se dodirivati isključivo rukavicama kako
bi se spriječilo skidanje antikorozivnog sredstva sa površine. Skladištenje dijelova tretiranih
nitritnom otopinom provodi se na policama obojenim crvenom bojom i natpisom koji
upozorava na vrstu obrade dijelova. Skladištene je dijelove potrebno redovito provjeravati na
koroziju zavisno o uvjetima na kojima se skladište. Stvaranje korozije u bilo kojoj mjeri nije
dopušteno!
3.4.1.3. Bojanje kompresora [2]
Svi elementi kompresora podloţni bojanju moraju biti očišćeni od ulja, raznih naslaga,
kemikalija sa razrjeĎujućim svojstvima i bez korozije. U svrhu čišćenja se dijelovi pred
bojanje mogu očistitit alkalnom otopinom. Nakon čišćenja poţeljno je na dijelovima provesti
postupak galvanizacije ili elkosiranja (zavisno o vrsti materijala bojanog dijela).
Na dijelove se nanosi temeljna boja temperature 18÷25⁰C pod tlakom od 2,5÷3 bara.
Viskoznost temeljne boje bi trebala iznositi 25÷28 s. mjereno u viskozimetru VZ-4. U slučaju
veće viskoznosti razrijediti sa razrjeĎivačem . Temeljna se nanosi u tankom kontinuiranom
sloju koji pokriva cijelu površinu bojanog djela.
Obojani dijelovi se suše u električnoj peći na temperaturi 130÷140⁰C u trajanju od 2 sata.
Osušene dijelove pregledati i po potrebi brusiti abrazivnim papirom TH 10÷16. Brušene
dijelove ispuhati komprimiranim zrakom i obrisati krpom natopljenom benzinom.
Emajl se na dio obojan sa temeljnom bojom nanosi pri temperaturi 18÷25⁰C pri tlaku od
1,5÷2 bara. Viskoznost nanošene boje mora iznositi 14÷16 s. izmjerenih na viskozimetru VZ-
4. Emajl se na bojanu površinu mora nanijeti ravnomjerno.
Nakon emajliranja obojani dio sušiti na sobnoj temperaturi jedan sat počevši od trenutka
završetka emajliranja.
Popravak loše obojanih površina moţe se provoditi samo u slučaju da pogoĎena površina nije
veća od 2% ukupne površine dijela, u suprotnom potrebno je ponovo provesti postupak
bojanja.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 80
3.4.2. Sastavljanje
Postupak sastavljanja referira se na tablicu 1 i tablicu 7 te slike dane u nastavku.
Redni
br.
Postupak Naziv alata Oznaka alata
1. Polovice kartera (57 i 42 iz tablice 1) zagrijati na
110 oC te uz pomoć alata (14, tablica 7) i čekića
utisnuti leţaj (54, tablica 1). Prikazano na (slika
25).
Alat za
uprešavanje
leţajeva.
HB-10-688
2. Pričvrstiti ekscentrično vratilo (53, tablica 1) i
postaviti klipnjaču (51, tablica 1) u odgovarajući
poloţaj prema Slika 27. Postavljati valjčiće (52,
tablica 1) sukladno Slika 27. Na kraju postavljanja,
zazor izmeĎu valjčića mora biti manji od 2,5 mm.
Izmjeriti pomičnim mjerilom ili drugim valjčićem
(promjera 2,5 mm.). Prikazano slikom 27.
NAPOMENA: Broj umetnutih valjčića prilagoditi
gore navedenom zazoru.
3. Postaviti obraz (43, tablica 1) na sklop naveden u
koraku 2. Prema Slika 28 28.
4 Površinu prednje polovice kartera (42, tablica 1)
premazati mašću „SIM 80“ i postaviti svileni konac
(18, tablica 18) za brtvljenje, koristiti šablonu za
postavljanje konca (15, tablica 7). Prema slici 29.
Šablona za
lijepljenje
konca .
