izmjene i dopune

Dubrova ko-neretvanska županija

OP!INA VELA LUKA PROSTORNI PLAN

URE ENJA

IZMJENE I DOPUNE

Zagreb, rujan 2011. g.

PROSTORNI PLAN URE ENJA OP!INE VELA LUKA Izmjene i dopune

URBING 7

TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVO"ENJE


URBING 8


URBING 9

!lanak 3.

Mijenja se "lanak 5. na na#in da glasi:

„#lanak 5. U smislu ovih odredbi za provo$enje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijede%e zna#enje: etaža ozna#uje dijelove gra$evine sukladno Zakonu o prostornom ure$enju i

gradnji (Po – podrum, S- suteren, E – etaža, Pk – potkrovlje). Najve%a visina etaže za obra#un visine gra$evine, mjerena izme$u gornjih kota podnih konstrukcija, iznosi:

za stambene etaže do 3,0 m, za poslovne etaže do 4,0 m, iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska i dostavna vozila najmanja visina prizemne etaže iznosi 4,5 m. širina gra$evne estice jest udaljenost izme$u granica gra$evne #estice

okomitih na javnu prometnu površinu na koju se gra$evna #estica priklju#uje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na gra$evnom pravcu.

dubina gra$evne estice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice gra$evne #estice.

gra$evni pravac je zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta najmanje 60% širine pro#elja osnovne gra$evine, a odre$en je u odnosu na regulacijski pravac.

regulacijski pravac je pravac povu#en granicom koja razgrani#uje površinu postoje%eg prometnog koridora/trase (javne prometne površine) u izgra$enim dijelovima gra$evinskih podru#ja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne površine) u nedovršenim dijelovima gra$evinskih podru#ja od površina gra$evnih #estica.

rije Zakon se odnosi na važe%i Zakon o prostornom ure$enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

posebni propis je važe%i zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira podru#je pojedine struke iz konteksta odredbi.


URBING 10

!lanak 4. U #lanku 8. stavku 1. alineja 4. mijenja se na na#in da glasi: „

površine gospodarske namjene: ugostiteljsko-turisti#ki sadržaji (T1), gospodarska namjena: proizvodno - poslovna namjena (K)“

U #lanku 8 . iza stavka 1. dodaje se tablica:

Tablica: Ugostiteljsko - turisti#ka namjena unutar gra$evinskog podru#ja naselja Red. broj

Naselje Lokalitet

Površina GP - ha

Vrsta Kapacitet %

izgra$.

% udjela tur. zone u GP

naselja

postoje%e/plan

1. Vela Luka Plitvine 21,7 T1 2170 10 6 post/plan 2. Vela Luka Ožbalt 0,3 T1 80 50 0,1 postoje%e 4. Vela Luka Posejdon 1,0 T1 300 50 0,1 postoje%e

!lanak 5.

Briše se #lanak 10.

!lanak 6. "lanak 12. mijenja se na na#in da se u 1. stavku u 1. alineji dodaje nova podalineja koja glasi: „Gospodarska namjena (I1 – pretežito industrijska, I2 – pretežito zanatska, K1 – pretežito uslužna i K2 – pretežito trgova#ka)“, U 1. stavku u alineja „Površine infrastrukturnih sustava“ mijenja se na na#in da glasi: „

Površine infrastrukturnih sustava Morska luka za javni promet - županijskog zna#aja Morska luka za javni promet - lokalni zna#aj Morska luka posebne namjene Nauti#ki turizam (oznaka LN) Ribarska luka (oznaka LR) Brodogradilišna luka Greben (oznaka LB) Privezište (oznaka P) Plovni put - me$unarodni, unutarnji, turisti#ka linija Grani#ni pomorski prijelaz – me$unarodni“

U 1. stavku alineja „Obrada, skladištenje i odlaganje otpada“ mijenja se na na#in da glasi: „

Obrada, skladištenje i odlaganje otpada Gra$evina za obradu gra$evinskog otpada Pretovarna stanica Reciklažno dvorište Odlagalište otpada - (oznaka OK - komunalni otpad, OI - inertni

otpad)“


URBING 11

!lanak 7.

U #lanku 13. tablica Ugostiteljsko – turisti#ka namjena u izdvojenom gra$evinskom podru#ju mijenja se na na#in da glasi: „

Red. broj

Naselje Lokalitet

Površina GP - ha ( PPO Vela

Luka) Vrsta Kapacitet

% izgra$

.

postoje%e/planirano

1. Vela Luka Tankaraca -

Te#ar 1,0 T3 100 66 postoje%e

2. Vela Luka Gradina 5,0 T2 400 - planirano 3. Vela Luka Gabrica 13,0 T2 1560 - planirano

4. Vela Luka Martina –

bok - Požar 11,5 T3 1000 - planirano

5. Vela Luka Poplat 1,0 T3 100 - planirano

„

!lanak 8. Iza #lanka 13. dodaje se novi #lanak 13.a koji glasi: „Gra$evinska podru#ja gospodarske namjene izvan naselja namijenjena su smještaju djelatnosti I - pretežito proizvodne namjene (I1 - industrijske i I2 - zanatske), K – poslovne namjene (K1 – pretežito uslužne i K2 – pretežito trgova#ke namjene i K3 – komunalno – servisne namjene). Planom se rezervira podru#je površine 21,3 ha koje je djelomi#no izgra$eno (0.9 ha) dok se u ve%em dijelu smatra neizgra$enim – ure$enim dijelom gra$evinskog podru#ja (11.4 ha).

Red. broj

Naselje Lokalitet Površina GP - ha ( PPO Vela

Luka) Vrsta

% izgra$

.

postoje%e/planirano

1. Vela Luka Industrijska

zona 21,3 I, K 0,9 postoje%e

“

!lanak 9.

"lanak 20. mijenja se na na#in da glasi: „Površina za plaže odre$uje kao ure$ena i prirodna morska plaža. Lokacije prirodnih morskih plaža:

Poplat, Triporte, uvale Zaklopatica, Malo Dance, Veliko Dance, mala i velika Trstena, Veli Pržnjak, Pi#ena, Fuža, Stra#in%ica, Perna, Bili Bok, Batala, Martina bok, Vela Stiniva, Zaklopatica, Zanavlje, Strmena, Badnjena, Sprtiška.

Lokacije ure$enih morskih plaža:

Gabrica, Vela Luka - Posejdon, kupalište Vranac, uvale Plitvine, Mikulina luka, Tudorovica, Gradina, Tankaraca, Žukova, Prihodnja.“

!lanak 10.

U #lanku 34. briše se tre%i stavak. Stavak 4. postaje 3. stavak.


URBING 12

!lanak 11.

U #lanku 36. u prvom stavku mijenjaju se brojevi „0,8“ sa brojem „1,2“. U #lanku 36. dodaju se novi drugi, tre%i i #etvrti stavak koji glase: „Potkrovljem se smatra dio gra$evine (prostor) koji se nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozida potkrovlja ne može iznositi više od 1.2 metara. Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili kao krovna ku%ica s time da:

ne prekidaju krovni vijenac, površine krova krovne ku%ice odnosno površine prozora iznose najviše 1/3

površine pripadaju%e krovne plohe (strehe) uz najve%u dužinu prozora/krovne ku%ice koja iznosi do 1/3 dužine pripadaju%eg pro#elja.

