Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje ...darda.hr/wp-content/uploads/2019/07/STRATEGIJA-TURIZMA.pdf · gija, ruralni i planinski turizam, golf-turizam, pustolovni

U DARDI, 28. ožUjkA 2019.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJEEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.Udio u sufinanciranom dijelu: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Strateški plan razvoja turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022.

Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za

razdoblje od 2018. do 2022.

OPĆINA DARDA

Naručitelj

Općina Darda

Sudjelovali u izradi

Općina Darda

Informacije

Osječko-baranjska županija

Općina Darda

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Hrvatski zavod za statistiku

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Hrvatska turistička zajednica

StRAteškI RAzvojnI plAn tURIzmA općIne DARDA zA RAzDoblje oD 2018. Do 2022. IzRADIlA je tvRtkA nFm ConSUltIng D.o.o. IzRADA DokUmentA FInAnCIRAnA je eU SReDStvImA, oDnoSno kRoz poDmjeRU 7.1. RURAlnog RAzvojA.

Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022.

OPĆINA DARDA


Sadržaj1. Uvodne postavke i metodološki okvir .........................................................................6

1.1. Ciljevi donošenja strategije .....................................................................................8

2. Turizam u svijetu i Hrvatskoj ........................................................................................10

2.1. Svjetski trendovi u turizmu .....................................................................................12

2.2. Trendovi razvoja turizma u Hrvatskoj ......................................................................12

2.3. Turizam Osječko-baranjske županije ......................................................................14

2.4. Resursi za razvoj turizma općine Darda ..................................................................20

2.4.1. Opće značajke općine Darda .........................................................................20

2.4.2. Prirodni potenicijal i korištenje resursa .........................................................21

2.4.3. Civilno društvo i društveni standard .............................................................22

2.4.4. Turistički potencijali općine Darda ................................................................23

3. Vizija i strateški ciljevi razvoja turizma općine Darda ...............................................32

3.1. SWOT analiza..........................................................................................................34

3.2. Prioriteti i mjere ......................................................................................................34

4. Usklađenost strategije s nacionalnim i regionalnim politikama .............................42

4.1. Financijske mogućnosti za provedbu zacrtanih projektnih aktivnosti ...................52

5. Komunikacija i informiranje .........................................................................................54

6. Zaključak ........................................................................................................................58

1.

Uvod i metodološki okvirStrateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

8 OPĆINA DARDA

Razlozi donošenja Strategije su:

• Strategija je razvojni dokument čijom

provedbom općina Darda preuzima

odgovornost za svoj prinos razvitku

turizma;

• Strategija će dati odgovore na pitanja u

kojem smjeru treba ići razvitak turizma

općine Darda;

• Strategija je osnova za sudjelovanje

općine Darda u natječajima za

korištenje bespovratnih sredstava

Europske unije iz strukturnih i

investicijskih fondova (ESI).

1.1. CILJEVI DONOŠENJA STRATEGIJE

Opći cilj Strategije je pozicionirati općinu

Darda kao prepoznatljivu i poželjnu turi-

stičku destinaciju putem identificiranja

turističkih potencijala.

Posebni ciljevi donošenja Strategije su:

• utvrđivanje lokalnih potreba te

povezivanje s regionalnim i državnim

prioritetima te Europskom strategijom

za pametan, održiv i uključiv

rast - EUROPA 2020., što će

• pružiti osnovu za strateško planiranje i

izradu razvojnih programa svih partnera

u kojima su zastupljene interesne

skupine;

• stvaranje uvjeta za osiguranje

potpora u svim društveno-turističkim

područjima, a s ciljem povećanja

i optimalnog korištenja njihovog

razvojnoga potencijala;

• stvaranje podloge za pripremu i

aplikaciju projekata prema EU i drugim

fondovima;

• stvaranje podloge za razvitak

koordinirane, sustavne i strateški

usmjerene suradnje na lokalnoj,

regionalnoj i državnoj razini, s

partnerima iz drugih jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave iz

Hrvatske i inozemstva;

• stvaranje uvjeta za razvitak sustava

energetske učinkovitosti i održivo

gospodarenje prirodnim resursima te

zaštitu okoliša;

• pridonijeti sveopćem razvitku općine

Darda;

• pridonijeti realizaciji projekata u

turizmu;

• pridonijeti zapošljavanju i podizanju

kvalitete života stanovnika;

• odrediti standarde i trendove

turističkoga razvitka.

Strategija razvitka turizma općine Darda

2018. – 2022. dokument je koji postavlja

načela, viziju, ciljeve i koncepciju razvitka

turizma općine Darda te predlaže projekte

za razvitak turizma.

Predlažu se razvojni projekti iz domena kul-

ture, atrakcije i turističke infrastrukture koji

pridonose konkurentnosti općine Darda kao

poželjne turističke destinacije. Strateški ra-

zvitak turizma općine Darda treba temeljiti

na prirodnim, kulturnim i povijesnim pred-

nostima područja te autentičnosti i tradiciji.

Analiza turizma u svijetu i kod nas upoznaje

nas s postojećim stanjem i potencijalima te

trendovima turizma. Na temelju polazišta

izrade Strategije razvitka turizma općine

Darda upoznajemo se s nadređenim stra-

teškim dokumentima sukladno kojima tre-

baju biti izrađeni dokumenti općine Darda.

9Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

Swot analizom turizma općine Darda obu-

hvaćene su prednosti, mogućnosti i nega-

tivni utjecaji. Analizom problema postavlja-

ju se temelji za način i sredstva za rješenje

problema. Analiza potencijala općine Darda

i Osječko-baranjske županije usmjerava nas

na mogućnosti za razvitak kontinentalnoga

turizma općine Darda. Provedba Strategije

razvitka turizma općine Darda je potrebna

radi postizanja zadanih ciljeva. Utvrđiva-

njem ciljeva razrađuju se sredstva i metode

za njihovo postizanje.

Vizija razvitka turizma općine Darda odre-

đuje razvojnu perspektivu i iskorištenost

turističkih mogućnosti kroz objedinjavanje

turističke ponude unaprjeđenja turizma do

maksimuma. Određivanjem mogućnosti fi-

nanciranja projekata određuje se vremenski

tijek realizacije projekata. Određivanjem pro-

jekata u turizmu općine Darda razrađujemo

aktivnosti za njihovu realizaciju.

