Studije

IzvorničlanakUDK165.1Primljeno12.03.2008.

Ivan AndrijanićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Lučića3,HR–10000Zagreb

iandrij@ffzg.hr

Tumačenje Maitreyī-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniù adi u ranoj vedānti

SažetakOvaj članak predstavlja tragove ranoga vedāntskog tumačenja Maitreyī-brāhma×e, jednog od najpoznatijih dijelova Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u Brahma-sūtrama, temeljnom tekstu fi­lozofske škole vedānte. Predmet diskusije je egzegeza Maitreyī-brāhma×e prema trima staro­drevnim komentatorima Āśmarathyi, Auó ulomiu and Kāśakktsni. Cilj je ovog rada pokazati kakve se metode tumačenja upaniŒadskih tekstova koriste u različitim vedāntskim školama. Također možemo vidjeti tehnike tumačenja preuzete iz pūrva-mīmāÚse, škole tumačenja ved­skih tekstova, koje su preoblikovane za tumačenje upaniŒadi. Članak također pokazuje kako filozofsko stajalište o odnosu sopstva i apsoluta služi egzegetskoj svrsi pomirenja različitih upaniŒadskih učenja. Učenje BS i starodrevnih komentatora je bhedābhedavāda, istodobna različitost i nerazličitost sopstva i apsoluta. øaïkara tumači sūtre kao da poučavaju monistič­ki iluzionizam. On na dvije razine istine razlikuje niži brahman (apsolut viđen očima niže isti­ne) i najviši brahman. Na ovaj je način mogao pomiriti sva upaniŒadska učenja, bilo da nagi­nju teizmu ili monizmu. Važna je i hermeneutička rasprava øaïkarina s bhedābhedavādinom Bhartkprapañcom o prirodi znanja i djelovanja, odnosno prvenstvu upaniŒadi koje se bave znanjem brahmana nad brāhma×ama koje se bave obrednim djelovanjem.

Ključne riječi Bkhadāra×yaka-upaniŒad,vedānta,komentar,egzegeza

1. UvodMaitreyã-bràhmaõa ječetvrtabràhmaõa(odjeljak)drugeadhyàye(poglavlja)B�hadàraõyaka-upaniùadi.Istisetekstsodređenimrazlikamaponavljauče­tvrtojadhyàyigdječinipetubràhmaõu.Uškolisevedànte,kojasebavituma­čenjemupaniùadi,odnajranijegavremenaraspravljaloo Maitreyã-bràhmaõi.Zato je cilj ove studije baciti svjetlo na rana tumačenja B�hadàraõyaka-upaniùadi, kaoinaegzegetskepostupkekojisusepritomekoristili.Iakodje­lanajranijihtumačanisusačuvana,nekesuosnovnemislinjihovesačuvaneuBrahma-såtrama,kaoiukasnijimkomentarimauzBS.Upaniùadi,kaojednoodtriuporišta1vedàntskefilozofije2,predstavljajuobja­vuili÷rutiprasthànu.Bhagavadgãtàpredstavljapredajuilism�tiprasthànu,a

1

prasthànatraya.

2

Vedāntailiuttara-mãmàüsà(kasnijamãmàü-sà, što znači želja za spoznajom, odnosnotumačenje) oslanja se na upaniùadi kojepredstavljaju dioVedakoji se bavi znanjem

(j¤ànakàõóa), dok se pårva-mãmàüsà (prvamãmàüsà)oslanjanabràhmaõeibavisefilo­zofijom obrednog djelovanja (karmakàõóa).VedāntaznačikrajVedaštooznačujezavršnipoložajunutarvedskogakorpusaaliizatojerizražujekrajnjiciljveda(Radakrišnanprijev.1964:332.)

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti698

Brahma-såtre usustavljujuobjavuulogičkomeredu(nyàyaprasthàna).3Važ­nost je objave u filozofiji vedànte ključna, dok je tumačenje upaniùadskihtvrdnjausredištuvedàntskemisli.Tozornopokazujetrećasåtraprvogapo­glavljaBrahma-såtrakojaglasi:»Zatošto je izvorspisa«(÷àstrayonitvàt)4.Uøaïkarinujetumačenjubrahman izvor (yonitva),odnosnouzrok(kàraõa)velikihtekstovapoput»gvede iostalih,5štoznačidasutitekstoviuistovri­jemeivaljannačinspoznaje(pramàõa)brahmana6 Zbogovakvasredišnjegpoložajaupaniùadiumisaonomsustavuvedànte,prvijezadatakvedàntskogamislioca dokazati unutarnju dosljednost raznolikih upaniùadskih učenja.Upaniùadi suuzbiljioblikovane tijekomdugogavremenskoga razdobljauokvirurazličitihvedskihškolauosobitimdruštvenimipovijesnimokolno­stima.7Zbograzlikameđupojedinimupaniùadimakaoizbograzlikaunutarsamihtekstovauvedàntskimsuseškolamastalarazvijatirazličitatumačenjanjihova.8 Glavni se postupak usklađivanja proturječnih upaniùadskih tvrd­njinazivasamanvaya ilidosljednost.Tako seujednonazivaprvaodčetiriadhyàye (poglavlja) BS.Ovdjećemopokazatikakoizgledapostupaksamanvaye naprimjeruvàkyàn-vayàd-adhikàrane.9  Ova  adhikàraõa obuhvaća četiri såtre (BS 1.4.19.­22.)kojesebavetumačenjemB�hadàraõyaka-upaniùadi2.4.5.i4.5.6.Tajjeodje­ljakdioMaitreyã-bràhmaõe,slavnogarazgovoraYaj¤avàlkyeiMaitreyã.BSuovuraspravuuvodeučenjatrijuranijihtumačaBAU,štojezanimljivozapovijestnjezinatumačenja,kaoizapovijestranevedànte.10Posebnućemopozornost obratiti naøaïkarin komentar, napisan oko trista godina poslijeBS.11øaïkarinćemokomentarusporeditisBhàskarinim i Ràmànujnim tuma-čenjimaistihsåtra.Pritomećemovidjetikakoøaïkarasjednestranečuva,alisdrugestranebitnomijenjastarutradicijutumačenjasåtra.øaïkarinćemokomentartakođerusporeditiskomentaromuzsamuupaniùad.Njegovkomen­tar,najstarijisačuvanuzBAU,naovommjestučuvaspomenna,danasizgub-ljen,starijikomentarkojiSure÷varaiânandagiripripisujuBhart�prapa¤ci.Priopisusamanvaye vidjetćemotehnikevaljanatumačenjatekstarazvijeneuškolipårva-mãmàüsekojejepreuzelaipreoblikovalavedàntinskatradicijaunutar koje su nastale BS, i unutar koje su djelovali øaïkara,Ràmànuja iBhàskara.

2. Uzorak teksta

Položajvàkyànvayàd-adhikaraõe u Brahma-såtrama

Uøaïkarinojredakciji12såtre19-22kojeobrađujuBAU2.4.5.(i4.5.6.)pripa­dajušestojadhikaraõiinalazeseučetvrtojpàdiprveadhyàye.PoRamànujinutumačenjusveadhikaraõečetvrtepàdepobijajutumačenjaupaniùadiuduhusuparničkefilozofijesàükhye.Ràmànujaujednopodvodisveteupaniùadsketvrdnje pod misaoni obzor vi÷iùñàdvaite. Thibaut (1896: XLV) smatra  da četvrta pàda zauzima posebno mjesto u poglavlju i da je stvarno posveće­napobijanjutumačenjaupaniùadiuduhusàükhyeštojejasnijeizraženouRàmànujinukomentarunegouøaïkarinu.Za såtre koje pripadaju prvim tri-ma adhikaraõama četvrte pàde øaïkarapriznajedaslužepobijanjusàükhye,doksezaadhikaraõe 4.i7.tomožesamonaslutiti.Tamoøaïkariniprotiv­niciskojimaon u tekstu raspravljanegovoredasenekiupaniùadskiulomakmožetumačitiuduhusàükhyevećkritizirajupostavkuvedànteosuglasnos­ti upaniùadi glede brahmana kaomaterijalnog i djelatnog uzroka svemira.Uzrok(kàraõa)svemiramožebitiineštodrugoosimbrahmana(npr.pratvarilipradhàna?)jerje»prikladnoprihvatitineštodrugokaouzrokzboglogičko­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti699

gadokaza(nyàya)ipredaje(sm�ti)«.Ovdjebisemoždamoglopretpostavitidasü�tiznačisàükhyasm�ti jerseizrazisàükhyasm�ti, sàükhyayogasm�ti i yogasm�ti čestopojavljujuuovomdijeluteksta.13Štovišeizrazsm�tiprasiddha nadvasemjestajavljaseuzpradhàna.14Dokazpredaje(sm�tiprasiddhi)jav­ljaseiu7.adhikaraõi,kojaraspravljaomaterijalnomuzroku(uBS1.4.23.prak�ti). Izovakveneodređenostimožemozaključitidaøaïkari nije važnotumačiticijelupàdu kaoraspravusasàükyom U5.adhikàraõi,kojaraspravljaoKau÷itaki-upaniùad4.19.,nemanispomenao tome da bi se tumoglo raditi o tumačenju u duhu sàükhye. Isti je slu­čajisanašomšestomadhikaraõomukojojsepoøaükariraspravljaradiliseuBAU2.4.5.najvišemsopstvu(paramàtman) ilio razaznajnomsopstvu(vij¤ànàtman).Ramànujasmatradasegovorioã÷variiliGospodu,adasåtra opovrgavamišljenjepristalicasàükhyekojitvrdedaupaniùad govorioosobiilipuruùi kojuRàmànujapobližeoznačujekaojãvàtman. Ovosetumačenječinipromašenim,ikaoštoćesepokazatinajvjerojatnijeseradioraspravismãmàüsakama ioobračunuranihstrujavedàntskeegzegezeunutarmisao­nogaobzorabhedàbhedavàde. øaïkaraćeoštricu svojekritike sa sàükhyepreusmjeritinabhedàbhedavàdukojaje,kakoćemovidjeti,predstavljalanaj­raširenijinačintumačenjaupaniùadiprijeøaïkare.