HB-10-687
5. Staviti sklop iz koraka 3. u zadnju polovicu kućišta
kartera (57). Prema slici 30.
6. Staviti zadnju polovicu kućišta kartera (57, tablica
1) u postolje (1, tablica 7), učvrstiti sklop i spojiti
zadnju sa prednjom polovicom kućišta kartera (42,
tablica 1). Spojiti sa podloškama i maticama (41 i
32, tablica 1). Prikazano slikom 31.
Postolje za
učvršćivanje
kompresora.
HB-10-640
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 81
7. Postaviti brtvu (33, tablica 1 ) na kućište kartera,
staviti cilindar drugog stupnja (30, tablica 1) na
kućište kartera te umetnuti klip (40) u cilindar
drugog stupnja. Izmjeriti zazor izmeĎu dijela klipa
prvog stupnja i cilindra drugog stupnja, zazor mora
biti izmeĎu 0,07 i 0,2 mm. Prikazano slikom 32.
8. Postaviti klip (40, tablica 1) u alat (3, tablica 7) i
zategnuti ventil klipa u klip ključem (5, tablica 7).
Prikazano slikom 33.
Alat za
rastavljanje i
sastavljanje
ventila na
klipu
kompresora.
Ključ za
maticu
ventila na
klipu
kompresora.
HB-10-643
HB-10-646
9. Postaviti cilindar prvoga stupnja (18, tablica 1) u
postolje (11, tablica 7) i pričvrstiti usisni ventil
ključem (2, tablica 7). Prema slici 34.
Postolje za
zavrtanje
matice
usisnog
ventila.
Ključ za
maticu
usisnog
ventila
kompresora.
HB-10-668
HB-10-645
10. Postaviti klip u alat (3, tablica 7). Pričvrstiti alat
(12, tablica 7) i navoditi klipne prstene (39, tablica
1) na dio klipa prvog stupnja kompresije (40,
tablica 1). Prikazano slikom 35.
Alat za
rastavljanje i
sastavljanje
ventila na
klipu
kompresora.
Alat za
montaţu
klipnih
prstena 1.
cilindra.
HB-10-643
HB-10-672
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 82
11. Uprešati karike u cilindar prvog stupnja kompresije.
uz pomoć postolja (16a, tablica 7). Prikazano
slikom 36.
Postolje. HB-10-680
12. Stavljanje prstena (46, tablica 1) na dio klipa
drugog stupnja kompresije uz pomoć alata (10,
tablica 7) . Prikazano slikom 37.
Alat za
stiskanje
klipnih
prstena 2.
stupnja.
HB.10.673
13. Uprešati klipne prstene (46, tablica 1) u cilindar
(30, tablica 1) uz pomoć alata (10, tablica 7).
Prikazano slikom 38.
Alat za
stiskanje
klipnih
prstena 2.
stupnja.
HB.10.673
14. Pričvrstiti cilindar prvoga stupnja (18, tablica 1) za
cilindar drugog stupnja (30, tablica 1) uz pomoć
matica i podloška (32 i 31, tablica 1). Prikazano
slikom 38.
15. Spajanje sklopa iz koraka 13 sa karterom . Spojiti
klip (40, tablica 1) sa klipnjačom (51, tablica 1)
pomoću osovine klipa (49, tablica 1). Pričvrstiti
sklop uz pomoć matica i podloški (32 i 31, tablica
1). Prikazano slikom 39.
16. Postaviti potisni ventil.
Prema slici 40) i sukladno sklopnom prikazu (slika
5).
Postaviti tijelo usisnog filtra (7, tablica 1) i
pričvrstiti vijcima sa podloškama (4,5 i 6, tablica
1). Postaviti mreţice filtra i filtarski element sa
osiguračem (2,3 i 1, tablica 1) sukladno sklopnom
prikazu (Slika 5). Prikazano slikom 41.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 83
Slika 26. Korak 1. sastavljanja kompresora.
Slika 27. Korak 2. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 84
Slika 28. Korak 3. sastavljanja kompresora.
