AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE UDRUGA HRVATSKIH SREDNJOKOLSKIH RAVNATELJA Struni skup R. b. Kataloga 257. Osijek, 23.-25. listopada,2006.godine. Tema ; Suoavanje sa stresom. Pripremila ;Ljubica Banovi, prof. to je stres? To je nespecifini odgovor organizma na zahtjeve koji prelaze njegove mogunosti. Stanje stresa izazvano je potrebom da se odgovori na prepreku, promjenu ili neki podraaj iz ovjekove okoline. Manifestira se kroz: Fizioloke simptome Emocionalne simptome ( psiholoki) Simptomi u ponaanju Spoznajni simptomi to izaziva stres? Uzroci stresa nazivaju se stresori. Stresori su promjene, unutarnje ili vanjske prepreke koje ugroavaju ostvarenje osobnih ciljeva i vrijednosti. Najopasniji su stresori koji dugo traju. Individualne razlike u reakcijama na stres: Strategije suoavanja sa stresom istraivanja su identificirala temeljne strategije : - Promjena ili uklanjanje stresora - Promjena naina na koji gledamo na stresor - Pozitivno miljenje - Smanjenje neugodnih simptoma stresa Socijalna podrka Tip A linosti to moemo uiniti? Faktori na koje ne moemo u potpunosti utjecati: - izvan ustanove, - neki organizacijski, - politike odluke, - drutvena klima itd Moemo: - Nauiti upravljati svojim vremenom - Baviti se fizikim vjebanjem - Nauiti neku tehniku relaksacije - Druiti sa s ljudima

-

Anti-stres programi

Burnout je rezultat dugotrajnog i intenzivnog stresa na poslu, a simptomi se mogu pojavljivati povremeno : Osoba gubi motivaciju i interes za posao Osjea se emocionalno iscrpljena Javlja se neosjetljivost prema drugim ljudima Misli o sebi da je neefikasna Ili trajno: osoba odustane od pokuaja da djelotvorno obavlja svoj posao. Burnout- kako ga prepoznati? Najznaajniji simptomi: Fatalizam- nemate kontrolu nad poslom Dosada nemate interesa za posao Nezadovoljstvo- posao vas ini nesretnim Cinizam-omalovaavate posao i ono to vam donosi. Nesposobnost- niste u stanju ostvariti svoje ciljeve. Neuspjeh- omalovaavate svoje uspjehe na poslu. Preoptereenost- imate previe posla a premalo vremena. Neutivost- grubi ste prema kolegama na poslu. Potplaenost- nedovoljno ste plaeni za svoj posao. Bijeg- najradije biste promijenili posao. Iako mnogi ljudi godinama ive i rade pod stresom ne doivljavaju svi burnout. Istraivanja su pokazala da oni kojima se to dogodi imaju neke zajednike osobine: Imaju nerealna oekivanja i ciljeve koje je teko, a moda i nemogue ostvariti Rade pod velikim vremenskim pritiskom Dobivaju malo pozitivnih povratnih informacija o svom uinku, malo pohvala i malo nagrada. Posebnom riziku izloeni su ljudi koji u svom poslu moraju: nadgledati, usmjeravati, poduavati, pomagati ljudima , a to su: profesori, socijalni radnici, psiholozi, menederi ( ravnatelji) . Poinju osjeati da previe daju drugim ljudima i da se troe, a da premalo dobiju zauzvrat. Prepoznajete li kod sebe znakove burnouta vrijeme je : o Realnije postavite svoje poslovne i ivotne ciljeve: - neki su vam moda nedostini odustanite - neki su dostini (ali ne za to vrijeme i ne taj nain) - redefinirajte Ne zaboravite: Vie ne znai istovremeno i bolje.

PSIHOLOKI ASPEKTI NEZAPOSLENOSTI:psihologijske kole, Silba, 2002.Pretrai!

zbornik radova XII. ljetne

.. Naslovnica .. Impresum .. Sadraj .. Pretraivanje .. Studenti .. Linkovi ..