3. Metoda komentiranja

øaïkarinpostupaksamanvaye u vàkyànvayàd-adikaraõi Brahmasåtra-bhàùye

Šestaadhikaraõapočinjesåtrom (BS1.4.19)kojaglasi»zbogslijedau re­čenici«(vàkyànvayàd).Pojamvàkyaovdjeseodnosina jednuodšest teh­nika valjana tumačenja naputaka za izvođenje obreda koje su nabrojene u

3

VidiMahadevanov uvod uGambhiranandinprijevodBrahmasåtra-bhàùye(1965:v.).

4

Odnosisenaprvedvijesåtre kojeglase:»sto­gasada(slijedi)željazaznanjembrahmana«(BS1.1.1.athato brahmajij¤àsà)i»izkojegaje rođenje ovoga i drugo.« (1.1.2. janmàdy asya yataþ).

5

BSBh 1.1.3: mahata �gvedàdeþ ÷àstrasyànekavidyàsthànopab�ühitasya pradãpavat sar-vàrthàvadyotinaþ sarvaj¤akalpasya yoniþ kà-raõaü brahma /.

6

Ibid. athavà yathoktaü �gvedàdi÷àstraü yoniþ kàraõaü pramàõam asya brahmaõo yathàvat svaråpàdhigame/.

7

Višeoupaniùadimavidi:Ježić(1999.),Olivel-le(1996.),Nakamura(1983.)

8

Potter1981:3.–5.

9

adikàraõesutematskecjelineukojekomen­tatoriraspoređujusåtredajućiimnazivepre­

matemamakojeobrađujuilipremasåtramakojimazapočinju.

10

Cjelovit prikaz povijesti rane vedànte vidiu Nakamura 1950. engl. prijev. 1983. (dalje1983.)i1950.engl.prijev.2004.(dalje2004.).

11

Nakamura (2004: 6.–7.).Nakamura je tako­đernapraviocjelovitprikazdatacijeøaïkare(1983: 48.–90.) kao i Brahmasåtra (1983:435.–438.).

12

BS nisu sačuvane kao samostalno djelo veću sklopu nekog od komentara. Zato se ras­poredibrojsåtra razlikujeodkomentaradokomentara. Za raščlambu rasporeda såtra uøaïkarinoj,BhàskarinojiRàmànujinoj redak­cijiBSvidiNakamura1983:452.–465.

13

Sàükhyasm�ti 3 puta (BSBh 1.2.19., 1.3.3.,2.1.3.),sàükhyyogasm�ti2puta(BSBh2.1.3.)i yogas�mti 2 puta (BSBh 2.1.3.). Uz drugetekstoveiliškolenevežeizravnoriječsm�ti.

14

Sm�tiprasiddhaü pradhànaü  BSBh 1.3.1.,1.4.1.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti700

Mãmàüsà-såtrama 3.3.13. One su izravna tvrdnja (÷ruti), naznaka (liïga),povezanostriječiurečenici(vàkya),kontekst(prakaraõa),tekstualnacjelina(sthàna) i naziv (samàkhyà). Ove tehnike ili pravila tumačenja preuzimaju BS primjenjujući ih za tumačenjeupaniùadskihfilozofskihučenja.Tehniketumačenjaporedanesuhijerarhijskiinajjačajemeđunjimaizravnatvrdnja(÷ruti [1.]),pokojojseznačenjenajjasnijeutvrđujeakojeusamometekstuprisutna izravna tvrdnjaonjegovusmislu.Drugo jepraviloda jeznačenjemogućeiščitatiiznaznake(liïga [2.])akonemaizravnetvrdnje.Akonitoganema,potrebnojepribjećitumačenjuizsintaktičkepovezanostiriječiure­čenici (vàkya [3.])štoznačidaznačenjeriječipostaje jasno izslužbekojuobavljaurečenici.Sljedećejepravilodaseznačenjeunedostatkusvegatogamožeiščitatiizkonteksta(prakaraõa [4.])odlomkaukojemsenalazi,zatimizpoložajaunutarveće tekstualnecjeline (sthàna  [5.]) inakraju iznaziva(samàkhyà  [6.]) teksta (uMimS iznazivaobreda, jer seovipostupci tamoprvenstvenoprimjenjujuzaispravnoizvođenjeobreda).Såtra,neobjašnjavajućiništapodrobnije,samokažedaneštoslijedi izpo­vezanostiriječi.øaïkara15tumačikakoseovdjegovorioBAU2.4.5i4.5.6.U ovome upaniùadskom odlomku, koji je predmet obrade u BS, učiteljYàj¤avalkyaobjašnjavasvojojženiMaitreyãprirodusopstvapričemukaže:

»Nebivamuždragzbogljubavipremamužu,većmužbivadragzbogljubavipremasopstvu,nebivaženadragazbogljubavipremaženivećženabivadragazbogljubavipremasopstvu.«

Daljeseistokažezadjecu,blago,svećeničkuivojnumoć,svjetove,bogove,bićaisveukupnost.Odlomaksvršavariječima:

»Sopstvotrebagledati,slušationjemu,promišljatiizadubljivatiseunjoMaitreyã.Gledanjemsopstva,slušanjemosopstvu,promišljanjemonjemuirazaznanjemsvejeovoznano.«

øaïkarinjekomentar,poputkomentarauzvećinuprvihsåtripojedinihadhi-karaõauprvojadhyàyi,vrlojasnopodijeljenupetdijelova:predmet(viùaya),dvojba(saü÷aya), prigovor(pårvapakùa), utvrđenonačelo(siddhànta)iobjaš­njenjetognačela(nirõaya).a. Prvidiopredstavljapredmet (viùaya)ukome se citira spornomjesto iz

upaniùadi pri čemu se kažeda je zadatak tumačenja želja za razlikova­njem(vicikitsyate)razaznajnogsopstva(vij¤ànàtman) od najvišegsopstva (paramàtman).

b. Drugi jediodvojbakojuøaïkarainačenazivavi÷aya16 ilimnogočešćesaü÷aya.17Unjemusepitakakotumačitiovajupaniùadskiodjeljakkojinapočetkugovoriosopstvukaoonečemštosemožeuživati(jerjenago­vještenanjegovadragost).18

c. Treći dio ili prigovor (pårvapakùa) kaže da se tu govori o razaznajnomsopstvu zbogpravilao snazi važenjapočetnog izričaja (upakrama) dokseizjavadaserazaznanjemsopstvasverazaznajetrebauzetiuprenese­nomznačenju(aupacàrika) pri čemutekstopisuje uživajućesopstvokojemožeuživatisve.Spominjanjemvaženjapočetnogizričajauraspravuseuvodidrugaskupinatehnikautvrđivanjaznačenjatekstakojaseukasni­jimvedàntinskimtekstovimanazivaùaóliïga19ikojeøaïkaravrločestokoristi.

Prvojeodtihpravilaupakramopasaühàra(početakikraj[1.])kojeseuBSBhizričitokoristiispominječak11puta.20øaïkaragaobjašnjujeuBS1.1.31.gdjekažedajedinstvoznačenjatekstaproizlaziiznjegovapočetkaikraja.21Ponekadga,kaouovomslučaju,koristiprotivnik(pårvapakùin)aponekadisamøaïkara.Ostalasupravilaoveskupine(kakoihnabrajajuVedàntasàra

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti701

184. iPa¤cadà÷i  6.159.): pravilovaženjaneke temekoja seu tekstu čestoponavlja(abhyàsa [2.]),pravilopristajanjaukontekst(upapatti [3.])kojesekoristiuBS1.2.2.i1.2.3.,pravilopokojemuplodiliučinak(phala [5.])teks­ta određuju i njegovo značenje, pravilopohvale (arthavàda  [4.]) kojekažedaono što seu tekstuhvalimožeodređivati njegov smisao i ne-izvornost(apårva [6.])počemusveštosemožespoznatidrugimvaljanimnačinimaspoznaje(pramàõa) osimsvjedočenjaobjave(÷ruti)nemožebitibrahman.Pårvapakùin (prigovaratelj) jeuRàmànujinojørãbhàùyi pristalica filozofije sàükhye pa ne kažedaseovdjeradiorazaznjnomsopstvuvećoosobi ilipuruùi. Pojampuruùa Ràmànuja parafrazira riječju jãvàtman.Međutim po­jam jãvàtman kakogaopisujevedàntadaleko jeodpojmapuruùe klasičnesàükhye.Jãvàtman kaonosilacosobnihsvojstavaispoznajnihmoćibližijenačelusåkùma÷arãre (tanahnog tijela) u sàükhyi negopuruùe.Jãvasektomuukasnijojsàükhyioznačujekaopuruùazdružensahaükàrom.22Sdrugestra­ne,cijeliseovajulomakizBAUnikadnedovodiuvezusasàükhyompajezapretpostavitidaRàmànujauvodisàükhyuuraspravukakobiodržaoskladpàde kojaseuvećinidrugihadhikaraõa sasvimočitobavisàükhyom.U øaïkarinu je tumačenju prigovaratelj ili pårvapakùin po svojoj prilicimãmàüsakaštojevažnozahermeneutikuvedàntezbograspraveovaženjusvetogatekstakaoizboguspostaveprvenstvaupaniùadipredobrednimdije­lomvedskogakanona.Njegovojetumačenjeuskladusosnovnimtonomprveadhyàyekojojjezadatakuspostavljanjedosljednostiupaniùadskihučenjapričemusuglavniprotivniciupravomãmàüsake.Takoøaïkarinpårvapakùinneizlaženekoposebnoučenje,većtvrdnjomkakoseuBAU2.4.5.neradionajvišemvećorazaznajnomsopstvusamopokušavadokazati unutarnju upaniùadsku nedosljednost.Time bi dokazao prvenstvoobrednogadijelaVedakojegauzimazapolazište svoje filozofije.Prigovornedolaziniodpristalicabhedàbhedavàdejerseusljedećimsåtrama navodeučenjadvaju(ilitriju)bhedàbhedavàdskih mislilacakojisvipodržavajuidejudaseturadionajvišemsopstvu.Pojam razaznajnog sopstva (vij¤ànàtman) pripada upaniùadima i pojavljuje se u prethodnoj adhikaraõi øaïkarina komentara koja raspravlja o razgovoru Bàlàkija i Ajàta÷atrua u Kau÷ãtaki-upaniùad. Tamo pårvapakùin takođertvrdidaseraspravljaorazaznajnomsopstvu,ajedanjeodøaïkarinihargumenatazatodaseradionajvišemsopstvufilološkaopaskadaseuparalelnome(alineiposveistom)tekstuuBAU2.1.tekstdopunjujeučenjemoosobikojase

15

IstokaoiRàmànujaiBhàskara.