Slika 29. Korak 4. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 85
Slika 30. Korak 5. sastavljanja kompresora.
Slika 31. Korak 6. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 86
Slika 32. Korak 7. sastavljanja kompresora.
Slika 33. Korak 8. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 87
Slika 34. Korak 9. sastavljanja kompresora.
Slika 35. Korak 10. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 88
Slika 36. Korak 11. sastavljanja kompresora.
Slika 37. Korak 12. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 89
Slika 38. Korak 13. sastavljanja kompresora.
Slika 39. Korak 14. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 90
Slika 40. Korak 15. sastavljanja kompresora.
Slika 41. Korak 16. sastavljanja kompresora.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 91
3.4.3. Ispitivanje u radu [11]
Ispitivanje u radu kompresora AK-50T1 provodi se u Zrakoplovno Tehničkom Centru Velika
Gorica na posebno izraĎenom stroju koji simulira radne uvjete (Slika 42). Mjerene veličine su
količina izbačenog ulja i učinkovitost kompresora (vrijeme koje je potrebno da se napuni
spremnik propisanog kapaciteta na propisani tlak).
Slika 42. Ispitni ureĎaj.
3.4.3.1. Postupak ispitivanja u radu
Postupak ispitivanja u radu provodi se kroz tri faze. Cilj prve faze je priključiti kompresor i
dovesti ga na radnu temperaturu, u drugoj fazi ispituje se masa ulja koju kompresor ispušta
zajedno sa zrakom na potisnom ventilu a u trećoj fazi provjerava se vrijeme koje je potrebno
da kompresor napuni tlačni spremnik zapremnine 8 litara sa zrakom pod tlakom od 50 bara.
3.4.3.2. Prva faza ispitivanja
U prvoj fazi ispitivanja kompresor se priključi na ispitni ureĎaj (Slika 42) i to na prihvat
kompresora označen slovom A. Slijedeći je korak uključivanje glavne sklopke (B) i paljenje
uljne pumpe (C), kako bi se kompresor sačuvao od mogućih oštećenja. Nakon toga potrebno
je na ispitnom ureĎaju namještat parametre čija je svrha dovoĎenje kompresora u punu radnu
sposobnost. Parametri se mijenjaju na označenim pozicijama (Slika 42):
Brzina vrtnje, D.
Tlak ulaznog ulja, E.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 92
Temperatura ulaznog ulja, G za namještanje, F za očitanje.
Temperatura cilindra prvoga stupnja, H (u ovoj se fazi ne provjerava).
Trajanje radnje se provjerava na brojaču vremena (štoperici ili ručnom satu).
Tablica 19. Parametri prve faze ispitivanja kompresora u radu. [11]
Red Br. Brzina vrtnje osovine
kompresora,
okr./min.
Tlak ulaznog ulja,
kg/cm2
Temp. ulaznog
ulja, °C
Temp. Cilindra I
stupnja, °C
Trajanje
radnje,
min.
Prikaz na
Slika 42
D E G H
1. 500±2% 3,5-3 60-80 - 5
2. 1000±2% 3,5-5 60-80 - 5
3. 1450±2% 3,5-5 60-80 - 5
4. 2000±2% 3,5-5 60-80 5
3.4.3.3. Druga faza ispitivanja kompresora u radu
U drugoj fazi ispitivanja kompresora ispituje se masa ulja koju kompresor izbacuje kroz
potisni ventil zajedno sa komprimiranim zrakom. Ovo je bitno obzirom na to da prekomjerno
izbacivanje ulja najčešće ukazuje na neispravnost karika što moţe dovesti do oštećenja
unutarnje stjenke cilindra prvog ili drugog stupnja odnosno oba.
U drugoj se fazi ispitivanja mijenjaju parametri prikazani tablicom 20.
