PROJEKAT: STUDENT ISTRAŽIVAČ

Student istraživač

Cilj projekta Razvijanje istraživačkih vještina kod studentaOblici istraživačkog rada studenata: - Naučni i stručni rad (članak)- Naučni i stručni projekti- Učešće u međunarodnim projektima

Priprema istraživanja

Radovi koji se pišu na univerzitetu: Referat, seminarski, diplomski, magistarski, doktorski...

Dvije vrste istraživačkog radaMentorski – diplomski/magistarskiSamostalni – doktorat

Priprema istraživanja

Izbor temePosmatranje svijeta koji nas okružujeOgraničavanje teme: 1. Vremensko2. ProstornoOriginalnost teme

Priprema istraživanja

Literatura Čitanje - dublji uvid u temu Određivanje ključnih riječi Bibliografija – važno sredstvo u

istraživačkom radu (npr. Bibliografija radova o Alfredu Marshallu, Bibliografija radova o socijalističkoj ekonomiji)

Priprema istraživanja

Literatura Biblioteka Bibliotečki pretraživač – Cobiss (

www.cobiss.ba) Elektronske biblioteke – EBSCOhost,

Jstore, Muse, Athens, Ceeol, Springerlink Regionalne elektronske biblioteke: 1.Hrvatski portal znanstvenih časopisa –

Hrčak http://hrcak.srce.hr 2.Nacionalni citatni indeks R. Srbije (

http://scindeks.ceon.rs)

Priprema istraživanja

Etika i istraživanje Poštovanje intelektualnog vlasništva Navođenje tuđih rezultata

istraživanja (doslovno navođenje, parafraziranje)

Plagiranje – navođenje tuđih rezultata rada kao svojih

Dizajniranje istraživanja

Dizajniranje istraživanja aktivnost kojom se razmatraju neophodne radnje pomoću kojih se temeljem određenih postojećih spoznaja (podataka, uzročno-posljedičnih veza ili opće prihvaćenih načela) želi postići definisani cilj istraživanja.

Dizajniranje istraživanja

Prva faza dizajniranja istraživanja: 1.Preliminarna razmatranja Vrste istraživanja: Promatranje, eksperimentalno,

historijsko, studija slučaja...

Dizajniranje istraživanja

Opredjeljuje se tip istraživačkog problema: a. kvalitativni istraživački

problem – odlikuju ga općenitost, otvorenost toka istraživanja

b. kvantitativni istraživački problem – specifičnost, i nepromjenjivost toka istraživanja

Dizajniranje istraživanja

Dva pristupa istraživanju: Induktivno – na osnovu činjenica se

izvodi opći zaključak. Karakteristično za kvalitativni istraživački problem

Deduktivno – zaključuje se na osnovu općeprihvaćenih premisa. Karakteristično za kvantitativni istraživački problem.

Dizajniranje istraživanja

Faze u dizajniranju kvalitativnog istraživanja: Korak 2: dizajniranje centralnog fenomena -

prepoznavanje centralnog problema Korak 3: triangulacija – spoznaja fenomena iz

različitih perspektiva bazirano na dosadašnjim istraživanjima.

Korak 4: opredjeljivanje karakteristika fenomena – sprečavanje pretpostavki

Korak 5: uspostavljanje kriterija za evaluiranje istraživačkog problema – minimiziranje greške i subjektivnosti u istraživanju npr. pozivanje na dosadašnje studije istog fokusa)

Dizajniranje istraživanja

Kvantitativno /deduktivno istraživanje Faze: 2. Postavke istraživačkog problema –

izjava o određenim pojavama i zakontitostima. Zaključivanje na osnovu već utvrđenih teorija

3. Razvoj seta istraživačkih pitanja – skup pitanja koji specificiraju određeni istraživački problem

Dizajniranje istraživanja

4. Prepoznavanje i definisanje relevantnih varijabli – postavljanje skupa koncepata koji mogu da variraju

5. Hipotetiziranje istraživanja i ciljevi istraživanja – postavljanje jedne ili više hipoteza

Dizajniranje istraživanja

Kvantativni istraživački problem

Analiza sadržaja

Anketiranje

Eksperimenti

Sekundarni podaci

UpitniciStrukturis

ani intervju

Zvanični podaci

Dizajniranje istraživanja

Kvalitativni istraživački problem

Studije

slučaja

Posmatranja

Neformalni intervju

Sekundarni podaci

ParticipatornoNeparticipatorn

o

Provođenje istraživanja

Provođenje istraživanjaprikupljanje podataka kako bi se određeni istraživački problem mogao testirati, provjeriti ili opisati

