UVOD

Svaki rad, svaka djelatnost u sebi nosi odreeni rizik u pogledu poslovanja, ali i u pogledu sigurnosti. Rudarski posao

u sebi nosi poveanu opasnost po sigurnost ljudi, materijalnih dobara, ali i irih razmjera koja se mogu oitovati kao elemen-tarne nepogode.

Naime, rudarskim se radovima, ukljuujui i istraivanje

nafte, plina i termalnih voda, naruava prirodna ravnotea, a

s tim u vezi i izazivaju prirodne sile. S ljudske strane gledano ove sile imaju neogranienu mo.

Rudno blago, kao ope dobro, mora se pridobiti uz najmanji stupanj rizika u pogledu sigurnosti, kako za neposredno zaposlene tako i za iru drutvenu zajednicu.

Zadatak i cilj ove radnje je prikazati sigurnosnu opremu koja se koristi u tehnici i tehnologiji izrade vrlo dubokih buotina. U radu u se ograniiti na onu opremu koja je vezana za osiguranje ua buotine odnosno koja spreava nekontrolirani dotok slojnog fluida iz buotine.

Budui da se potreba za energijom ( naftom i plinom ) poveavala, istraivalo se sve dublje i dublje, a to je uvjetovalo

da se ova oprema vrlo brzo usavravala i poveao se broj njenih proizvoaa. Svaki je proizvoa na svoj nain rjeavao isti pro-blem koji se moe pojaviti pri buenju i iskoritavanju nafte i

plina. Danas u svijetu postoji mnogo proizvoaa ove opreme, od

kojih su najpoznatiji: NL Shaffer, Cameron i Hydril, pa se zbog toga i koristi njihova oprema u naim uvjetima.

- 1 -

I POJAM I PODJELA VANJSKIH PREVENTERA

Preventeri su ureaji koji zatvaraju prstenasti prostor izme-~a~ala buotine i cijevnog alata u kanalu buotine, odnosno puni =~==~: buotine bez obzira da li je u nju sputen alat ili ne. ~=~~~iste namjene konstrukcijske im se karakteristike znatno razli-

Osnovni tipovi vanjskih preventera su:

a) prstenasti preventer

b) eljusni preventer

e) rotacioni preventer

d) diverter.

U preventerski sklop oni se ugrauju tako da je prstenasti :=eventer uvijek radni, a eljusni rezervni. To znai da se

:=stenasti uvijek postavlja iznad eljusnog tj. da je on dalje od ::~ora opasnosti, a to je u konkretnom sluaju buotina. Prstenasti

- 2 -

~e preventer univerzalan tj. moe se zatvoriti oko bilo kojeg pro-

~'era a eljusni samo oko onog promjera za koji ima ugraene eljusti, ~oje se mogu mijenjati.

I 1. PRSTENASTI PREVENTERI

U INA-"Naftaplin-u" koriste se prstenasti preventeri proizvo-

~aa Hydril i Shaffer, pa e u ovom dijelu radnje biti govora samo J preventerima ta dva proizvoaa, iako i ostali svjetski proizvo-~ai nude, u naelu, vrlo slina rjeenja. Na slikama I 1.1., I 1.2., : 1.3. i I 1.4. prikazani su integralni presjeci preventera i pre-venteri po sastavnim dijelovima ( elementima ).

- 3 -

Pokaziva poloaja Podlona klipa

Slika I 1.10 Prstenasti preventer ( Hydril) l 4 l

ploa

Radna guma

Meuprostor za otvaranje

Klip

Meuprostor za zatvaranje

= =~-::aziva .:_::_pa

~-:atika brtva

:=::--tve na ~:::klopcu

=::::ina guma

-=-ijelo

Poklopac

Zatitna ploa

Klip

Gornje brtve na klipu

Slika I 1.2. Prstenasti preventer po sastavnim dijelovima ( Hydril ) l 4 l

- 4 -

~~ika I 1.3. Prstenasti preventer ( Shaffer) l 2 l

Poklopac

Radna guma

- 5 -

Prelazni prsten

Klip

Tijelo

Poklopac

Radna guma

Brtve prelaznog prstena

Prelazni prsten

Brtve prelaznog pr s tena

Klip

Brtve na klipu

Prsten (brisai)

Brtve na tijelu

Brisa

Tijelo

Slika I 1.4. Prstenasti preventer po sastavnim dijelovima ( Shaffer ) l 2 l

- 6 -

Analizirajui slike po elementima vidi se da su osnovni

~~9~enti jednog i drugog tipa: a) tijelo b) poklopac

e) radna guma

d) brtve na klipu odnosno poklopcu.

~Jljivo je da preventer tipa Shaffer ima jo jedan prelazni prsten

adapter ring ) na kojem su ugraene brtve koje omoguavaju otva-

~anje preventera. Na tipu Hydril tu funkciju preuzimaju brtve ugra-

:ene unutar poklopca preventera. Brtve su, u svakom sluaju,

~apravljene od specijalne sintetike mjeavine za sve temperature ~ isplake. Presjek im ovisi o tome da li su statike ili dinamike. ::a slici I 1. 5. prikazani su mogui tipovi jednih odnosno drugih :>rtvi.

oo Statike brtve

Dinamike brtve

Slika I 1.5. Dinamike i statike brtve l 4 l

- 7 -

Zatvaranje jednog i drugog tipa preventera postie se nari-~utim tlakom u donju komoru. Time se klip pomie prema gore i

~lai radnu gumu. Kod tipa Hydril radna guma je poloena u konusni

:io tipa koji je svojim pomakom stee kako je prikazano na slici

= 1. 6.

2~ika I 1.6. Djelovanje tlaka iz buotine na klip i radnu gumu l 4 l

- 8 -

Kod tipa Shaffer radna guma je ravna s donje strane i na nju djeluje klip svojim gornjim ravnim dijelom. Guma se stee u konusnom gornjem

dijelu kuita odnosno poklopca i na taj nain vri brtvljenje.

- 9 -

I 1.1. RADNA GUMA

:;a slikama I 1.7a. i I 1.7b. posebno su prikazane radne gume

_ ~etalnom armaturom u njima.

Slika I 1.7b. Radna guma s metalnom armaturom

2~ika I 1.7a. Radna guma s metalnom armaturom (Shaffer) l 2 l

(Hydrll) l 4 l

Metalna armatura daje vrstou gumama, a omoguava da se zadri

elastinost i zatvaranje do punog profila.

Ovisno o tipu isplanog fluida i uvjetima rada koriste se tri vrste guma:

a) Prirodna guma koristi se za isplake na bazi vode, kod

radnih temperatura od - 35C do 107C. Vrlo je trajna i pouzdana u radu. Identificira se s prefiksom R ili NR kod serijskog broja

i crnom bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8a.

Slika I 1.8a. Prirodna guma l 4 l

b) Nitril guma ( sintetike komponente u prirodnoj gumi ) upotrebljava se za isplake na uljnoj bazi ili kod isplaka gdje se koriste uljni aditivi. Podnosi radnu temperaturu od -7C do 88C. Identificira se s prefiksom S ili NBR kod serijskog broja i crvenom bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8b.

Slika I 1.8b. Nitril guma l 4 l

e) Neoprenska guma koristi se za isplake na uljnoj bazi i niske temperature od - 35C do 77C. Dugotrajnije su od prirodnih guma i imaju bolja elastina svojstva na niskim temperaturama od nitril guma. Identificiraju se prefiksom N ili CR kod serijskog broja i zelenom bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8c.

- 10 -

- 11 -

Slika I 1.8c. Neoprenska guma l 4 l

Ovdje treba napomenuti da se radna guma, u sluaju potrebe, moe razrezati i oko buaeg alata ugraditi u preventer bez bojazni da se nee posti6i njena funkcija. Slika I 1.9.

Slika I 1.9. Razrezana radna guma oko buaeg alata l 4 l

- ~2 -

I 2. ELJUSNI PREVENTERI

Kako je ranije navedeno ovi se preventeri na buaim i remontnim "edinicama koriste kao rezervni. Oni su preko buaih prirubnica

:~rektno spojeni na buotinsku glavu. Ovdje e se takoer usporedi-Y~~~ preventeri tipa Shaffer i tipa Hydril, iako se u INA-Naftaplin-u

:: 8vih preventera koristi samo tip Shaffer. Na slikama I 2.1. i

: 2.2. paralelno su prikazana oba tipa preventera s tim da je pri-:~:an model s automatskim zakljuavanjem tipa Shaffer, a tip Hydril

-:~el s runim zakljuavanjem eljusti.

Brtva klipnjae

Brtve klipa

vrata

Cilindar i vra a

?ovrina vrata

eljust Brisai

Klip Sekundarno brtvljenje klipnjae

Slika I 2.1. eljusni preventer s automatskim zakljuavanjem ( Shaffer ) l 1 l

Tijelo

Brtva pok l

elj t

Brtve no Spojni utor za prsten Tijelo

- 13 -

Brava za upravljanje radnim fluidom

arke poklopca vratiju

Otvori za radni fluid

Prikljuci voda za guenje -ispuhivanje ::~tve :d ipa Cilindar

kouljica Vodilica eljusti klipnjae

Kontrolni otvor

I 2.2. eljusni preventer s runim zakljuavanjem t Hydril ) l 5 l

:~strukcija im je takova da kad se jednom zakljuaju ne mogu se ::~oriti, osim ako im se ne dovede hidraulikim putem tlak s prednje =:~ane klipa kod automatskog zakljuavanja, odnosno, ako se ne

=~~rne vijak kod runog zakljuavanja.

Uzmimo prvo u razmatranje model tipa Shaffer s automatskim =~~ljuavanjem na slikama I 2.3a. i I 2.3b.