16

BSBh1.4.16.;2.3.17;2.4.5.;4.2.1.;4.2.7.

17

BSBh1.1.12.,1.1.20.,1.1.22.itd.

18

priyasaüsåcitenàtmanà bhoktropakramàdvij¤ànatmanopade÷a iti/.

19

Vedàntasàra 184. i Pa¤cadà÷i  6.  195.,  196, 197. do sada su jedini tekstovi u kojima sam te tehnike našaonabrojaneiobjašnjene.

20

BSBh 1.1.31. (3×), 1.3.42., 1.4.14., 1.4.17.(2×),2.4.20.,3.3.36.(2×),3.3.44.

21

BSBh1.1.31.vàkyasyopakramopasaühàràbhyàm ekàrthatvàvagamàt pràõapraj¤àbrahmaliïgàvagamàc ca/(Ovdjesegovoriobrahmanu)Zbog shvaćanja jedinstva značenja rečeniceiz početka i kraja i zbog shvaćanja naznakebrahmana,proznajeidaha.

22

Vij¤ànabhikùu(16.st.),Sàükhyapravacanab-hàùya7.63.(Radakrišnan1965:220.).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti702

sastojiodrazaznanja(vij¤ànamaya puruùa,BAU2.1.16.)23ikojajeusnura­zaznanjemuzelauseberazaznanjedahovakojipredstavljajuspoznajnemoćipoputdaha,riječi,sluha,vidaipametiiležiuprostorusrca(BAU2.1.17.).Zaozračenprostorusrcu(h�daya àkà÷aþ),gdjeseosobakojasesastojiodraza­znanjapovlačizajednosaspoznajnimmoćima,øaïkarauBSBh1.4.18.kažedapredstavljanajvišesopstvo(paramàtman)istokaoiukomentaruuzsamuBAU(BAUBh2.1.17,Madhavananda1995:194.).Takorazaznajnosopstvoøaïkariznačipojedinačno,utjelovljenosopstvokojesesastojiodspoznajnihmoći.Kadsmoukratkoopisalipojamrazaznajnogsopstvaiustanovilitkojemogućisuparnik øaïkarin u raspravi, valja predstaviti øaïkarine dokaze da upaniùad govori o najvišemsopstvu.d. Nakonprigovora(pårvapakùa)slijediodgovoriliuttarapakùa koji øaïkara 

naziva siddhànta.24 Odgovor ovdje važikaozaključakkoji jeuøaïkareiznesenusamojednojrečeniciukojojkažedajeovopoukaonajvišemsopstvu.

e. Nakontoga,uovojshematiziranojraspravislijediobjašnjenjezaključka(nirõaya).øaïkaragaobičnouvodinekomodupitnihzamjenicakasmàt,kutaþ ilikatham (zašto,otkuda,kako).Natopitanjeupraviluodgovaracitirajućisamusåtrukojaovdjekaže:(ovojepoukaonajvišemsopstvu)»zbogrečeničnogslijeda«25čimeprigovor, inačesadržanunjegovuko­mentaru,odbacujesamimtekstomkojikomentira.Ovimegzegetskimpo­stupkomonizravnodajeznačenjeinačenerazumljivojsåtripredstavljajućijekaoodgovorsvojemuprigovaraču!Spretnoprepletanjetekstaikomen­tarasluži,sjednestrane,širenjusemantičkogpoljasåtra,asdrugestranetumačenjuupaniùadi.

øaïkara daljeobjašnjavapraviloodređivanjaznačenja izpovezanosti reče­nica.Njimajeovdjepoveznicanajvišesopstvonakojeseondaupaniùadskitekstmoraodnositi.TakocitirapočetakbràhmaõegdjeMaitreyãizabirezna­njekojećejeučinitibesmrtnom,naštojojYaj¤avàlkya iznosi sporni dio teks-ta. Kako se besmrtnost možepostićisamoznanjemnajvišegasopstva,odlo­makmoragovoritisamoonjemu,aneorazaznajnomesopstvu.Daseizjavakakojerazaznajomsopstvasveznanonemožeuzetiuprenesenomznačenjupokazujesljedećarečenicakojakažedanekabrahman26odbacionogakojibrahman zna kaodrugačiji od sopstva (BAU 2.4.6.). øaïkara dalje navodicitateizistogatekstakojisviupućujunanajvišesopstvo.

4. Prethodni komentatori

â÷marathya

Sljedećenamtrisåtre(BS1.4.20-22)donoseučenjaâ÷marathye,Auóulomi-jaiKà÷ak�tsne,trijuučiteljakojiiznosesvojastajalištaoBAU.Akosesåtreuistinu odnose na BAU kako to tvrde komentatori onda ovdje imamo za­bilježene najstarije pokušaje tumačenjaBAU.27Ali prije, u svijetlu Parpo­lina (1981.) iscrpnog istraživanjaučiteljakoji sespominjuuKalpasåtrama(obrednim priručnicima), valja razmotriti vjerodostojnost BS pri citiranjuautoriteta.â÷marathya se, običnouzâlekhanukoji senepojavljujeuBS,najčešćepojavljujeuâpøS,BhàrøSiHirøS(sveyajurvedskitekstovigraneTaittirãya)ukojimasuonijediniučiteljikojisecitiraju.Onisetakođerpo­javljuju u MimS,â÷øS  (5.13.10.,  6.10.30.)  i  Atharvaprayà÷cittani  (3.7.-8.) u kontekstu obreda àdhvaryava u kojem se pojavljuju i u âpøS,BhàrøS iHirøS. Auóulomi se, uz â÷marathyuiâlekhanujavlja u Bhàradvàjapari÷iùña-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti703

såtrama; zato Parpola zaključujekakoseradioyajurvedskimobrednimuči­teljimaškolaBhàradvàja iâpastamba.BàdaràyaõaiâtreyasuučiteljikojisevežuuzškoluHiraõyake÷in (takođeryajurvedskaškolagraneTaittirãya).Ono što je zanimljivo jest da se isti citati koji su uBhàrGS 1.20. pripisa­niâ÷marathyi iâlekhaniuHiraõyake÷ig�hya-såtama (1.25.3.-4.) pripisuju âtreyi  i  Bàdaràyaõi. Povrh toga isti se citati u Baudhàyanag�hya-såtrama(1.7.47.­48.)pripisujuBaudhàyaniiøàlãkhiju,autoritetimayajurvedskeško­leBaudhàyana. â÷marathyino iâlekhaninoseučenje izâpøSpojavljuje iusàmavedskimLàñyàyana÷rauta-såtrama1.4.13.-15.kaoučenjeGautame iøàõóilye,iakoovogaputacitatinisuodriječidoriječiistovjetnikaouraznimyajurvedskim školama.Kao da što su škole dalje tim se više i tekstmije­njaiakozadržavaistismisao.Ovakvihprimjeraimajoš,alisenetičunašihučitelja.Zazaključiti jedasupojedineškole imalesvojeautoritetekojimasupripisivaleodređenaobrednaučenja.ZatovaljabitiunajmanjurukunaoprezukadagovorimooovimučiteljimajerjemogućedasuautoriBSpoje­dinaupaniùadskatumačenjastavljaliuustaobrednimautoritetimakojimaseutrenutkusastavljanjaBS(kojesuznatnomlađeodobrednihsåtra)znalosamoime.28Dodatnijeproblemtoštoseovaimenapojavljujukaoobredniautori­tetiuraznimobrednimdjelima,patakoiuMimS,dokseuBS,djeluznatnokasnijegadobapostanka,onijavljajukaoautoritetiutumačenjuupaniùadi,uuloziukojojsenikadanepojavljujuubilokojemdrugomdjelustarodrevnestručneknjiževnosti.Prvi takavmislilac čije se tumačenje uvodi jestâ÷marathya,  a  såtra  kažesamoovo:

»Poâ÷marathyi,tojeznakispunjenjatvrdnje«.29

Poøaïkariseradiotomedaâ÷marathyapoučavaistovjetnostrazaznajnogsopstvainajvišegasopstva;jerkadbirazlikapostojala,spoznajomnajvišegsopstvanebismospoznalirazaznajnosopstvopričemuupaniùadskatvrdnjadasespoznajomnajvišegasopstvaspoznajesvenebibilaispunjena.Ràmànujaseslažeokoispunjenjatetvrdnjealikažedaâ÷marathyagovorikakojejãvaposljedicanajvišegsopstva30idaodnjeganijerazličita.Topotvrđujepozna­timulomkomizMuõóaka-upaniùad (dalje MU) 2.1.1. koji govori o nepropad-ljivome (akùara) iz kojega proizlaze različitestvarikaoštoizognja(pàvaka)

23

Vij¤ànatmà puruùaþ javlja se i u pra÷na-upaniùadi 4.9. kojakaže:Ovo je razaznajnosopstvoosobakojavidi,dodiruje,čuje,njuši,kuša,misli,svjestanjeidjeluje.Onpočivaunajvišem,nedjeljivomsopstvu.(eùa hi draùñà spraùñà ÷rotà ghràtà rasayità mantà boddhà kartà vij¤ànàtmà puruùaþ / sa pare’kùa àtmani saüpratiùñhate/).

24

BSBh1.4.6.,2.3.8.,itd.

25

Vàkyànvayàt.

26

Bráhman,n.pjesničkioblikovanizrazilibrah-man, m. kao brahmanska klasa. Kad bismoslijedilinačelovàkyànvayaodlučilibismosezaznačenjebrahmanskeklasejerseusljede­ćojserečeniciuistojformulijavljakùatramumjestobrahma.