Potkrovlje može imati balkon na zabatu zgrade.“

!lanak 12. U #lanku 37. mijenja se 4. stavak na na#in da glasi: „Izgradnja ograda pojedina#nih gra$evinskih #estica treba biti sukladna tradicionalnom na#inu gra$enja. Preporu#a se da to budu tradicionalni kameni ili žbukani ogradni zidovi visine minimalno 180 cm i maksimalno 250 cm iznad terena. Tako$er je mogu%e izvoditi ograde u kombinaciji kamena, betona i metala ili ograde od punog zelenila, maksimalne visine 180 cm. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Ukoliko ogradni zid ima funkciju potpornog zida njegova visina može iznositi najviše 250 cm. U slu#aju da je potrebno izgraditi potporni zid ve%e visine tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenoš%u zidova od min. 1,5 m, a terene svake terase potrebno je ozeleniti.“

!lanak 13. U #lanku 39. briše se 2. stavak.

!lanak 14. U #lanku 42. mijenja se 1. stavak na na#in da glasi: „Gra$evna #estica mora imati osigurani pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, s iznimkom za gra$evne #estice stambene namjene gdje se dopušta minimalna širina 3 m. U izgra$enim dijelovima gra$evinskog podru#ja naselja ako nije mogu%e druga#ije može se zadržati širina postoje%eg pristupa.“ U #lanku 42. dodaje se 5. stavak koji glasi: „Izuzetno, na izgra$enim i strmim dijelovima (nagiba ve%eg od 20%) gra$evinskog podru#ja kada nije mogu%e ostvariti kolni pristup do gra$evne #estice sukladno stavku 1. ovog #lanka kao pristup na javnu prometnu površinu može se dozvoliti pješa#ki pristup najmanje širine 1.5 m i najve%e dužine 50 metara.“


URBING 13

!lanak 15. "lanak 46. mijenja se na na#in da glasi: „Zahvati u prostoru od važnosti za Državu su: Prometne gra$evine

Državna cesta D118 - Vela Luka – Kapja – Dubovo - Kor#ula Stalni grani#ni pomorski prijelaz Vela Luka Ribarska luka Vela Luka

Proizvodne gra$evine

brodogradilište Greben Gra$evine posebne namjene

Privala uklju#no i luka „Meja“ – luka posebne namjene i „Velo dance“ – pp MOL“

!lanak 16.

"lanak 47.mijenja se na na#in da glasi: „Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju su: Prometne gra$evine

Županijske ceste Ž-6221 Lokalne ceste L-69016 Vela Luka (Ž-6221) – Blato (Ž-6222), L69017 Tri luke –

Potirna – L-69016 i L-69060 Privala – Vela Luka (Ž-6221) Planirana sjeverna obilaznica Vela Luke preko Pinskog rata. Županijska luka Vela Luka Luka nauti#kog turizma Vela Luka (kapaciteta do 200 vezova) brodogradilišna luka Greben

Energetske gra$evine Dalekovod 110 kV Zaku#ac-Bra#-Hvar-Kor#ula-Ston podmorski kabel+dalekovod 110 kV Stari Grad – Blato (planirano)

Gra$evine za korištenje voda vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Kor#ula-Lastovo

Proizvodne gra$evine brodogradilište “Greben”

Ostale gra$evine Kalos – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju“

!lanak 17.

U #lanku 49. u 1. stavku iza rije#i „izgra$ene“ dodaju se rije#i „, neizgra$ene – ure$ene“. U #lanku 49. u 3. stavku iza rije#i „neizgra$eni“ dodaju se rije#i „i neizgra$eni – ure$eni“.

!lanak 18. U #lanku 51. u 2. stavku rije# „dvije“ zamijenjuje se sa rije#i „tri“.


URBING 14

!lanak 19. U #lanku 52. stavku 1. u tablici pod alinejom „VIŠESTAMBENI“ mijenja se broj „1000“ brojem „500“. U #lanku 52. stavku 2. u tablici pod alinejom „najve%a površina gra$. #estice (m2)“ mijenja se broj „900“ brojem „1100“. U #lanku 52. mijenja se 3. stavak na na#in da glasi: „U izgra$enim dijelovima gra$evinskih podru#ja naselja mogu%e je odrediti i manje dimenzije gra$evnih #estica, te ve%e koeficijente izgra$enosti od onih propisanih u prethodnom stavku, uz uvjet da te vrijednosti ne odstupaju od propisanih za više od 15% za centralni dio gra$evinskog podru#ja naselja Vela Luka i za gra$evinska podru#ja dijelova naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Stra#in#ica, Tankaraca, Triluke i Žukova.“ U #lanku 52. iza 3. stavka dodaje se novi stavak koji glasi: „U povijesnoj graditeljskoj cjelini (evidentiranoj) centralnog dijela naselja Vela Luka:

visinu gra$evine potrebno je uskladiti s visinom okolne gradnje a ukupna visina može iznositi najviše tri nadzemne etaže i jednu podrumsku etažu,

detaljniji uvjeti gradnje za pojedina podru#ja u povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja, (koji omogu%uju ve%u izgra$enost i iskorištenost gra$evne #estice, kao i mogu%nost gradnje interpolacija na manjim gra$evnim #esticama od propisanih) propisati %e se Urbanisti#kim planom ure$enja naselja Vela Luka temeljem detaljne analize naselja i konzervatorske podloge.“

"etvrti stavak postaje petim stavkom.

!lanak 20. U #lanku 53. mijenja se 5. stavak na na#in da glasi: „Udaljenost gra$evine od vanjskog regulacijskog pravca ne može biti manja od 5,0 m s iznimkom za gra$evne izgra$ene u povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja Vela Luke sukladno #lanku 52.“ U #lanku 53. dodaje se novi 6. stavak koji glasi: “Udaljenost interpoliranih i rekonstruiranih gra$evina od regulacijskog pravca u izgra$enim dijelovima naselja može biti manja ukoliko se postoje%e gra$evine na susjednim gra$evnim #esticama nalaze na manjoj udaljenosti od propisane.“

!lanak 21. "lanak 55. mijenja se na na#in da glasi: „Propisuje se najve%i dozvoljeni broj nadzemnih etaža (E) stambenih gra$evina ovisno o smještaju i na#inu gradnje uz mogu%nost izvedbe podrumske etaže (Po):

SMJEŠTAJ NA"IN GRADNJE

JEDNO- OBITELJSKI

VIŠE- OBITELJSKI

VIŠE- STAMBENI


URBING 15

u dijelu gra$evinskog podru#ja naselja Vela Luka

3 3 3

u gra$evinskom podru#ju dijelova naselja Gradina, Tudorovica, Mikulina Luka, Poplat, Prapratna, Prihodnja, Stra#in#ica, Tankaraca, Triluke i Žukova