Navoj za podeavanje zakljuavanja

Slika I 2.3a. Dodatni klip u otvorenom poloaju l 2 l

Rame za segment

Opruga

Segment za zakljuavanje

Slika I 2.3b. Dodatni klip u zatvorenom poloaju l 2 l

Na slici "a" je prikazana potpuno otvorena eljust, a na slici "b"

potpuno zatvorena i zakljuana eljust. Vidi se da je osnovni klip sastavljen od dva glavna sklopa; Osnovni klip na kojeg su preko

klipnjae spojene eljusti za zatvaranje prstenastog prostora u

buotini i dodatni klip za zakljuavanje. Tlaenjem ulja na osnovni klip s vanjske strane, on se pomie zajedno s eljustima i pri tom

- 14 -

- 15 -

~~ =~tvara prstenasti prostor. Kada on nalegle na buai alat ili

~~:~~st na ~eljust ( kod punog profila ) pomakne se malo, ali ::~::jna, konusni klip koji svojom kosinom na prednjoj strani kroz =~~=vnl klip izbaci etiri segmenta. Ovi segmenti prihvate osnovni

~-:; za cilindar kouljicu. Time je zakljuavanje izvreno i pre--~~~er se ni u kom slu~aju ne moe otvoriti dok se ne dovede tlak

_:~~s unutranje strane. Tlaenjem ulja na klip s unutranje stra-

~e operacija je obrnuta; Najprije tlak ulja pomakne konusni klip, ::vuku se segmenti za zaklju~avanje i pomie se - otvara osnovni

O:::.p. Shematski prikaz optoka ulja prikazan je na slici I 2.4.

-=-~a I 2.4. Shematski prikaz optoka ulja za otvaranje - zatvaranje eljusti l 1 l

Opbok za eljusti

Optok za zatvaranje eljusti

Kod tipa Hydril prikazanog na slici I 2.2. zakljuavanje se

vri runo. Kroz klip prolazi vreteno koje se na njega spaja lijevim ~avojem. Kada prsten nalijee na kuite cilindar kouljice klip je

zakljuan, a ako je on pomaknut naprijed prema klipu, otvaranje i zatvaranje je nesmetano jer vreteno prolazi kroz prsten za zatravljivanje.

- 16 -

- 2.1. RADNI ELEMENTI

?adni elementi odnosno eljusti sastoje se od tri dijela: 'l) \:.ume 2) elinog bloka

3) Draa eljusti

[a~: ~e prikazano na slici I 2.5.

Vijak za dra eljusti elna brtva (guma)

Slika I 2.5. eljusti (Shaffer) l 2 l

elini blok

:~ai predstavljaju spoj radne gume sa elinim blokom na klipnja-~~. eljusti se mogu promijeniti brzo i jednostavno. Blokovi i gume

~apravljeni su u standardnim dimenzijama prema promjeru alata u ~~otini, odnosno za zatvaranje punog profila, ako nema alata. ~ novije vrijeme u upotrebi su viestruke eljusti, slika I 2.6.

~oje omoguavaju da se eljusti zatvore oko alata svih promjera od

3 112" do 5" *, ime se izbjegavaju ee promjene na buaim jedinicama. * Napomena: U radnji u koristiti dimenzije koje su uobiajene i

uvrijeene u anglosaksonskim jedinicama za koje vrijede faktori konverzije dani na strani 42.

Zatvorene eljusti Zatvorene ~eljusti oko bua6eg alata promjera

Zatvorene eljusti oke bua6eg alata proll',ie~c-a

3 1 12" Slika I 2.6. Zatvaranje eljusti oko bua6eg

alata razliitog promjera l 2 l

?:~ed ovoga u upotrebi su takoer i rezai buaeg alata. Oni se

:::~iste u krajnjoj nunosti kada prijeti otvorena erupcija, a nita =e drugo ne moe poduzeti. U tom sluaju alat se ovjesi na donje

:e~justi ( ako se uspije ) i s gornjima odree i zatvori pun pro-

::1 buotine. Elementi rezaa i postupak rezanja prikazani su na =~ikama I 2.7a. i I 2.7b.

Gornja guma Donja eljust

Gornja eljust

Donji nosa No

Gornji nosa

Slika I 2.7a. Reza buaeg alata ( Shaffer ) l 2 l

- 17 -

- 18 -

Poluokrugla brtva

Poluokrugla brtva

:-e zaa

____ : 2.7b. Postupak rezanja bua6eg alata l 2 l

Dok su ranije bile navedene eljusti tipa Shaffer, na slici - ~.8. su za usporedbu prikazani radni elementi tipa Hydril koji

~~ u osnovi ne razlikuju od prethodno navedenih.

Slika I 2.8. eljusti (Hydril) l 5 l

- 19 -

- 2.2. BRTVLJENJE KLIPNJAE NA PREVENTERIMA

=z svega ranije navedenog vidi se da vrlo vanu ulogu na ;~eventerima predstavljaju brtve, a posebno brtve na klipnjai =~ ::~a~anje - zatvaranje eljusti. Sklop brtvenih elemenata prika-

_ ~a slici I 2.9.