Tablica 20. Druga faza ispitivanja kompresora u radu. [11]
Red Br. Brzina vrtnje
osovine
kompresora,
okr./min
Tlak ulaznog
ulja, kg/cm2
Temp.
ulaznog ulja,
°C
Temp.
Cilindra I
stupnja °C
Vrsta provjere Trajanje
radnje,
min
Prikaz na
Slika 42
D E G H I
5. 1450±2% 3,5-5 60-80 70-80 Provjera curenja
ulja' dozvoljeno
0,05-5 g.
15
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 93
3.4.3.4. Treća faza ispitivanja kompresora u radu
U trećoj fazi provjerava se učinkovitost kompresora, njegova sposobnost da napuni tlačni
spremnik ispitnog ureĎaja (Slika 42) zapremnine 8 l. zrakom na tlak od 50 bara u vremenu
manjem od 28 minuta. Ako kompresor zadovolji zadanu navedenu stavku proglašava se
ispravnim. U slučaju da je vrijeme punjenja dulje od 28 minuta, vjerojatan je kvar na
ventilima, nedovoljan hod ili na karikama.
Tablica 21. Treća faza ispitivanja kompresora u radu. [11]
Red Br. Brzina vrtnje
osovine
kompresora,
okr./min
Tlak ulaznog
ulja, kg/cm2
Temp.
ulaznog ulja,
°C
Temp.
Cilindra I
stupnja °C
Vrsta provjere Trajanje
radnje,
min
Prikaz na
slici 42
D E G H I
6. 1450±2% 3,5-5 60-80 70-80 Punjenje boce
zapremnine 8l na
tlak od 50 bara
Ne više
od 28
Po završetku navedenih radnji popunjava se ispitna lista sa zaključkom o ispravnosti
kompresora. Ako se kompresor pokaţe neispravnim šalje se ponovo u postupak defektacije.
3.4.4. Konzervacija kompresora AK-50T1
Nakon remonta kompresor se skladišti do ponovne uporabe. Skladištiti se moţe najdulje u
trajanju do jedne godine. Za pravilno skladištenje potrebno je provesti konzervaciju
kompresora. Kompresor se takoĎer podvodi postupku konzervacije u slučaju da je njegovo
skladištenje prije remonta dulje od dvadeset dana.
Prije konzervacije nuţno je provesti postupak čišćenja kompresora kako je prikazano
poglavljem 3.1.4.
Konzervaciju je moguće provesti za dva roka skladištenja, do jedne godine i do 30 dana.
3.4.4.1. Konzervacija kompresora kod skladištenja na rok od godine dana [2]
Nakon čišćenja skida se sigurnosni prsten filtra zraka na usisu (element 1, tablica 1), prvo sito
zračnog filtra, filtar i drugo sito zračnog filtra (elementi 2 i 3, tablica 1). Takav se kompresor,
bez filtarskog elementa uranja u ulje K-17 GOST 10877-76, zagrijano na 40 oC. Uronjenom
se kompresoru zakreće ekscentrično vratilo (10 do 15 okretaja) kako bi se osigurao ulazak
ulja u unutrašnjost kompresora. Kompresor se nakon toga vadi iz zagrijanog ulja i cijedi se
višak, takoĎer se krpom briše njegova vanjština.
Posušenom se kompresoru ponovo ugraĎuje filtarski element. Provjeriti da je osigurač
zračnog filtra pravilno postavljen i da nije moguće ispadanje elementa.
Priključiti zaštitni priključak na potisni ventil.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 94
Kompresor se nakon toga pohranjuje u plastične vrećice sa premazom za korozijsku zaštitu,
zajedno sa sredstvom za upijanje vlage, odgovarajuće označuje i sprema na policu u
skladišnom prostoru.
3.4.4.2. Konzervacija kompresora kod skladištenja na rok od 30 dana [2]
Za skladištenje kompresora u roku od 30 dana provodi se isti postupak kao u poglavlju 3.4.4.1
s time što se umjesto navedenog ulja koristi isto ulje koje sluţi njegovu podmazivanju u
eksploataciji (GOST MK-8 6457-66 zagrijano na temperaturu 40 oC ili GOST MC-20 21743-
76 zagrijano na temperaturu 60÷80 oC).