27

Najstariji je sačuvani komentar uz BAUonaj øaïkarin.On često spominje i kritiziramišljenje jednog drugog komentatora kojegSure÷vara i ânandagiri imenuju Bhart�pra-pa¤ca. On je, kako to pokazuje Nakamura(2004:131.),mlađiodBS.

28

Bronkhorst(2007:71.)zaključujedasicitati­maovihustoličenihautoritetaautoriBSgradeautoritet teksta u brahmanističkoj zajednici.Takođerjemogućedasviučiteljiprenoseza­jedničkupredaju.Amãmàüsà,pårvaiuttarasvevedskepredajeobjedinjuju.

29

BS 1.4.20. pratij¤àsiddher liïgam à÷mara-tyaþ.

30

Jãvaþ paramàtmakàryatayà…

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti704

izlazeiskre(visphuliïga).Ovapoznataslikaopisujeučenjebhedàbhedavàde (istovjetnosturazliciiliistovjetnostirazlikauistovrijeme)kojepoučavadasupojedinačnadušaibrahmanuistovrijemeistovjetniirazličitipoputiskreiognja.Bhedàbhedavàdausvojemranijemrazdobljunepodrazumijevatoli­koškolukolikopoveznicunizaupaniùadskihtumačenjakojimapripadajusvimisliocikojećemoobraditi.Izøaïkarinakomentaraznamodaâ÷marathyapoučavadasusopstvanerazličita(abheda).IzmeđuøaïkareiRàmànujena­laziseBhàmatã VàcaspatijaMi÷re(9.st.)kojadopunjuje øaïkarinkomentaritakođeruvodiprimjeriskreiognjaizMU. Takoionâ÷marathyipripisujeučenjebhedàbhedavàde kaoštotoisamøaïkarapotvrđujeukomentaruuzsåtru1.4.23.gdjekaže:

»Premda jenaukâ÷marathyene-dvojnostpojedinačnedušeodnajvišegasopstva, ipakzboguvjetovaneizjaveoispunjenjutvrdnjepoučavanajenekavezauzrokaiposljedice«.31

Bhàskaratvrdidaâ÷marathyakažekakosenapočetkuodlomkaizBAUgo­voriojãvi(pojedinačnojduši)kojajeuživalacikojausebiimasvojstvadabudevoljenaiostaloalikojanijepotpunorazličitaodnajvišegasopstvajertadanebibilopovezanostiizmeđupočetkaikrajateksta(asambandha).Zatoseovdjepoučavane-razlika(abheda).Iakoseovdjeradioistovjetnimsvoj­stvima,poBhàskaripostoje i razlike.Takoje jãvau istovrijemerazličita iistovjetnanajvišemusopstvuštoodgovaraučenjubhedàbhedavàde.Ovdjetrebarećiparnapomenaotehnicitumačenja.Komentatorisetakođerslažuutomedaâ÷marathyatumačiBAUkaodaonagovorionajvišemsop­stvu.Dokazzatonalaziseunutartekstajerakoprvidiotekstanegovorionajvišemsopstvuonproturječidrugomdijelukojijasnokažesespoznajomsopstvaspoznajesve.Kakobisačuvaounutarnjudosljednostupaniùadskogateksta â÷marathya kaže da tekst govori o najvišem sopstvu, odnosno oonomdijelusvojstava jãvekojiodgovarajunajvišemusopstvukakotumačiBhàskara.32Onoštovaljaobjasnitijestkakotakvosopstvomožebitivoljeno.Tusekomentatorivišeneslažuiøaïkarinaprvotnaprepirkasmãmàüsakama prelazi u raspravu s bhedàbhedavàdom .â÷marathyasepojavljujeiuBS1.2.29.kojapripadaadhikaraõikojaobrađujeChU5.11.itouraspravioveličiniboga.Onjepoâ÷marathyibeskrajan,alisemožeočitovatiikaoprostornoomeđen.â÷marathyaseusvojstvuprigo­varatelja pojavljuje i u Mãmàüsa-såtri 6.5.16. u raspravi o tome komu seprinosežrtveniprinosiuslučajuizmjeneobreda.â÷marathyasespominjeuukupno12,33većinomobrednihtekstovakojiuglavnompripadajuyajurved­skojgraniTaittirãya,itoškolamaBharadvàjaiâpastamba.

Auóulomi

Riječima »Auóulomi (kaže): zbog toga što je takvo bivstvo onoga koji ćeumrijeti«.34 uvodi se drugomišljenje koje poøaïkari predstavlja antitezuprethodnomutvrdećikakosenapočetkuBAU2.4.5.govoriorazaznajnomsopstvukojeteknakonsmrtitijelapostajejednosnajvišimsopstvom.øaïkarapritomecitiraulomakizMU3.2.8.kojidonosizanimljivprimjerrijekakojese, odbacivši ime i oblik (namaråpa) ulijevaju u ocean. Kod â÷marathyesmoimaliprimjerizMU35kojipokazujeiskrekakoizlazeizžara,odnosnojãvekakoproizlazeiznajvišegsopstva,akodAuóulomijaimamoprimjeriziste upaniùadi gdje se rijeke vraćajumoru, tj. jãve koje se nakon smrti ti­jelavraćajunajvišemusopstvu.IstiprimjercitirajuiRàmànujaiBhàskara.UkomentaruuzsljedećusåtruøaïkaraizravnokažedaAuóulomipoučava

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti705

bhedàbhedavàdu36,naukoistovremenojrazličitostiiistovjetnostidušeiap­soluta.Njegovajeposebnosttodajãvainajvišesopstvodosežujedinstvoteknakonsmrti.O tomedaAuóulomizastupa tezuorazličitosti jãve i sopstvaprije,iistovjetnostinjihovojnakonsmrtitijela,svisustarijikomentatorislož­nipanemamorazlogasumnjatiuto.NjegovoseimetakođerpojavljujeiuBS4.4.6.gdjesekaže:»usvijesti,samoponjoj,zbognjegovepraveprirode(kaže)Auóulomi«.37Uøaïkarinu tumačenjuAuóulomitvrdidajepravapri­rodaoslobođenogsopstvabudnost38štojeuskladusasåtrom1.4.21,osimštosetutvrdidasetapravaprirodaočitujenakonsmrti.Takođerjezanimljivoprimijetitidajetumačenjekojeodređujerazaznajnosopstvokaorazličitoodnajvišegaprijesmrtiuskladuskompozicijomupaniùadskogaulomkajeronousvomprvomdijelugovoriosopstvukojepokomentatorimaimasvojstvarazaznajnogsopstvaasvršavaspredodžbomnajvišegasopstvaštosepodu­darasaAuóulomijevompredodžbomosopstvukojesenakrajuživota,odba­civšitijelo,određujekaonajviše.Valjaprimijetitidaøaïkara,BhàskaraiRàmànujauzsåtrucitirajuMU 3.2.8.,uztoøaïkaraiRàmànujacitirajuChU8.12.3.,39dokBhàskaraiVacaspatici­tirajunekitekstzakojiobojicakažudapripadapàõcaràtrama.40 Ovotakođerpokazujevisokstupanjslaganjakomentara.

31

â÷marathyasya tuyadyapi jãvasyaparasmàdananyatvamabhipretaü,tathàpipratij¤àsiddheriti sàpekùatvàbhidhànàt kàryakàraõabhàvaþ kiyànapyabhipretaitigamyate/.

32

øaïkari nije osobito važno objašnjavatiâ÷-marathyinostajalištejerjeonkaoprvikojiseuvodiuraspravusamoprvidiodijalektičkogatrojstva.Ka÷ak�tsnaćekaotrećipredstavlja­tisiddhàntuilizaključakinjemućeøaïkarapridatinajvišepažnje.

33

Saükarùa-kàõóa-såtra: 2.2.42; 4.2.2, Bharad-vàja-÷rauta-såtra:  1.14.7;  1.16.7;  1.17.1; 1.20.15; 2.11.7; 4.3.9; 4.22.12; 4.13.14; 4.17.7; 4.21.13;  9.2.17;  9.5.2;  9.6.3;  9.7.7;  9.7.8; 9.8.2;  9.9.6;  9.9.11;  9.9.15;  9.15.12;  9.16.9; 9.17.10; 13.2.7; 15.1.6; 15.1.8; 15.2.3; 15.2.6; 15.4.7, Bharadvàja-paitramedhika-såtra: 1.10. 12, Bharadvàja-pari÷eùa-såtra: 102; 117; 130; 132;  139;  142;  143;  185,  Bharadvàja-grhya-såtra: 1.20, Apastamba-÷rauta-såtra: 5.29.14; 9.3.15; 9.4.7-9; 9.6.3; 9.8.3; 9.10.12; 9.16.6; 9.19.14; 10.16.4; 14.13.8; 14.22.13; 19.6.10; 19.8.8;  19.10.4;  21.3.7-8;  21.6.2;  21.15.6; 21.19.19-20, Rudradattin komentar uz Apa-stamba-÷rauta-såtru:  5.17.1;  7.10.2;  9.2.1; 10.21.1,1,  Satyàùàdha-÷rauta-såtra:  23.1.20; 23.1.54; 23.1.135, Mahadevin komentar uz Satyàùàdha-÷rauta-såtre: 25.1.14, Baudhàyana-pravara-såtra: 3.46, Atharvaprayà÷cittàõi: 3.7.-8. Vidi:http://www.ramanuja.org/sv/bhakti/archi-ves/feb2001/0180.html.

34

BS 1.4.21. utkramiùyata evam bhàvàd ity auóulomiþ/.

35Kod Vàcapatija Mi÷re i Ràmànuje, ali ne ikodøaïkare.36auóulomipakùe punaþ spaùñamevàvasthàntaràpekùau bhedàbhedau gamyete/.

37BS  4.4.6.  citi  tanmàtreõa  tadàtmakatvàd  ity auóulomiþ/.38Ibid. (ø) tasmàt nirastà÷eùaprapa¤cena pra- sannena avyapade÷yena bodhàtmanà abhi-niùpadyata iti auóulomir àcàryo manyate/ Ràmànuja se slaže sa øaïkarom oko Auóu-lomijeva mišljenja koje u BS ne predstavlja zaključak ali se razilazi u tumačenju Bàdarày-aõina  mišljenja koje predstavlja siddhàntu (zaključak) i čije mišljenje øaïkara tumači u duhu advaite a Jaiminijevo mišljenje iz pret-hodne  såtre koje pridaje sopstvu određena svojstva pripisuje razini niže spoznaje (vya-vahàrika), dok Ramànuja tvrdi kako budnost (bodha) nije jedino svojstvo sopstva i tako pomiruje Auóulomija i Jaiminija.