3 - -

Najve%a dopuštena visina 8.4 m 9.6 m 10 m

Ukoliko su UPU-om odre$ene površine mješovitog na#ina izgradnje u kojima je dozvoljena izgradnja i višestambenih i stambenih gra$evina individualne stambene izgradnje, na tim površinama se dozvoljava najve%a etažna visina koja je propisana za višestambene gra$evine. Najmanja dozvoljena visina stambene gra$evine je prizemna (E=Pr). Nadzemnim etažama se smatraju: suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk).“

!lanak 22. U #lanku 57. briše se stavak 2. i 3. Dosadašnji 4. i 5. stavak postaju 2. i 3. stavak. U #lanku 57. mijenja se dosadašnji 4. stavak na na#in da glasi: „Krovišta osnovnih gra$evina se izvode kao ravna ili kosa ili u kombinaciji prethodna dva, u pravilu dvostrešna s nagibom do 30° i pokrovom u pravilu od kupa kanalica ili mediteran crijepa.“

!lanak 23. U #lanku 58. brišu se prvi i drugi stavak te se dodaje novi prvi stavak koji glasi: „Izgradnja i ure$enje ograde provoditi %e se u skladu s uvjetima propisanim u #lanku 37. stavku 4.“ Dosadašnji 3. stavak postaje 2. stavak.

!lanak 24. U #lanku 60. 1. stavak mijenja se na na#in da glasi: „ U slu#aju da je potrebno izgraditi potporni zid primjenjuju se uvjeti iz #lanka 37.„

!lanak 25. Ispred #lanka 62. mijenja se naslov u „GOSPODARSKE DJELATNOSTI“. U #lanku 62. mijenja se 1. stavak 1. alineja na na#in da glasi:

„neopasne djelatnosti kojima se obavljaju uslužne (intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turisti#ke, servisne /servis bijele tehnike, informati#ke opreme i sl./ i druge usluge), trgova#ke, komunalno-servisne, i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja), prostori javne namjene i sportskih klubova i prerada ribe kod kojih se ne javljaju: buka, zaga$enje zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš.


URBING 16

U #lanku 62. stavku 1. alineji 2. briše se dio re#enice koji glasi „(zanatska proizvodnja - limarije, lakirnice, bravarije, kova#nice, stolarije, i sl.)“. U #lanku 62. mijenja se 2. stavak na na#in da glasi: „Industrijska proizvodnja je proizvodna djelatnost u kojoj se proizvodni proces obavlja unutar proizvodnog kompleksa ili proizvodne gra$evine na gra$evnoj #estici najmanje površine 0,06 ha isklju#ivo unutar gra$evinskog podru#ja pretežito industrijske namjene.“ U #lanku 62. mijenja se 4. stavak na na#in da glasi: „Zanatska proizvodnja (malo i srednje poduzetništvo) je proizvodna djelatnost u kojoj se proizvodni proces obavlja unutar proizvodnog kompleksa ili proizvodne gra$evine na gra$evnoj #estici najmanje površine 0,06 ha“

!lanak 26. U #lanku 65. stavku 1. alineji 1. brojka „1.0 ha“ zamijenjuje se brojkom „0,06 ha“. U #lanku 65. stavku 1. alineji 3. iza zadnje rije#i dodaju se rije#i „a iznimno i više za pojedine gra$evine u kojima proizvodno tehnološki proces to zahtjeva“. U #lanku 65. stavku 1. iza 3. alineje dodaje se nova 4. alineja koja glasi: „kada se gra$evina izvodi kao jednoetažna, zbog tehnološkog procesa, na dijelu gra$evine koji ne prelaziviše od 25% tlocrtne površine mogu%e je izvesti i više etaža ali #ija ukupna visina ne prelazi visinu vijenca gra$evne“. U #lanku 65. stavku 1. alineji 4. briše se rije# „tri“ i zamijenjuje se s rje#i „dvije“. U #lanku 65. stavku 1. alineja 8. dopunjuje se rije#ima: „osim za postoje%e gra$evine proizvodne namjene,“ U #lanku 65. alineje 4.,5.,6.,7.,8.,9.,10. i 11. postaju redom alineje 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12..

!lanak 27. U #lanku 66. stavku 1. alineji 1. brojka „0.25 ha“ zamijenjuje se rije#ju „0,06 ha“. U #lanku 66. stavku 1. to#ki 3. brojka „8,0“ zamijenjuje se brojkom „10“. U #lanku 66. stavku 1. to#ki 4. rije# „dvije“ zamijenjuje se rije#i „tri“ i rije#i „(E=Pr+1)“ rije#ima „(E=Pr+2)“.

!lanak 28. U #lanku 70. stavak 1. alineja 4. rije# „dvije„ zamijenjuje se s rije#ju „tri“ i rije# „(E=Pr+1)“ zamijenjuju se rije#ima „(E=Pr+2)“. Iza 1. stavak dodaju se novi 2. i 3. stavak koji glase:


URBING 17

„Propisuju se sljede%u uvjeti za rekonstrukciju , gradnju i održavanje hotelskog kompleksa Ožbalt:

zadržavaju se postoje%e veli#ine i dimenzije gra$evinske #estice, kapacitet hotelskog kompleksa iznosi do 80 ležaja, broj etaža iznosi #etiri nadzemne etaže uz mogu%nost izvedbe podrumske

etaže E=Po+4, visina gra$evine iznosi V&20 m, najve%i ukupni koeficijent izgra$enosti (kig) iznosi 0,3, koeficijent iskoristivosti (Kis) ne može biti ve%i od 0.8,

Propisuju se sljede%u uvjeti za rekonstrukciju , gradnju i održavanje hotelskog kompleksa Posejdon:

zadržavaju se postoje%e veli#ine i dimenzije gra$evinske #estice, kapacitet hotelskog kompleksa iznosi do 300 ležaja, broj etaža iznosi #etiri nadzemne etaže uz mogu%nost izvedbe podrumske

etaže E=Po+4, visina gra$evine iznosi V&20 m, najve%i ukupni koeficijent izgra$enosti (kig) iznosi 0,5, koeficijent iskoristivosti (Kis) ne može biti ve%i od 0.8,“

Stavak 3. postaje stavak 4. U stavku 4. dopunjuje se tablica na na#in da glasi:

Red. broj

Naselje Lokalitet

Površina GP - ha

Vrsta Kapacitet %

izgra$.

