Stres na radu – uticaj na zdravlje zdr radnika

Prof dr Sinisa Ristic,

Zeljko Vukovic, master zdr njege

2

WHO opisuje zdravlje kao „stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti i zdravstvenih poteškoća“,

• čime je istaknuta važnost koju za čovjeka pored fizičke komponente zdravlja imaju i njegova psihička i socijalna komponenta.

• Životna radost i dobro raspoloženje sastavni su dio dobrog psihičkog zdravlja, na koje povoljno utječu i dobri odnosi u obitelji, na poslu, u školi i u slobodnom vremenu.

Psihički poremećaji spadaju u najčešća oboljenja uopće,

svaka treća osoba pati od njih bar jednom u životu.

Neki ljudi psihičku krizu prevladaju vlastitim snagama,

svakoj desetoj osobi potrebno je liječenje

3

Integracija - INES

Tijelo, Oblik/ Znanje, mišljenje

Duša, emocije

Duh

4

Prema načelima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život.

• provodimo trećinu života radeći.

• Radom se omogućava ekonomski nezavisan život, razvijanje sposobnosti i ostvarivanje socijalnih kontakata.

• Na drugoj strani, zaposleni su često izloženi opasnim situacijama i doživljavaju stres na radnom mjestu.

• Uzroci su različiti i mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan način preopterećenjem na radnom mjestu i nedostatkom vremena, čije uzroke često treba tražiti u samoj organizaciji, nivou edukacije radnika ili u nesigurnosti u pogledu povjerenih zadataka

• Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u multikulturnim timovima i zbog slabog poznavanja jezika zemlje u kojoj se boravi, ali i zbog različitih kulturnih normi i načina komunikacije.

• rad i sa ostalim problematičnim (npr. traumatiziranim) grupama je isto kompleksan

• U više istraživanjima ustanovljeno je da 90% ispitanika stres na svome radnom mjestu opisuje nivoa srednjeg do jakog , dok 40% smatra da je jako intenzivan.

• okruženje na radnom mjestu a posebno stres pozitivno ili negativno se odražava na zdravlje i cjelokupno stanje, kako fizičko tako i psihičko.

5

EUSTRESS

(pozitivan)

DISTRESS

(negativan)

STRESS

Skala stresa vezanog za profesionalne aktivnosti 6

Stres vezan uz posao

• situacija u kojoj faktori posla u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja

• rezultat neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu sa mogućnostima zaposlenih

• Burn-out • Mobing

7

Obilježja stresne radne sredine

• vremenski pritisak rokova• nejasno definisane uloge • premalo saradnika u timu• preopterećenost brojem

slučajeva• loša organizacija rada• loši odnosi sa saradnicima • natjecateljski odnos

• nedostatak edukacije potrebne za posao

• nedostatak komunikacije i podrške osoblja

• nejasna pravila napredovanja • nejasna pravila korištenja godišnje

odmora • nedostatak stručne i organizirane

supervizije• nedostatak autonomije• neadekvatna opremljenost radnog

mjesta

8

• Burn out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultat frustracija i

stresa na poslu.

• Izgaranje na poslu nije isto što i umor.

• Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima.

9

10

eng. to mob = prostački napasti, nasrnuti “emocionalno silovanje” engl. mob =svjetina, masa, mafija, banda, fukara ...

• Mobing se razvija zbog različitih postupaka kojima

• jedna osoba ili više njih sustavno psihički terorizira drugu osobu

• sa svrhom ugrožavanja njenog integriteta, ugleda i dostojanstva, tj. ponižavanjem, sve do eliminacije.

• socijalna interakcija, kroz koju jedna osoba (rijetko više od jedne) biva napadnuta, gotovo svakodnevno kroz razdoblje od više mjeseci od strane jedne ili više osoba (rijetko više od četiri),

• emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu,

• težnja suradnika, podređenih ili nadređenih da putem glasina, prijetnji, ponižavanja, iskorištavanja i izolacije nekog otjeraju sa posla,

• zlobno, neseksualno, neracionalno, generalno zlostavljanje.

• pojavljivanje različitih simptoma i znakova u izloženih osoba

• nastalih kao posljedice nakupljenog negativnog stresa

• uslijed svojevrsnog psihoterora,• među suradnicima

Psihičko zlostavljanje u smislu novoga Zakona

je ono koje predstavlja proces (događanje) kojim počinitelj odnosno počinitelji vrši/vrše,( stalne)

sustavne napadaje i povrede izražavanja i mogućnost izražavanja, slobodu donošenja odluka, ograničavanje

prava osobnosti, ograničavanje izražavanja vlastitih vrijednosti, socijalnih kontakata, dostojanstva, časti i

ugleda, te mogućnosti izražavanja ovih zaštićenih vrijednosti u procesu rada.

MOBING

11

Oblici mobinga• vodoravni mobing – unutar istog

intenziteta autoriteta i moći na radnom mjestu

• okomiti mobing tip A – od nadređenih prema podređenima (autoritet, moć)

• strateški mobing

• okomiti mobing tip B – od podređenih k nadređenima (pasivna agresija, neizvršavanje zadataka, opstrukcije..)