Općina Darda imenovala je radnu skupinu

za izradu Strateškoga plana razvitka turiz-

ma. Zadatak radne skupine je savjetovati,

predlagati i usmjeravati izradu strateškoga

plana. Uz radnu skupinu, u izradi Strateš-

koga plan razvitka turizma općine Darda

sudjelovali su i vanjski stručnjaci angažirani

kao tehnička pomoć. Proces izrade strate-

gije započeo je u veljači 2019.

Općina Darda je putem službene mrežne

stranice Općine i oglasne ploče u veljači

2019. uputila poziv svim zainteresiranim

mještanima, tvrtkama, obrtima, obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima, zadruga-

ma, udrugama, javnim ustanovama i insti-

tucijama da prijave svoje projektne ideje i

razvojne projekte koji mogu pridonijeti turis-

tičkom razvitku općine Darda.

Dana 21. veljače 2019. održana je tematska

radionica za izradu Strategije razvitka turiz-

ma općine Darda 2018. - 2022. Na radioni-

ci su građanima i ostalim zainteresiranim

sudionicima predstavljeni pristigli projektni

prijedlozi te im je dana mogućnost dodatne

prijave projektnih ideja, prezentirana je po-

treba za navedenim strateškim dokumen-

tom, njegova uloga u predstojećem projek-

tnom programskom razdoblju, proces izrade

strategije te nužnost uključivanja stanovnika

u sam proces izrade.

Na službenim stranicama Općine Darda

objavljen je pregled snaga, slabosti, prilika

i prijetnji za područje općine Darda, kao i

prijedlog prioriteta i mjera. Upućen je poziv

zainteresiranim dionicima da iznesu svo-

je komentare. Završnu verziju Strateškoga

plana razvitka turizma općine Darda usvo-

jilo je Općinsko vijeće u prvoj polovini 2019.

2. 1.

Turizam u svijetu i HrvatskojStrateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

OPĆINA DARDA12

2.1 SVJETSKI TRENDOVI U TURIZMU

Na poticaj Svjetske turističke organizacije

(UNWTO) 27. rujna se slavi kao Svjetski dan

turizma. Ovako se potiče svjesnost o važ-

nosti turizma i njegovim društvenim, kultur-

nim, političkim i gospodarskim vrijednosti-

ma. Turizam se smatra jednim od najvažnijih

pokretača razvitka gospodarstva u svjet-

skim okvirima. Turizam je najbrže rastuća i

jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu

te osigurava ekonomski razvitak regija.

Turizam pridonosi zbližavanju kultura svije-

ta, unaprjeđenju razumijevanja vrijednosti

kulturnih raznolikosti te promiče globalno

razumijevanje između ljudi različitoga pod-

dijetla i načina života kroz putovanja.

Svjetski turizam jedna je od najznačajnijih i

najpropulzivnijih grana gospodarstva i izno-

si 10 % ukupnoga društvenoga proizvoda

u svijetu (Svjetska turistička organizacija,

World Tourism Organization – WTO).

Tržišni su trend u turizmu razni oblici turizma

specijalnih interesa fokusiranih na posebno-

sti, poput kulturnoga, seoskoga, eno-gastro-

nomskoga, zdravstvenoga i športsko-rekrea-

cijskoga, odnosno avanturističkoga turizma.

Trend u EU je ruralni turizam kao pretpostav-

ka održivoga razvitka ruralnoga prostora. Tu-

risti traže odmor, razonodu, športsku rekre-

aciju, zadovoljstvo i dokoličarsku edukaciju

(saznati zanimljive činjenice o kraju u koji su

došli i o njegovim stanovnicima, klimi, pri-

rodnim vrijednostima, biljnom i životinjskom

svijetu, kulturno-povijesnoj baštini, kultur-

nim i vjerskim ustanovama, manifestacijama

te kulturi života stanovništva) i posebnosti

koje nisu dio masovnoga turizma i nisu “tu-

ristička konfekcija”.

U trendu je koncept value for money (vrijed-

nost za novac), odnosno povećanje broja

turista koji su spremni platiti više za odre-

đenu uslugu ako njezina vrijednost oprav-

dava novac koju su spremni dati.

U promociji turističkih destinacija više se

ne ističe cijena sobe i opis (prikaz pogleda,

bazena i slično), već je u trendu tzv. emotiv-

no oglašavanje, odnosno prodaja dojmova

s putovanja.

2.2 TRENDOVI RAZVOJA TURIZMA U HRVATSKOJ

Hrvatska privlači posjetitelje više odlika-

ma prirodnoga prostora i bogatstvom kul-

turno-povijesne baštine nego kvalitetom,

raspoloživošću ili raznovrsnošću turističkih

atrakcija. Raspolaže s malo novostvorenih

turističkih atrakcija kao što su: suvremeno

opremljeni kongresni centri, tematski i/ili

zabavni parkovi, golfska igrališta, centri za

posjetitelje, kvalitetno osmišljene tematske

rute, atrakcije na kontinentu, te atrakcije za

produljenje sezone.

Europska unija prepoznaje Hrvatsku kao turi-

stičku destinaciju s potencijalom pa je naša

zadaća maksimalno ih iskoristiti u interesu

rasta vlastitoga blagostanja, a koristeći vri-

jednosni sustav održivoga razvitka i konku-

rentske strategije EU na području turizma.

Dominantni proizvodi u turizmu su: sunce

i more, nautički turizam, poslovni turizam i

kulturni turizam. Proizvodi u turizmu s izraže-

nom perspektivom razvitka su: zdravstveni


turizam, cikloturizam, gastronomija i enolo-

gija, ruralni i planinski turizam, golf-turizam,

pustolovni i športski turizam i ekoturizam.