% udjela tur. zone u GP

naselja

postoje%e/plan

1. Vela Luka Plitvine 21,7 T1 2170 10 6 postoje%e 2. Vela Luka Ožbalt 0,3 T1 80 15 0,1 postoje%e 4. Vela Luka Posejdon 0,6 T1 300 40 0,1 postoje%e

!lanak 29. Mijenja se "lanak 79. na na#in da glasi:

„Na jednoj gra$evnoj #estici ili više gra$evnih #estica organiziranih u cjelinu kompleksa mogu%e je smjestiti jednu ili više gra$evina javnih djelatnosti, a uz nju pomo%ne gra$evine iz #lanka 53. stavka 2. s time da izgradnja treba biti tako koncipirana da:

za gra$evinu kulturne, upravne i vjerske namjene najmanja površina kompleksa iznosi 500 m2 uz najve%i kig 0,4,

za gra$evinu osnovne i srednje škole najmanja površina kompleksa iznosi 6000 m2 uz najve%i kig 0,8,

za gra$evinu zdravstvene namjene najmanja površina kompleksa iznosi 3000 m2 uz najve%i od kig 0,4.

najmanja udaljenost gra$evine od susjednih #estica mora biti ve%a ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m,

najve%a etažna visina gra$evina iznosi unutar obuhvata UPU naselja Vela Luka iznosi prizemlje i dva kata (E=Po+S+Pr+2+Pk) uz mogu%nost izgradnje podruma, suterena i potkrovlja, a unutar ostalih gra$evinskih podru#ja naselja


URBING 18

suteren, prizemlje i kat (E=Po+Pr+S+1+Pk) uz mogu%nost izgradnje podruma i potkrovlja.

gra$evina ili gra$evna #estica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

najmanje 10% od ukupne površine gra$evne #estice namijenjene izgradnji gra$evinama javne (odgojne i obrazovne, te zdravstvene i socijalne) djelatnosti mora biti ure$eno kao parkovno zelenilo,

pri projektiranju se primjenjuju slijede%i minimalni normativi: Trgovina (prodajni prostor) - 0,60 m2/st Trgovina (skladišni prostor) - 0,25 m2/st Zanatstvo - 0,10 m2/st Ugostiteljstvo - 0,40 m2/st

Dje#ji vrti% - 3 m2/djetetu Osnovno obrazovanje - 5,0 m2/u#eniku Srednje obrazovanje - 6,5 m2/u#eniku Socijalna zaštita, $a#ki domovi - 15 m2/u#eniku Domovi za stare - 15 m2/st Domovi zdravlja - 15 m2/st Ambulante - 0,04 m2/st

Ako se gra$evine odgojne i obrazovne djelatnosti grade sjeverno od postoje%e gra$evine, njihova udaljenost od te gra$evine mora iznositi najmanje dvije njezine visine, odnosno ako se ispred navedenih gra$evina gradi nova gra$evina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od dvije visine. Postoje%e zdravstvene ustanove (specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju – Kalos, Dom zdravlja, Dom za stare i nemo%ne itd) mogu se rekonstruirati radi pove%anja kvalitete ponude prema slijede%im uvjetima:

prilikom rekonstrukcije (dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih gra$evina) u sklopu postoje%ih (izgra$enih) zona, obvezno je smještajne gra$evine s pripadaju%im zemljištem smjestiti izvan postoje%ih javnih površina uz obalu;

postoje%i koeficijent izgra$enosti i iskorištenosti mogu%e je pove%ati do maksimalno 30% postoje%eg.

“


„Pod gra$evinama i površinama športsko-rekreacijske namjene unutar gra$evinskih podru#ja naselja na površinama izvan onih odre$enih UPU-ima za športsko rekreacijsku namjenu, podrazumijevaju se: - športska otvorena igrališta i otvoreni bazeni površine do 3500 m2 površine (trim

staza, mini golf, stolni tenis, tenis tereni, bo#alište, vise%a kuglana, travnato igralište za mali nogomet, košarka, badminton, odbojka, odbojka na pijesku i sl.),

- športsko – rekreacijske gra$evine: bazen za plivanje, športska gra$evina (dvorana, kuglana i dr.).


URBING 19

Smještaj gra$evina iz prethodnog stavka: - na zasebnim gra$evnim #esticama treba biti tako koncipiran da: - najmanja površina gra$evne #estice iznosi 500 m2, - najve%i kig iznosi 0,3 s time da se ura#unavaju samo površine gra$evina uz

osnovni športski teren ili bazen, a to su: gra$evina dvorane, garderobe, sanitarije, uredi, priru#no skladište, trgovina športskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,

- etažna visina gra$evina može iznositi najviše tri nadzemne etaže (E=Pr+2) uz mogu%nost izvedbe podruma,

- najmanje 40% površine gra$evne #estice mora se urediti kao parkovni nasad ili prirodno zelenilo“

!lanak 31.

U #lanku 85. u drugom stavku brišu se rije#i „i park šume“.

!lanak 32. U #lanku 87. prvom stavku iza 1. alineje dopunjuju se alineje 1. i 2. na na#in da glase: „

„gospodarska zona - ugostiteljsko - turisti#ke djelatnosti (T) gospodarska zona – proizvodne (I) i poslovne djelatnosti (K)

„

!lanak 33. Ispred #lanka 88. dopunjuje se naslov na na#in da glasi:

„GRA EVINSKA PODRU"JA IZDVOJENIH NAMJENA - UGOSTITELJSKO - TURISTI"KE DJELATNOSTI IZVAN NASELJA“

!lanak 34.

U #lanku 89. stavku 1. mijenja se 4. alineja na na#in da glasi: „etažna visina gra$evina može iznositi najviše tri nadzemne etaže (E=Pr+2+Pk) uz mogu%nost izvedbe podruma i potkrovlja, a najmanje da bude prizemna (E=Pr)“ U #lanku 89. stavku 1. alineji 5. brojka „0.2“ se zamijenjuje brojkom „0.3“.

!lanak 35. Iza #lanka 90. dodaje se novi #lanak 90.a koji glasi:

„GRA EVINSKO PODRU"JE IZDVOJENE NAMJENE – GOSPODARSKA

PROIZVODNA I POSLOVNA NAMJENA !lanak 90.a

Kategorije za razvoj i ure$enje prostora/površina izvan naselja za proizvodnu namjenu su sljede%e:

pretežito industrijska (I1), pretežito zanatska (I2), pretežito prehrambeno-prera$iva#ka (I3),


URBING 20

Pod djelatnostima proizvodne namjene (I1, I2 i I3) unutar gra$evinskog podru#ja izdvojene namjene smatraju se djelatnosti iz #lanka 62. stavka 1. a uvjeti se odre$uju sukladno #lanku 66. Kategorije za razvoj i ure$enje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za poslovnu namjenu su sljede%e:

pretežito uslužna (K1), pretežito trgova#ka (K2), komunalno-servisna (K3), pretežito reciklažna (K4), mješovito zone pretežito poslovne (K5)

Pod pretežito – uslužnom namjenom (K1) unutar izdvojenih gra$evinskih podru#ja izvan naselja smatraju se djelatnosti koje podrazumijevaju intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turisti#ke, servisne / servis bijele tehnike, informati#ke opreme te prate%i sadržaji trgova#kih i komunalno servisnih djelatnosti koji trebaju biti planirani na na#in da na istoj gra$evnoj #estici osnovnu namjenu (K1) #ini najmanje 50% ukupne gra$evinske bruto površina zgrade (GBP). Pod djelatnostima trgova#ke namjene podrazumijevaju se prodavaonice robe iz podru#ja gradnje, stanovanja, ure$enja vrta i alata, prodavaonice tehni#ke robe, izložbeni - prodajni saloni i sl. Pod djelatnostima komunalno servisne namjene podrazumijevaju se prostori, skladišta i potrebne operativne površine za potrebe i smještaj komunalnih službi i sl. djelatnosti. Pod pretežito – trgova#kom namjenom (K2) unutar izdvojenih gra$evinskih podru#ja izvan naselja smatraju se djelatnosti koje podrazumijevaju prodavaonice robe iz podru#ja gradnje, stanovanja, ure$enja vrta i alata, prodavaonice tehni#ke robe, izložbeni - prodajni saloni te prate%i sadržaji poslovnih i komunalno servisnih djelatnosti koji trebaju biti koncipirani na na#in da na istoj gra$evnoj #estici osnovnu namjenu (K2) #ini najmanje 50% ukupne gra$evinske bruto površina zgrade (GBP). Pod djelatnostima komunalno-servisne namjene (K3) podrazumijevaju se prostori, skladišta i potrebne operativne površine za potrebe i smještaj komunalnih službi, i sl. djelatnosti. Pod djelatnostima pretežito reciklažne namjene (K4) podrazumijevaju se djelatnosti vezane uz skladištenje i reciklažu otpada (definirane #lankom 162. i 163.). Pod djelatnostima poslovne namjene (K5) podrazumijevaju se intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turisti#ke, servisne /servis bijele tehnike, informati#ke opreme i sl. Za smještaj djelatnosti poslovne namjene iz prethodnih stavaka ovog #lanka odre$uju se uvjeti sukladno #lanku 66. „