Tijelo

.. ~arne brtve

Kli:pnjaa

Klip

Brtva za vrata

Sekundarne brtve za klipnjau

Gumena "0" brtva ~ Cilindar kouljica

'~ ''0'' brtve

Poklopac klipa

~~ika I 2.9. Sklop brtvenih elemenata ( Shaffer ) l 2 l

:~~ ~ jedne strane moraju izdrati tlak ulja u cilindru, a s druge

~~=~e tlak ispirnog fluida u buotinama. Ako bi u radu dolo do

-::~:vog proputanja, buotinski fluid moe prodrijeti u cilindre, ::~=~~o moe istei ulje iz cilindra. Stoga na cilindrima preven-

~~~= postoje kontrolni otvori kroz koje se mogu kontrolirati brtve. == ~~oputanja moe doi kako zbog oteenja brtvi tako i zbog

:~:e8enja klipnjae od sitnog, abrazivnog pijeska u ispirnom flu-

_:~. Dakle, ako doe do proputanja na kontrolne otvore, prikazane

-=slici I 2.1 . , brtve obavezno treba kod ispitivanja preventera ==~~jeniti. Meutim, to ako se to dogodi kod zatvorenog preventera,

_ ~~otina je pod tlakom? U tom sluaju (slike I 2.1. i I 2.9. _ ~crnje strane cilindra ve postoji sekundarni dodatni )

=~~veni sklop ( plastina masa ) koji se doteznim vijkom (klipiem) -~~ra u podruje primarnih brtvi i zaustavi proputanje. Postupak

=e primjenjuje samo dok se ne ugui buotina, dok kod radionikog se~visa treba kvar ( brtve, klipnjae ) ili otkloniti ili zamije-~~ti brtve odnosno klipnjae.

I 3. ROTACIONI PREVENTERI

Rotacioni preventeri koriste se:

Kod buenja naslaga iz kojih je mogu dotok ( prelijevanje ) 2. Kod buenja ispod granice ravnotee ( pri buenju stijena s ve-

likom propusnosti i upljikavosti kako se sloj ne bi oneistio

isplakom )

3. Kod buenja s indirektnim optokom ispirnog fluida 4. Kod buenja s optokom plina ili zraka.

Rotacioni se preventeri ugrauju u preventerski sklop iznad

prstenastih preventera. Primjenjuju se kad razlika tlaka na uu

- 20 -

- 21 -

=-~~tine ( psl- ph) ne prelazi 34.5 bar ( 500 PSI); ali omoguavaju -~=~etano sputanje, vaenje i rotaciju buaeg alata kroz zatvorenu ~~~~u gumu ovog preventera. Na slici I 3.1. prikazani su osnovni

::~elovi rotacionog preventera tipa Shaffer.

:-:3cioni

:-:3cioni sklop

::1e brtve

: '3sna

Zasun za zatvaranje

Tijelo

:~ika I 3.1. Rotacioni preventer ( Shaffer) l 2 l

Sklop za pogon preko radne ipke

Dvostruki valjkasti leaj

Spo,j na izljevnu cijev Radna guma

Spoj voda za punjenje

Tijelo, odnosno kuite ugradi se zajedno sa spojnicom u

.~eventerski sklop pomou prirubnice na prstenasti preventer.

:=~~u posebnog iljka na buau ipku montira se glava- rota-:_:~i dio ovog preventera i odloi uz podite tornja na dohvat.

~~ zatreba njegova primjena, glava se pomou spojnice spoji sa _:Sitem. Rotacioni rukavac dobiva rotaciju preko radne ipke'i ~~i se zajedno s radnom gumom na valjkastim leajevima i rubnim

=~~vama oko donje strane rukavca. Ove brtve u radu treba redovito

::~mazivati. One spre~avaju da se pri prelijevanju buotinski ~:~id ne probije iza radne gume oko rotacionog rukavca. Radne

~..:.:::e izrauju se za promjere buaeg alata od 2 3/8" do 6 5/8", ~ ~reventeri, pored standardnih izvedbi, i za rad u polarnim

-~jetima te uvj~tima rada u prisutnosti agresivnih plinova

H2S1,1 C0 2 )

I 4. DIVERTERI

Diverteri kao oprema za osiguranje ua buotine koriste se

:~venstveno na moru. Pri buenju na kopnu koristi se vrlo rijetko ~ to jedino kod postrojenja za ekstremne dubine buenja kakvo je ~a primjer National- 801. Naime, ne postoji preventerska oprema

~rez koju bi prolazila dlijeto promjera 26" iza kojeg se ugrauju zatitne cijevi promjera 20", te se za te promjere buenja moe ~potrijebiti jedino diverter.

Diverter kako mu i samo ime govori, skree eventualni dotok

:luida iz buotina da ne prodre do podita tornja i u sam toranj. ~o se postie zatvaranjem divertera i otvaranjem vodova divertera

promjera od 4" do 12". Obino postoje dva odteretna voda, a otvara

se onaj koji je u smjeru vjetra kako fluid ne bi noen vjetrom bio

- 22 -

- 23 -

:~a6en na toranj. Taj se vod otvara istovremeno s aktiviranjem ~~dne gume na zatvaranje. To je vano i zbog toga to kod potpunog :atvaranja moe do6i do probijanja plina kroz rastresite pripovrin-

=~e zone u neposrednoj blizini buotine, to je posebno opasno kod ~~enja na moru, gdje se moe dogoditi da plin probije ispod nogu

:latforme, poremeti njenu stabilnost i uzrokuje njeno prevrtanje. Analiziraju6i konstrukciju dijelova divertera vidi se da su

~onstruktivna rjeenja za prstenaste preventere i divertere ista. :asno, po dimenzijama se znatno razlikuju. Na slici I L,.1. prika-

:ani su dijelovi divertera 30'' 1000 PSI.

:~aziva~ poloaja ~:?a

Radna guma

Prelazni prsten

Klip

Rukavac

Spojne eljusti

Tijelo

~:ika I 4.1. Diverter po sastavnim dijelovima ( Shaffer) / 5 /

Osnovna razlika izmeu divertera i prstenastog preventera je u izgledu klipa, odnosno povrini na koju djeluje tlak za zatvaranje.

II UNUTARNJI PREVENTERI

Dok se u prethodnom poglavlju ( I ) govorilo o opremi koja ::~e8ava dotok slojnog fluida iz prstenastog prostora izmeu =-~38eg alata i stijenki kanala buotine, odnosno ugraenog niza =~~:itnih cijevi, u ovom e poglavlju biti govora o opremi koja =~~eava dotok slojnog fluida kroz sam buai alat.

Postoji vie tipova i izvedbi ovih preventera koji se u :=~ovnim crtama mogu svrstati u dvije grupe:

1) Zasuni na radnim ipkama

2) Protupovratni ventili buaih ipki.

II 1. ZASUNI NA RADNIM IPKAMA (KELLY COCKS)

Kako im i samo ime govori oni se ugrauju na radnu ipku s

~jene gornje ili donje strane. Na buaim postrojenjima koja se ~oriste na kopnu ugrauju se iznad radne ipke, a pri buenju ~odmorja s gornje i donje strane. Funkcija im je ista, razlika je samo u priklju~nom spoju. Gorn~i zasun na radnoj ipki mora imati lijevi navoj da se sprijei njegovo odvrtanje, a na donjem je desni navoj. Pored toga donji zasun na radnoj ipki na platformama zatvara se kod dodavanja buaih ipki da se sprijei istjecanje isplake iz radne ipke i time zagauje more. Ovdje je vano napomenuti da je njihov unutranji promjer tj. svijetli otvor

isti kao i unutranji promjer radne ipke, radni tlak brtvljenja isti kao radni tlak ugraenog preventerskog sklopa.

U INA-Naftaplin-u koriste se Shaffer i Hydril tipovi zasuna.

Slike II 1a. i II lb.

- 24 -

--~~nl su im dijelovi vrlo sli~ni, odnosno sli~nog konstruktivnog :~~enja. Osnovna je razlika to je kod tipa Shaffer parnini -~=:~i zaporni element valjak. Brtvljenje se ostvaruje kontaktom ~-~e na metal. Kod tipa Hydril brtvljenje se ostvaruje kontaktom ~~~al na metal, a glavni zaporni element je kugla na koju nasje-

:=~u kuglini odsjeci ( kalote ). Iz ovoga se moe zakljuiti da

:~ za izradu, pravilno koritenje u radu te odravanje tip Hydril ::=pliciraniji, osjetljiviji i skuplji. Radna kugla mora biti ::~o bruena, a fiksna brtvena ahura ne trpi nikakva oteenja >=:: je dodirna povrina vrlo mala. Prednost mu je ta to nije

:~::ani~en nikakvom gornjom temperaturnom granicom isplake, te =3resivnim djelovanjem sastojaka isplake ili slojnog fluida. ~~p Shaffer ima znatno iri dosjed gume na metal te se mogu

::pustiti manja oteenja, jednostavniji je za izradu i odrava-~je, ali je njegova ~rimjena limitirana karakteristikama gume

~a segmentnom uloku.

II 2. PROTUPOVRATNI VENTILI BUAIH IPKI

Ve se iz naslova moe uoiti osnovna razlika izmeu ove Jpreme i zasuna radne ipke. Ovdje se radi o protupovratnim 'lentilima koji dozvoljavaju jednosmjernu cirkulaciju fluida, a spre8VGju dotok iz buotine. Sastoje se iz dva dijela:

1) Kuita

2) Ventila koji se ugrauje u kuite. Ventil se moe ugraditi u niz buaeg alata kod njegovog sputanja odnosno naknadno ugraditi ili jednostavno ubaciti u buai alat.

Kuite je u stvari specijalni prijelazni komad koji s unutarnje strane ima sjedite za ventil. Ono omoguava da se ventil moe

- 27 -

-~~=~iti bilo gdje u buaem alatu. Veina tehnologa zahtijeva ~! =~i budu ugraeni to nie kako slojni fluid ne bi one~istio -=~~~ku u ipkama. Ako je protupovratni ventil ugraen neposredno

-=~=~ dlijeta, moe se alat, po potrebi, zadizati, a da pri tom -~~~il ostane u funkciji ( zatvoren ). Ovdje je vano napomenuti := ~graeni ventil onemoguava mjerenje tlaka u ipkama.

II 2.1. PROTUPOVRATNI VENTILI SA ZAKLOPCEM

Na slici II 2.1a. prikazan je ovaj tip ventila, a na slici 2.1b. ventil ugraen u kuite.

Kuit Brtva

Sjedite ventila Zaklopac

Opruga

- 28 -

Slika II 2.1b. Protupovratni ventil sa zaklopcem l 8 l

Slika II 2.1a. Ventil sa zaklopcem s malim otvorima za oduak i bez otvora l 8 l

Zaklopac ventila napravljen je od vrlo tvrdog materijala otpornog na habanje, a moe biti bez otvora i s malim otvorima za oduak. Takve izvedbe omoguavaju i mjerenje tlaka u ipkama.

Posebna opruga dri zaklopac u zatvorenom poloaju, a dvije vanjske brtve onemoguavaju prolaz fluida izmeu kuita i ventila. Takvo rjeenje daje proizvoda~ Hydril.

- 29 -

II 2.2. PROTUPOVRATNI VENTILI S KONUSOM

Ovaj tip ventila prikazan je na slici II 2.2., a proizvod je :_:-::Je BAKER.

Kuite

Ventil ugraen u kuitu

Ventil

Brt veni --lllt;;~~.,J::I-" disk ventila

Slika II 2.2. Protupovratni ventil s konusom l 8 l

Sjed.:te ventila

Bone brtve Brtva ventila

Vidi se da se i on ugrauje u posebno kuite. U zatvorenom

ga poloaju dri opruga, a izmeu kuita i ventila takoer postoje brtveni elementi. U radu moe biti pouzdaniji od protupovratnog ventila sa zaklopcem to mu omoguava vodilica. Nedostatak mu je to kroz njega ne moe prolaziti sonda za EK mjerenja kao ni instrumenti za mjerenje kuta otklona ili slini.

- 30 -

II 2.3. UBACUJUI PROTUPOVRATNI VENTILI

Prethodno su navedena dva nedostatka ugraenih protupovratnih

~-.~:la; Nemogunost mjerenja tlaka te nemogunost prolaza speci-o~~:~ instrumenata kroz alat odnosno protupovratni ventil. Ventil

:~~::3zan na slici II 2.3. nema tih nedostataka jer se u niz alata -~~3~uje njegovo kuite, a sam se ventil prema potrebi brzo i

~:~Qstavno ubaci. Ovdje je bitno uoiti poetak prelijevanja buo--~~e, odnosno zonu nadtlaka. Naime, ventil se u alat ugrauje

~bacuje ) im se primijeti dotok slojnog fluida ili neposredno :~:je otkrivanja zone nadtlaka.

eljust

Klizna kosina

Slika II 2.3. Ubacujui protupovratni ventil l O l

Brtvena ( paker guma

Tijelo

Kuglica kao ventil

Opruga

Vidljivo je da se ovaj ventil tipa Hydril znatnije razlikuje -- dva prethodna. Na gornjem dijelu ima eljusti koje lee na kosini _ :tvaraju se prema donjem poloaju. Zubi na njima okrenuti su pre--~ gore. Na ovaj nepomian dio spojena je i guma - paker. Kroz nju ~~olazi cilindrini kosi pokretni dio. Ovaj dio u svom unutarnjem ::jelu prevrta ima brtvenu kuglicu koju u gornjem poloaju dri :;ruga. Kada iz buotine djeluje tlak, on tlai na donji dio tijela : kuglicu. Za dizanje ventila spreavaju klinovi. Kosi dio tijela iri gumu i ona zatvara protok izmeu kuita i ventila, a kuglica

=?reava protok prema gore kroz ventil. Pri tom je bitno da je ~vijek omoguen optok ispirnog fluida prema dolje.

III OSIGURANJE UA BUOTINE NA POSTROJENJU NATIONAL - 801 ( N-801 )

III 1. ODABIRANJE PREVENTERSKOG SKLOPA

Buae postrojenje National- 801 (N-801) tako je opremljeno i kompletirano da moe izraivati buotine do dubine od 8000 metara.

Da bi se ostvarila dubina buenja za koju je ovo postrojenje namijenjeno potrebno je uskladiti konstrukciju buotine (koja je funkcija litoloke grae i fizikalnih svojstava, prije svega kolektorskih, raskrivenih naslaga ) s karakteristikama i moguno

stima postrojenja. Ovisno o sedimentacionim bazenima odnosno predvienim lokacijama za buae postrojenje mijenja se litoloka graa, a s tim u vezi i tehnoloki projekt izrade. Oprema o kojoj

e ovdje biti rije predstavlja, u stvari, tehniku koja je u funkciji tehnolokih pokazatelja.

Dakle, kod odabiranja odgovarajue opreme, a prvenstveno preventerskog sklopa, potrebno je sagledati sve tehnoloke probleme

- 31 -

'!:::..se mogu pojaviti tokom izrade buotina. Na osnovu toga :~::~ira se i odabire oprema ua buotine.

Geoloki parametri koji utjeu na konstrukciju buotine su: - ~~adijent parnog tlaka slojni tlak ) - ~~adijent frakturiranja - :9~peraturni gradijent - s:abilnost stijena

a) rastresite zone uz rasjede b) pad slojeva

e) stijene podlone zaruavanju i drugo - ;ropusnost i upljikavost i druga fizikalno - mehanika svojstva

stijena i druga .

. ~ osnovu tih faktora pristupa se odreivanju konstrukcije buotine -::::ja obuhvaa:

- promjere dlijeta i sastav buaeg alata kojima se izrauje kanal buotine

- 32 -

broj, promjer i dubina ugradnje te karakteristike elika i spojnica zatitnih cijevi, a s tim u vezi i tip buotinske glave

nain cementacije i duina razmaka prekrivenih cementnom kaom odnosno cementnim kamenom u i oko zatitnih cijevi.

!.ada su odreeni ovi konstruktivni elementi izabire se odgovarajui

~reventerski sklop ( jednostruki preventerski sklop koji se koristi od poetka pa do kraja izrade buotine ) i sklopovi ( dvostruki ili ak trostruki preventerski sklop odnosno dva ili tri sklopa ovisno

o fazi izrade buotine ). Osim preventera, sastavni elementi sklo-pova su i:

- buae, prelazne i test prirubnice

-elementi za spajanje ( vijci, brtveni prstenovi, obujmice ).

Buaa postrojenja INA-Naftaplin-a kapaciteta buenja do 6000 metara opremljena su ak s tri preventerska sklopa.

~~-~anj sigurnosti u tehnolokom procesu priblino je jednak bez :::~rada li se koriste jedan, dva ili tri sklopa.

Postrojenja kapaciteta buenja do 6000 metara koriste slije-::::'= sklopove:

Jiverterski sklop 29 1/2" 500 PSI ( po potrebi ) sastavljen od: - divertera 29 1/2" 500 PSI

- diverter glave

- buae prirubnice s ventilima (Sl. III 1a.)

Preventerski sklop 21 1/4" 2000 PSI sastavljen od:

- 33 -

- jednostrukog ili dvostrukog ~eljusnog preventera 21 1/4'' 2000 PSI - prstenastog prevenetera 21 1/4" 2000 PSI

- buae prirubnice (Sl. III 1b.)

::;) Preventerski sklop 13 5/8" 5000 PSI sastavljan od: - jednostrukog ~eljusnog preventera 13 5/8" 5000 PSI - dvostrukog ~eljusnog preventera 13 5/8" 5000 PSI

- prstenastog preventera 13 5/8" 5000 PSI

- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI

- buae i prelazne prirubnice (Sl. III 1c.)

d) Preventerski sklop 11" 10 000 PSI sastavljen od: - jednostrukpg ~eljusnog preventera 11" 10 000 PSI - dvostrukog ~eljusnog preventera 11" 10 000 PSI

- prstenastog preventera 11" 10 000 PSI

- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI

- buae i prelazne prirubnice (Sl. III 1d.) Navedene dimenzije sklopova predstavljaju nazivne veli~ine, a to su:

- dozvoljeni radni tlak /PSI/ - nazivni - svijetli otvor /"/.

- 34 -

III 1a. Oprema ua buotine u fazi buenja za tehniku kol nu promjera 20"

Izljevna cijev

Diverter 29 1/2" 500 PSI

Buaa prirubnica 29 1/2" 500 PSI x 29 1/2" 500 PSI sa zasunima 12"

Diverter glava 29 1/2" 500 PSI

- 35 -