Ograničenja hrvatskog turizma su:

• nedovoljna raznolikost proizvoda i

usluga,

• pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih

sadržaja boravka gostiju,

• rast temeljen ponajviše na ekspanziji

obiteljskoga smještaja u kućanstvima,

• nedostatak kvalitetne hotelske ponude

praćen nedovoljnom investicijskom

aktivnošću,

• nedovoljno dobra povezanost zračnim i

morskim putem,

• statičan sustav nacionalnoga

marketinga,

• premalen broj globalno brendiranih

destinacija,

• neadekvatna destinacijska turistička

infrastruktura,

• naslijeđena orijentacija lokalnoga

stanovništva prema sezonskom

poslovanju.

Megatrendovi međunarodne turističke potražnje

Gospodarsko okruženje: u sljedećem se

desetljeću predviđa sve veći gospodarski

potencijal tzv. BRIC (Brazil, Rusija, Indija i

Kina) i MIST (Meksiko, Indonezija, Južna Ko-

reja i Turska) zemalja, a time i rast njihove

sklonosti turističkim putovanjima.

Društveno okruženje: gospodarski razvi-

tak, obrazovanje i rast blagostanja pridono-

se tranziciji prema društvenim vrijednosti-

ma ekonomije doživljaja. ‘’Novi turisti’’ su

kupci životnih iskustava, doživljaja i priča,

aktivni su i žele putovanja koja će pridonijeti

osobnom razviku.

Pravno okruženje: predviđa se sve veća za-

konodavna regulacija, posebice u zaštiti po-

trošača, radnom zakonodavstvu, usklađiva-

nju fiskalne politike te u uvođenju standarda

i certifikata kojima se reguliraju kvaliteta,

praćenje poslovanja i procedure rada.

Okoliš: potiče se razvitak održivoga turizma

zasnovanoga na očuvanju okoliša, očuvanju

obalnih ekosustava i krajobraza te prirodnih

i kulturnih resursa.

Političko okruženje: regionalni sukobi di-

ljem svijeta negativno se odražavaju na tu-

ristički promet.

Tehnologija: ubrzan je razvitak informacijskih

i komunikacijskih tehnologija i porast broja

korisnika, te razvitak nove generacije zrako-

plova, željezničkih mreža, superbrzih vlakova,

megakruzera i cestovne infrastrukture.

Trendovi razvitka turističkih proizvoda u Hrvatskoj

Sunce i more: odmor na ‘suncu i moru’ i

dalje će rasti.

Nautički turizam: predviđa se da će glavni

korisnici biti osobe dobne skupine 55+, čiji

aktivni životni stil, zdravlje i prihod omogu-

ćuju putovanja jahtama. Prognoze upućuju i

na daljnji snažan rast putovanja kruzerima.

Zdravstveni turizam: proizvodi zdravstve-

noga turizma rastu od 15 do 20 % godišnje.

Kulturni turizam: prognozira se daljnji rast

kulturnoga turizma. Trend je rast nišnih pro-

izvoda - manjih, specijaliziranih ponuđača

OPĆINA DARDA14

usluga, rast ‘kreativnoga turizma’ koji omo-

gućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u

lokalnu kulturu.

Poslovni turizam: prognozira se daljnji rast

poslovnoga turizma.

Cikloturizam, pustolovno-športski turi-

zam: ubrzan je rast cikloturizma i pustolov-

no-športskoga turizma s aktivnim i zdravim

odmorom. U trendu su ‘kombinirani’ proi-

zvodi koji povezuju, primjerice kulturni turi-

zam s gastronomijom ili nekom društveno

korisnom aktivnošću.

Glavni turistički proizvodi za makro regiju

Sjeverni Jadran su odmor na suncu i plaži te

cikloturizam i ronilački turizam, za makro re-

giju Južni Jadran posebno se izdvaja turizam

jahtama te odmor na suncu i plaži, a za ma-

kroregiju kontinentalna Hrvatska tržišno naj-

bolju perspektivu ima kulturni turizam, od-

mor u ruralnim područjima te cikloturizam.

Glavni strateški ciljevi hrvatskoga

turizma u kontinentalnim područjima:

• konkurentnost Hrvatske na

međunarodnom tržištu,

• ravnomjerni regionalni razvitak,

• trajna zaštita, implementacija i

poštivanje visokih ekoloških standarda

te održiva

• valorizacija turističkih potencijala,

• razvitak cjelovite ponude turističke

destinacije,

• podizanje razine kvalitete smještajnih

kapaciteta, ugostiteljskih i turističkih

usluga,

• poticanje proizvodnje organske hrane i

autohtonih proizvoda i njihov plasman

kroz turističku infrastrukturu,

• edukacija zaposlenih u turizmu i

• povećanje udjela kontinentalnoga

turizma u ukupnom turističkom

prometu.

Kontinentalni turizam je u zaostatku u od-

nosu na morski i planinski, te je potrebno

povećanje ponude, kvalitete usluga i pro-

mocije u kontinentalnim dijelovima.

2.3 TURIZAM OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osnovna je pretpostavka za turistički razvi-

tak cijele Hrvatske, a time i Osječko-baranj-

ske županije, visoko vrijedan prostor, koji

je strateški resurs turizma i temeljno naci-

onalno dobro. Turizam na području OBŽ-a,

kao gospodarska grana, a kao posljedica

razvitka kontinentalnoga turizma u Hrvat-

skoj, ima tendenciju rasta. Turizam je zna-

čajan izvozni proizvod i pruža velike moguć-

nosti zapošljavanja stanovništva različitoga

profila zanimanja i dobnih skupina, a OBŽ

ima potencijala i može ponuditi tržištu pro-

grame kontinentalnoga turizma, uvažavaju-

ći prednosti ekološki održive poljoprivrede i

očuvanoga okoliša.

Za svaku je turističku regiju važno imati pre-

poznatljivu tržišnu percepciju koja se postiže

uspješnim pozicioniranjem u svijesti gostiju

putem prepoznatljivih i jedinstvenih atributa.

Identifikacija i promocija takvih atributa in-

terno pomažu gradnji specifičnoga identite-

ta, a eksterno diferenciranju slike destinacije

kod potencijalnih posjetitelja, čime se podi-

že tržišna pozicija i vjerojatnost posjeta.