Sadraj: Uvodne napomene 1. Odreenje i razmjeri nezaposlenosti 2. Uzroci nezaposlenosti 3. Psiholoke i socijalne posljedice nezaposlenosti 4. Suoavanje pojedinca s nezaposlenou 4.1. Neke openite spoznaje o stresu i strategijama suoavanja 4.2. Metodoloki pristupi u istraivanjima suoavanja s nezaposlenou 4.3. Glavne strategije suoavanja s nezaposlenou, antecedenti i ishodi 4.4. Model suoavanja s gubitkom posla i empirijska provjera iznesenih pretpostavki 4.5. Integrativni procesni model suoavanja s nezaposlenou 5. Suzbijanje nezaposlenosti Literatura

4.1. Neke openite spoznaje o stresu i strategijama suoavanjaVesna Pliko Pod pojmom stres najee podrazumijevamo fizioloki, bihevioralni ili emocionalni odgovor organizma na neku prijeteu situaciju. Na fiziolokom planu stres se oituje u poveanoj koncentraciji nekih hormona u krvi, poveanoj provodljivosti koe, ubrzanom pulsu, povienom krvnom tlaku, eluanim tegobama, glavobolji, stanju hipertenzije, a nedavna istraivanja ukazuju na to da bi stres mogao negativno djelovati i na cjelokupni imunitet organizma. To bi znailo da je stres povezan i s bolestima kao to su tumori i alergije (Zakowski, Hall i Baum, 1992). Osim toga, u stanju stresa javljaju se i neugodna uvstva straha, srdbe, bespomonosti, te opi osjeaj nelagode i uznemirenosti. Nekada se stres moe oitovati i u ponaanju, kroz ekspresivne znakove uvstava ili kroz promjene u kognitivnom funkcioniranju (npr. kroz promjene u efikasnosti rjeavanja problema). Nezaposlenost veini ljudi predstavlja snaan izvor stresa s kojim se suoavaju na razliite naine. Stoga je poznavanje opih strategija suoavanja sa stresom kao i openitih teorija stresa vano za razumijevanje reakcija izazvanih nekim specifinim stresorima, poput gubitka posla ili stanja nezaposlenosti (Davidson i Neale, 1999). Svakako najpoznatiji i najutjecajniji autor u ovom podruju je ameriki psiholog Richard Lazarus. On je postavio do danas najpoznatiji teorijski model stresa i konstruirao nekoliko psiholokih mjernih instrumenata za dijagnostiku kvalitete i intenziteta doivljaja stresa, te strategija suoavanja (Lazarus, 1966). Prema njegovom miljenju i nalazima, ovjek prolazi kroz tri procesa kada je izloen stresu. U prvoj fazi procjene percipira neku vrstu prijetnje, zatim slijedi proces osvjetavanja svih moguih reakcija na prijetnju i tek nakon toga slijedi reakcija, odnosno neki od moguih naina suoavanja. Drugim rijeima, sam dogaaj predstavlja samo potencijalni izvor stresa ili stresor, a pojava i intenzitet stresa su subjektivno odreeni. Oni ovise o tome kako osoba percipira situaciju. O stresu govorimo u situaciji kada osoba procjenjuje da postavljeni zahtjevi nadmauju njezine sposobnosti prilagodbe. Osim razlika u doivljaju, postoje i individualne razlike u nainu suoavanja sa stresom. Iz ove teorije proizaao je jo i danas najpoznatiji i najee koriten instrument za mjerenje naina suoavanja sa stresom (Folkman i Lazarus, 1980). Upitnik je nazvan Naini suoavanja (engl. Ways of Coping) i temelji se na Lazarusovoj distinkciji dvije osnovne strategije suoavanja. To su: suoavanje usmjereno na problem (engl. problem focused coping) i suoavanje usmjereno na emocije (engl. emotion focused coping). Prva strategija odnosi se na nastojanje da se situacija izmijeni i da se ukloni izvor stresa, a druga se temelji na ublaavanju efekata negativnih emocija koje stresor izaziva. U stvarnosti su prisutne obje tendencije ali u razliitoj mjeri. Ljudi se nikada ne opredjeljuju samo