Koraci u provođenju istraživanja:

Definisanj

e populacije

Odluka o vrsti uzorka

Odluka o

veličini

uzorka

Prikupljan

je podataka

Provođenje istraživanja

Korak 1: Populacija i uzorak. Populacija - obuhvata sve statističke jedinice koje

ispoljavaju obilježje koje je predmet istraživanja Uzorak - može se smatrati tehnikom odabira

odgovarajućeg uzorka u svrhu određivanja parametara ili karakteristika cijele populacije

Dvije vrste uzorka: slučajni i namjerni Slučajni: zasnovani na vjerovatnoći odabira jedinice populacije

u uzorak, pri čemu se izbor uzorka iz populacije temelji na principima jednake šanse (vjerovatnoće) ili slučajnog odabira

Namjerni: nisu zasnovani na vjerovatnoći već se jedinice uzorka biraju arbitrarno i zavise od namjere, želje i prosudbe istraživača o tome koje će jedinice osnovnog skupa biti odabrani u uzorak

Pojmovi: reprezentativnost uzorka, veličina uzorka i stratifikacija uzorka

Provođenje istraživanja

Korak 2: Interno i eksterno istraživanje Planirano istraživanje se može realizovati na temelju

primjene internog i eksternog istraživanja Internim istraživanjem (eng. desk research) se obrađuju i

prikupljaju dostupni sekundarni izvori podataka i informacija Neki od relevantnih izvora koji se mogu koristiti za

prikupljanje sekundarnih podataka su: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (www.bhas.ba), Federalni zavod za statistiku (www.fzs.ba), Republički zavod za statistiku RS (www.rzs.rs.ba), Sarajevska berza (www.sase.ba), Banjalučka berza (www.blberza.com), Svjetska banka (www.worldbank.org), OECD (www.oecd.org), itd.

Eksternim istraživanjem (eng. field research) podaci se mogu prikupljati primjenom metode ispitivanja i upotrebom različitih tehnika ispitivanja

Anketiranje

Korak 3: Anketiranje Anketiranje kao tehnika, odnosno instrument

prikupljanja primarnih podataka, se najčešće koristi u istraživanjima baziranim na deduktivnom metodu zaključivanja, odnosno u kvantitativnim istraživanjima

Ova tehnika istraživanja može biti sprovedena upotrebom upitnika ili intervjua na sljedeće načine: dostavljanjem upitnika jedinicama iz uzorka putem e–maila,

poštom ili lično, popunjavanjem upitnika dizajniranog i postavljenog na web

stranici, sprovođenjem telefonskog intervjua, ili ličnim intervjuom.

Anketiranje

Upitnik: Dužina upitnika Formulisanje pitanja

Pitanja otvorenog tipa Pitanja zatvorenog tipa Pitanja djelimično otvorenog tipa Pitanja sa skalom

Najčešća skala koja se koristi je Likertova skala u pet stepeni (ili u sedam stepeni) gdje su ispitanicima ponuđeni sljedeći odgovori:

u potpunosti se slažem, slažem se, niti se slažem niti se ne slažem, ne slažem se, i u potpunosti se ne slažem.

Pitanja sa rangiranjem  Intervju

Analiza podataka

Svrha analize podataka je prije svega u tome da se verifikuje hipoteza, ili da se ista odbaci.

Za analizu podataka neophodan je određeni nivo znanja iz oblasti statistikea često i upotreba statističkih programa kao što su:SPSS, Statistica ili, u najmanju ruku, Microsoft Excel.

Obrada podataka predstavlja proces realizacije tri osnovne faze koje prethode zaključivanju. To su: (1) Eksploatacija podataka (2) Deskriptivna analiza (3) Ocjena intervala povjerenja/pouzdanosti za

analizirane varijable te provjera hipoteza koje se odnose na istraživački dio.