~~~~a III 1b. Oprema ua buotine nakon ugradnje kolone ~ 20" u fazi buenja ~ 17 1/2"

Izljevna cijev

Prstenasti preventer 21 1/4" 2 000 PSI

Jednostruki eljusni preventer 21 1/4" 2 000 PSI

Zasuni 3/8" 5 000 PSI Rx 35 Vodovi za guenje i ispuhivanje

Buaa prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI Rx 73 prirubnica x 21 1/4" 2000 PSI Rx 73 obujmica

Uvodna prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI Rx 73 x 20" sa zasunom 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

III 1c. Oprema ua buotine u fazi buenja z'a tehniku kolonu ~ 9 5/8"

l - 36 -

13

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI R 57

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI R 57 x 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Prstenasti preventer 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Dvostruki eljusni preventer 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Jednostruki eljusni preventer 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Zasuni 3 1/8" 5 000 PSI Rx 35 Vodovi za guenje i ispuhivanje

Buaa prirubnica 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160 prirubnica x 13 5/8" 5 000 PSI Rx 57 obujmica

Prirubnica buotinske glave 13 5/8" 5 000 PSI Rx 57 obujmica x 21 1/4" 2 000 PSI Rx 73 obujmica sa zasunom 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

Uvodna prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI Rx 73 obujmica x 20" sa zasunom 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

.=-~::.rca III 1d. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom - 37 -

promjera 8 1/2" za proizvodnu kolonu 5 1/2"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI R 57

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI R 57 x 11" 10 000 PSI Bx 158

Prstenasti preventer 11" 10 000 PSI

Dvostruki eljusni preventer 11n 10 000 PSI Bx 158

Jednostruki eljusni preventer 11" 10 000 PSI Bx 158

11 " 1 O 000 PSI Bx 158

2 9/16" 10 000 PSI Bx 153

000 PSI Rx 53

2 1/16" 10 oo o PSI Bx 152

Rx 57

. 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

1/4" 2 000 PSI Rx 73

2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

_z toga se vidi da svaki promjer buenja tj.svaka ugraena kolona ==titnih cijevi zahtijeva i montau slijedeeg preventerskog .:::..:lopa.

Promjer buenja Nazivne dimenzije sklopa 26 11 29 1/2 11 500 PSI 17 1/2" 21 1/4" 2000 PSI 12 1/4" 13 5/8" 5000 PSI 8 1/2" i manji 11" 10000 PSI

Tabela III 1.1. Nazivne dimenzije sklopa za dani promjer buenja

Najvei nazivni tlak sklopa ovisi o oekivanom odnosno ;rognoznom slojnom tlaku formacije koja e se raskriti. Znajui sve to i uvaavajui zahtjev da oprema mora udovoljiti razliitim ~ehnolokim zahvatima koji se mogu ostvariti kod izrade vrlo iubokih buotina, konkretno do dubine od 8000 metara ( N-801 ),

Jdabran je diverterski i jednostruki preventerski sklop. U te sklopove ukljueni su slijedei preventeri odnosno diverter:

a) Diverterski sklop 30" 1000 PSI sastavljen od: - divertera 30" 1000 PSI

- diverter glave

- buae prirubnice s ventilima

b) Preventerski sklop 18 3/4" 15000 PSI sastavljen od: - jednostrukog eljusnog preventera 18 3/4'' 15000 PSI - dvostrukog eljusnog preventera 18 3/4" 15000 PSI - prstenastog preventera 18 3/4" 10000 PSI

- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI

- buae i prelazne prirubnice.

- 38 -

__ sve promjere buenja, 444.5 mm ( 17 1/2" ) i manje, koristi se =~~~ jedan preventerski sklop sa slijedeim prednostima :

Mogue je buenje za vrlo duboke tehnike kolone; Naime, kod ~rethodne kombinacije 137.94 bar ( 2000 PSI ) odnosno 344.85 bar ( 5000 PSI ) mogao je preventerski sklop biti limitirajui faktor za dubinu buenja, ako je postojala zona nadtlaka

Nakon ugradnje niza zatitnih cijevi skraeno je vrijeme montae jer se sklop samo zadie

Manje dodatne opreme i rezervnih dijelova Cijena kotanja jednog sklopa, iako znatno veeg, manja je od cijene dva odnosno tri sklopa. ~== nedostacima se podrazumijeva:

Velika masa samih preventera i dodatne opreme, a s tim u vezi i

problemi transporta i ispitivanje preventera

Koritenje tih preventera na buotinama gdje bi mogli zadovoljiti preventeri sa znatno manjim radnim tlakom.

:;3 buaem postrojenju N-801 problem velike mase preventera izbjegnut 'e njihovim servisiranjem i ispitivanjem na samom postrojenju.

- 39 -

'

- 40 -

III 2. TEHNIKE KARAKTERISTIKE

U ovom dijelu radnje biti e prikazane tehnike karakteristike ~~~o za opremu ua buotine na postrojenju National- 801.

~: Karakteristike eljusnih preventera tipa Shaffer (Sl.III 2.1.)

1 p

1 o

1--------- L

Jednostruki preventer Dvostruki preventer

Slika III 2.1. Karakteristike eljusnih preventera ( Shaffer ) l 2 l

III 3. RAD S PREVENTERIMA

Sigurnost tehnolokog procesa buenja ovisi o ispravnosti -~~aenih preventera koja kao i vijek njihova trajanja ovisi o:

a) Redovitom pregledu

b) Pravilnom rukovanju e) Odravanju d) Ispitivanju.