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 95
4. Utjecaj konstrukcijskih komponenti na učinkovitost kompresora
4.1. Klipni prsteni
Klipni prsteni se kao takvi ne izraĎuju u Zrakoplovno Tehničkom Centru Velika Gorica te je
postupak njihove izrade sa točnim mjerama klasificiran kao povjerljiv dokument. MeĎutim,
dozvoljeno je prikazati crteţ proizvoĎača i fotografije klipnih prstena.
4.1.1. Materijal
Prema naputku proizvoĎača za remont [2], klipni su prsteni načinjeni od lijevanog ţeljeza u
skladu sa poglavljem 2.4, (tablica 2). Materijal je definiran u skladu sa ruskim standardom
„GOST“.
4.1.2. Geometrija
Klipni prsteni prvog i drugog stupnja različitih su dimenzija ali iste konstrukcijske izvedbe.
Kruţnog su oblika sa zazorom za olakšano stavljanje na klip i elastično brtvljenje tokom rada.
Sa svoje bočne strane imaju utor za voĎenje ulja za olakšano podmazivanje.
Slika 43. Shematski prikaz klipnog prstena. [2]
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 96
Slika 44. Fotografija klipnog prstena prvog stupnja kompresije.
4.1.3. Kemijska obrada površine
Površine klipnih prstena korištenih u sklopu kompresora AK-50T1 nisu toplinski obraĎene.
Površinska kemijska obrada klipnih prstena je crna oksidacija
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 97
4.1.4. Brušenje na zadanu dimenziju
Klipni prsteni koji se koriste u procesu remonta u Zrakoplovno Tehničkom Centru Velika
Gorica dostavljeni su od vanjskog proizvoĎača i nemaju odgovarajuću debljinu. Kako bi se
postigla traţena debljina izraĎen je poseban alat (Slika 45), te se strojnom obradom (Slika 46)
provodi brušenje na zadanu mjeru.
Slika 45. Alat za brušenje klipnih prstena.
Slika 46. Stroj za precizno brušenje
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 98
4.1.5. Usporedba starih i novih klipnih prstena kompresora AK 50T1
Jaka istrošenost klipnih prstena moţe biti uzrok nedovoljne kompresije i sporijeg punjenja
tlačnog spremnika a osim toga navedeno moţe uzrokovat i slabije podmazivanje područja
izmeĎu klipa i unutarnje stjenke glave cilindra. Obzirom na to da slabija kompresija nastupa
prije oslabljenog podmazivanja kompresor se izuzima iz upotrebe puno prije nastupanja
oštećenja na cilindru uzorkovanog neadekvatnim podmazivanjem.
Primjer „starog“, istrošenog klipnog prstena u odnosu na novi dan je slikom 47.
Slika 47. Novi (lijevo) i stari (desno) klipni prsten prvog stupnja kompresora.
Na Slika 47 vidljiva je razlika u boji klipnih prstena, standardnim radioničkim alatom
(pomičnim mjerilom i mikrometrom) nije moguće izmjeriti razliku u dimenzijama prstena.
Promjena boje uzrokovana je utjecajem povišene temperature i čaĎe koja se u kompresoru
nakuplja zbog usisavanja zraka iz okoline ispušnih plinova pogonskog agregata.
Deformacija starih prstena prvenstveno je uzrokovana postupkom skidanja sa klipa što se
izvodi podvlačenjem tanke ţice izmeĎu klipa i prstena te rastvaranjem do dovoljnog promjera
koji omogućava njegovo skidanje sa klipa.
Najčešći simptom na prijemu je da kompresor ne uspijeva napuniti tlačni spremnik kapaciteta
8 litara zrakom pod tlakom od 50 bara u vremenu manjem od 28 minuta.