Analiza podataka

Deskriptivna analiza se sastoji od izračunavanja sljedećih pokazatelja: Mjere varijabilnosti Raspon Standardna devijacija Statistika zaključivanja T – test Regresiona analiza Korelacija naspram uzročnosti Analiza varijanse Koeficijent korelacije Hi - kvadrat test

Analiza podataka: T-test

Predstavlja jedan od najznačajnijih statističkih postupaka testiranja statističke značajnosti između dvije aritmetičke sredine

Postupak provođenja t- testa zavisi prije svega od: veličine uzorka (veliki uzorci i mali uzorci ako

je ; povezanosti obilježja posmatranih uzoraka (tj.

nezavisni uzorci su oni u kojima elementi nisu isti, odnosno uzorke čine različiti ispitanici)

Pitanje prihvaćanja ili odbacivanja uzorka

Analiza podataka: regresiona analiza

Cilj regresione analize je utvrđivanje povezanosti između skupa nezavisnih varijabli i jedne zavisne varijable

U regresionoj analizi nezavisne varijable nazivaju se prediktorima, a zavisna varijabla kriterijumom

U tom smislu za svaku vrijednost nezavisne varijable (X) može se precizno odrediti vrijednost zavisne varijable (Y)

Koeficijent determinacije (r2) kao mjera podudarnosti se koristi kao deskriptivno obilježje kojim se opisuje snagu linearnog odnosa između nezavisnih varijabli i zavisne varijable

Pisanje izvještaja

Pisanje izvještajazavršna aktivnost jednog naučno istraživačkog rada i njome

se opisuje provedeno istraživanje i predstavljaju rezultati istraživanja

Osnovni elementi izvještaja 1. Naslovnastrana 2. Rezime 3. Sadržaj 4. Uvodna razmatranja 5. Teorijski dio istraživanja 6. Metodološki dio istraživanja 7. Analiza rezultata 8. Zaključna razmatranja 9. Literatura 10. Prilozi

Pisanje izvještaja

Naslovna strana naslovna strana treba pružiti sljedeće

informacije: ime i prezime autora; naslov rada; vrstu rada (seminarski rad, diplomski rad,

magistarski rad, doktorska disertacija); naziv visokoškolske institucije (fakultet i

univerzitet); akademska titula, te ime i prezime mentora; mjesto, mjesec i godina predaje rada. u slučaju diplomskog rada i broj indeksa.

Pisanje izvještaja

Rezime Rezime predstavlja najvažniji rezultat,

odnosno autoreferat sprovedenog istraživanja. Ovaj dio se može uraditi za svako poglavlje posebno, ali i zbirno

Sadržaj Sadržaj izvještaja treba pripremiti na

sistematičan način, kako bi se pružio uvid u samu strukturu rada i omogućilo brzo i sigurno nalaženje pojedinačnih dijelova i odjeljaka rada

Pisanje izvještaja

Uvodna razmatranja Uvod ne treba biti dio rada u kojem će se nalaziti sve

prikupljene reference Teorijski dio istraživanja obuhvati sljedeće:

definisanje problema i predmeta istraživanja; teorijsku analizu problema istraživanja. definisanje ciljeva, zadataka i hipoteza istraživanja

Metodološki dio istraživanja obuhvata sljedeće: metod istraživanja (izabrati određeni metod istraživanja i

objasniti razlog izbora); tehnike istraživanja; definisanje uzorka i populacije istraživanja; navođenje statističkih tehnika i postupaka koji su u

istraživanju korišteni.

Pisanje izvještaja

Analiza rezultata Rezultati istraživanja se mogu predstaviti u pisanoj formi,

numerički, grafički i svakako kombinovano Zaključna razmatranja

Zaključna razmatranja proističu iz same suštine rada, tj. istraživanja i obično se pišu tako da se njima odgovara na postavljena istraživačka pitanja i uočeni istraživački problem

Literatura Odnosi se na popis literature koja je spominjana ili citirana ili

pak na drugi način korištena u radu. Prilozi

Kao prilozi mogu se naći korišteni instrumenti istraživanja, upitnici, pitanja za intervju, obrasci za mjerenje promjena varijabli u eksperimentu, zatim grafički prikazi, slike i dr

Pisanje izvještaja

Citiranje referenci Navođenje referenci ima za cilj pokazati onome ko čita određeni rad

da je njegov pisac (student, istraživač) razumio temu i da može na pouzdan način predstaviti svoje rezultate istraživanja

Postoji više načina citiranja referenci. Najčešću primjenu imaju sljedeća dva osnovna sistema citiranja, i to: abecedni ili harvardski sistem; (prezime autora, godina izdanja:

stranica) numerički sistem; (ime, prezime autora, naziv djela, (grad: izdavač,

godina), stranica Uobičajeno je, u svakom od ova dva načina citiranja navesti:

prezime i ime autora, naslov rada, naziv publikacije, godinu objavljivanja i broj stranice

Numerički sistem citiranja predstavlja citiranje prema redu pojavljivanja djela u tekstu, gdje se u zagradi napiše redni broj pojavljivanja određenog dijela u tekstu. Istim redoslijedom navode se i djela u popisu literature