III 3.1. PREGLED I RUKOVANJE S ELJUSNIM PREVENTERIMA

Pregledu preventera pristupa se nakon njihovog demontiranja _ ua buotine. Tu su ukljuene slijedee radnje: - potpuno ienje ( pranje preventera - ienje i pregled brtvenih povrina i utora

- ienje i pregled vijaka i matica - pregled radnih guma na eljustima

ienje i pregled unutarnjih brtvenih povrina. Pravilnirn pregledom, kao priprernorn za servis i ispitivanje, srna-njuje se vrijeme montae na slijedeoj buotini.

Pri rukovanju s preventerirna treba znati slijedee: - kod prenoenja preventeri se smiju hvatati s uetom ili lancima

- 44 -

samo za posebne dijelove koji su predvieni za ovjes ( Sl.III 3.1.1.)

Slika III 3.1.1. Nain prenoenja preventera l 1 l

- :reba znati koji je gornji dio preventera ( ukoliko se krivo :~rene nee se postii hermetinost )

- ~tvori za cirkulaciju ( vod za guenje i ispuhivanje ) uvijek su ispod eljusti

jrtvena povrina eljusti nalazi se na gornjoj strani tijela 5eljusne upljine ~reventer se nikada ne smije prenositi hvatanjem za cilindre

- vijci i spojni elementi moraju biti isti, tanko premazani ~au i dotegnuti na tono zadani torzioni moment

- kod dotezanja, prirubnice moraju biti meusobno paralelne otvori za otvaranje i zatvaranje eljusti moraju biti na naj-pristupanijem mjestu ispod podita tornja ( eljusti se pri-kljuuju na jedan otvor dok drugi slui za ispitivanje preventera )

- zakljuavanje: mali tlak zatvaranja (ispod 83 bar ( 1200 PSI ) ) zatvara eljusti dok se ne dotakne radne gume; U toj toki segmenti za zakljuavanje su blizu utora na stijenki cilindra.

3.1. 2. ) eljust

Navoj za regulaciju Klipnjaa zakljuavanja

Potpuno otvoreni poloaj

Zatvaranje

Zatvoreni i zakl

- 45 -

Klip

Opruga /

uani poloaj"" Rame ~a Dodatni Segment za zakljuavanje

klip zakljuavanje

Slika III 3.1.2 Postupak zakljuavanja preventera l 1 l

=~~~njim poveanjem tlaka, komprimirana guma na eljustima i segmenti

::~jednu u utor cilindra. Pri tom segmenti prolaze kroz osnovi klip

:~~e ga dre u zatvorenom poloaju. Ako se prestane s poveanjem ~~aka s vanjske strane, njegovu ulogu preuzima opruga koja dri :.::iatni konusni ) klip u zatvorenom poloaju. Kod otkljuavanja ~~jnja je obrnuta. Tlakom se najprije komprimira opruga, deaktivira ::datni klip, a zatim i osnovni klip s eljustima ( poglavlje I 2. ).

III 3.2. ODRAVANJE ELJUSNIH PREVENTERA

III 3.2.1. DNEVNO ODRAVANJE

Za dnevno odravanje preventera zadueni su radni ljudi buaeg ~ostrojenja, a odnosi se na:

a) Funkcionalnost svih eljusti

j) Kontrolu optoka ulja odnosno eventualnog proputanja ulja bilo na poklopcu cilindra, vodovima ulja u cilindre, brtvama na vratima, kontrolnim otvorima, bravi na vratima i slino ( Sl.III 3.2.1.1. )

Kontrolni Brtva za vrata

"0" prsten na arki

- 46 -

"0" brtva ispred cilindar kouljice

"0" prsten iza cilindar kouljice

:ep na vratima

"0" prsten izmeu uljnih vodova i vratiju

"0" brtve na zatiku arki

cijevnog razvodnika

Kontrolni otvor Spojna mjesta

na uljne vodove Donji spoj

Slika III 3.2.1.1. Mjesta gdje su mogua proputanja ulja l 1 l

- 47 -

III 3.2.2. MJESENO PREVENTIVNO ODRAVANJE

Mjeseno odravanje obuhvaa slijedee: a) Kontrolu doteznog torzionog momenta na spojevima prirubnica i

vratima preventera

j) Ispitivanje preventera na radni tlak ~) Provjera da li postoji proputanje ulja ( na mjestima prema slici

III 3.2.1.1. pri radnom tlaku

j) Podmazivanje brava na predvienim mazalicama.

III 3.2.3. TROMJESENI PREVENTIVNI PREGLED

Vri se na buaem postrojenju, a izvodi se slijedeim redom: a) Prije nego to se otvaraju vrata, treba izvriti ispitivanje na

radni tlak i test proputanja radnog fluida pri tlaku oJ 103.5 bar. Ti e podaci biti vrlo korisni za daljnje preglede.

b) Otvaraju se eljusti s punim tlakom ( 103.5 bar (1500 PSI) ) e) Tlak od 103.5 bar se isputa

d) Otvaraju se vrata i demontiraju 5eljusti e) Oiste se i pregledaju eljusti i radne gume f) Opere se preventer izvana i iznutra

g) Pregledaju se i prema potrebi poprave navoji h) Kontrolira se brtvena povrina iznad eljusne upljine u tijelu i) Pregleda se brtvena povrina na tijelu gdje nasjeda brtva vratiju

( Sl. III 3.2.3.1. ) Slika III 3.2.3.1. Povrina na koju nasjeda

brtva vratiju l 1 l

Brtveni utor vrata

Brtva za vrata

- 48 -

Pregledaju se oteenja i prekontrolira se vanjski promjer klipnjaa Zatvaraju se vrata i dotegnu na potrebni torzioni moment Izvri se zavrno ispitivanje na radni tlak.

III 3.2.4. GODINJI PREVENTIVNI PREGLED

Godinji preventivni pregled vri se u radionici, a obavlja ga

=~ecijalizirano radno osoblje. Osnovna svrha ovog pregleda je pro-:jena istroenosti radnih dijelova i povrina. Ta procjena moe biti ~izualna, ali se po potrebi mogu provjeriti i dimenzije.

Jvim pregledom obuhvaene su slijedee radnje: a) Preventer.sekompletno rastavlja (skidaju se vrata, rastavljaju

se cilindri )

b) Kontroliraju se i ili promjene statike i dinamike brtve e) Pregledava se i ispituje klipnjaa i eljusti d) Vri se detaljan pregled brtvenih povrina i ukoliko se ustanovi

njihovo oteenje ili istroenost mora se utvrditi dimenzionalna mjera. Ako ona ne odgovara, istroene dijelove treba strojno obraditi 9 navariti i ponovno obraditi. Ove radnje obavezno zahti-jevaju prisustvo predstavnika tvornice proizvoaa.

e) Vri se kompletan pregled i mjerenje kritinih dijelova s obzirom na istroenje i eventualna napuknua.

III 3.2.5. TROGODINJI PREGLED

Potreba za pregled ovog tipa najee se utvruje kod godinjih pregleda. Ovdje su obuhvaene sve operacije kao i u godinjem pre-

gledu s tim da e se obratiti vea panja na provjeru dimenzija i zamjenu pojedinih dijelova. Kod ovih pregleda trebat e strojno

:istiti brtvene utore. Pojedina uputstva proizvoaa zahtijevaju

:a se nakon pregleda i odravanja ovog tipa, preventer ispita na ~spitni tlak. Ispitni tlak je za 100 % vei od radnog, do radnog ~laka od 689.7 bar ( 10 000 PSI ), a preko 689.7 bar ( 10 000 PSI

~adnog tlaka, ispitni je vei za 50 %. ( Naprimjer: ispitni tlak za radni tlak 344.85 bar ( 5000 PSI ) je 689.7 bar ( 10 000 PSI ), a za radni tlak od 689.7 bar ( 10 000 PSI ) ispitni iznosi

1034.55 bar ( 15 000 PSI ).

III 3.3. PREGLED I RUKOVANJE PRSTENASTIM PREVENTERIMA

Vei dio radnji koje se odnose na eljusne odnose se i na prstenaste preventere koji su konstruktivno znatno jednostavniji. Stoga su popravci na njima rijei, ali zato skuplji. Vremenski pregledi od dnevnih, mjesenih, tromjesenih do jednogodinjih svode se na funkcionalno ispitivanje i ispitivanje hermetinosti pri radnom tlaku. Zbog toga jednogodinji pregledi trebaju biti detaljni, a u osnovi obuhvaaju: a) Pregled i kontrolu dimenzija radnih povrina na klipu i tijelu b) Izmjenu svih brtvi e) Detaljan pregled ili zamjenu radne gume.

Oteenja brtvi na klipu ili tijelu u toku rada moe se oitovati u neizvravanju funkcija preventera i oteenju radnih povrina. Uzrok takovog oteenja je isplaka koja uvijek sadri krute i abrazivne estice. Zbog toga se zahtijeva strojna predobrada, nanoenje materijala navarivanjem, finalna obrada i provjera dimenzija. Popravci te vrste su vrlo skupi i ne mogu se vriti neogranieni broj puta.

- 49 -

Prstenasti peventer, ogranieno, moe posluiti i kao

rotacioni preventer odnosno buai alat se moe vaditi, sputati

i rotirati kroz zatvorenu radnu gumu. Pri tom e potrebna vrijednost tlaka zatvaranja biti minimalna. Kod ovakovog koritenja prstenastog preventera neminovno dolazi do oteenja radne gume zbog prolaza

spojnica kroz nju. Ta e oteenja biti to vea to je tlak zatvaranja vei. Nakon ove operacije ( stripping ) mora se izvriti detaljan

pregled cijelog preventera.

III 3.4. SKLADITENJE GUMENIH DIJELOVA

Skladitenje gumenih dijelova i eljusnih i prstenastih pre-ventera zahtijeva posebnu panju jer pravilno skladiteni dijelovi imaju dulji vijek trajanja i manji broj servisa.