!lanak 36. U #lanku 94. u 1. stavku mijenja se prva alineja na na#in da glasi: „gospodarska gra$evina za biljnu proizvodnju (biljna farma),“


URBING 21

U 2. stavku u #lanku 94. brišu se sljede%e rije#i: „(za ugostiteljsko – turisti#ke gra$evine u sklopu farmi)“.

!lanak 37. Briše se #lanak 95.

!lanak 38. U #lanku 96. briše se 2. i 3. stavak te se 1. stavak mijenja na na#in da glasi:

„Najmanja veli#ina posjeda na kojem se planira izgradnja biljne farme u funkciji uzgoja maslina, vo%a i (ili) povr%a, vinove loze i proizvodnju vina, sadnica za vo%e, povr%e, vinovu lozu i ukrasno bilje, iznosi 3,0 ha.“


!lanak 40. "lanak 98. mijenja se na na#in da glasi: „Izvan gra$evinskih podru#ja na posjedima manjim od propisanim #lankom 96. dozvoljava se rekonstrukcija postoje%ih poljskih ku%ica, gospodarskih spremišta/ku#išta/ku%arica i starih gustijerna u postoje%im gabaritima i postoje%im materijalima na tradicionalan na#in (zidanje u suho kamenom, pokrov kamene plo#e na drvenim oblicama) bez promjene postoje%e gospodarske namjene uz poštivanje svih okolnih elemenata krajobraza. Izvan gra$evinskog podru#ja naselja na podru#ju izvan 1000 metara od obalne crte i na poljoprivrednom zemljištu ve%em od 1000 m2 mogu%e je graditi gra$evinu za vlastite gospodarske potrebe gra$evinske (bruto) površine do 30 m2 na#inom gradnje odre$enim u prethodnom stavku ovog #lanka. Za izgradnju gra$evina u sklopu biljne farme primjenjuju se sljede%i uvjeti:

najve%a GBP iznosi do 200 m2, najeve%a dozvoljena katnost iznosi prizemlje (E=P), najmanja površina zemljišta na kojoj se grade gra$evine u sklopu biljne

farme iznosi 3 ha i mora se nalaziti najmanje 100 m od obalne crte.“

!lanak 41. U #lanku 99. u 2. stavku bri$e se 3. alineja. U #lanku 99. mijenja se 3. alineja na na#in da glasi: „podru#je namjeravane izgradnje gra$evine na biljnoj farmi“ U #lanku 99. alineje 4., 5., 6., 7. i 8. postaju alinejama 3., 4., 5., 6., i 7.

!lanak 42. Mijenja se "lanak 115. stavak 2. na na#in da glasi:


URBING 22

„Iznimno, od prethodnog stavka kada na pripadaju%oj gra$evnoj #estici nije mogu%e smjestiti parkirališno ili garažno mjesto, parkirališta i garaže mogu se ure$ivati i graditi i na drugoj gra$evnoj #estici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više gra$evina u susjedstvu, uz uvjet da su za isti napravljeni zemljani radovi prije izdavanja odobrenja za gra$enje“

!lanak 43.

Mijenja se "lanak 116. na na#in da glasi:

„Minimalne vrijednosti prilikom odre$ivanja broja parkirališnih mjesta (u odnosu na gra$evinsku bruto površinu – GBP ili funkcionalnu jedinicu gra$evine) za pojedine vrste djelatnosti odre$ene su tablicom:

Namjena / djelatnost Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)

STAMBENA 1 PM/ stamb. jedinica

POSLOVNA 1 PM/ 50 m2 GBP

TRGOVA#KA 1 PM/ 40 m2 GBP

INDUSTRIJA 1 PM/ 120 m2 GBP

JAVNO/DRUŠTVENA 1 PM/ 100 m2 GBP

UGOSTITELJSTVO 1 PM/ 50 m2 GBP

TURIZAM 1 PM/ 1 smještajna jedinica

ŠPORT/REKREACIJA 1 PM/ 20 sjedala i 1 autobus na 500 mjesta

Smještajnom jedinicom podrazumijeva se broj kreveta za kategorije: hoteli i ostali pojedina#ni smještajni objekti – 2 kreveta, turisti#ko naselje i kamp – 3 kreveta.

Prilikom izra#una GBP gra$evine u svrhu utvr$ivanja potrebnog broja PM u istu se ne ura#unavaju garaže i jednonamjenska skloništa.“

!lanak 44. "lanak 119. mijenja se na na#in da glasi: „Morske luke na podru#ju Op%ine podijeljene su u tri osnovne skupine:

morske luke za javni promet: o županijskog zna#aja – smještena je unutar lu#kog podru#ja naselja

Vela Luka planira se izgradnja novog pomorskog putni#kog terminala luke otvorene za javni promet županijskog zna#aja na prostoru bivše tvornice ribljih konzervi „Jadranka“. Mogu% je zahvat rotacije vrha postoje%eg mola, a u svrhu poboljšanja uvjeta pristajanja ve%ih brodova,

lokalnog zna#aja - lu#ko podru#je naselja Vela Luka morske luke posebne namjene:

brodogradilišna luka "Greben", luka nauti#kog turizma: naselje Vela Luka kapaciteta do 200 vezova –

to#ne granice luke nauti#kog turizma prikazane na kartografskim


URBING 23

prikazima 4.8 i 4.12 približnog su zna#enja te %e se granice odrediti temeljem prostorno – prometne studije (#lanak 174.),

ribarska luka Vela Luka, izdvojeni dijelovi luke lokalnog zna#aja otvorene za javni promet:

privezište - dio obale izgra$en za privremen privez plovnih objekata: o Tri porte, Poplat, Gabrica, Plitvine, Gradina, Tudorovica,

Mikulina luka, Stra#in#ica, Tankaraca, Žukova, Prihodnja, Prapratna.“

„ !lanak 45.