za jednu strategiju suoavanja, pa moemo govoriti samo o reakciji koja je kod njih dominantna u odnosu na strategije koje su manje izraene. Kada osoba smatra da moe neto konstruktivno uiniti kako bi rjeila problem, obino je dominantno problemu usmjereno suoavanje, a ako situaciju percipira kao bezizlaznu, obino je fokusirana na bavljenje emocijama. To nisu suprotni polovi istog kontinuuma i jedna strategija ne iskljuuje drugu. Iako jo uvijek prisutna u literaturi, takva podjela se pokazala previe pojednostavljenom. Faktorske analize rezultata koje je pruio ovaj upitnik sugeriraju da se u osnovi razliitih reakcija na stres nalazi vie od dva faktora i da se ne moe pojednostavljeno govoriti o adaptivnom problemu usmjerenom i neadaptivnom - emocijama usmjerenom reagiranju (Aldwin, Folkman, Schaefer, Coyne & Lazarus, 1980; Aldwin & Reverson, 1987; Scheier, Weintraub & Carver, 1986). Zbog toga se javila potreba za instrumentima koji bi mjerili ove specifine faktore ili strategije suoavanja sa stresom. Meu njima izdvajamo COPE (engl. rije cope oznaava glagol suoiti se, op. a.) upitnik koji su konstruirali Carver, Scheier i Weintraub (1989) na temelju teorijski pretpostavljenih dimenzija. Autori su, na temelju teoretskih modela i empirijskih nalaza drugih autora, unaprijed pretpostavili postojanje 13 dimenzija suoavanja sa stresom. Sastavili su skale od po etiri estice za svaku od tih pretpostavljenih dimenzija koje su testirali metodom faktorske analize. Prva dimenzija odnosila se na AKTIVNO SUOAVANJE, to jest poduzimanje konkretnih aktivnosti za otklanjanje stresora ili umanjivanje njihovog djelovanja. Druga dimenzija je PLANIRANJE, to znai promiljanje o moguim nainima suoavanja sa stresom i odabir strategija djelovanja. Ostale utvrene dimenzije su: ZANEMARIVANJE DRUGIH AKTIVNOSTI - podrazumijeva ostavljanje po strani drugih okupacija kako bi se osoba mogla posvetiti iskljuivo suoavanju sa stresorom; SAMOKONTROLA (engl. restraint coping) - znai ekanje s djelovanjem dok se ne pojavi prikladan trenutak za reagiranje; TRAENJE POMOI - traenje instrumentalne pomoi od strane drugih, pitanje za savjet ili informacije u vezi problema; TRAENJE EMOCIONALNE PODRKE podrazumijeva traenje moralne potpore, razumijevanja i empatije od strane okoline; TRAENJE "ISPUNOG VENTILA" - obuhvaa sva ponaanja kojima se otvoreno izraavaju emocije; ODUSTAJANJE ("MIRENJE SA SUDBINOM") - obuhvaa dvije dimenzije: neangairanje u ponaanju (engl. behavioral disengagement) i neangairanje u razmiljanju (engl. mental disengagement) operacionalizirano kroz ukljuivanje u razliite aktivnosti koje e osobu sprijeiti da razmilja o problemu; POZITIVNA REINTERPRETACIJA I RAST - tendencija da se sa stresom suoi traenjem pozitivnih aspekata stresne situacije; NEGIRANJE - podrazumijeva neprihvaanje da stresor postoji i ponaanje kao da problema nema; PRIHVAANJE - znai prilagoavanje na situaciju kakva jest bez nastojanja da se ita promjeni; OKRETANJE RELIGIJI - traenje pomoi i utjehe u Bogu. Skale za mjerenje tih pretpostavljenih koncepata primijenjene su na velikom uzorku ispitanika i dobivena je oekivana faktorska struktura (Carver, Scheier i Weintraub, 1989) uz dvije iznimke: skale aktivnog suoavanja i planiranja obuhvaene su jednim faktorom, kao i skale traenja konkretne pomoi i emocionalne potpore od okoline. Time je potvrena pretpostavka autora da se dvije iroke Lazarusove dimenzije mogu razloiti na vei broj specifinih faktora s niskim meusobnim interkorelacijama. Iako su interkorelacije meu skalama niske, mogu se izdvojiti dva klastera. Prvi klaster ine skale koje su teoretski adaptivne, a to su: aktivno suoavanje i planiranje, zanemarivanje drugih