Turistički razvitak na području Osječko-ba-

ranjske županije rezultirao je formiranjem


pojedinih turističkih lokaliteta i područja, koja

se mogu grupirati na područja gradova, zašti-

ćena područja, područja uz vodotoke i aku-

mulacije i područja termalnih izvora. Turistič-

ke potencijale Osječko-baranjske županije

čine područja pod posebnim oblicima zaštite,

područja uz vodotoke Dravu, Dunav i njihove

pritoke, brojne prirodne i umjetne akumulaci-

je, ribnjaci, šume s bogatstvom i raznolikošću

flore i faune, poljoprivredna i vinorodna po-

dručja te termalni izvori koji pružaju moguć-

nosti za razvitak različitih oblika selektivnog

turizma kao što su izletnički, zdravstveni, kul-

turni, seoski, eko, športski, lovni, avanturistič-

ki, znanstveni, vjerski, sakralni, tematski i etno

turizam, kongresni, tranzitni.

Prema podacima Državnog zavoda za sta-

tistiku, na području Osječko-baranjske žu-

panije registrirano je 3.138 stalnih postelja

i 175 pomoćnih postelje. Registrirane po-

stelja nalaze se na području gradova Beli

Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo,

Našice, Osijek i Valpovo, te na području

općina Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Donja

Motičina, Draž, Erdut, Feričanci, Kneževi

Vinogradi, Petlovac, Petrijevci, Podgorač,

Popovac i Trnava.

Tijekom 2018. na području OBŽ-a bilo je

99.025 dolazaka turista, od čega 60.881 do-

maćih (61,5 %) i 38.214 stranih (38,5 %). U

odnosu na 2017., kada je ostvareno 92.239

Tablica 3: AtRIbUtI oSječko-bARAnjSke žUpAnIje

Osijek Kopački rit Đakovo i Državna ergela

Drava i Dunav Gastronomija Kultura obilja

Ravnice Seoska domaćinstva Vina i vinski podrumi

izvor: HoRwAtH Htl, 2016.

Tablica 4: bRoj DolAzAkA DomAćIH I StRAnIH tURIStA U 2018. nA poDRUčjU obž-A

MjesecBroj dolazaka

Domaći Strani Ukupno

Siječanj 3.633 1.315 4.948

Veljača 3.406 1.881 5.217

Ožujak 4.668 2.063 6.731

Travanj 5.645 3.088 8.733

Svibanj 6.184 4.529 10.713

Lipanj 5.187 4.116 9.303

Srpanj 3.434 4.583 8.017

Kolovoz 3.153 4.683 7.836

Rujan 6.530 4.652 11.182

Listopad 7.254 3.536 10.790

Studeni 7.244 1.975 9.219

Prosinac 4.543 1.793 6.336

UKUPNO 60.881 38.214 99.025

izvor: DRžAvnI zAvoD zA StAtIStIkU, www.DzS.HR

OPĆINA DARDA16

dolazaka, u 2018. je zabilježeno povećanje

od 6.786 dolazaka, odnosno 7,36 %.

Tijekom 2018. na području Osječko-baranj-

ske županije bilo je 194.904 noćenja turista,

od čega 112.908 domaćih (57,9 %) i 82.006

stranih (42,1 %). U odnosu na 2017., kada

je ostvareno 177.677 noćenja, u 2018. je

zabilježeno povećanje od 17.227 noćenja,

odnosno 9,69 %.

Prema ostvarenim dolascima te prema bro-

ju noćenja, Osječko-baranjska županija u

vrhu je kontinentalnih županija, kako po re-

levantnim pokazateljima, tako i po stopama

rasta. Dosadašnji turistički razvitak OBŽ-a

temeljio se na valorizaciji prirodnih resursa,

kulturno-povijesnih sadržaja, geopromet-

nom položaju i dostignutoj razini turistič-

ko-ugostiteljskih kapaciteta.

U težnji da u narednom dugoročnom raz-

doblju osigura daljnji društveno, prostorno i

gospodarski održiv razvitak turizma, izrađen

je strateški dokument - Master plan turiz-

ma Osječko-baranjske županije, koji ima za

cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni

okvir i odrediti upravljačko-implementacijske

smjernice održivoga razvitka prostora Župa-

nije, koje će pridonijeti daljnjem unaprjeđenju

kvalitete života lokalne zajednice, kao i dalj-

njem razvitku turizma na prostoru Županije.

Turizam Osječko-baranjske županije temelji

se na prirodnim resursima, kulturno-povije-

snim sadržajima i geoprometnom položaju.

U Osječko-baranjskoj županiji potiče se ra-

zvitak turizma kroz:

• program potpunije integracije kulturno-

povijesne baštine,

• program razvitka vinskih cesta,

GrafiKoN 1: DolASCI DomAćIH I StRAnIH tURIStA po mjeSeCImA nA poDRUčjU obž-A


Broj dolazaka 1.-12.2018.

domaći turisti strani turisti



Broj noćenja 1.-12.2018.

domaći turisti strani turisti

GrafiKoN 2: noćenjA DomAćIH I StRAnIH tURIStA po mjeSeCImA nA poDRUčjU obž-A

Tablica 5: bRoj noćenjA DomAćIH I StRAnIH tURIStA U 2018. nA poDRUčjU obž-A

MjesecBroj noćenja

Domaći Strani Ukupno

Siječanj 7.184 3.253 10.437

Veljača 6.795 4.130 10.925

Ožujak 8.453 4.685 13.138

Travanj 9.839 6.120 15.959

Svibanj 10.839 9.388 20.227

Lipanj 10.126 7.658 17.784

Srpanj 7.147 9.870 17.017

Kolovoz 6.337 10.638 16.965

Rujan 11.799 9.446 21.245

Listopad 13.768 7.637 21.405

Studeni 12.606 4.489 17.095

Prosinac 8.015 4.692 12.707

UKUPNO 112.908 82.006 194.904


OPĆINA DARDA18

• program razvitka lovnoga turizma,

• program razvitka ruralnoga turizma i dr.

Turistički potencijali Osječko-baranjske

županije:

Područja uz vodotoke Dravu, Dunav i nji-

hove pritoke, brojne prirodne i umjetne

akumulacije, ribnjaci.