U #lanku 124. iza 3. stavka dodaje se novi 4. stavak koji glasi: “Omogu%uje se gradnja samostoje%ih antenskih stupova kao elektroni#ke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u skladu s 1. stavkom ovog #lanka te Prostornim planom Dubrova#ko-neretvanske županije.“

!lanak 46. Dopunjuje se #lanak 130. na na#in da se dodaje novi 4. stavak koji glasi: „Izgradnji novih kapaciteta može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih koli#ina vode iz javnog vodoopskrbnog sustava.“

!lanak 47. Mijenja se naslov ispred #lanka 135. na na#in da glasi: „Hidromelioracija, ure$enje voda i vodnog režima“. "lanak 135. se dopunjuje novim stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. koji glase: „ U cilju poboljšanja uvjeta za stabilnu i intezivnu poljoprivrednu proizvodnju Planom se omogu%uje ispitivanje mogu%nosti kvalitetne opskrbe plodnih polja vodom te izgradnja sustava navodnjavanja sukladno planu navodnjavanja Dubrova#ko – neretvanske županije. Planirani sustavi bazirati %e se na sezonskom akumuliranju voda odnosno korištenju voda iz podzemlja ili vodoopskrbnog sustava. Ukoliko se planira zahva%ati voda iz javnog vodoopskrbnog sustava takvu je odluku potrebno potvrditi odgovaraju%om izjavom „Vodovod“-a d.o.o. Blato. Podru#ja koja se planiraju navodnjavati su polja Kruševo, Vrbovica i Bradat za koja su izra$eni idejni projekti sustava navodnjavanja. U slu#aju da do$e do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sli#nih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine ili poreme%aja u vodnom režimu, zaštita od štetnog djelovanja povremenih buji#nih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala %e se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih gra$evina, odnosno tehni#kim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih zaštitnih vodnih gra$evina koje se provodi prema programu ure$enja vodotoka i drugih voda u okviru Plana urpavljanja vodama. U svrhu tehni#kog održavanja, te radova gra$enja, uz buji#ne vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5 metara od gornjeg ruba korita,


URBING 24

odnosno ruba #estice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogu%iti izgradnja i održavanje vodnih gra$evina, na bilo koji na#in umanjiti proto#nost korita i pogoršati vodni režim, te pove%ati stupanj ugorženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjiti do 3 metra širine što %e se utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili #esticu javnog vodnog dobra dužan je omogu%iti nesmetano izvršavanje radova na #iš%enju i održavanju korita vodotoka, ne smije se izgradnjom predmetne gra$evine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu mo% vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvo$enja radova ne smije niti privremeneo odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka. Postoje%a neregulirana korita povremenih buji#nih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na na#in da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predvi$enim Zakonom o vodama. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, elektri#ni i telekomunikacijski kablovi, itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim prate%im objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno #estice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Popre#ni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogu%noti je potrebno izvesti popre#no i po mogu%nosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolaze ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na na#in da ih uvu#e u betonski blok #ija %e gornja kota biti 0.5 metara ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usaglasiti sa stru#nom službom Hrvatskh voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identi#nim materijalom i na isti na#in. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.“

!lanak 48. "lanak 136. mijenja se na na#in da glasi: „Zaštita prirode provodi se o#uvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Na podru#ju op%ine Vela Luka utvr$ene su zašti%ene prirodne vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i upisane u Upisnik zašti%enih prirodnih vrijednosti RH, dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem istog posebnog propisa, dijelovi Ekološke mreže, ugrožena i rijetka staništa i divlje svojte te ostali dijelovi prirode zašti%eni planskim mjerama zaštite kako je utvr$eno u posebnom prilogu plana – stru#noj podlozi Podaci o vrstama, staništima, zašti%enim i evidentiranim podru#jima i podru#jima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana ure$enja op%ine Vela Luka (Državni Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, kolovoz 2010.).“

!lanak 49. "lanak 137. mijenja se na na#in da glasi:


URBING 25

„Na podru#ju Op%ine Vela Luka temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) zašti%eni su slijede%i dijelovi prirode: ZAŠTI!ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI Kategorija Podru je Park-šuma: Otok Ošjak Geomorfološki spomenik prirode: Vela spilja

EVIDENTIRANE PRIRODNE VRIJEDNOSTI Kategorija Podru je Zna#ajni krajobraz: Šaknja rat

EKOLOŠKA MREŽA Šifra podru ja: Naziv HR2000157 Špilja na Kor#uli HR2000171 Tabaina špilja HR2000355 Vela špilja HR2000529 Šakanj rat HR2001136 Koridor za morske kornja#e HR3000152 Otok Proizd i Privala na Kor#uli HR3000153 Otok Kor#ula – od uvale Poplat do Vrhovnjaka HR3000372 Zaklopatica HR3000373 Klju# HR3000376 Jama Stra#in%ica HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal

UGROŽENA I RIJETKA STANIŠTA NKS kod: Tip staništa Kopnena staništa C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i

stenomediterana D.3.4. Bušici E.8.2. Stenomediteranske #iste vazdazelene šume i makija

crnike B.1.4.2. Dalmatinske vapnena#ke stijene B.2.2. Ilirsko – jadranska, primorska to#ila F.4. Stjenovita morska obala

Morska staništa: G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

G.3.5. Naselja posidonije

G.4.3. Cirkalitoralna #vrsta dna i stijene DIVLJE SVOJTE Utvr$ena su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zašti%enim i strogo zašti%enim (NN 07/06) i/ili Crvenim popisom ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. OSOBITO VRIJEDNI KRAJOBRAZI Kategorija Podru je Osobito vrijedan prirodni krajobraz: Akvatorij Op%ine Vela Luka

Osobito vrijedan kulturni krajobraz: Kultivirani agrarni krajolik na obalama Op%ine Vela Luka

„

!lanak 50. "lanak 138. mijenja se na na#in da glasi:


URBING 26

„Na podru#jima zašti%enih dijelova prirode, evidentiranih podru#ja i podru#ja ekološke mreže (nazna#enih na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za korištenje, ure$enje i zaštitu prostora - podru#ja posebnih uvjeta korištenja) iz prethodnog #lanka propisuju se sljede%i op%i uvjeti i mjere o#uvanja i zaštite prirode:

zabranjuju se sve radnje kojima se na zašti%enim prirodnim vrijednostima umanjuju zate#ene i prepoznate prirodne vrijednosti odnosno narušavaju se svojstva zbog kojih su zašti%eni,

prije bilo kakvih zahvata na zašti%enim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predvi$enim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i podru#ja,

na podru#ju park - šume dopušteni su samo oni zahvati i radnje #ija je svrha njezino održavanje ili ure$enje,

za park-šumu potrebno je izraditi pejzažnu studiju te donijeti program zaštite šumskog ekološkog sustava koji sadrži mjere njegove zaštite i unaprje$enja na temelju pra%enja stanja,

za gra$enje i izvo$enje radova, zahvata i radnji u park šumi te izvan granica gra$evinskog podru#ja potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode od upravnog tijela u županiji nadležnog za poslove zaštite prirode,

na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja #ini sastavni dio zašti%enog podru#ja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Za dopuštene zahvate, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za o#uvanje svojstva zbog kojih je proglašen spomenikom prirode potrebno je zatražiti dopuštenje ministarstva kulture (ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode),