39Tako taj spokojni duh izvire iz tog tijela idosegavši najviše svjetlo nastupa svojimvlastitim obličjem. (evamevaiùa saüprasàdo ‘smàccharãràtsamutthàya paraü jyotirupa-saüpadya svena råpeõàbhiniùpadyate/).

40BSBh (Bh): pà¤caràtrikà apyevamàhuþ (Bhà-mati: yathàhuþ pà¤caràtrikàþ): Prije oslobo-đenjanekaibuderazlikeizmeđujãveinajvi­šega,aliposlijeoslobođenjarazlikenemajerzarazlikunemarazloga.(àmukterbheda eva syàjjãvasya ca parasya camuktasya ca na bhedo’sti  bhedahetorabhà-vataþ/).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti706

Okoâ÷marathyeiAuóulomijasvisukomentatorikojesmouzeliuobzirpo­kazalivisokstupanjsuglasnostizarazlikuodKà÷ak�tsnekojemćesvakitu­mačpripisativlastitoučenje.

Kà÷ak�tsna

NjegovoseimeuBSpojavljujesamouBS1.4.22.Cardona(1976:151.–153.)kažedaseončestopojavljujeukomentarimauzgramatičkadjela,najranijeuPata¤jalijevojMahàbhàùyi3.1.3.1.TakođerjesačuvanaiKà÷ak�tsnina dhàtu-pàñhasCannavãrinimkomentaromnakannadskom.Yudhiùñhira Mãmàüsaka je 1965. preveo dhàtu-pàñhu i komentar na sanskrt, skupio sve fragmente Kà÷ak�tsnine i objavio ih zajedno s komentarom u kojem je naveo 11 razloga zaštosmatradajeKà÷ak�tsnastarijiodPàõinija. Cardona, pozivajućiseinanekedrugeautore, smatra da ti razlozi ipak nisu dostatni da se to nedvojbeno zaključi.Samoprimjeraradi,jedanjeodargumenataYudhiùñhirinihtodaseKà÷ak�tsnaspominjeuBS kojesuponjemustarijeodPàõinijevegramatikeštousvjetlusuvremenihfilološkihistraživanjasigurnonijetočno.41

SåtraposvećenaKà÷ak�tsninutumačenjuBAU2.4.5.kažesamo»zbogpre­bivanja (kaže)Kà÷ak�tsna«.42Kako jeova såtra zadnjauadhikaraõimožesepretpostavitidapredstavljasiddhàntu ilizaključak.Upravosezbogtogatumačenjatolikoirazlikuju.PočnimosaøaïkaromkojiuduhuadvaiteKà÷ak�tsninoučenjesažimatvrd­njomdajejãva(pojedinačnosopstvo)nepromijenjenonajvišesopstvo,aneneštodrugo43zbogčegajeKà÷ak�tsnatajkojislijediobjavu(÷rutyanusàrin).Svoj prikazKà÷ak�tsnina učenjaøaïkara zaključuje tvrdnjom da onmislikakojenaziv(ilipristup)nerazlikovanja(abheda)prikladanzbogprebivanjanajvišegsopstvasbivstvomrazaznajnogasopstva.44Takoøaïkaraizbjegavatumačenje da najviše sopstvo prebiva u razaznajnom sopstvu i otvaramo­gućnostprividneprirode razaznajnoga sopstva jer senajviše sopstvo samočinikaodajerazaznajnosopstvo.Svojetumačenjedaljeusmjeravanasamuupaniùadgdje tvrdikakobesmrtnostmožebitiposljedicaznanjasamoakojãva (duša,pojedinačnosopstvo)prolaziprividnupromjenu, jerakobi jãvabiostvarnoizmijenjen(vikàra)znanjeganebimogloučinitibesmrtnim.Uzto,akojepodložanpromjeni(vikalpàtmakatva)onbise,povezansasvojimmaterijalnimuzrokom(prak�tisaübandha),mogaorastvoriti(pralaya)štoseneslažesupaniùadskimtvrdnjamaonepropadljivostiinedjeljivosti.Zatoustvarnostiimeioblik(nàmaråpa)nemogubitipridodanisopstvujerpripada­juograničenjima(upàdhi,onoštoseprimećeupa√DHâ).Takoseitvrdnjadajãvaproizlaziiznajvišegsopstvakojaseprikazujeprispodobomoiskramaižarutrebashvatitikaodajeutemeljenauograničenjima(upàdhy à÷ràya).Tu se øaïkara logičkim dokazima obračunava sa bhedàbhedavàdom doknjezinglavnidokazizupaniùadi smještananižu,svjetovnu,razinuspozna­je(vyavahàrika)kojuodređujuograničenja. Dvije razine spoznaje45 øaïkara koristi u postupku samanvaye kako bi pomirio upaniùadska učenja poputovog izMU sonimakojapoučavajune-dvojnost.Takoonanavišoj razini(paramàrthika)opisujunajvišesopstvo(nirguõa brahman, brahmanbezsvoj­stava),dokonanasvakodnevnojrazinispoznajeopisujusaguõa brahmanilibrahmanobdarensvojstvima.Takouøaïkarinutumačenjusveupaniùadigo­voreoistomalinamseobraćajusrazličitihrazinashvaćanjaapsoluta.KadjeutvrdionavodnoKà÷ak�tsninotumačenjeBAU2.4.5.øaïkaradaljedetaljnoraščlanjujecijeluMaitreyã-bràhmaõu. Sadavaljavidjetikoliko jevjeran øaïkarinprikazKà÷ak�tsnina tumačenjaBAU.RàmànujasažimaKà÷ak�tsninoučenjetvrdnjomdasebrahmanpredo­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti707

čujeriječjujãvazatoštoonsopstvenošćuprebivaujãvikojapostajenjegovovlastitotijelo(sva÷arãrabhåte jãvàtmany àtmatayàvasthiter jãva÷abdena brah-ma pratipàdanam iti kà÷ak�tsna àcàryo manyate).OvojetumačenjerazličitoodøaïkarinajerkodRàmànujenajvišesopstvoprebivaujãvikojapredstavljanjegovotijelo,dokseuøaïkarenajvišesopstvouslijedneznanjasamočinikaojãva.Bhàskara kaže:

»Nemabivstvapretvorbepratvari (prak�ti),nitiulaženja jãvekoji jeposveodijeljenustanjuoslobođenja u nerazličitost a kamoli da pristupa s nedijeljenjem vrhovnoga sopstva od likajãveprijesmrtizbogprebivanja(jãveuvrhovnomsopstvu)-takomisliučiteljKà÷ak�tsna.«(na prak�tivikàrabhàvo nàpy atyantabhinnasya jãvasya muktyavasthàyàm abhedàpattiþ kiü tarhy utkramaõàt pràgapi jãvaråpeõa paramàtmano’  vasthànàd  abhedenopakramam iti kà÷ak�tsna àcàryo manyate).

Podudarnosti su izmeđuBhàskare i Ràmànuje upadljivije  od  razlika.TakoRàmànuja(zarazlikuodøaïkare)takođerkritiziraAuóulomijevoučenjetvr­dećida,akojejãvaprijesmrtitijelarazličitodbrahmanaposvojojvlastitojprirodi(svabhàva), ne bi se mogao s njim sjediniti poslije smrti sve dok nje-gova vlastita nepromjenjiva priroda opstoji. Ako nestane vlastita priroda tada se jãva ne stapa s brahmanom već nestaje. ako se kažedarazlikapostojizbogistinskihograničenja(pàramàrthikopadhi)ondajejãvaiprijenapuštanjatije­la(uvjetno)jednosbrahmanom.46Aliograničenjanemogubitiniprividna(apàramàrthopadhi) jer brahman, kojega je vlastiti oblik (svaråpa) vječno,oslobođeno,samo-osvijetljenoznanje(nityamuktasvaprakà÷aj¤àna),nemožebitiskrivenneznanjem47zatoštojenjegovaprirodavlastitosvjetloznanja.OnonajzanimljivijedolazikadRàmànujakažedase»učenjemojedinstvenojnaravi(brahmanaipojedinačnogsopstva)kojesepojavljujekao(jedinstvo)sopstva i tijela, može objediniti sva objava«.48 Ovom tvrdnjom dolazimo do jedinstvenog hermeneutičkogstavaRàmànujinakomuje,kaoiøaïkari,glavnametafizičkapretpostavkauslužbipomirbeupaniùadskih tvrdnji. Jer

41

Činimiseda jenajboljudatacijuBS učinioNakamura (1983: 435.–438.) po kojem BSu obliku u kojim ih danas imamo nemogubiti sastavljene prije 4. stoljeća. Pàõinijevajegramatikadatiranaizmeđu6.ili5.stoljećapr.n.e.(Scharfe1977:12.),iliu4.st.pr.n.e. (Winternitz 1998: 461.). Cardona (1976:260.)navodidajujeRenoudatiraou4.st.pr.n.e.,Thiemeu5.st.pr.n.e.,Agrawala,Bhat-tacharyaiCharpentieru6.st.pr.n.ere.

42

BS 1.4.22.avasthiter iti kà÷ak�tsnaþ/.

43

Kà÷ak�tsnasyàcàryasyàvik�taþ parame÷varo jã-vo nànya iti matam/.

