Author
alec-wilson
View
38
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku. TEMELJI PONAŠANJA SKUPINE I TIMSKI RAD ALEN ADŽIĆ SAŠA BAKOTA ANA JEZIDŽIĆ SANELA LOVREK DANIJELA MAJDENIĆ. SADRŽAJ:. Grupa Radne grupe vs radni timovi Vrste timova Model učinkovitosti timova Stvaranje timskih igrača - PowerPoint PPT Presentation
Sveuilite J.J. Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku
TEMELJI PONAANJA SKUPINE I TIMSKI RAD
ALEN ADISAA BAKOTAANA JEZIDISANELA LOVREKDANIJELA MAJDENI
SADRAJ:GrupaRadne grupe vs radni timoviVrste timovaModel uinkovitosti timovaStvaranje timskih igraaTimovi nisu uvijek pravo rjeenjeZakljuakLiteratura
Pametni ljudi, radei kolektivno, katkad rade gluposti
Grupa - dvoje ili vie ljudi, koji su i interakciji i meusobno ovisni, koji su se povezali da bi postigli neki cilj.
http://www.youtube.com/watch?v=AaQauAlFhCc&feature=related
Grupe mogu biti: Formalne grupe (grupa s oznaenim zadacima, odreenom strukturom organizacije):- zapovjedne grupe - ine skupinu ljudi koja odgovara jednom rukovoditelju- akcijske grupe obuhvaaju sve koji rade zajedno da bi obavili neki zadatak na poslu
Neformalne grupe (grupa koja nije formalno strukturirana): - interesne grupe- osobe koje djeluju zajedno da bi postigle neki cilj za koji su svi zainteresirani- prijateljske grupe- grupe iji lanovi dijele jednu ili vie zajednikih osobina
Zato se ljudi prikljuuju grupama ?sigurnoststatussamopotovanjepripadanje mopostizanje ciljeva
Faze razvoja grupe:Faza formiranja - visoka razina neizvjesnosti oko svrhe, strukture i vodstva grupeFaza burnosti - karakterizira ju sukobi unutar grupeFaza normiranja - razvijanje bliskih odnosa i kohezivnosti unutar grupeFaza izvoenja - grupa u potpunosti funkcioniraFaza zakljuivanja - briga oko zakljunih aktivnosti, a ne izvoenje zadataka
Osobine grupa:uloge normestatusveliinakohezivnost
Sav je svijet pozornica, a sve su ene i mukarci samo glumci
Prednosti grupnog odluivanja:generiranje potpunijih informacija i znanjaspajanjem vie ljudi unose se vie podataka u proces odluivanjauvoenje raznolikosti u proces odluivanjagrupe imaju skoro uvijek bolje rezultate od pojedinacadovode do veeg prihvaanja rjeenjaSlabosti grupnog odluivanja:potrebno je vie vremena za odluivanje nego kad pojedinac odluuje samgrupni pritisci prema konformizmudominacija jednog ili vie lanova u odluivanjudvoznana odgovornost
RADNE GRUPE VS RADNI TIMOVIRADNE GRUPERADNI TIMOVI
Dijeljenje informacija CILJ Kolektivna performansa
Neutralna(negativna) SINERGIJA Pozitivna
Pojedinana ODGOVORNOST Pojedinana i zajednikaSluajne i raznolike VJETINE Komplementarne
VRSTE TIMOVAProblemski timoviSamovoeni radni timoviMeufunkcijski timoviVirtualni timovi
PROBLEMSKI TIMOVI5-12 zaposlenih iz istog odjela; svi usmjereni na jedan problemRad na poboljanju efikasnosti i kvaliteti radnog okrujaRazmjenjuju ideje i daju sugestijeNajee nemaju ovlasti za provoenje
SAMOVOENI TIMOVI10-15 lanova tima Preuzimaju odgovornosti rukovoditeljaZaposlenici koji obavljaju povezane i meusobno ovisne poslovePosluju sa dobavljaima, kupcima, planiraju, nadziru, sami dodjeljuju zadatke...