U 2001. otvoren je plovni put Dunavom i

Dravom. Plovnost Dunava je osigurana do

Crnog mora, čime postaje ozbiljan poten-

cijal za plovidbu luksuznih brodova iz Beča,

ali i ostatka Europe. Na Dravi i Dunavu po-

stoji potencijal za razvitak ribolovnoga i

nautičkoga turizma. Dunav povezuje Beč,

Bratislavu i Budimpeštu. U Hrvatskoj postoji

putnička iskrcajna rampa u Vukovaru i no-

voizgrađeno putničko pristanište u Batini,

što predstavlja osnovu za razvitak turizma

putem riječnih kruzera.

Osijek je grad velikog turističkog poten-

cijala kroz brojne kulturne vrijednosti.

Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka i ostatak

nekadašnje osječke tvrđave. Tvrđa - ba-

rokni grad-tvrđava je spomenik svjetske

baštine nulte kategorije. Tvrđu su 1687. iz-

gradile austrijske vojne vlasti nakon oslo-

bođenja od Turaka, kao sjedište generalata

i važnu obrambenu točku jugoistočnoga

dijela carstva.

Trg Svetog Trojstva središnji je trg u Tvr-

đi na kojem su povijesno značajne baro-

kne zgrade. Na trgu je najznačajnija palača

Slavonske general komande građena po

nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724.

do 1726. Palača je bila sjedište generalata

i Zemaljske uprave Slavonije. Zgrada ima

velebno pročelje, monumentalnu vežu i

stubište po uzoru na bečke barokne palače.

Arheološki muzej na trgu je u povijesti bila

zgrada Glavne straže, podignuta za stražu

tvrđe. Arheološki muzej je karakterističan

po zvoniku i terasi s pogledom na cijelu

okolicu. Na trgu je smješten i Muzej Slavo-

nije koji je bio zgrada Gradskog magistrata

iz 1702., odnosno bivša gradska vijećnica.

U Tvrđi su smještene barokne zgrade iz 18.

stoljeća, koje su služile kao vojarne i vojna

spremišta. Značajna je barokna kuća Plemić

(Franjevačka 5) iz 18. stoljeća, s pročeljem u

motivima školjki, u duhu rokokoa.

U ulici Europska avenija nalaze se raskoš-

ne secesijske palače izgrađene za osječke

industrijalce i ugledne građane početkom

20. stoljeća. Najoriginalnija secesijska gra-

đevina je Kino Urania, djelo arhitekata Vik-

tora Axmanna, te palača Glavne pošte iz

1912. Europska avenija ima najdulji secesij-

ski niz u jugoistočnoj Europi.

Konkatedrala - župna crkva sv. Petra i Pa-

vla apostola je zaštićeni spomenik kulture.

Pannonian Challenge se održava u Osije-

ku i predstavlja najveće natjecanje u ekstre-

mnim sportovima u Hrvatskoj i na području

jugoistočne Europe. Okuplja svjetska ime-

na BMX-a, inlinea i skateboarda u jednom

od najbolje opremljenih skateparkova u

Europi. Godine 2018. održan je 19. Panno-

nian Challenge koji posjetitelje privlači vra-

tolomijama profesionalaca te koncertima

razne vrste glazbe – od punka, hip-hopa do

elektronske glazbe.


Osječko ljeto kulture je ljetna multikultural-

na manifestacija koja se održava od 2001.

Na različitim se lokacijama u Tvrđi održa-

vaju kazališne predstave, performansi,

izložbe, književni i filmski programi, a uz

osječke izvođače, nastupaju i gosti iz Hr-

vatske i iz inozemstva.

Šume su jendno od najvećih prirodnih bo-

gatstava ove regije, a odlikuje ih i raznoli-

kost flore i faune.

Bizovačke toplice s termalnim izvorima

koji pružaju mogućnosti za razvitak selektiv-

noga turizma: izletničkoga, zdravstveno-re-

kreacijskoga, edukativnoga, ekološkoga,

lovnoga, ribolovnoga i dr.

Park prirode Kopački rit - jedno od najoču-

vanijih prirodnih poplavnih područja rijeke

Dunav u čitavoj srednjoj Europi. Kopački rit

ima status Upravljanog prirodnog rezervata

na površini od 17.730 ha, zbog očuvanosti

i rijetkoga ritskoga ekosustava, velike bi-

ološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i

ekološke vrijednosti. Područje rezervata od

7.220 ha ima status Specijalnog zoološkog

rezervata, a 10.510 ha status Parka prirode.

Uvršten je na listu ornitološki značajnih po-

dručja - IBA (Important Bird Area), a nomi-

niran je za uvrštenje u UNESCO (Svjetska

prirodna baština). U Parku prirode nalazi se

kompleks dvorca Tikveš. U ritu je nastanje-

no preko 400 vrsta beskralješnjaka, 55 vrsta

sisavaca, 44 vrste riba, 285 vrsta ptica, 11

vrsta vodozemaca i 10 vrsta gmazova. Sive

čaplje se gnijezde na visokim hrastovima i

vrlo rijetko u trščacima. Kolonija ovih ptica

u Kopačkom ritu trenutačno broji oko 1.000

parova, a u cijeloj Hrvatskoj ima ih 3.000.

Kopački rit, kao jedan od najočuvanijih

međunarodno priznatih močvarnih ekosu-

stava u Europi, predstavlja potencijal za ra-

zvitak ekoturizma.

U Parku prirode je kompleks dvorac Tikveš

koji su u XIX. stoljeću izgradili članovi obite-

lji Habsburg kao lovačku rezidenciju. Kom-

pleks dvorca Tikveš je od 1999. preuzela na

korištenje i upravljanje Javna ustanova Park

prirode - Kopački rit. Planirana je obnova

cijelog kompleksa kao Europskog centra za

okoliš (ECO) što uključuje sadržaje vezane

za zaštitu, istraživanje i monitoring prirode

i okoliša; organizaciju, razmjenu i globalno

povezivanje podataka o prirodi i okolišu;

edukaciju o prirodi – škola u prirodi, teren-

ska nastava, znanstveni i stručni simpoziji,

turistički boravci u Parku prirode te kultur-

no–umjetnički sadržaji.

Turiste posebice privlači: dvogledom pro-

matrati obitelji divljih svinja ili jelena na is-

paši, promatranje ptica, vožnja brodom po

ritskim kanalima, veslanje u kanuima, te

bicikliranje.