44

asyaiva paramàtmano ’nenàpi vij¤ànàtmab-hàvenàvasthànàd upapannam idam abhed-àbhidhànam (ili upakramàõam) iti kà÷ak�tsna àcàryo manyate/

45

Pojam paramàrtha koristi se već u starijembuddhizmu(paramattha,Suttanipàta68.219.),

dok je učenje o dvije razine spoznaje po­svjedočeno prije øaïkare u Mahàyànskomubuddhizmu. Odatle je prenesen i u starijuvedàntu gdje se pojavljuje u Màõóåkya-kà-rikàma (4.74.) kojenabrajaju tri razine spo­znaje (kalpitasaüv�ti  i  paratantràbhisaüv�tipredstavljaju nižu istinu (saüv�tisatya ubuddhizmu), dok paramàrtha predstavljanajvišu istinu). Isto tako ideju najviše spo­znaje (paramàrtha) i svjetovne spoznaje(vyavahàra)nalazimouBhart�harijevudjeluVàkyapadãya(2.22.,3.6.26.,3.7.39.,3.8.45.).Izovogasevididajeovoizvornobuddhistič­korazlikovanjeøaïkaraposrednopreuzeoiztradicije kojoj pripadaju Màõóåkya-kàrãke iBha�trhari.

46

Ràmànuja dalje nastavlja da ograničenjastvarnopostojealineutječunabrahmanpatako razlika (bheda) počiva u njima. (usp.Thibaut1904:240.)

47

Ovopredstavljaizravnukritikuøaïkare.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti708

Ràmànujanastavljadasetakvimshvaćanjemodnosabrahmanaipojedinačnedušemoguuskladitiupaniùadsketvrdnjebilodagovoreo»sveznalaštvubrah-manainjegovojslobodiodsvakoggrijehailiojedinstvubrahmanaisvijetailiostvaranjuirastvaranjusvijetailikadgovoreooslobođenjujãverazmatra­njembrahmana.«Tvrdnjadajesvijetbrahmanovotijeloidaonunjemubora­vikaodušautijelubivajućijednosnjim,izrazjeRàmànujinadiferenciranogamonizmakojiizbjegavaučenjeoprividnojprirodiograničenja(upàdhi).Prethodninamulomakpokazujekolikojetoučenjesuštinskivezanouzuskla­đivanjeupaniùadskihučenja(samanvaya)kojejetemeljvedàntskehermene­utike.RàmànujinojetumačenjeupaniùadibližetemeljnomstavusamihBSodiluzionizmakojezastupaøaïkaraipripisujeKà÷ak�tsni,akojesenedaišči­tatiizsåtre.KakogaBSuzimajukaosiddhàntu,njegovojeučenjezasigurnobliskostavusåtrakojepoučavajukakopojedinačnosopstvopredstavljadio(aü÷a)brahmanakojemujeuistovrijemerazličitoiistovjetno(BS2.3.43.).Ovojeusvakomslučajuoblikučenjakojećekasnijimisliocinazivatijedin­stvourazlici(bhedàbhedavàda).49UkomentaruuzBS2.3.43.Ràmànujakriti­ziradualizamiøaïkariniluzionizamtvrdećidasamnudinajučinkovitijinačinusklađivanjaupaniùadskihučenja.Valjajošjednomnaglasitidasusvatritu­mača,â÷marathya,AuóulomiiKà÷ak�tsna,kojasmodosadaobradilibranilirazličiteoblikejedinstvaurazlici50idasamaBSpoučavatakvotumačenjeod­nosabrahmanaijãve.ZatoćemoobraditiukratkoiBhart�prapa¤cu,četvrtogvedàntskogmisliocakojijetumačećiBAUbraniostavjedinstvaurazliciikojijeposvojojprilicisastavioutjecajan,alidanasizgubljenkomentaruzBAU.

Bhart�prapa¤ca

TumačećiBAUøaïkara čestokritiziranekadrugatumačenjanikadanena­vodeći tumačevo ime.Sure÷vara u svomobjašnjenjuøaïkarina komentara(B�hadàraõyakopaniùadbhàùya-vàrtika, unastavkuBAUBhV)proširujekriti­keovihtumačenjaiuznekaodnjihnavodiime Bhart�prapa¤cine.Tekânan­dagiri u svom tumačenju (ñãkà) Sure÷varine vàrtike (BaUBhVò) preciznooznačujesvakomjestokojesenanjegaodnosi. Bhart�prapa¤cinajefilozofijaprepoznatakaobhedàbhedavàda.51 DruganamnjegovadjelanisusačuvanaalijezapretpostavitidaježivioizmeđuBS iøaïkare.52Poânandagiriju sa-stavio je velik komentar uz BaU u recenziji màdhyaüdina.53

U svom komentaru uz BAUøaïkara (kao i Sure÷vara) kritizira tumačenjeraz-govoraYàj¤avalkye iMaitreyã kojeânandagãri pripisujeBhart�prapa¤ci.54Kako se radi o istom odlomku koji su tumačiliâ÷marathya,Auóulomi iKà÷ak�tsna,vrijediukratkoizložitikakoovajmislilacmlađiodnjih,aliopetstarijiodøaïkare,tumačiodlomakokojemseodsamihpočetakavedàntskeegzegeze toliko raspravljalo.øaïkara posvećujeBhart�prapa¤cinu tumače­njustruktureMaitreyã-bràhmaõe (BAU2.4)diouvodauMadhu-bràhmaõu.Sure÷vara proširuje øaïkarinu kritiku u komentaru ÷lokama 2.5.14.­18.Ukratkoøaïkarakažedadrugi(anya)kažukakoMaitreyã-bràhmaõaodpo­četka pa do dijela s bubnjem (BAU 2.4.1.-6.) služi slušanju55 (÷rotavya) osopstvu, ostatakbràhmaõe (BAU 2.4.7.-14.) služi promišljanju (mantavya)jerpodastiredokaze(upapattipradar÷ana),dokslijedećabràhmaõa, Madhu-bràhmaõa,služizadubljivanju(nididhyàsitavya)unj.Sure÷varakažedaneki(kecid) vide svrhu Madhu-bràhmaõe u izvođenju zadubljivanja (BAUBhV2.5.14:nididhyasànasiddhyarthaü kecid vyàcakùate).Tekânandagiri56kažedajetajdrugi(kodøaïkare u jednini) odnosno da su ti neki (kod Sure÷vare u množini57)Bhart�prapa¤ca.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti709

øaïkara tvrdi da je ovakvo tumačenje nepotrebno pri čemu priznaje da jesvešto je rečenouprethodnedvijeàdhyàyeobjedinjeno (upasaühriyate)umadhu-bràhmaõikojapredstavljavrhunacprvogadijelaBAU.Ipak,promiš-ljanje(manana)kojejevođenoodzaključivanja(tarka)morabitiuskladus objavom (àgama), dok zadubljivanjemora biti u skladu s promišljanjemkoje jevećusklađenosazaključivanjem iobjavomzbogčega je razdvaja­nje(vibhàga)slušanja,promišljanjaizadubljivanjabesmisleno(anarthaka).øaïkara ne priznaje razdvajanje ili stupnjevanje ovih postupaka spoznajesopstvajeroni,zatoštosuuskladusobjavomirazumom,činecjelinu.Uzto, tumačećiBaU 2.4.5. kažedase»kada jepostignuta jedinstvenostovihpojmova, razbistrava ispravnazamjedbakoja imazapredmet jedinstvenostbrahmana«.58Sure÷varadopunjujeøaïkarutvrdnjomkakoovatripostupkapostajujedno.Daljedetaljnoraščlanjujepojamzadubljivanja(nididhyàsana)koje jezanjegaznačidubokouronjavanje (niùõàta)upredmetokojemsečuloizpredajeikojijepotvrđenzaključivanjem.59Zadubljivanjejetakođertakvabudnostojedinstvusopstvakojajepripravljenadokazom,intuicijom,poukomučiteljaispisa.60Sure÷varapojamzadubljivanjatumačiriječjuuro­njavanje(niùõàta) dok u sljedećojkiticikoristiriječ intuicija (anubhàvana). Objavu (÷ruti) i riječučiteljaizjednačujespojmomàgama (štojedonasdošlo)kod øaïkare dokjezaključivanje(tarka)kojestojizapromišljanje(manana)jednakouobjeSure÷varine÷lokeikodøaïkare.Sure÷varazaključujekakoje»ovajjenaporkojiimazasvrhupostizanjezadubljivanjazatobespredmetanjer je samobudnost (Hino1988:8.prevodi riječsambodha kaoobavijest)

48

evam àtma÷arãrabhàvena tàdàtmyopapàdane…sarvàþ ÷rutayaþ samyagupapàdità bhavanti.

49

TakvajemišljenjaNakamura(1983:500.–503.)

50

Tvrdnjom da brahman prebiva u jãvi, kao isamimtimedapredstavljazaključakraspravezaključujemodaKà÷ak�tsnapredstavljaoblikbhedàbhedavàdenajbližisåtrama.

51

Nakamura(2005:128.–152.),uzprikazuče­nja rekonstruiranog iz fragmenatapozivanadetaljnije razmatranje zbog detaljnog opi­sa u Sure÷varinoj BAUBhV na temelju kojebi se mogla napraviti detaljnija raščlambaBhart�prapa¤cinaučenja.

52

YamunaudjeluSiddhitrayanavodidaježivioposlije òaïke a prije Bhart�harija, odnosno sredinom 6. stoljeća(Nakamura2005:131.)

53

øaïkaratumačiBAUkakvajesačuvanaure­cenzijikàõva.

54

BaUBhVò2.5.14.,Shastri(izd.)1986:722.

55

OdnosisenaBAU2.4.5.gdjesekaže:»Sop­stvotrebagledati,slušationjemu,promišljatiizadubljivatiseunj,oMaitreyi.Gledanjemsopstva,slušanjemosopstvu,promišljanjemonjemuirazaznanjemsvejeovoznano.«

56

BaUBhVò2.5.14.,Shastri(izd.)1986:722.

57

Moždatimeizražujepoštovanjeusprkoskri­tici?

58

yadaikatvamatàny upagatàni, tadà samyag-dar÷anaü brahmaikatvaviùayaü prasãdati/.

59

÷ruta  àgamato yo’rthas tarkeõàpi samarthi-taþ/sa evàrthas tu niùõàto nididhyàsanam ucyate // BaUBhV 2.5.15.

60

÷àstràcàryànubhavanair hetubhi÷ ca samarthi-taþ/ãd�gaikàtmyasaübodho nididhyàsanam ucya-te // BaUBhV 2.5.16.