Potrebno je o#uvati biološke vrste zna#ajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme Potrebno je o#uvati sirovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze Zabranjeno je mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini Potrebno je sanirati izvore one#iš%enja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode Potrebno je sanirati odlagališta otpada na slivnim podru#jima speleoloških objekata Potrebno je o#uvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozra#nost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima Potrebno je o#uvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koli#inu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni Potrebno je pažljivo provoditi turisti#ko rekreativne aktivnosti u morskim špiljama, te o#uvati povoljne stanišne uvjete U svrhu zaštite dijela ekološke mreže otok Proizd i Privala, potrebno je na tom podru#ju ograni#iti sidrenje, regulirati akvakulturu, regulirati ribolov povla#nim ribolovnim alatima, o#uvati povoljnu gra$u i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih podru#ja i rije#nih uš%a, te sanirati ošte%ene dijelove morske obale gdje god je to mogu%e Kako bi se o#uvalo podru#je ekološke mreže od uvale Poplat do Vrhovnjaka, potrebno je pažljivo provoditi turisti#ko rekreativne aktivnosti, sprje#avati


URBING 27

nasipavanje i betonizaciju obale, ograni#iti sidrenje, zaštititi podru#je temeljem Zakona o zaštiti prirode, regulirati akvakulturu, regulirati ribolov povla#nim ribolovnim alatima, o#uvati povoljnu gra$u i strukturu morskoga dna, obale i priobalnih podru#ja Prilagoditi ribolov i sprje#avati prelov ribe !prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba o#uvati podru#ja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno podru#je (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna podru#ja, !pri oblikovanju gra$evina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilago$ene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalne arhitekture, !pri planiranju trasa novih prometnica uvažavati specifi#nosti reljefa i vegetacijski pokrov na na#in da se utjecaj na krajobraz i prirodne sastavnice prostora svedu na najmanju mogu%u mjeru,!! !ure$enje postoje%ih gra$evinskih podru#ja planirati na na#in da se o#uvaju postoje%e krajobrazne vrijednosti, !ograni#iti gra$evinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama, te sprije#iti štetne zahvate u prirodi koji su posljedica turisti#kog razvoja, !o#uvati prirodnu obalu od zna#ajnih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale, !pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. Korištenje prirodnih dobara u podru#ju obuhvata plana može se planirati samo temeljem programa/planova gospodarenja/upravljanja u šumarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, rudarstvu i dr. koji sadrže uvjete i mjere zaštite prirode, Ministarstva kulture (ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode), !ekološki vrijedna podru#ja koja se nalaze na podru#ju obuhvata plana treba sa#uvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnim tipovima te mjerama za o#uvanje stanišnih tipova, !o#uvati biološke vrste zna#ajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja, !osigurati pro#iš%avanje gradskih otpadnih voda i toksi#nih tvari koje se ulijevaju u more, Gospodarenje šumama provoditi sukladno na#elima certifikacije šuma !u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za o#uvanje ugroženih i!rijetkih divljih svojti te sustavno pra%enje njihova stanja te o#uvati u najve%oj mjeri šumske #istine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove, !prilikom dovršnog sijeka ve%ih šumskih površina, gdje god je mogu%e i prikladno, ostavljati manje neprosje#ene površine. U gospodarenju šumama osigurati produljenje sje#ive zrelosti zavi#ajnih vrsta drve%a s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice O#uvati biološke vrste zna#ajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme


URBING 28

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drve%a u sastavu koji odražava prirodni sastav, koriste%i prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi U svrhu o#uvanja me$unarodno važnih podru#ja za ptice, potrebno je regulirati turisti#ko-rekreativne aktivnosti, poticati tradicionalno poljodjelstvo i sto#arstvo, regulirati lov i spre#avati krivolov – uklju#uju%i i lov na vrste koje su plijen grabljivicama, pažljivo birati mjesta i planirati trase izgradnje visokih objekata (osobito vjetroelektrana i dalekovoda), regulirati ribolov – spre#avati prelovljavanje ribe intenzivnim poljodjelstvom; poticati tradicionalno poljodjelstvo i sto#arstvo.

Za planirani zahvat na podru#ju ekološke mreže koji sam ili sa drugim zahvatima može imati zna#ajan utjecaj na ciljeve o#uvanja i cjelovitost podru#ja ekološke mreže, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za podru#je ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Posebni uvjeti korištenja, te zaštita dijelova prirode iz prethodnog stavka utvr$uju se temeljem Zakona o zaštiti prirode uz suglasnost službe nadležne za zaštitu prirodne baštine.“

!lanak 51. Dopunjuje se #lanak 142. na na#in da se dopunjuje redak tablice za arheološki lokalitet „Vela Spila“ sa sljede%im podacima: „naziv: Vela Spila, naselje: Vela Luka, broj: R1036, k# 2074/106, 2074/107, 2074/110, 2074/111, 2074/112, 2074/113, 2074/118 i 31646.“

!lanak 52. Dopunjuje se #lanak 156. na na#in da se u 4. stavku dodaje nova alineja koja glasi: „namjena prostora unutar zona sanitarne zaštite je uskla$ena s odredbama Pravilnika o utvr$ivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02).“

!lanak 53. Iza #lanka 161. dodaje se novi #lanak 161.a koji glasi: „Planiranim zahvatom dovo$enja obale linije i sadašnjeg prijelaza izme$u kopna i nekadašnjeg oto#i%a Sv. Ivana u Gradini u prvobitno stanje sa izgradnjom mosta izme$u kopna i oto#i%a potrebno je uspostaviti prijašnje stanje odnosno prirodnu cirkulaciju mora izme$u otvorenijeg zaljeva uvale Vela Luka i zatvorene puno manje uvale Gradina kako bi posebno u ljetnim mjesecima stvorili uvjeti za izmjenu i pro#iš%avanje mora u uvali.“

!lanak 54. "lanak 164. mijenja se na na#in da glasi: „Do realizacije županijskog centra za zbrinjavanje otpada, otpad %e se zbrinjavati na odlagalištu "Sitnica" koje se nalazi na granici izme$u op%ine Vela Luka i op%ine Blato.


URBING 29

Planom se utvr$uje obveza za usporednu sanaciju odlagališta "Sitnica". Na podru#ju Op%ine planiraju se dva reciklažna dvorišta: „Industrijska zona Vela Luka“ i „Kale tunel“.“

!lanak 55. U #lanku 166. iza 5. alineje dodaje se nova alineja koja glasi: „planiranjem zaštite obale od visokih valova i mora posebno u užem podru#ju centralnog naselja Vela Luka,“ U #lanku 166. alineje 6., 7., 8., 9. i 10. postaju redom alineje 7. do 11. U #lanku 166. iza alineje 11. dodaje se nova alineja koja glasi: „

na lokalitetu uvale Gradine na prijelazu izme$u kopna i otoka Sv. Ivan potrebno je sprovesti zahvat dovo$enja obalne linije u prvobitno stanje uklanjanjem nasipa izme$u otoka i kopna kako bi se uspostavila prirodna cirkulacija mora izme$u zaljeva uvale Vela Luke i uvale Gradina

“



„Urbanisti#ki planovi ure$enja

Obveza izrade UPU-a utvr$ena je za:

gra$evinsko podru#je naselja Vela Luka gra$evinska podru#ja dijelova naselja (Mikulina Luka, Tudorovica, Gradina,