Đakovo s kompleksom Đakovačke biskupi-

je i Državnom ergelom lipicanaca

Dvorci i perivoji u: Dardi, Bilju, Tikvešu, Do-

njem Miholjcu, Našicama, Osijeku i Valpovu.

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu.

Lovni turizam - kao specijalizirani turistički

proizvod.

Turizam vezan za vino, vinske podrume vi-

nograde, kušaonice vrhunskih vina, vinske

ceste i vidikovce za vinograde. Tradicijski

vinski podrumi primjer su ruralne arhitek-

ture i zaštićena su povijesna, kulturna i gra-

diteljska baština. Turističko-vinske ceste

OPĆINA DARDA20

(Turističko-vinska cesta Kneževi Vinogra-

di-Karanac-Kotlina-Kamenac, Turističko-vin-

ska cesta Zmajevac i Turističko-vinska cesta

Suza na području Općine Kneževi Vinogradi,

Turističko-vinska cesta Sjeverne Baranje, Turi-

stičko-vinska cesta Martinovo brdo i Turistič-

ko-vinska cesta “Vinski put Batina “ na područ-

ju Općine Draž, Turističko-vinska cesta “Zlatno

brdo” na području Općine Popovac, Turistič-

ko-vinska cesta Sveti Martin na području

Grada Belog Manastira, Turističko-vinska

cesta Općine Erdut na području Općine Er-

dut, Turističko-vinska cesta Mandićevac na

području Općine Drenje, Turističko-vinska

cesta Zlatarevac na području Općine Trnava

i Turističko-vinska cesta “Frankovka” na po-

dručju Općine Feričanci).

Turističke manifestacije u Baranji i Osijeku

su brojne: Dani vina i turizma Osječko-ba-

ranjske županije (Beli Manastir), Festival hr-

vatske tamburaške glazbe (Osijek – svibanj),

Osječke ljetne noći (Osijek – lipanj, srpanj,

kolovoz), Baranjski bećarac (Beli Manastir);

Specifičan oblik turizma Karanac – etno

selo i eko centar Zlatna greda.

Batina ima pristanište na Dunavu s poten-

cijalom dolaska turista riječnim kruzerima;

Turistička zajednica Osječko-baranjske

županije ima za cilj unapređivanje uvjeta

boravka turista, promociju turističkog proi-

zvoda i razvijanje svijesti o važnosti turizma.

Turistička zajednica Baranje je nositelj i

partner brojnim projekata u turizmu Branje.

2.4 RESURSI ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE DARDA

2.4.1 Opće značajke općine Darda

Reljef u općini je nizinski, ravničarski dio Ba-

ranje na području Istočne Hrvatske. Općina

Darda ima umjereno kontinentalnu klimu.

Vegetaciju čine šume hrasta lužnjaka, graba

i bagrem te grmovi lijeska, svib, obična ku-

rika, klen i glog, te niska vegetacija. Najveći

dio površine su pod poljoprivrednim kultu-

rama. Na osnovu popisa iz 2011. Godine

Općina Darda ima 6.908 stanovnika, a pro-

stire se na 94,50 km² površine, što daje gu-

stoću od 74 stanovnika/km². Općina Darda

je jedinica lokalne samouprave osnovana

Zakonom o područjima županija, gradova i

općina u Republici Hrvatskoj. Predstavnič-

ko tijelo Općine Darda je Općinsko vijeće,

a izvršno tijelo je općinski načelnik. Dan

Općina Darda je 24. lipnja Sv. Ivan Krstitelj,

a službeno glasilo Općine Darda izlazi pod

nazivom ‘’Službeni glasnik’’ Općine Darda.

Općina Darda ima povoljan prostorno-pro-

metni položaj s obzirom na to da njenim

prostorom prolazi paneuropski koridor Vc

u okviru kojeg je planirana trasa autoceste

(Budimpešta, Sarajevo Ploče). Za cestovni

promet su važne:državna cesta D7 - G. P.

Duboševica (gr. R. Mađarske) – B. Manastir

– Osijek (Zapadna obilaznica Osijeka) – Đa-

kovo- P. Sl. Šamac (gr. BIH), županijska ce-

sta 4041 – Bolman – Uglješ – Švajcarnica,

županijska cesta 4257 – Švajcarnica (D7)

– Darda – Bilje – Osijek (D2) (Čv. Trpimiro-

va). Od državne granice Beli Manastir do

Osijeka vodi magistralna željeznička pruga.

Prostornim planom je planirana izgradnja


nove željezničke pruge koja bi išla uz zapad-

nu obilaznicu grada Osijeka

Najznačajnija tvrtka u gospodarstvu opći-

ne Darda je Belje Plus d.o.o. Darda. Tvrtka

posjeduje snažnu prehrambenu industriju i

poljoprivrednu proizvodnju s više od 20.000

ha obradivih površina, nekoliko farmi svinja,

farmom muznih krava, proizvodnjom i pre-

radom hrane, proizvodnjom stočne hrane,

preradom mesa i mlijeka, industrijskim po-

strojenjima i ukupno cca 2000 zaposlenika.

Fermopromet d.o.o. je drugo po veličini

poljoprivredno poduzeće u Baranji, koje

je 2010. godine preuzelo PZ Dardu. Poljo-

privrednom proizvodnjom se bavi na cca.

8000 ha vlastitih površina i organiziranom

proizvodnjom s kooperantima s područja

Baranje na 12.275 ha. U Dardi djeluju i slje-

deći gospodarski subjekti: RICARDO d.o.o.

Darda, EKO-GRADNJA d.o.o. Darda, KE-

TER-AMS Darda, MONTRI d.o.o. Darda. Na

području Općine Darda razvijena je i voćar-

ska proizvodnja s pretežito nasadima jabu-

ka. Poduzetnička zona ‘’Zona obrta, malog

i srednjeg poduzetništva Općine Darda’’

ima povoljan položaj uz Zapadnu obilazni-

cu Osijeka i koridor V c. U Poduzetničkoj

zoni Općine Darda rade slijedeće tvrtke:

ŠUMANOVAC TRANS Turbo servis, Darda,

RICARDO d.o.o., Darda, STAKLO-DOMd.o.o.