U trenutku prijema na remont klipni prsteni uglavnom nisu uzrok nedovoljnog radnog
kapaciteta kompresora prema poglavlju 3.4.3.
Glavni uzrok oslabljenog rada gotovo uvijek su ventili, za čiju su defekaciju u smislu
redovnog servisa dane upute u poglavlju 3.3.12.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 99
Primjer kompletnog seta „novih“ (A) i „starih“ (B) klipnih prstena dan je Slika 48 48.
Na slici 48 takoĎer je prikazan alat za montaţu klipnih prstena cilindra prvog (D) i drugog (E)
stupnja kompresora u skladu sa tablicom 7. Klip prvog i drugog stupnja kompresora sa
„nataknutim“ jednim klipnim prstenom drugog stupnja prikazan je na slici 48 pod oznakom
C.
Oznaka F prikazuje radioničku mast zrakoplovno tehničke kvalitete koja se sa klipnim
prstenima koristi za konzervaciju i kojom su klipni prsteni premazani od proizvoĎača u
trenutku prijema u remontnu stanicu.
Slika 48. Set novih i starih klipnih prstena sa alatom za stavljanje, klipom i mašću za
konzerviranje.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 100
Slika 49. Novi (lijevo) i stari (desno) klipni prsten drugog stupnja kompresora.
Na slici 49 dan je primjer novog i starog klipnog prstena klipa drugog stupnja kompresora.
Razlika izmeĎu prstena prvog i drugog stupnja je u dimenzijama, prsteni prvog stupnja su
veći.
Konkretno na prikazanim klipnim prstenima nije bilo uočenih naglašenih nedostataka,
oštećenja ili znakova trošenja koji bi izrazito utjecali na učinkovitost kompresora ali su zbog
meĎu-remontne eksploatacije doţivjeli dovoljno veliko trošenje da učestvuju u oslabljenom
radu kompresora, to meĎutim nije moguće dokazati. Glavni uzrok oslabljenog učinka
kompresora gotovo uvijek su ventili.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 101
4.2. Ventili
Najčešći uzročnik smanjene učinkovitosti kompresora prema poglavlju 3.4.3 su nedostaci na
trima ventilima kao što je navedeno u poglavlju 3.3.11. Vaţno je ovdje napomenuti da
defektacija ventila spada u niţu razinu odrţavanja od remonta i da u slučaju remonta za
ventile vrijede posebni postupci kao navedeno u poglavlju (3.3.12).
.
Slika 50. Poliranje dijelova ventila.
U sklopu remonta ventila pojedini dijelovi se poliraju u svrhu skidanja nečistoća i naslaga
uglavnom uzrokovanih usisavanjem zraka pomiješanog sa ispušnim plinovima pogonskih
agregata zbog smještaja kompresora u njihovoj relativnoj blizini. Na slici 51 vidljivi su
dijelovi ventila na kojima se obavlja poliranje: Kućište klipa i klip potisnog ventila (A), tijelo
i klip ventila klipa (B), klip i leţište klipa usisnog ventila (C), (D) pomoćni alat za poliranje
(A) i (B), pasta za poliranje (E), benzin za pripremu (odmašćivanje) dijelova za poliranje (F) i
krpa za čišćenje vanjštine dijelova.
Proces poliranja započinje se čišćenjem dijelova u razrjeĎujućoj otopini (benzinu) a izvodi se
različito za (A) i (B) u odnosu na (C). (A) i (B) se poliraju sa pomoćnim alatom (D) tako da se
klipovi „nasade“ na pomoćni alat, premaţu polirnom pastom i uzduţnim pokretima simulira
kretanje klipa u svojim košuljicama kao pri radu. Dijelovi pod (C) se poliraju ručno, bez
pomoćnog alata (D) tako da se klip premaţe polirnom pastom i takoĎer uzduţnim kretnjama
ispolira njegova površina i površina leţišta klipa.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 102
Slika 51. Usisni ventil.