Vijek trajanja gumenih dijelova ovisi o nekoliko faktora skladinog prostora, a to su:

a) atmosfera

b) svjetlo e) temperatura.

Ad.a)

Ozon u atmosferi djeluje razarajue na gumene dijelove i zbog toga ti dijelovi ne bi smijeli biti uskladiteni blizu elektroureaja gdje dolazi do strujanja ozona.

Ad. b) Direktna svjetlost, osobito suneva, koja sadri ultravioletne zrake,

vrlo je tetna za gumene proizvode i mora se izbjegavati.

Ad.c)

Svi gumeni dijelovi izloeni su promjenama pri niskim temperaturama,

- 50 -

od cca - 30C, kada postaju krti ( lomljivi ) i u radu e se zdrobiti. Vraanjem na sobnu temperaturu ( 18C uspostavljaju se originalna svojstva. VisokE temperature uvjetuju stvrdnja-vanje gume ( gubljene elastinih svojstava ), naroito ako u atmosferi postoje znatnije koline ozona ili kisika. Topao i vlaan prostor pogoduje stvaranju gljivica i bakterija koje napadaju organski sadraj u gumi s armaturom. Iz navedenog proizlazi da gumene dijelove treba skladititi: a) U tamnom i zatvorenom prostoru

b) U prostoru s temperaturom oko 18C

e) Gumeni dijelovi se nesmiju vjeati niti tiskati, ve se moraju slobodno odloiti na police

d) U suhom prostoru

e) Ako se skladiti na dui rok preporuaju se drveni sanduci. Upotreba gumenih dijelova u principu je jednokratna. Neka se

oteenja mogu vidjeti samo ako se guma stisne ili razvue.

III 3.5. RADNI ( HIDRAULIKI ) FLUID

Kako kod eljusnih tako i kod prstenastih preventera, radni

fluid uzrokuje pomicanje klipa te aktiviranje radne gume. U osnovi ovaj fluid mora imati slijedea svojstva:

a) Ne smije se smrzavati kod niskih temperatura b) Mora podmazivati dijelove preventera i smanjiti habanje radnih

dijelova

e) Ne smije destruktivno djelovati na brtvu d) Ne smije korozivno djelovati na brtvene i radne povrine.

- 51 -

U tu svrhu moe se koristiti:

a) Originalna tekuina proizvoaa Shaffer namijenjena samo za tu svrhu

b) Razna motorna ulja, trgovakog naziva SAE 10-20 W. Ne smiju se koristiti: a) Antifriz

b) Isplaka

e) Plinsko ulje.

III 3.6. ISPITIVANJE PREVENTERA

Iz dosadanjeg dijela rada moe se zakljuiti da se ispiti-vanje i eljusnih i prstenastih preventera sastoji od: 1. Ispitivanja na radni tlak 2. Ispitivanja proputanja radnog fluida. Oba ispitivanja mogu se izvriti na: a) Ispitnom postolju

b) Uu buotine pri ugraenoj opremi.

III 3.6.1. ISPITIVANJE PREVENTERA NA RADNI TLAK

Rudarski zakon trai da se preventeri ispituju na radni tlak u radioni (na ispitnom postolju) najmanje jednom godinje. Ispiti-vanje se vri "hidrotestom", dokumentira se grafom tlaka i izdaje se "atest o izvrenom ispitivanju". Neovisno o ovom ispitivanju, preventeri se moraju ispitati svaki put nakon montae ua ili nakon otvaranja vratiju, kako bi prikljuni spojevi bili pod tlakom.

Na slici III 3.6.1.1. shematski je prikazana ispitna stanica kakvom raspolae buae postrojenje N-801.

- 52 -

0

l i l L--_.

o Slika III 3.6.1.1. Shematski prikaz ispitne stanice

~

pisa

D ~

~ .....__

D ~ e

~ R

~ X

1.1 '.l .111

Najprije se vri ispitivanje na mali tlak. Ispod eljusti uspostavi se tlak 13 - 20 bar. Zatvori se sistem, prieka 5

minuta i kontrolira pad tlaka. Naime, zna se da su brtve funkci-

onalno izvedene tako da narinuti ili radni tlak potpomau

brtvljenju. Time se eli utvrditi da proputanja nee biti niti onda kada brtvila jo nisu dovoljno aktivirana postignutim tlakom. Nakon oitanja pri tom ispitivanju, narinuti se tlak ispusti.

Nadalje se postupno poveava tlak do nazivnog iznosa. Pod tim se tlakom zadri oprema 5 do 10 minuta, pri emu se treba ustanoviti

mjesto proputanja, u sluaju da se na manometru registrira pad tlaka.

Postupak ispitivanja kod ugraenih preventera je isti, osim to se mora sprijeiti ( odvojiti ) da pod tlak ispitivanja doe i buotina. To se postie posebnim ureajem koji radi na principu

pakera ( tzv. CUP TESTER ), a moe se ugraditi ispod preventera u

buotinskoj glavi ili na sam vrh niza zatitnih cijevi. (Sl. III 3.6.1.2.

Ispitni fluid je voda pri ispitivanju na postolju, a isplaka kod ispitivanja ugraenih preventera na buotini.

Vreteno

Guma (maneta)

Prelazni ____ ~ komad

" o " prsten

Slika III 3.6.1.2. CUP TESTER l 7 l

- 54 -

III 3.6.2. ISPITIVANJE NA PROPUTANJE RADNOG FLUIDA

Kod ispitivanja preventera na proputanje radnog fluida, tlaeni fluid dovodi se iz akumulatorske jedinice o kojoj e biti govora u poglavlju III 4.

Za korisnika preventera najvaniji su njihovi tlakovi zatva-ranja. Oni se razlikuju kod prstenastih i eljusnih preventera.

Tlak zatvaranja kod eljusnih preventera predstavlja tlak na koji treba tlaiti radnu gumu oko alata da bi se preventer

zakljuao. Kao pravilne vrijednosti za preventere 18 314" 15 000 PSI proizvoa daje:

- Oko buaih ipki 55 - 76 bar 800 - 1100 PSI

- Pun profil 55 - 76 bar 800 - 1100 PSI

- Reza 76 - 97 bar 1100 - 1400 PSI

Maksimalna vrijednost narinutog tlaka fluida smije biti 105 bar i to prvenstveno kod ispitivanja prikljuaka i hidraulikih vodova na preventerima. Da bi se ovo ispitivanje moglo izvriti kod

ugraenih preventera, svaka eljust ima dva prikljuka za otvaranje i dva za zatvaranje. ( Sl. III 3.6.2.1. )

Slika III 3.6.2.1. Prikljuci za otvaranje i zatvaranje eljusti preventera l 1 l

- 55 -

- 56 -

Kod prstenastih preventera tlak zatvaranja znatnije se mijenja ~ to zato jer je njegov raspon zatvaranja znatno iri. Na slici =rr 3.6.2.2. pomou krivulja prikazani su tlakovi zatvaranja u ovi-

1sti o radnom tlaku i promjeru oko kojeg se zatvara radna guma ;tenastog preventera 18 3/4" 10 000 PSI.

2000 4000 6000 sooo 10 000 /PSI!

J 100 200 300 400 soo 600 /bar/

Slika III 6.2.2. Krivulje tlakova zatvaranja preventera 18 3/4" 10 000 PSI l 3 l

I kod ovih preventera ispitni tlak za brtve iznosi 105 bar. Pri

ispitivanju nee doi do vidljivog vanjskog proputanja ( osim

gume ispod poklopca ). Neispravnost brtvi oitovat e se u propu-

tanju ulja u buotinu odnosno neizvravanju funkcija. Iznova napunjen sistem s uljem zahtijeva 5 - 6 operacija

otvaranja - zatvaranja da bi se iz sustava istisnuo zrak.

III 4. AKTIVIRANJE PREVENTERA

Preventeri se aktiviraju posebnim odnosno radnim fluidom sa

svojstvima koja su navedena u toki III 3.5. Tlak ulja potreban za aktiviranje preventerskih sklopova dobiva se:

a) Pomou tripleks ili dupleks sisaljki pogonjenih elektromotorom b) Pomou zrano pogonjenih hidraulikih sisaljki e) Iz energije akumulirane u posebnim spremnicima - bocama.

Buae postrojenje N-801 ima takvu pogonsku - akumulatorsku jedi-nicu da se energija potrebna za aktiviranje najprije dovodi u posebne spremnike - boce~ a iz njih se dalje razvodi do preventera. Kapacitet tih boca tj. akumulatorske jedinice ovisi o preventerskom sklopu.

III 4.1. ODREIVANJE KAPACITETA AKUMULATORSKE JEDINICE

A) Obujam fluida

Preventer

Prstenasti preventer tipa Shaffer 18 314" 10 000 PSI

Tri para eljusti tj. jednostruki i dvostruki preventer tipa Shaffer 18 314" 15 000 PSI ( 3 x 14.62 ) Ukupni obujam za sve preventere

Uveanje za sigurnosni faktor ( 50 % )

UKUPNA KOLIINA

Obujam fluida za zatvaranje l m3 l l gal l

0.3217 85

0.1660 43.86

0.4877 128.86

0.2439 64.43

0.7316 193.29

Tabela: III 4.1. Potrebni obujam fluida za zatvaranje preventera l 2 l

- 57 -

li

B) Proraun kapaciteta potrebnih boca

Enargija se dobiva komprimirajui duik u gornjem dijelu boce. Obujam duika u boci je 0.03785 m3 (10 gal) kod tlaka 68.97 bar (1000 PSI).