aktivnosti, samokontrola, pozitivna reinterpretacija i rast, te traenje socijalne pomoi i potpore. Drugi klaster ine teoretski manje funkcionalne strategije: negiranje, odustajanje, ventiliranje emocija. Bitno je naglasiti da se o pojedinom nainu suoavanja ne moe govoriti kao o iskljuivo adaptivnom odnosno neadaptivnom. Iako su neke od ovih strategija u veini sluajeva neprikladne, u konkretnoj situaciji za konkretnog pojedinca to moe biti upravo adaptivno ponaanje. Nakon svog prvog istraivanja kojim su razvili mjerni instrument COPE, Carver, Scheier i Weintraub (1989) proveli su jo niz studija kojima su ispitivali dobivene faktore suoavanja. Pokuali su utvrditi povezanost izmeu razliitih strategija suoavanja sa stresom i nekih dimenzija linosti. Dobivene su znaajne ali niske ili umjerene povezanosti s optimizmom, samopouzdanjem, percipiranom mogunosti kontrole situacije, lokusom kontrole, dimenzijom nazvanom otpornost (engl. hardines = kompozit predanosti, kontrole i izazova, op.a.) i linou tipa A (napeti, nestrpljivi, kompetitivni, agresivni) (vidi i Scheier, Weintraub i Carver, 1986). Ispitanici s visokim rezultatima u ovim dimenzijama bili su skloniji reagirati na naine koji se ubrajaju u "problemu usmjereno reagiranje", dok je anksioznost, mjerena kao osobina linosti, bila u pozitivnoj korelaciji s "emocijama usmjerenim nainima reagiranja". Openito se moe zakljuiti da su adaptivne strategije suoavanja sa stresom povezane s pozitivnim osobinama linosti, dok su manje adaptivne strategije povezane s manje poeljnim osobinama. Na koji nain e se neka osoba suoavati sa stresom u konkretnoj situaciji odreeno je prvenstveno karakteristikama same situacije iako postoji dispozicija koju moemo nazvati stil suoavanja. Kako bi se omoguilo ispitivanje suoavanja s nekim konkretnim stresnim dogaajem (npr. s nezaposlenou) a ne samo ope sklonosti, isti autori razvili su situacijski specifinu verziju COPE-upitnika. estice originalne skale preoblikovali su tako da se od ispitanika trai da procjenjuje svoje ponaanje u nekoj konkretnoj situaciji, koju prethodno treba opisati, umjesto da procjenjuje to je za njega tipino ponaanje. Dobivene su umjereno visoke korelacije izmeu odgovora ispitanika na ove dvije verzije COPEupitnika (Carver, Scheier i Weintraub, 1989). Rezultati situacijski specifine verzije upitnika podvrgnuti su faktorskoj analizi i dobiveni su isti faktori kao i kod mjerenja suoavanja kao stabilne dispozicije. Ipak, dobivene su neke razlike u apsolutnim veliinama. Kada se ispituje suoavanje u konkretnoj situaciji, ispitanici izvjetavaju o manjoj mjeri aktivnog suoavanja, manje trae pomo, u manjoj mjeri koriste strategije reinterpretacije situacije i okretanja religiji. Ispitivani su i neki aspekti situacije koji utjeu na odabir strategije suoavanja (Carver, Scheier i Weintraub, 1989). Nalaze moemo saeti u dva openita zakljuka: (1) to je neki dogaaj vaniji pojedincu, vea je tendencija fokusiranja na emocije, negiranje i traenje socijalne podrke; (2) za odabir strategije suoavanja bitna je i percepcija mogunosti promjene situacije. Ako situaciju doivljavaju kao podlonu promjeni, ljudi su skloniji aktivnom suoavanju i planiranju, te potiskivanju drugih aktivnosti i traenju instrumentalne pomoi. Navedeni nalazi govore u prilog tome da postoji stabilna sklonost ka odreenom nainu suoavanja sa stresom. Isto tako pokazalo se da i karakteristike situacije znatno utjeu na to kako e se osoba ponaati. Pretpostavka koju jo treba ispitati odnosi se na pitanje

hoe li uspjenost pojedinca u suoavanju sa stresom ovisiti o preklapanju njegovih dispozicija s mogunou i primjerenou koritenja tih preferiranih strategija u nekoj konkretnoj stresnoj situaciji.

>>> 4.2. Metodoloki pristupi u istraivanjima suoavanja s nezaposlenou

^

KAKO PROTIV STRESAAutor: Tatjana Divjak Nedjelja, 04 Oujak 2007

Osvijestite svoju reakciju na stresni dogaaj i pobijedite stres Srce vam brzo tue, na rubu ste panike, polako se ve pitate hoete li preivjeti jo jedan dan u uredu. Brinete o isplati plaa, otplati rate kredita, poslovnom rezultatu o kojem ovisi vaa menaderska pozicija. Konkurencija vam zabija posljednji udarac nelojalnim postupcima. Uz to vam je produeni stres, zbog predstojeeg upisa keri na eljeni fakultet, stvarno pojeo zadnji atom snage. Mijenjate raspoloenja iz trenutka u trenutak, nervira vas zvonjava telefonajeste li vi to poludjeli? Padate na koljena konano poraeni. Ne mogu podnijeti ovaj pritisak zastenjete potpuno shrvanistresom.