Livana DOLOMIT d.o.o., Darda, BARANJA

BETONI d.o.o. Darda, MODUL d.o.o.,Darda,

PEKARSTVO KADULJA d.o.o., Darda, BELLA

d.o.o. i Semeljci BIO SNAGA d.o.o., Darda.

2.4.2 Prirodni potencijal i korištenje resursa

Značajni prirodni resursi Općine Darda: su

poljoprivredno zemljište, šume, lovišta i lov-

na divljač, područje rijeke Drave.

Poljoprivredno zemljište ima površinu

5.434 ha, a što je 57,2% ukupne površine

Općine Darda.

U Općini Darda ima ukupno 2817 ha šuma

i šumskog zemljište što čini 28,7% ukupne

površine, od čega je najveći dio pod upra-

vom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo),

te tim područjem gospodari Šumarija Darda.

Od ukupnih površina općine šume i šumsko

zemljište. u općini su sve šume pod upravom

“Hrvatskih šuma” i nema privatnih.

Na području Općine Darda su smještena

dva državna otvorena lovišta (Državno-vla-

stito otvoreno lovište br. XIV/10A - “Podrav-

lje” i Državno-vlastito otvoreno lovište br.

OPĆINA DARDA22

XIV/10-”Monjoroš), te Zajedničko lovište

br. 55 i Zajedničko lovište br. 56., koja imaju

veću površinu unutar granica Općine Dar-

da, dok su manjim dijelom u Općini Darda

Zajedničko lovište br. 21., Zajedničko lovi-

šte br. 51. i Zajedničko lovište br. 61..

Općina Darda se nalazi u Regionalnom

parku Mura Drava s očuvanom biološkom

raznolikosti, te je uvršten u ekološku mrežu

Republike Hrvatske.

Očuvane su prirodne obale Drave te brojne

ugrožene i rijetke vrste biljaka i životinjama

nacionalnom i europskom nivou. Značajna su

vlažna staništa koja spadaju među najugrože-

nija u Europi: poplavne šume, vlažni travnjaci,

mrtvi rukavci napuštena korita, meandri, te

sprudovi i strme odronjene obale. Otvoren je

potencijal za razvoj novih perspektiva održi-

vog razvoja kao što su ekoturizam i ekološka

poljoprivreda. Vrijedna je biološka raznolikost,

georaznolikost (riječni šljunci, pijesci, eolski

sedimenti – les) geomorfološki, hidromor-

fološki i hidrogeološki procese (oblikovanje

sprudova i meandara) u riječnom koritu, pa-

leontološki nalazi (fosilni sisavci) predstavlja

potencijal za razvoj geoturizma.

Drava je jedna od posljednjih očuvanih ni-

zinskih rijeka u Europi nakon izgradnje veli-

kih elektrana u gornjem toku.

Općina Darda se nalazi i u Prekograničnom

Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav

između Hrvatske i Mađarske. To je područje

lijepih krajolika, rijeka Drava ima visok stu-

panj ekološke očuvanosti što privlači turiste.

Postoji potencijal rijeke Drave za kupanje,

splavarenje, veslanje, rafting, ribolov i druge

sportsko-rekreacijske mogućnosti.

2.4.3 Civilno društvo i društveni standard

Civilni sektor u Općini Darda je dobro razvi-

jen putem udruženja građana: Matica umi-

rovljenika, HVIDRA Baranja, Udruga rodite-

lja poginulih branitelja, Društvo logoraša

srpskih koncentracionih logora, Zajednica

povratnika, Policijska udruga branitelja Ba-

ranje, Udruga žena, Udruga Roma Munčana

Hrvatske, Romski resursni centar općine

Darda, Udruga Roma Darda, Demokratska

zajednica Mađara Hrvatske - Darda, Ba-

ranjski leptirići – udruga roditelja djece s

posebnim potrebama, Moje dijete – udruga

roditelja djece oboljelih od malignih bolesti,

Put do zdravlja – udruga za djecu i odrasle

s reumatičnim oboljenjima, Udruga slijepih,

Udruga ‘’Žene za život’’, Udruga za rural-

ni turizam ‘’Đola’’, Udruga ‘’Kokingrad’’

Mece, Djeca modni dizajneri, Pčelarska

udruga, Udruga numizmatičara, filatelista i

prijatelja starina Baranje.

Aktivni su sportski klubovi: Nogometni klub

„Darda“ Darda, Nogometni klub „Radnički“

Mece, Nogometni klub u Uglješu, Ženski ru-

kometni klub „Darda“ Darda, Stolnoteniski

klub „Darda“, Konjički klub „Baranja“ Dar-

da, Karate Klub „Shotokan“, Kuglački klub,

Lovačko društvo „Fazan“ Darda, Športsko

ribolovno društvo „Amur“ Darda, Športsko

ribolovno društvo „Bjelica“ Mece, Klub bra-

zilske Jiu Jitse Darda, Konopaš Klub i Malo-

nogometni klub ‘’Futsal’’.

Kultura je zastupljena kroz kulturno-umjet-

nička društva: Hrvatsko kulturno umjetničko

društvo Darda, Srpsko kulturno umjetničko

društvo Branko Radičević, Mađarsko kul-

turno umjetničko društvo, Romsko kulturno


umjetničko društvo i Tamburašku školu Mar-

ković. Djeluju i 3 vijeća nacionalnih manjina i

to: Vijeće romske nacionalne manjine, Vijeće

mađarske nacionalne manjine i Vijeće srp-

ske nacionalne manjine.

Sakralni objekti su: crkva sv. Ivana Krstite-

lja crkva, crkva sv. Josipa i crkva sv. Mihaila

Arhanđela. Crkva sv. Ivana Krstitelja crkva i

crkva sv. Mihaila Arhanđela u povijesnom,

kulturološkom i graditeljskom smislu pred-

stavljaju iznimni dio bogate povijesno-kul-

turne baštine ovoga područja.