- PRORAUN

D 68.97 bar ~ 1 tlak uz koji stane 0.03785 m3 duika v1 0.03785 m3 obujam duika pri tlaku od 68.97 bar p2 = 206.91 bar najvei tlak u bocama

p3 = 82.76 bar najmanji dozvoljeni tlak koji se moe koristiti v2 ? obujam duika pri tlaku od 206.91 bar

v3 = ? obujam duika pri tlaku od 82.76 bar

Na vrijednosti tlaka P1 , P2 i P3 dodaje se jo greka oitanja ili mjerenja u iznosu od 1 bar.

Preme zakonu Boyle - Mariotte

P2 x V2 = P3 x v3 = CONST. pri T = CONST. (III 4. 1 . 1 . )

moe se izraziti obujam v2 duika pri tlaku od 206.91 bar.

(III 4 .1. 2.)

V _ 70 X 0.03785 2 - 207.94 0.01274 m3

- 58 -

Dakle, uz tlak 206.91 bar duik e u boci zauzimati obujam od 0.01274 m3 odnosno u svakoj boci e biti mjesta za uskladiteni radni fluid ( 0.03785 - 0.01274 ) 0.02511 m3.

Iii

Radni fluid pri tlaku od 82.76 bar biti e:

70 X 0.03785 83.80 v3 == 0.03162 m3

- 59 -

(III 4.1.3.)

odnosno ( 0.03785 - 0.03162 ) 0.00623 m3 zaostalog kontrolnog fluida. Oduzimanjem preostalog fluida od ukupno akumuliranog - uskladitenog dobije se koliina upotrebljivog fluida iz svake boce.

0.02511 m3 - 0.00623 m3 == 0.0189 m3

Prema torne, iz svake boce dobit e se 112 iskoristivog obujma tj. iz boce zapremnine 0.03785 m3, korisno se dobije 0.0189 m3 fluida.

Za preventerski sklop na buaem postrojenju N - 801 ( ukupna koliina obujma za zatvaranje je 0.7316 m3 ; Tabela III 4.1. ) i akumulatorsku jedinicu od 206.91 bar ( 3000 PSI ) potrebno je

0.7316 X 2 0.03785 == 38.66

veu parnu veliinu, 40 boca.

(Slika III 4.1.1. )

v,

odnosno, zaokruenu na prvu

Slika III 4.1.1. Boce akumulatorske jedinice l 2 l

Razina fluida 206.91 bar ( 3000 PSI )

Razina fluida 82.76 bar (1200 PSI Razina fluida 68.97 bar (1000 PSI

- 60 -

III 4.2. SHEMATSKI PRIKAZ AKUMULATORSKE JEDINICE

Na slici III 4.2.1. prikazana je akumulatorska jedinica od 206.91 bar ( 3000 PSI ).

LEGENDA Fluid kod 206.91 bar (3000

(.,_,.,,,.J Fluid kod 103.46 bar ( 1500 c:::J Fluid kod 1.03 bar (15 PSI) c:J Regulirani zrak Slika III 4.2.1. Shematski prikaz

akumulatorske jedinice l 2 l ~ Tlak zraka u sistemu na buaem postrojenju

Pomou zrano pogonjenih hidraulikih pumpi (1) i elektro-pogonjene pumpe (2) tlai se radni fluid u akumulatorske boce. Tlak sistema od 207 bar oitava se na manometru (3). Taj se tlak redu-cira za eljusne preventere preko redukcijskog-regulacijskog ventila (4) i oitava se na manometru (5), a za prstenaste preventere preko redukcijskog-regulacijskog ventila (6) i oitava se na manometru (7). Dakle, podeavanje tlaka za zatvaranje eljusnih preventera vri se ventilom (4), a prstenasti ventilom (6). Zatvaranje preventera vri se ventilima (8). Svaki par eljusti ili prstenasti preventer ima

PSI) PSI) j

svoj ventil. Pomou transmitera ( 9,10,11 ) i zranih regulatora za transmitere ( 12,13,14 ) omogueno je da se sa vie radnih panela moe djelovati na sve preventere. Na redukcijska-regulacijske ventile moe se djelovati direktno sa ploe, ali i preko inicijalnog tlaka zraka sa udaljenih ploa. U radu se mora svakodnevno kontro-lirati tlak radnog fluida na sva tri sistema ( manometri 3 9 5,7 ).

Pored toga treba se provjeravati ispravnost rada automatskog hidro-

-elektrinog prekidaa ( 15 ). Naime, on ukljuuje pumpu za nari-

vanje tlaka im tlak u sistemu padne na 190 bar , a iskljuuje pumpu kad tlak u sistemu dosegne 207 bar,

Akumulatorska jedinica predstavlja zatvoreni sistem za radni fluid. Fluid iz rezervoara ulazi u sisaljke ( 1 ) ili ( 2 ), gdje se tlai, a zatim u bocama pomou duika akumulira energija. Iz akumulatorskih boca tlak se sprovodi do redukcijskog-regulacijskog ventila, gdje se odreuje tlak s kojim e se djelovati na preventer. Od ventila tlak se prenosi na preventer a od preventera u rezervoar.

Akumulatori ine posude pod tlakom i moraju se najmanje jednom godinje atestirati od strane inspektora za posude pod tlakom.

Kapacitet se utvruje tako da se sve funkcije preventera

obave iz boca bez da se ukljuuje sisaljka.

III 4.3. RASPORED UREAJA ZA AKTIVIRANJE PREVENTERA

Brzo i jednostavno zatvaranje buotine u sluaju njenog prelijevanja omogueno je sa: a) Akumulatorske ( pumpne ) jedinice

b) Komandne ploe na poditu tornja e) Komandne ploe u kontrolnoj sobi gdje se prate i ostali

parametri buenja.

- 61 -

- 62 -

Na slici III 4.2.2. prikazan je opi raspored.

~~--: loa na

Akumulatorska jedinica

l podi tu tornja

Vodovl za otvaranje -zatvaranje preventera

Vodovi za kontrolne ploe

Slika III 4.2.2. Raspored ureaja za aktiviranje preventera l 2 l

Akumulatorska jedinica mora biti od ua buotine udaljena najmanje 30 metara. Na daljinskim komandnim ploama nalazi se grafiki pri-kaz preventerskog sklopa s ruicama za aktiviranje. S tim ruicama

prenosi se inicijalni tlak zraka koji preko sistema ventila u spojnoj kutiji otvori protok fluida u akumulatorskoj jedinici za obavljanje eljene radnje na preventeru.

III 5. OSTALA OPREMA ZA OSIGURANJE UA BUOTINE

Za kontrolu i spreavanje dotoka fluida u buotine preventeri

sastavljeni u sklop predstavljaju osnovnu opremu, ali za dovoenje buotine pod kontrolu potrebna je i druga oprema: 1) Prigunik ( podesiva sapnica ) s razvodnikom ( CHOKE MANIFOLD ) 2) Unutarnji preventeri 3) Zasuni 4) Spojni elementi.

III 5.1. PRIGUNIK S RAZVODNIKOM

Ova oprema predstavlja sklop meusobno povezanih zasuna i sapnica da se slojni fluid iz buotine moe razvoditi na odreena mjesta ( plinski separator, isplana korita, otplinja, otpadna graba). Slika III 5.1.1.

Vidi se da na ulaznom vodu postoje dvije automatske sapnice, a na srednji vod spojena je runa sapnica. Sve sapnice imaju istu namjenu, a koja e se koristiti, ovisi o operateru koji priguuje buotinu. Runa sapnica obino je rezervna, dakle, koristi se u sluaju da otkau automatski.

Sapnicama se smanjuje protok fluida kroz vodove ime se poveava otpor protoku, odnosno stvara protutlak koji se prenosi u kanal buotine. Taj se tlak regulira otvaranjem i zatvaranjem sapnice ovisno o stanju u buotini.

-63 -

#

5

Vod za otpadnu grabu

2 2

Sabirnik

2

Vod za is plana korita

2 5 1 Zasun 3 1116" 15 000 PSI l

2 Zasun 2 1116" 15 000 PSI

3 Zasun 3 118" 5000 PSI

4 Zasun 3 1116" 10 000 PSI

5 Automatska sapnica 3 1 l 16" 15 '000 PSI

6 Runa sapnica 3 1116" 15 000 PSI

Slika III 5.1.1. Prigunik s razvodnikom (CHOKE MANIFOLD) l 13 l

0\ _j::-

- 65 -

Na slici III 5.1.2. prikazana je runa podesiva sapnica proizvoaa CAMERON.

Vreteno Sjedite sapnice

Slika III 5.1,2. Runa podesiva sapnica l 7 l

~------Kuite

Radni dio sapnice

Smanjenje protoka omoguava konusni dio koji poput klipa nalijee na sjedite. Hermetinost kod ovoga dosjeda ne mora biti ostvarena.

Konusni dio i sjedite napravljeni su od materijala otpornih na habanje ( karbidi, porculan ).

Podesivom sapnicom upravlja se s kontrolne ploe koja je na

odreenoj udaljenosti od sapnice. Glavni elementi hidraulike sapnice ( slika III 5.1.3. ) su: a) Kuite sa ulaznom i izlaznom prirubnicom 3 1116" 15 000 PSI

b) Radni dio ( ep i sjedite ) e) Hidrauliki cilindar s klipom na koji je spojen ep ~ d) Indikator poloaja klipa, a s tim u vezi i otvorenost same sapnice.

Hidrauliku snagu dobiva s kontrolne ploe na kojoj je zrakom,

pogonjena hidraulika pumpa. Na slici III 5.1.1. vidi se da su svi zasuni ispred sapnica radnog tlaka od 15 000 PSI, a iza sapnica od

10 000 PSI.