MEUFUNKCIJSKI TIMOVIIsta hijerarhijska razina, razliita podruja radaAkcijske grupe, povjerenstvaKoriste se za koordinaciju sloenih projekataRazmjenjuju informacije, donose nove ideje i rjeenja problemaU poetnim fazama iziskuju mnogo vremena za izgradnju povjerenja i toleranciju, raznolikosti i sloenosti
VIRTUALNI TIMOVIOdsutnost paraverbalnih i neverbalnih signalaOgranieni drutveni kontekst Mogunost prevladavanja vremenskih i prostornih ogranienjaNEDOSTACI: drutvena povezanost, izravna komunikacija, manjak uzajamnosti
http://www.youtube.com/watch?v=rA_BQorRBms&feature=related
KontekstDostatni resursiNedostatak resursa izravno smanjuje mogunosti tima da uinkovito obavlja svoj posaoNajvanija karakteristika uinkovitog tima podrka od organizacije koja obuhvaa pravodobno informiranje, primjerenu opremu, prikladno osoblje, poticaje i administrativnu pomoVodstvo i strukturaDogovaranje o pojedinostima poslova i kako ih meusobno sloiti da bi se integrirale vjetine pojedinaca zahtjeva da tim ima vodstvo i strukturuSamovoeni radni timovi vs timovi s formalno imenovanim voditeljimaKlima povjerenjaMeuljudsko povjerenje izmeu lanova tima olakava suradnju, smanjuje potrebu za meusobnim nadziranjem ponaanja i povezuje lanove u uvjerenju da ih drugi lanovi nee iskoritavatiPovjerenje u vodstvo omoguuje da tim voljno prihvati i preda se ciljevima i odlukama voeSustav ocjenjivanja performanse i nagraivanjaOsim ocjenjivanja i nagraivanja zaposlenika za njihove individualne doprinose, rukovodstva trebaju uvesto sheme dijeljenja profita, poticaja za male grupe, kao i ostale sustave nagraivanja za timsko zalaganje i predanost
Sastav ISposobnosti lanovaDa bi uinkovito djelovali, timovi trebaju imati: ljude s tehnikom ekspertizom, ljude s vjetinama rjeavanja problema i odluivanja i ljude koji znaju dobro sluati, davati povratne informacije, rjeavati konflikte i imaju druge meuljudske vjetineTreba uskladiti sposobnost tima s vanou zadatkaOsobnostVarijance u crtama osobnosti imaju vaniji utjecaj od prosjenih vrijednostiU timove treba ukljuiti ljude koji su ekstrovertirani, ugodni, savjesni, emocionalno stabilni i otvoreni; treba minimalizirati varijabilnost tih osobina unutar timaVeliina timovaNajuinkovitiji timovi manje od 10 lanova najmanji broj ljudi koji moe obaviti posaoPodjela timova na podtimove
Kljucne uloge u timu
Sastav IIIRaznolikostRaznolikost potie konflikt, to stimulira kreativnost, a to dovodi do boljeg odluivanjaGrupna demografija mjera do koje lanovi grupe dijele neko zajedniko demografsko obiljeje (npr. dob, spol, stupanj obrazovanja, duljina radnog staa) i uinak tog obiljeja na fluktuacijeGrupe, timovi i organizacije sadre kohorte pojedinci koji, kao dio grupe, dijele neko zajedniko obiljejeFleksibilnost lanovalanovi tima koji sami cijene fleksibilnost te su obueni za obavljanje poslova i drugih lanova tima, dugorono poveavaju performansu timaPreferencije (sklonosti) lanovaU biranju buduih lanova tima, osim sposobnosti, osobnosti i vjetina, treba razmotriti i njihove sklonosti prema timskom radu nije svaki zaposlenik timski igra
Dizajn poslaAutonomija i slobodaRaznolikost vjetina i talenataIdentitet zadatka mogunost dovrenja cjelovitih i prepoznatljivih zadataka ili proizvodaVanost zadatka rad na zadatku ili projektu koji ima vaan utjecaj na druge
ProcesZajednika svrhaVizija vodi timove, daje im zamah i potie predanost lanovaSpecifini ciljeviPoticanje jasne komunikacije i odravanje fokusa na postizanju rezultataTimska uinkovitostUinkoviti timovi vjeruju u sebe i da mogu uspjeti to su sposobnosti tima vee, vea je i vjerojatnost da e tim razviti samopouzdanje i potencijal postizanja rezultata na temelju tog samopouzdanjaRazine konflikataKonflikti oko zadatka stimuliraju rasprave, potiu kritiko procjenjivanje problema i alternativa i mogu dovesti do boljih timskih odlukaDrutveno zabuavanjeOd lanova tima treba zahtjevati preuzimanje i individulane i zajednike odgovornosti za svrhu, ciljeve i pristup tima svim lanovima tima treba biti jasno za to su pojedinano odgovorni, a za to su zajedniki odgovorni
STVARANJE TIMSKIH IGRAASELEKCIJA proces traenja pojedinaca odreenih znanja i vjetina
OBUKA radionice namijenjene rjeavanju problema komunikacije, pregovaranja, rjeavanja konflikata i obuavanja drugih
NAGRADE promaknua, poviice, priznanja na temelju uinkovitosti...
Timovi nisu uvijek pravo rjeenje!Zahtjeva vie vremena i resursaTri testa:a) vie ljudi=bolje obavljen posao b) Stvara li posao zajedniku svrhu veu od pojedinanih ciljeva c) Postoji li meuovisnost zadataka
ZAKLJUAKTimski nain rada prua nenadmanu prednost da se zajednikim naporima postiu skupni rezultati koji nadmauju zbroj onih pojedinanih. Pri tome i svaki pojedinac postie vie nego u klasinim uvjetima izvan tima. Timovi nasuprot pojedincima i grupama pojedinaca imaju mogunost zajedniki iznjedriti vjetine, iskustva i disciplinu koju namee dananje vrijeme promjena. To se postie zahvaljujui timskom potencijalu i sinergiji. Timovi koji rade uinkovito postiu bolje rezultate od onih pojedinanih, prilagodljiviji su situaciji - tritu, kupcu, preuzimaju vie rizika i vie istrauju, proizvode vie ideja nego pojedinci, pomau pojedincima - svojim lanovima u razvoju vjetina, povjerenja, motivaciji
LiteraturaStephen P. Robbins: BITNI ELEMENTI ORGANIZACIJSKOG PONAANJA, MATE, Zagreb, 2002.S. P. Robbins, T. A. Judge: ORGANIZACIJSKO PONAANJE , MATE, Zagreb, 2009.