61

nididyàsanasiddhyartho  yatno’to’yam  anart-hakaþ/pratyagyàthàtmyasaübodhamàtratvàdeva hetutaþ //BAUBhV 2.5.17. Hino (1988: 7.)prevodi kao: Therefore, this effort (of this section of the Upaniùad) for showing that (it is intended) to establish nididhyàsana (decla-red by Bhart�) as unnecessary, since the cause of one’s (acquisition of) the knowledge of the true nature of the individual consciousness consists only in informing (one about it).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti710

pravenutrineuzrok«.61Potomejeobavijestopravojprirodisopstvaizspisadovoljnazanjegovuspoznaju.Cijelaseovaraspravavodizbogtogaštosezaøaïkaru,atakoizaSure÷varuspoznajasopstvanepostižedjelovanjemvećznanjem.UBSBh4.1.1.øaïkaraizjednačujenididhyàsanu s razmatranjem (upàsana) i za obje kaže su dje­lovanja (kriyà)kojapodrazumijevajuponavljanje (àv�tti).Onoštoøaïkarazapravoželi izbjeći jestdazadubljivanjekoje jecrpilomaterijal iz teksta irazmišljanjaonjemupostaneobliknaloženogdjelovanja(vidhi)snekimže­ljenimučinkomjersamoznanjedovodidooslobođenja,dokspoznajanareda­bavodisamoksvijestidaneštotrebaučiniti,štonepredstavljapravoznanje(BSBh3.2.21.Gambhirananda1996:622.).Zaøaïkaruspoznajasopstvanemožebitiposljedicadjelovanja,čaknimisaonoga,većsamoznanja,spozna­je.øaïkara tozornoopisujeuBSBh3.2.21.gdjekažedaBAU2.4.5. služiprivlačenjupažnjepremaizričajimauupaniùadimakojiopisujupravuprirodubrahmanaikojivodekznanjuonjemukaoštodrugivaljaninačinispoznajevodekznanjusvojihpredmeta.TumačećiBAU1.4.7.onpobijadvabhedàbhedskastava.Prviodnjihizjed­načujeznanje(j¤àna)irazmatranje(upàsana),62pričemuMaitreyã-bràhmaõapredstavljanaredbu(vidhi)zameditativnodjelovanje.Potomestavupostojetridijela(aü÷atraya)takvadjelovanja.63Prviodređujepredmetrazmatranja(kimupàsãta),drugisredstvapostizanjaznanja(kenopàsãta)itrećinačinraz­matranja(kathamupàsãta).64Plodjetakvadjelovanjaoslobođenjeinestanakneznanja (mokùo’vidyàniv�ttirvà).65 Drugi stav koji øaïkara kritizira kažedarazmatranjestvaraposebnorazaznanje(vi÷iùñaü vij¤ànam) koje uklanja neznanje.66 øaïkara im odgovara da objava ne podrazumijeva naredbe zbog ne-postojanja mentalnoga ili vanjskog koje je bi bilo odvojeno od razaznanja rođenogaizriječi, štoznačidaznanjenijeposljedicadjelovanja,većmožebitirođenosamoizriječiobjave.Naredbe (poput onih u pårva-mãmàüsi koje govore  o  izvođenju obreda) vode djelovanju, dok riječi objave vode zna­njukojemožeznačitisamoprestanakdjelovanja.Kakobismoboljeshvati­litajproblem,potrebnojepogledatiøaïkarinotumačenjeBS1.1.4.gdjesepårvapakùin (bhedàbhedavàdin) poziva naBAU 2.4.5. kako bi dokazao damanana inididhyàsana slijede i dopunjuju slušanje (objave)koja semožepriznatikaosredstvovaljanespoznajesamoakojebrahmanpovezansnared­bama(zapromišljanjeizadubljivanje).Poøaïkaritojenemogućejeroslo­bođenjenemožebitiposljedicadjelovanja.67Brahmannemožebitipovezansnaredbamakaoštospoznajaopaženogpredmetanemavezesnečijimpoti­cajomdagaopazimo.Mipredmetopažamoilinebezobziranapoticajeilinatrudkojiulažemo.Znanjebrahmananeovisiosvakodnevnojaktivnostičovjeka,68onojepoputznanjastvarikojesuobjektvaljanihnačinaspoznajepoputopažajaiostalih.69Ovdjevidimoukojemsmisluøaïkarispoznajabra­hmananemožebitiposljedicadjelovanja.Znanjesespontanorađakaokodopažaja,ononeovisionaređenomdjelovanju.Ciljjeoveraspravedvojak:sjednestraneznanjepostajevažnijeoddjelova­njačimedijelovivedskogakorpusakojisebaveznanjem(j¤ànakàõóa)posta­juvažnijioddijelakojisebavinaredbama(zažrtvenodjelovanje).øaïkaraukomentaruuzistusåtrudodajekakoznanjenijenidjelovanjepameti(manasã kriyà)jerjetakvodjelovanjeovisnoočovjeku.Inačesvakosementalnoraz­matranjemožečiniti,nečinitiiligajemogućedrugačijeučinitizatoštoovisiočovjeku,70zarazlikuodznanjakojeserađaizvaljanihnačinaspoznaje.71Takvoznanjekojegajepredmetpravaistinakakvajestnemožeseučinitiili

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti711

neučiniti,ononeovisionionaredbamaniočovjekuvećsamoopredmetukoji jest.72Zatodijelovi svetog tekstakojivodeznanjuopisujući stvarnost imajuvećiautoritetodonihkojinaređujudjelovanjejeronivodesamosvijes-tiotomeštotrebaučinitialipritomenemajusposobnoststvaranjaznanja.AkoøaïkarapriznaBhart�prapa¤cidaserazličitidijelovitekstaodnosenarazličitedijelovementalnogapostupkaspoznajesopstva,znanjeprestajebitineštospontanorođenospoznajomsvetoga teksta,abrahman semožespo­znatinaredbomzanjegovospoznavanje.Timetakođerdolaziuopasnostdapriznakakosurazdvojenidijelovinaredbeza(misaono)djelovanječimebipriznaoautoritetbràhmaõamakojimasuglavnidijelovinaredbe.Predstav­nicimabhedàbhedavàdeto izjednačavanjenebibioproblemjersuonipo­učavali združeni put djelovanja i znanja.73 Pristalice mãmàüse tvrde da jedjelovanjeiznadznanja,bhedàbhedavàdinidasujednaki,dokøaïkaratvrdidajeznanjeiznaddjelovanja.Bhedàbhedavàdatvrdidaiupaniùadinaređuju,odnosnopotičunadjelovanje74kojevodikznanjuzarazlikuodpårva-mãmàüsepokojojsamobràhmaõena­ređuju,dokupaniùadislužesamokaotumačenjesmislanaredaba(àrthavàda).øaïkararadikalizirastavvedànteiokrećehijerarhijusvetihtekstovapotpunoukoristupaniùadi!Tekstkojikaže:»sopstvotrebavidjeti…«itd.nedovodidospoznajesopstva,većsamodospoznajepotrebezaspoznavanjem.Zatovidhiilinaredbenemajutolikuvažnostkaoštoimajutvrdnjeopravojprirodisop­stva,atimeibràhmaõenemajutolikuvažnostkaoštojeimajuupaniùadi.Akopårva-mãmàüsushvatimokaoprvikorak,bhedàbhedavàdabibilaprijelaznikorak u razvoju koji svršava saøaïkarinom advaitom  koja preokretanjemznatnostiznanjaidjelovanja preokrećehijerarhijuunutarsvetogakanona.Pritomeupaniùadiizravnovodekspoznajibrahmanaštopostajejedinomjeriloautoritetasvetogteksta.

62

Bhedàbhedavàda poučava jedinstvo znanjai djelovanja (j¤ànakarmasamuccaya), Potter1981:40.

63

Ova se tri stupnja mogu usporediti s triBhart�prapa¤cina stupnja podjele upaniùas­kogatekstaiakosetonigdjeutekstuizravnonekaže, anitkoodkomentatoranekaženakogaseasmin(pakùe)iapareodnosi.

64

BAUBh1.4.7.ayam, kena, kathamiti.

65

Madhavananda1993:88.

66

Sure÷vara i ânandagiri ne pripisuju ova tu-mačenja Bhart�prapa¤ci.

67

Posljedicedjelovanjauvijekmogubitidobreililošeovisnootomekakvojedjelovanje,aneštovječnokaoštojeoslobođenjenemožebitiposljedicadjelovanjakojeseodvijausvi­jetukojinijevječan(Thibaut1896:26.–28.).

68

ato na puruùavyàpàratantrà brahmavidyà/.

69

Kiü tarhi pratyakùàdipramàõaviùayavastuj¤ànavad vastutantrà/.

70

puruùena kartum akartum anyathà và kartuü ÷akyaü puruùatantratvàt/.

71

J¤ànaü tu pràmaõajanyam/.

72

pramàõaü ca yathàbhåtavastuviùayam ato j¤ànaü kartum akartum anyathà và / kartu-ma÷akyaü, kevalaü vastutantrameva tat / na codanàtantram / nàpi puruùatantram/.

73

Potter1981:40.–41.i50.–51.navodiprimje­re gdje Bhart�prapa¤ca podržava jedinstvoznanjaidjelovanja.