Na slici 52 prikazan je usisni ventil. Zrak ulazi kroz filtar zraka u usisni ventil i upravo je on
taj koji ostvaruje prvi kontakt sa raznim nečistoćama. ČaĎa se nakuplja na klipu i leţištu klipa
ventila, kako je prikazano slikom 53.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 103
Slika 52. Ležište klipa usisnog ventila (A) i klip usisnog ventila (B).
Nakupljena čaĎa uzorkom je smanjenog hoda klipa usisnog ventila i doprinosi produljenju
vremena punjenja propisanog tlačnog spremnika na propisani tlak. ČaĎu je potrebno skinuti, u
ovom slučaju opisanim postupkom poliranja i time olakšat prohodnost klipa i njegov puni
hod.
Druga komponenta sa značajnim utjecajem na rad usisnog ventila je usmjerivač opruge
usisnog ventila, prikazan slikom 54.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 104
Slika 53. Usmjerivač opruge usisnog ventila, novi (lijevo) i stari (desno).
Usmjerivač opruge usisnog ventila je ujedno i komponenta koja uz pomoć opruge odreĎuje
hod klipa usisnog ventila. U slučaju da je taj hod premalen, brtvljenje usisnog ventila nije
optimalno i dolazi do protusmjernog protoka, pada tlaka i produljenja navedenog referentnog
vremena punjenja. U slučaju predugoga hoda ventil nije u mogućnosti propustiti dovoljno
zraka i vrijeme punjenja se opet produljuje.
Duljina hoda koju usmjerivač opruge pomaţe ostvariti mora se kretati izmeĎu 0,7 i 1,1 mm.
Duljina čahure usmjerivača prilagoĎava se tako da duljina hoda upada u sredinu navedenog
intervala, optimalno 0,9 mm. Sa takvim usmjerivačem kompresor umjesto propisanih 28
maksimalnih minuta vremena punjenja tlačnog spremnika to punjenje ostvaruje u 16 minuta.
Materijal od kojeg je usmjerivač napravljen je čelik u skladu sa tablicom 2.
Ventili su se pokazali glavnim uzročnikom na pad učinkovitosti kompresora. Zbog prolaska
zraka neminovno dolazi do nakupljanja naslaga i nečistoća na njihovim dvosjedima bez
obzira što ulazni zrak prvo prolazi kroz zračni filtar. Osim njihova prljanja tokom
eksploatacije dolazi i do gubitka elastičnih svojstva njihovih opruga načinjenih od materijala
prikazanog tablicom 2. Opruge isto kao i klipni prsteni podlijeţu obaveznoj zamjeni pri
svakom remontu.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 105
5. ZAKLJUČAK
Remont kompresora AK-50T1 je postupak koji se provodi striktno po naputcima proizvoĎača.
Literatura koja se u tu svrhu koristi detaljno propisuje svaku radnju te njezinim praćenjem
proizvoĎač garantira propisani vremenski resurs.
Strukturalno bitne komponente se podvrgavaju periodičnim pregledima ovdje smještenim u
remontni interval uz dovoljnu sigurnosnu zadršku koja dozvoljava sitne nepravilnosti bez
utjecaja na integritet konstrukcije.
Komponente bitne za učinkovitost kompresora imaju propisani vijek trajanja te se mijenjaju
za nove inačice pri isteku vremenskog resursa bez obzira na stanje.
Ovakav se pristup pokazao zadovoljavajućim obzirom da u odrţavanju kompresora u
Zrakoplovno Tehničkom Centru u Velikoj Gorici nije došlo do oštećenja a jedini susretani
nedostaci tokom defektoskopije bili su predviĎeni znakovi trošenja zbog eksploatacije.