Stra#in#ica, Prapratna, Žukova) koja su utvr$ena sustavom središnjih naselja dijelove izdvojenih gra$evinskih podru#ja ugostiteljsko - turisti#kih zona

Iznimno do donošenja UPU-a navedenih u tablici 'Obvezatna izrada urbanisti#kih planova na podru#ju Op%ine' u kolonama A, B i C u izgra$enim i neizgra$enim – ure$enim dijelovima gra$evinskih podru#ja naselja mogu se izdavati akti kojima se omogu%ava gradnja, rekonstrukcija ili zamjena postoje%e pojedina#ne ili više gra$evina, gradnja i rekonstrukcija komunalne i druge infrastrukture sukladno odredbama za provo$enje ovog plana. Tablica: Obvezatna izrada urbanisti#kih planova na podru#ju Op%ine

A. GP naselja UPU 1:2000

Naziv lokaliteta Obuhvat Ukupno ha

1. Vela Luka Vela Luka naselje Vela

Luka+akvatorij uvale 321,4

B. GP dijela naselja UPU 1:1000



URBING 30

1. Mikulina Luka,

Tudorovica, Gradina

Mikulina Luka, Tudorovica,

Gradina

naselje: Mikulina Luka, Tudorovica,

Gradina+akvatorij 68,1

2. Stra#in#ica Stra#in#ica naselje

Stra#in#ica+akvatorij 28,2

3. Prapratna Prapratna dio naselja 24,6 4. Žukova Žukova dio naselja 8,5

C. izdvojeno GP UPU 1:1000


1. Gradina Gradina izdvojeno GP ugostiteljsko

- turisti#ke namjene Gradina

5,0

2. Tankaraca Martina bok -

Požar

izdvojeno GP ugostiteljsko - turisti#ke namjene

Tankaraca 11,5

3. Tankaraca Tankaraca -

Te#ar

izdvojeno GP ugostiteljsko - turisti#ke namjene Tankaraca - Te#ar

1,0

4. Gabrica Gabrica izdvojeno GP ugostiteljsko

- turisti#ke namjene Gabrica

13,0

5. Poplat Poplat izdvojeno GP ugostiteljsko

- turisti#ke namjene - Poplat

1,0

6. Vela Luka Poslovna zona Poslovna zona 21,3 Za izradu UPU-a za naselje Vela Luka s pripadaju%im akvatorijem, kao stru#na podloga propisuje se izrada Prostorno-prometne studije u kojoj %e se s obzirom na ograni#eni prostor (morski i kopneni dio) analizirati mogu%nost organiziranja prostora na kojem trebaju egzistirati luka nauti#kog turizma, pomorsko-putni#ki terminal, brodogradilišna luka, ribarska luka, rotacija postoje%eg gata za pristajanje katamarana, luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog zna#aja, komunalni privez lokalnog stanovništva, javne plaže, površine za vesla#ki i vaterpolo klub, korištenje ljekovitog blata u dnu uvale za specijalnu bolnicu Kalos. Studijom bi se trebalo analizirati sigurnost plovidbe, optere%enje plovnog puta, ekološko optere%enje uvale, predložiti mjere za osiguranje uvjeta sigurnosti i zoniranje i održivo korištenje te predložiti korekciju ucrtanih granica luke nauti#kog turizma na kartografskim prikazima 4.8 i 4.12 „Gra$evinska podru#ja“. Za izgradnju luke nauti#kog turizma (marine) i u svrhu proširenja planiranog lu#kog podru#ja potrebno je u me$uvremenu izraditi idejna rješenja. Urbanisti#ki plan ure$enja u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na odgovaraju%oj posebnoj geodetskoj podlozi, a obuhva%a cijeli neizgra$eni dio gra$evinskog podru#ja odnosno kompaktne dijelove naselja sukladno granicama ucrtanim na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za korištenje, ure$enje i zaštitu prostora i 4.x Gra$evinska podru#ja. U svrhu proširenja planiranog lu#kog podru#ja luke otvorene za javni promet županijskog zna#aja dozvoljava se širenje granice na akvatorij luke Kali od „Malog mandra#a“ do hotela Posejdon temeljem ucrtanih granica na kartografskom prikazu 4.8 i 4.12 Gra$evinska podru#ja.


URBING 31

„


!lanak 59. Iza #lanka 179. dodaju se novi #lanci 179.a, 179.b i 179.c koji glase: „

!lanak 179.a

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih gra$evina planiranih za izgradnju na podru#ju Op%ine uskladiti sa posebnim propisima za minimalno VIII potresnu zonu. Na pretežito nestabilnim podru#jima (seizmotektonski aktivno podru#je) gdje se planira izgradnja potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifi#no ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost gra$enja. Radi osiguranja uvjeta boravka ljudi u uvjetima pove%ane opasnosti izazvane ljudskim ili prirodnim faktorima unutar zone potrebno je planirati i osigurati dopunske prostore (gra$evine) ili osigurati postoje%e dijelove gra$evina (u daljnjem tekstu skloništa) za smještaj ljudi i dobara te izraditi elaborat postupanja u uvjetima pove%ane opasnosti sve u skladu s zahtjevima i mišljenjem nadležnih ministarstava i službi.

!lanak 179.b

Sklonište je mogu%e realizirati kao slobodnostoje%u gra$evinu ili kao dio gra$evine. Sklonište je prema svojoj namjeni dvonamjenskog tipa te %e se u mirnodopskim uvjetima koristiti u skladu s uvjetima nadležnih ministarstava a u slu#aju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti trebaju se u najkra%em roku (ne dužem od 24 sata) osposobiti za svoju osnovnu namjenu. U tijeku mirnodopskog na#ina korištenja vlasnik skloništa treba održavati sklonište i instalacije u funkcionalnom smislu te provoditi godišnje kontrole opreme u uvjeta u skloništu.

!lanak 179.c

Propisuju se sljede%i uvjeti za gradnju slobodnostoje%ih skloništa: potrebno je osigurati minimalno 1.3 do 1.5 m2 po osobi, najve%i kapacitet skloništa iznosi 300 osoba, zona gravitacije skloništa je 250 metara horizontalne udaljenosti, konstrukciju skloništa potrebno je planirati na minimalno stati#ko optere%enje

od 50 do 150 kPa, izlaz i ulaz iz skloništa potrebno je orijentirati na pristupne puteve izvan zona rušenja,

autonomnost boravka u skloništu potrebno je osigurati na najmanje 7 dana, unutar skloništa potrebno je osigurati sve propisane prostorije i ure$aje, donja kota poda sklništa treba biti najmanje 30 cm od najvišeg podzemnog

vodostaja, skloništa se planiraju na prostorima javnih zelenih površina, ostali uvjeti koje izdaje nadležno ministarstvo i uprava.


URBING 32

Skloništa koja se rade kao dio gra$evine planirati %e se prema utvr$enim potrebama i mogu%nostima investitora te u skladu s zahtjevima i uvjetima nadležnog ministarstva te sukladno tehni#kim normativima za skloništa. „


Documents

izmjene i dopune