12

Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza:

• I. faza: konfliktna situacija• Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema

odabranoj osobi. • II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, poniženja,

prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled, potporu, pravo glasa...

• III. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva.

• IV. faza karakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve, kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. hronični sindrom UMORA (BURN-OUT ), psihosomatski ili depresivni poremećaji

• V. faza: U petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom.

13

Zdravstvene posljedice

• dovode do bolovanja (apsentizma)• napuštanja radnog mjesta

• ili dobivanja otkaza (zbog stečene nesposobnosti npr.)

• u Njemačkoj su troškovi liječenja kao posljedica mobinga oko 15 milijardi Eura godišnje (Wolmerath, 2000).

• Gubitak za pojedinca ali i kolektiv

14

Mobing je kompleksan fenomen

• Obilježja počinitelja – narcistički, asocijalni tip poremećaja ličnosti

• Obilježja žrtve - sposobnosti, znanja, vještine, iskustvo, uvjerenja, temperament, osobnost, stavovi, motivacija…emocionalna i socijalna inteligencija…

• Situacijski čimbenici – uvjeti rada, okolina, normativi, povećanje zahtjeva, socijalne i pravne norme, stilovi vođenja ili upravljanja…

• Interaktivni događaji – timski rad, emocionalni, konkurencija, frustracije, agresija, komunikacije….

15

U kojim se radnim organizacijama se to događa?

• u loše organiziranim poduzećima i u slučajevima bespomoćnog,

ne-educiranog ili nezainteresiranog menadžmenta

• Npr. “divide et impera” - ne važi više jer upravljanje nije VLAST

16

Kako spriječiti psihičke poremećaje na radnim mjestima?

• Edukacijom• Istraživanjem i procjenom

• Prevencijom• Strategije pomoći i samopomoći

17

Uloga profesionalaca koji se bave mentalnim zdravljem zaposlenika

18

Psiholozi (psihodijagnostika)

Procijeniti osobeA) Prije zaposlenja

B) Nakon utvrđenog poremećaja

• (kod mobinga i žrtvu i zlostavljača)

19

Medicina rada

• procijeniti okolinske triggere

• potencijalno opasne faktore aktualne

sredine i trenutka

• procijeniti mogući kauzalitet i buduća događanja

• upozoriti poslodavce

• savjetovati postupanje

koje će dovesti do pozitivne promjene

20

Psihijatri(na kraju)

• Procijeniti radnu sposobnost ili nastalu štetu kod pojedinca

(invalidnost)

• Vještačiti po nalogu suda(nematerijalnu, duševnu bol)

• Potvrditi kauzalitet

• Preporučiti tretman

21

Svi eksperti kliničari na svoj bi način, u svom području, trebali moći

• Prepoznati sekundarnu dobit • Rentne tendencije

• Kompenzatorno-neurotske simptome (F68.0)• Simulaciju simptoma (F68.1)

22

Prevencija sagorijevanja na poslu(Conyne, 1991.)

• primarna prevencija (smanjivanje broja novih slučajeva)

• sekundarna prevencija (rana identifikacija i tretman simptoma prije nego se razviju u poremećaj)

• tercijarna prevencija (intervencija/tretman osoba koje su razvile poremećaj kako bi se prevenirao povrat)

23

Strategije pomoći i samopomoći• opažanje na koji način posao

ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje

• prepoznavanje ranih simptoma stresa

• izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom

• strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor

• postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva

• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa

• rekreacija

• tehnike relaksacije

24

Prevencija

• Postojeći važeći ZAKONI

• Ustav• Kazneni

• Građanski• O radu

• O obveznim odnosima• O ravnopravnosti polova

• Interni pravilnici

• Adekvatno pružene informacije

(npr. brošure, leci..)

25

• Empatijski umor

•prirodni oblik ponašanja i emotivnog reagovanja koji je posledica saznanja o traumatskim događajima koje su doživjeli drugi•stres je posledica pomaganja ili želje za pomoći traumatiziranoj ili osobi u patnji•ukoliko potraje duže od mesec dana govorimo o STSP - sekudarnom traumatskom stresnom poremećaju ili empatijskom umoru čiji su simptomi slični kao kod PTSP, ali su vezani za traumatske doživljaje osobe kojoj se pomaže

26

Strategije pomoći i samopomoći• opažanje na koji način posao

ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje

• prepoznavanje ranih simptoma stresa

• izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom

• strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor

• postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva

• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa

• rekreacija

• tehnike relaksacije

Zdravi narcizam 27

Smijeh je lijek

• Usmjeravanje na ono što se može učiniti boljim,

• umjesto na ono što se učinilo pogrešnim

• te distanciranje od tuđih problema

• sprječava pojavu izgaranja na poslu.

• Iskustva pokazuju da je humor jedan od čuvara mentalnog zdravlja i optimističnog gledanja u budućnost

28

Razgovor s nesvjesnim umom

• Snaga rijeci

• Profesionalna socijalizacija

• Tehnike relaksacije

• Psihoterapija

• Pozitivna psihologija