74

øaïkarini(bhedàbhedavàdski)protivnicikojiizjednačujuznanjeidjelovanječestocitirajuBAU2.4.5.(samoukomentaruuzBAU1.4.7.dvaputa)kakobidokazalidaupaniùadibašpoputbràhmaõadonosenaredbezadjelova­nje.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti712

Zaključak

VećsuIngalls(1952:10.)iNakamura(1983.)tvrdilidabhedàbhedavàdapred­stavljaglavnustrujutumačenjaupaniùadiprijeøaïkare.75TakoiBhàskarinkomentaruzBSpredstavljanjezinonajvjernije tumačenje.76Kakojenajra­nije tumačenje upaniùadi zabilježenouBS,77 koja i sama izvornopoučavabhedàbhedavàdu, jasnojedajetakav stav o odnosu pojedinačnoga sopstva i  brahmana najstariji pokušaj usklađivanja različitih upaniùadskihučenja onjihovuodnosu.Samaškola,kakosmovidjeli,nijejedinstvenaiBSseodtrimogućatumačenjaodlučujuzaKà÷ak�tsnino.Iako øaïkarin komentar uz vàkyànvayàt-adhikaraõu BS koja obrađujeBAU2.4. ikomentaruzsamuBAUprividnoobrađujurazličitestvari,vidi­mokakoobazapravopredstavljajuobračunsbhedàbhedavàdom.Pri tomeøaïkararadikalizirapoložajvedànteupogleduodnosapremabràhmaõanaiupaniùadima.Okretanjemodnosaznanjaidjelovanja(obrednoga,aliimen­talnoga)ukoristznanjaonnapuštastavbedàbhedavàdeonjihovujedinstvu(j¤ànakarmasamuccaya).Kakosuupaniùadidiovedakojisebaveznanjem(j¤ànakàõóa), onenužnopostajunajvažniji dio svetih tekstova.Uz toone,naravno,postaju jedinovaljanosredstvospoznajebrahmana.UkomentaruuzBSøaïkaraodbacujetvrdnjedvajustarihmislilacaoveškole,doktreće­mu(takođerbhedàbhedavàdinu) stavljauusta svojeučenje.KomentirajućiBAU2.4.on,atakoiSure÷vara,odbacujumišljenje,činise,vrloutjecajnogbhedàbhedavàdinaBhart�prapa¤ce.Zatozaključujemosljedeće:

1. Bhedàbhedavàdapredstavljanajstarijipokušajusklađivanjaupaniùadskihučenja.

2. Pårva-mãmàüsàdajeprednostdjelovanjupredznanjem,atimeibràhma-õamapredupaniùadima.Bhedàbhedavàdaizjednačujeznanjeidjelovanje.Tvrdnjomkakosunaredbeuupaniùadimaključnezaspoznajubrahmanade factoihstavljajunaisturazinusbràhmaõamaskojimadijelevažnostnaredaba.Tekpobijanjempårva-mãmàüse i bhedàbhedavàde, tvrdnjomoprednostiznanjanaddjelovanjemkaoipobijanjemtvrdnjeovažnostinaredaba,øaïkarastvara teorijskuosnovuzauzdizanjeupaniùadi iznadbràhmaõa.

Popis pokrata:ApøS âpastamba-÷rauta­såtraa÷øS â÷valàyana-÷rauta-såtraBAU B�hadāraõyaka-UpaniùadBAUBh B�hadāracyaka-upaniùad­bhàùya(øaïkara)BAUBhV B�hadāraõyaka-upaniùad­bhàùya-vàrtikaBAUBhVò B�hadāraõyaka-upaniùad­bhàùya-vàrtika­ñãkàBharGS Bhàradvàja­grhya­såtraBharøS Bhàradvàja­÷rauta­såtraBS Brahma-såtraBSBh Brahma-såtra­bhàùya (øaïkara)ChU Chandogya-upaniùadHirøS Hiraõyake÷a­÷rauta­såtraMimS Mãmàüsà­såtraMU Muõóaka-upaniùad

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti713

Literatura

1. Izdanja tekstova:

Dhole,Nandalal(prijev.)(1899.),The Panchadasi of Shreemut Vidyaranya Swami,Calcut-ta,HeeralalDhole.

Gambhirananda,Swami(prijev.)(1996.),Brahma Sutra Bhasya of Shankaracharya,Cal­cutta,Advaitaashrama.

GambhiranandaSwami,(prijev.)(1989.),Eight Upanishads,Calcutta,Advaitaashrama.

Hino,Shoun(izd.iprijev.)(1988.),Sure÷vara’s Vàrtika on Madhu Bràhmaõa,Delhi,Mo­tilalBanarsidass.

Madhavananda,Swami(prijev.)(1965.,pretis.1995.),Brhadaranyaka Upanisad with the Commentary of Sri Sankaracharya, Calcutta,Advaitaashrama.

Narasimhan,P.(izd.)(2000.)ørãbhàùyam,Chennai,ørãN�siühapriyàtrust.

Nikhilananda,Swami,(prijev.)Sadananda’s Vedantasara,Calcutta,AdvaitaAshrama.

Olivelle,Patrick(izd.iprijev.)(1998.),The Early Upanisads,NewYork,OxfordUniver­sityPress.

pandit  Vindhyesvarã  prasàda  Dvivedin  (izd.)  (1902.),  Brahmasåtrabhàùyam ørã Bhàs-karàcàryaviracitam,Varanasi,ChowkambaSanskritSeriesOffice.Pretisak1991.

SandalM.L.(izd.iprijev.)(1980.),Mãmàüsà såtras of Jaimini vol. 1. and 2., Delhi,Mo­tolalBanarsidass.

Shastri,SubrahmanyaShris.(izd.)(1986.)B�hadàraõyakopaniùadbhàùyavàrtikam sarva-tantrasvatantra ÷rimadànandagiryàcarya praõita ÷àstraprakà÷ikà, Varanasi, Mahesh Rese-arch Institute, Shri Dakshina Murti Matha.

Thibaut,George(prijev.)(1890.),The Vedanta Sutras Part I and II, OxfordClaredonPress,SacredBooksoftheEast34and38,pretisakKessingerPublishing2004.

Thibaut,George(prijev.)(1904.),The Vedanta-Sutras with the Commentary by Ramanuja,SacredBooksoftheEast,Volume48,TheProjectGutenbergEBook.

Ostalitekstovinasanskrtu:GRETIL – G”ttingen Register of Electronic Texts in Indian Languages, http://www.sub.uni-goettingen.de/ebene_1/findolo/gretil.

2. Sekundarna literatura:

Bronkhorst,Johannes(2007.)VedàntaandMãmàüsà,Mimamsa and Vedanta, Interaction and Continuity, Delhi,MotilalBanarsidass.

Cardona,George(1976.)Pàõini, a Survey of Research,TheHague,Mouton&Co.B.V.Publishers.

Hacker, Paul (1995.), Philology and Confrontation: Paul Hacker on Traditional and Mo-dern Vedànta, Albany, State University of New York Press (zbirka članaka o tradicional-noj i suvremenoj Vedànti).

Ingalls,DanielHH(1953.), øaükara on the question: Whose is Avidyà?, Philosophy East and West,Vol.3.,No.1.,str.69–72.

75

Ingalls(1952:12.)čaksmatradajeøaïkaraumladostipripadaoškolibhedàbhedavàdaalijeposlijepotpaopodutjecajškolečijeučenjepredstavljajuMàõóåkya-kàrike.

76

Ingalls(1952:10.)vjerujeupostojanje»pro­to-tumača« kojega Bhàskara slijedi vjernije

od øaïkare, Nakamura (1983: 464.) da jeBhàskaranajbližeizvornomeznačenjusåtra.

77

Ako izuzmemo tumačenjauklopljenau samtekstprijenegolijeon»zamrznut«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(697–714)

I.Andrijanić,TumačenjeMaitreyx-brvhma×e iz Bkhadāra×yaka-upaniŒadi u ranoj vedānti714

Ingalls,DanielHH(1952.), The study of øaükaràcàrya, Annals of the Bhandarkar Orien­tal Research Institute, Vol.XXXIII.,str.1–14.

Nakamura,Hajime(1950.eng.prijev.1983.),A History of Early Vedānta philosophy (Vol. I), Delhi,MotilalBanarsidass.

Nakamura,Hajime(1950.engl.prijev.2004.),A History of Early Vedānta philosophy (Vol. II), Delhi,MotilalBanarsidass.

Parpola, Asko (1981.), On the formation of the Mãmàüsà and the problems concerning Jaimini, Wiener Zeitschrift für die Kunde Südasiens 25.,str.145–177.

Potter, Karl H. (1981.), Encyclopedia of Indian Philosophies: Advaita Vedānta up to øaükara anh His Pupils,Delhi,MotilalBanarsidass.

Radhakrišnan,Sarvepali(1964.),Indijska filozofijaI i II,preveoRadmiloVučić,Beograd, Nolit[RadhakrishnanSarvepalli(1923.),Indian Philosophy I i II,UniversityofMichiganPress].

Scharfe, Hartmut (1977.),Grammatical Literature,Wiesbaden,OttoHarrassowitz.

Winternitz,Moritz(1998.),History of Indian Literature vol. III,engl.prijev.SubhadraJhà. Prvo izdanje 1963., Delhi, Motilal Banarsidass [MoritzWinternitz(1905–1922)Geschichte der Indischen Literatur,Leipzig,Vol.I–III].

Ivan Andrijanić

Interpretations of Maitreyī-brāhmaõa from Bkhadāra×yaka-upaniùad in Early Vedānta

AbstractThis article presents some traces of early vedÂntic interpretations of Maitreyã-bràhmaõa, one of the most famous parts of BkhadÂra×yaka-upaniŒad, in the Brahma-såtras, the fundamental work of the philosophical school vedÂnta. Topic under discussion conveys the exegesis of Maitreyī-brāhmaõ a according to three ancient commentators, â÷marathya, Auó ulomi and Kāśakktsna. The purpose of this article is to show the methods of interpretation of upaniù adic passages in different vedāntic schools. Also, we can see some techniques of interpretation taken from pårva-mãmàüsà, the school of vedic interpretation, and adapted for upaniŒadic interpretation. The article shows how the main philosophical standpoint on the relation of the self and the absolute serves the exegetical purposes. So the standpoint of the BS and the ancient commentators is bhedābhedavāda, teaching of both the difference and non-difference between the self and the absolute, like sparks and fire. øaïkara interprets the sūtras as teaching monistic illusionism. He also differentiates between the two levels of truth and accordingly the lower brahman (actually the absolute seen through the eyes of the lower truth) and the highest brahman. In this way he was able to reconcile all upaniù adic passages, whether they inclined to theism or monism. There is also an important hermeneutical discussion of øaïkara with bhedābhedavādin Bhartkpra­pañca on the nature of knowledge and action and priority of the upaniù ads, part of sacred canon dealing with knowledge of brahman over the bhāhmaõ as, which are dealing with ritual action.

Key words Bkhadāra×yaka-upaniŒad, vedànta,commentary,exegesis