Stres utjee na nae zdravlje, nae emocije, nae odluke, nae odnose i na kvalitetu naeg ivota. Stres je neto to je (ili e) svatko od nas osjetiti u ivotu. Nauiti se nositi sa stresom jedna je od najvanijih toaka u razvoju karijere kako bismo, bez naruavanja zdravlja, uspjeno rjeavali sve (nepredviene) ivotne i poslovne situacije. Znate li se nositi sa stresom? I to je zapravo stres? Jedna od meni najdraih definicija jest: stres je svako naruavanje normalnog psiho- fizikog stanja, koje se pojavljuje kada je nae tijelo pod prevelikim ili iznenadnim pritiskom zahtjeva za funkcioniranjem izvan svoje uobiajene sposobnosti. Pri tome je vano napomenuti da stres nije sam dogaaj koji ga izaziva (pozitivan ili negativan), ve naa reakcija na taj dogaaj. No vano je znati da nije svaki stres tetan. Blagi oblici stresa mogu ak biti i korisni. Stres je u tom sluaju motivator i moe vas ispuniti energijom. No, ukoliko je nivo stresa previsok ili ste mu izloeni u duljem vremenskom razdoblju, medicinski i drutveni problemi, koje dugorona izloenost stresu moe izazvati, mogu vas skupo stajati. Ukoliko ivot smatrate najvrijednijim to imate upravo je i to mogua cijena. Japanci svjetski prvaci u radnim postignuima to jako dobro znaju. U Japanu je stres priznat kao bolest pod nazivom karoshi smrt izazvana stresom uslijed pretjeranog rada. Koji su simptomi stresa? Nekoliko je glavnih simptoma koje biste trebali zamijetiti kada ste izloeni stresu, a pokrivaju etiri kategorije: osjeaje, misli, ponaanje i tjelesno stanje. Kada ste pod stresom meete osjeati neke (ili, ne daj Boe, sve) simptome:

Osjeaji: napetost stah nervoza neraspoloenje Misli: nisko samopouzdanje strah od neuspjeha, od budunosti loa koncentracija preplavljenost mislima o obavezama zaboravljivost Ponaanje mucanje ili drugi problemi u govoru nekontrolirani pla, smijeh i druge impulzivne reakcije pretjerana ljutnja (i sindrom kratkog fitilja) krgutanje zubima pojaana ovisnost o cigaretama, alkoholu, drogama sklonost nezgodama Tjelesno pretjerano znojenje pojaan rad srca drhtanje, tikovi suhoa u ustima brzo umaranje problemi sa spavanjem, probavom glavobolje bol u vratu ili kriima gubitak teka ili pretjeran apetit esto poboljevanje/pad imuniteta itd. Sada kad sam vas dovoljno zabrinula, evo napokon i dobre vijesti: stres moete smanjiti , eliminirati ili minimizirati. Evo nekoliko savjeta: osvijestite svoje reakcije na stresne dogaaje osnaite pozitivna osjeanja izbjegavajte nepotrebno natjecanje budite asertivni prepoznajte i potujte svoje granice bavite se hobijima, sportom, relaksirajte se redovito vjebajte zdravo se hranite nauite korisno rabiti svoje vrijeme postavljajte si realistine ciljeve odredite prioritete ee se odmarajte kad ste pod pritiskom radnih zadataka nauite tehnike disanja druite se s prijateljima ili svoje brige podijelite s terapeutom ili Coach-om. I veselite se ivotu. Nema nita ljepeg od novog jutra u kojem znate da imate novu priliku upoznate sebe i druge. OKVIR 5 znakova koje treba uoiti i kvalitetna reakcija na njih:

1. nauite prepoznati znakove upozorenja za stresnu situaciju i vau reakciju na to; 2. nauite se oputati, dovoljno se odmarajte i bavite nekom aktivnosti koja vas rastereuje napetosti; 3. ukoliko patite od nesanice ili stalne glavobolje - posjetite lijenika; 4. oslukujte svoje tijelo i znakove koje vam daje potujte ih; 5. kada osjetite pritisak obaveza delegirajte zadatke!

Stres = z Emocio

emocion

nezadov

u ponaan

kognitivn odluka

fiziolo nesposobno

B

kardiova astma

bolesti im

Sv

Naj izgubljene

kvarovi guva u pr

Najopasn

Ne ra

1.

2. Ub 3. U

tjeles

1. Proble

dubo