Osnovni dijelovi su: a) Tijelo s prirubnicama u koje su ugraena sjedita b) Poklopac u kojem je ugraeno vreteno s brtvama i leajevima e) Zatvara spojen na donjem dijelu vretena - kod ovog tipa ventila

zatvara je dvodjelni. Dosjedom zatvaraa u sjedite, zatvara se razdvaja i pri tom jae prijanja uz sjedita i ostvaruje brtvljenje.

d) Na donjem dijelu je pomono vreteno i koristi se samo kod ventila za velike tlakove

e) Otvori za podmazivanje brtvi vretena i radnog dijela.

Svi ventili na buaem postrojenju N-801 svijetlog otvora 2 1/16'', 3 1 /16", 3 1 /8" su radnog tlaka 1 O 000 PSI ili 15 000 PSI.

Ispituju se istovremeno kad i preventeri, a podmazuju se barem jednom mjeseno ili poslije dueg koritenja. Vano je napomenuti da se ventilima moe rukovati i ako se nalaze pod tlakom. Pri tom

moment otvaranja ili zatvaranja ne smije biti vei nego to se moe runo savladati.

III 5.4. SPOJNI ELEMENTI

API standardom obuhvaena je izrada cjelokupne naftne opreme kod nas i u zapadnim Zemljama. Oprema o kojoj je ovdje bilo rijei

obuhvaena je standardom API 6 A i API RP 73. On propisuje nain ispitivanja opreme kod njene izrade, tvornikog ispitivanja

1

materijal, nazivne dimenzije, izvedbene dimenzije i drugo. Spojni elementi su:

a) Buae prirubnice; Elementi buotinske glave u koje se odsjedaju kolone zatitnih cijevi na koje se montiraju preventeri i zasuni vodova za guenje i ispuhivanje ( priguenje

- 69 -

- 70 -

b) Prijela~komadi izmeu opreme razliitih nazivnih dimenzija e) Vodovi za guenje i ispuhivanje predstavljaju spoj izmeu

tlanog sistema sisaljki i buotine, odnosno prstenastog pro-stora i prigunog razvodika. To su visokotlani vodovi nazivnih

veliina 3 1/16" 15 000 PSI.

d) Vijci i brtveni prstenovi, sitni, ali vrlo bitni dijelovi za ostvarivanje hermetinosti.

III 6. MONTAA PREVENTERA ZA BUAE POSTROJENJE N-801

Cjeloviti prikaz montiranja preventera mogu je samo u sklopu buotinske glave. Planirano je da se za postrojenje N-801 ne bi mijenjao osnovni tip buotinske glave jer bi to znailo promjenu gotovo cjelokupnog tehnolokog projekta. Naime, kao uvodna kolona ugradila bi se kolona 30", meutim, buaa prirubnica bi se

montirala tek na I tehniku kolonu zatitnih cijevi promjera 20". Dakle, planira se buotinska glava

20" x 13 3/8" x 9 5/8" x 7" x 3 1/2". Pri tome njeni bi spojevi bili (prema API standardu): 21 1/4" 5000 PSI

13 5/8" 10 oo o PSI

11" 15 oo o PSI

7 1/16" 15 000 PSI

3 1/16" 15 000 PSI

Na ovako koncipiranu buotinsku glavu montirali bi se preventeri -kako slijedi.

------------------------------------

III 6.1. DIVERTER 30" 1000 PSI KAO OSIGURANJE UA BUOTINE KOD BUENJA DLIJETOM PROMJERA 660.40 mm ( 26" )

Na slici III 6.1.1. vidi se shematski prikaz tog ua buotine. Na uvodnu kolonu 762 mm ( 30" ) navari se diverter glava, na koju se preko buae prirubnice spaja diverter.

III 6.2. OSIGURANJE UA BUOTINE PREVENTERSKIM SKLOPOM 18 3/4" 15 000 PSI

Ve u poglavlju III 1. navedeno je da se preventerski sklop 18 3/4" 15 000 PSI koristi za promjere buenja 444.5 mm ( 17 1/2" i manje. Na slici III 6.2.1. vidi se shematski prikaz montae ovog sklopa na uvodnu prirubnicu. Bez obzira na preventere od 15 000 PSI

( 1034.55 bar ), spoj od 5000 PSI (344.85 bar) na uvodnoj prirubnici limitira cjelokupno ue na radni tlak od 5000 PSI (344.85 bar)"

Ugradnjom II tehnike kolone 13 3/8" (339.85 mm), njenim dosjedanjem i brtvljenjem, montiranjem prirubnice 21 1/4" 5000 PSI x 13 5/8" 10 000 PSI prekrije se spoj 5000 PSI (344.85 bar). Na gornju prirubnicu 13 5/8" 10 000 PSI montira se ve kompletirani preventerski sklop. U ovoj fazi tj. u fazi buenja dlijetom promjera 311.15 mm (12 1/4"), radni tlak ua iznosi 689.7 bar ( 10 000 PSI ). Shematski je to prikazano na slici III 6.~.2.

Analogno ovome, ugradnjom slijedee prirubnice buotinske glave dobije se da je kod buenja dlijetom promjera 215.9 mm

8 1/2" ) ue buotine pod radnim tlakom od 1034.55 bar 15 000 PSI ). ( Slika III 6.2.3. )

- 71 -

- 72 -Slika III 6.1.1. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom

promjera 26" za kolonu 20"

-

-30"

Diverter 30" 1 000 PSI

Buaa prirubnica 30" 1 000 PSI X 30" 1 000 PSI sa zasunima 12"

Diverter glava 30" 1 000 PSI

- 73 -Slika III 6.2.1. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom

promjera 17 1/2"

Prstenasti preventer 18 3/4" 10 000 PSI Bx 164

Dvostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164

Prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1/16" 15 000 PSI Jednostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164 Bu. prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1/16" 15 000 PSI Prelazna prirubnica 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165

Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000 PSI

- 74 -

Slika III 6.2.2. Oprema u6a buotine u fazi buenja dlijetom promjera 12 1/4" nakon ugradnje kolone 13 3/8"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI R 57 x 18 3/4" 10 000 PSI Bx 164

Prstenasti preventer 18 3/4" 10 000 PSI Bx 164

Dvostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164

Prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1/16" 15 000 PSI Jednostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164 Bua6a prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1/16" 15 000 PSI Prelazna prirub. 18 3/4" 15 OOOPSI Bx 164 x 13 5/8" 10 000 PSI Bx 159 Prirubnica bu. glave 13 5/8" 10000 PSI Bx 159 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa 3 1/16" 10 000 PSI Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000PSI

- 75 -

Slika III 6.2.3. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom promjera 8 1/2" za kolonu promjera 5 1/2"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3000 PSI

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3000 PSI R 57 x 18 3/4" 15 000 PSI Ex 164

Prstenasti preventer 18 3/4" 10 000 PSI Ex 164

Dvostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Ex 164

Prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1./1 6" 15 000 PSI Jednostruki eljusni preventer 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164 Buaa prirubnica za prikljuak vodova za guenje i ispuhivanje sa zasunima 3 1/16" 15 000 PSI Prelazna prirub. 18 3/4" 15 000 PSI Bx 164 x 11" 15 000 PSI Ex 158 Prirubnica bu. glave 11" 15 000 PSI Bx 158 x 13 5/8" 10 000 PSI Bx 159 sa zasunom 3 1/16" 10 000 PSI Prirubnica bu. glave 13 5/8" 10000 PSI Bx 159 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa zasunom 3 1/16" 10 000 PSI Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000 PSI

ZAKLJUAK

Kako je ve navedeno u uvodnom dijelu radnje, zbog sve vee potrebe za energijom, sve dublja istraivanja poti5u i opravdavaju

razvoj opreme o kojoj je bilo govora. Naime, ovom diplomskom radnjom eljela sam, prvenstveno prika-

zati sigurnosnu opremu ua buotine koja se koristi u izradi vrlo

dubokih buotina, a konkretno se to odnosi na bua6e postrojenje

N-801, kapaciteta buenja do 8000 metara. Da bih uope mogla govoriti o preventerima koji se koriste

na buaem postrojenju N-801 i njihovim sklopovima, u prvom dijelu

radnje bilo je openito govora o svim preventerima ( vanjskim i unutarnjim ), njihovim karakteristikama, prednostima i manama, te

- 76 -

gdje god je bilo mogue prikazane su usporedbe istoimenih preventera,

ali razliitih proizvoaa.

Nazivne dimenzije opreme na buaem postrojenju N-801 su na gornjoj granici izrade. To znai da se za odreeni nazivni promjer

18 3/4" ( 476.25 mm ) ne izrauje oprema za vei radni tlak od

15 000 PSI ( 1034.55 bar ).

Odabrana sigurnosna oprema na buaem postrojenju N-801 omo-

guava i najkompliciranije konstrukcije buotine odnosno vrlo

duboko buenje, a s tim u vezi i ugradnja dubokih kolona zatitnih cijevi. Sa stajalita sigurnosti i zadovoljenja zakona svrha i na-mjena opreme je uravnoteenje buotine kod kontrolirane erupcije,

a da pri tom oprema mora nadvladati podzemne sile.

Razvijene zemlje Zapada, koje tako dugo i vjerno prihvaaju

trinu ekonomiju i profit jo uvijek ulau u sigurnost, a da kod

toga nisu prele granicu gdje vea ulaganja ne doprinose poveanju sigurnosti.

I, na samom kraju, poeljet u posadi buaeg postrojenja N-801 mnoga otkria korisnog fluida uz pravilnu upotrebu sigur-

nosne opreme. Samo na taj nain e biti postignut cilj, koji e

opravdavati ulog sredstava i nagraditi napor istraivaa.

- 77 -

11000110002100031000410005100061000710008100091001010011100121001310014100151001610017100181001910020100211002210023100241002510026100271002810029100301003110032100331003410035100361003710038100391004010041100421004310044100451004610047100481004910050100511005210053100541005510056100571005810059100601006110062100631006410065100661006710068