Čak i u „iznimno teškim“ radnim uvjetima, sa velikim onečišćenjem zraka uslijed nečistoća u
atmosferi, pridrţavanjem servisnih intervala kompresor je zadovoljavajuće odraĎivao svoju
funkciju. Na pregledima je uočeno povećano taloţenje čaĎe i drugih naslaga na
komponentama ventila koje bi u slučaju prekoračenja propisanog vremena odrţavanja izazvali
oslabljenu učinkovitost kompresora. S toga se čišćenje ventila u sklopu linijskog odrţavanja
(uključeno i u remontni postupak), osim redovnog remonta, pokazalo kao dovoljna mjera
očuvanja radnih karakteristika. Oštećenja unutarnje strane cilindra nisu pronaĎena iako je ta
mogućnost predviĎena te su propisane mjere defektacije.
Klipni prsteni predstavljaju komponentu podloţnu reţimu obavezne zamjene te su se
propisani intervali zamjene pokazali dovoljni da značajniji znakovi trošenja ili spomenuta
oštećenja cilindra nisu nastupila.
ProizvoĎač predviĎa izradu potrošnih dijelova pa tako i klipnih prstena. Zahtjev je u tome
slučaju pridrţavanje propisanih mjera i svojstva materijala sukladno proizvodnom standardu.
Klipni se prsteni prema tome tome smiju proizvesti ukoliko je korišteni materijal
odgovarajućih mehaničkih svojstava.
Remontni postupak, unutar propisanog vremenskog resursa, garantira normalan rad
kompresora. Sistematizacija navedenog stoga je ključna za očuvanje integriteta i funkcije
kompresora. Kao krajnji rezultat ovog rada je izraĎen cjeloviti dokument koji prati postupak
remonta prema propisima proizvoĎača i u skladu sa sistematizacijom radnji koje se provode u
Zrakoplovno Tehničkom Centru Velika Gorica i koji se kao takav koristi u provoĎenju
remonta.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 106
LITERATURA
[1] Suresh, S.: Fatigue of materials, Massachusetts Institute of Technology, 1998.
[2] Ulan Ude Aviation Plant.: Руководство по капитальному ремонту ВОЗДУШНЫЙ
КОМПРЕСОР АК-50Т1.
[3] Ulan Ude Aviation Plant.: Паспорт КОМПРЕССОР АК-50Т1 Серия 3., 1991.
[4] Boţić, Ţ.: Dinamička čvrstoća tankostjenih konstrukcija, Fakultet strojarstva i
brodogradnje 2010.
[5] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista kompletnosti zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[6] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista mjera zračnog kompresora AK-50T1, Velika
Gorica, 2004.
[7] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista dijelova obavezne zamjene zračnog kompresora
AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
[8] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista kompletnosti zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[9] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista defektoskopije zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[10] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista defektacije zračnog kompresora AK-50T1, Velika
Gorica, 2004.
[11] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Lista ispitivanja zračnog kompresora AK-50T1, Velika
Gorica, 2004.
[12] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Izvješće NDT ispitivanja, Velika Gorica.
[13] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Popravak usisnog ventila zračnog kompresora AK-
50T1, Velika Gorica, 2004.
[14] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Popravak ventila u klipu zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[15] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Popravak potisnog ventila zračnog kompresora AK-
50T1, Velika Gorica, 2004.
[16] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista rastavljanja zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 107
[17] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista bojanja zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[18] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista defektoskopije zračnog kompresora AK-
50T1, Velika Gorica, 2004.
[19] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista galvanizacije zračnog kompresora AK-
50T1, Velika Gorica, 2004.
[20] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista defektacije zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[21] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista ispitivanja zračnog kompresora AK-50T1,
Velika Gorica, 2004.
[22] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista popravka usisnog ventila zračnog
kompresora AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
[23] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista popravka ventila klipa zračnog kompresora
AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
[24] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista popravka potisnog ventila zračnog
kompresora AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
[25] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista pranja i skidanja boje zračnog kompresora
AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
[26] Zrakoplovno Tehnički Centar.: Radna lista pripreme materijala zračnog kompresora
AK-50T1, Velika Gorica, 2004.
David Gerhardinger Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 108
PRILOG
I. CD-R disc