Na području Općine Darda postoje: osnov-

na škola i područna škola u Mecama, dječji

vrtić, ambulanta, ljekarna, veterinarska

ambulanta i 2 poljoprivredne ljekarne, sta-

rački dom, vatrogasni dom, pošta, banka,

lovački dom, 3 velika nogometna igrališta,

sportsko-rekreacijski centar Đola s pripa-

dajućim objektima, igralište za košarku,

rukomet, odbojku na pijesku, stolni tenis,

teniski tereni uz nogometno igralište u Me-

cama, konjički klub, dom kulture Izgrađeno

je više dječjih igrališta sa svim popratnim

spravama u svim naseljima općine. Dio

stanovništva se okuplja u sklopu ribolovnih

klubova i lovačkom društvu.

Na području Općine Darda djeluje Dom

zdravlja Beli Manastir – ambulanta u Dardi

i ljekarna u Dardi.

2.4.4 Turistički potencijali općine Darda

Potencijali za razvitak turizma Općine

Darda su:

• Dvorac Esterhazy - zaštićeni spomenik

kulture pod zaštitom Ministarstva

kulture – Uprave za zaštitu kulturne

baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku,

temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara;

• “Sulejmanov most”–lokalitet

Sulejmanov most je zaštićeni

srednjovjekovni podvodni i kopneni

arheološki lokalitet, temeljem rješenja

Ministarstva kulture Republike

Hrvatske koje je ovaj lokalitet upisalo

na listu ‘’preventivno zaštićenih

kulturnih dobara’’;

• Lovišta na području Općine Darda - dva

OPĆINA DARDA24

državna otvorena lovišta i 5 zajedničkih

lovišta predstavljaju potencijal za

lovni turizam LD Fazan iz Darde ima

lovišta površine 8.655,00 ha u kojima

su trofejna jelenska divljač (Jeleni

zlatne, srebrne i brončane medalje) i

fazaneriju;

• Sportsko-rekreacijski centar Đola

predstavlja potencijal putem jezera

Đola, sportsko-rekreacijskih terena,

budućih teniskih terena i sportske

dvorane;

• Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Dardi;

• Parohijska crkva sv. Mihaila Arhanđela

u Dardi;

• Skupna grobnica palih boraca NOR-a

nalazi se u Dardi;

• ‘’Lipa’’, prapovijesno nalazište je

smješteno u Dardi;

• Crpna stanica kod nekadašnje Farme

Topolik ulazi u postupak zaštite kao

kulturno dobro a zgrada crpne stanice

ima sve elemente za zaštitu kao

pojedinačno kulturno dobro;

• Regionalni park Mura Drava u kome je

smještena Općina Darda uvršten je u

ekološku mrežu Republike Hrvatske.

• Drava je jedna od posljednjih očuvanih

nizinskih rijeka u Europi;

• Prekogranični Rezervat biosfere

Mura-Drava-Dunav između Hrvatske

i Mađarske u kome je smještena

Općina Darda koja s visokim stupnjem

ekološke očuvanosti važne za turizam;

• Smještajni kapaciteti u Općini Darda;

• Cikloturizam;

• Manifestacije

• Konjički klub.

• Razvoj turizam na području Općine

Darda je potrebno sagledati kao cjelinu

s razvojem turizma Baranje i Osječko-

baranjske županije, obzirom da mnogi

turisti žele posjetiti više turističkih

lokacija.

Dvorac Esterhazy

Dvorac Esterhazy je zaštićeni spomenik

kulture, temeljem Rješenja Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture u

Osijeku, br: UP I-03-188/1-1969 od 27. 07.

1969. god. i upisan je u Registar nepokret-

nih spomenika kulture Regionalnog zavoda

za zaštitu spomenika kulture u Osijeku, pod

registarskim brojem ROS-91.

Dvorac bi u budućnosti trebao imati

višestruku namjenu:

• Dvorana za konferencije, svatove,

prigodne svečanosti i manifestacije;

• Salon u stilu iz vremena života obitelji

Esterhazy s izložbenim maketama

građevina i odjeće, te najsuvremenijim

multimedijalnim postavom u kojem

bi posjetitelji mogli pogledati u 3D

formatu, na velikom platnu upoznati

način života iz doba života obitelji

Esterhazy;

• Salonu stilu iz vremena sultana

Sulejmana Veličanstvenog i Nikole

Šubića Zrinskog s izložbenim

maketama građevina i odjeće, te

najsuvremenijim multimedijalnim

postavom u kojem bi posjetitelji mogli

pogledati u 3D formatu, na velikom

platnu glasovitu bitku na ‘’Turskom

mostu’’ između vojske Sultana

Sulejmana Veličanstvenog (najmoćniji

vladar svijeta svoje epohe) i Nikole


Šubića Zrinskog u Dardi, te tematski

film povijesnog sadržaja kako bi

posjetitelji mogli upoznati način života

iz toga doba;

• Lovno – ribolovni prostor

• Prostor za zabavne aktivnosti za djecu i

mlade po uzoru na srednjovjekovne;

• Restoran s tradicijskim jelima i

slasticama i jelima temeljenim na

ekološkoj proizvodnji i tradicijskim

pićem;

• Prostorije za udruge iz područja kulture;

• Suvenirnica (u srednjovjekovnom stilu)

tematskih proizvoda i suvenira;

• Vinoteka – degustiranje vina,

autohtonih i ekoloških proizvoda;

• Tursku kupelj;

• Kuglanu

Podvodni i kopneni arheološki lokalitet

“Sulejmanov most”

Planirani projekti vezani za arheološki

lokalitet su:

• Izgradnja pješačko-biciklističke staze

trasom Sulejmanovog mosta,

• Izgradnja replike dijela drvenog

Sulejmanovog mosta preko jezera Đola i

• Izgradnja tematskog parka

‘’Sulejmanov most’’ uz jezero Đola.

Srednjovjekovni podvodni i kopneni ar-

heološki lokalitet ‘’Sulejmanov most’’ u

Dardi, temeljem Rješenja Ministarstva kul-

ture, Konzervatorskog odjela u Osijeku od

07.12.2009. godine.

Prema povijesnim podacima, drveni most

je izgrađen 1566.g. po nalogu sultana Su-

lejmana Veličanstvenog, a svrha mu je bila

premošćivanje močvarnog područja prili-

kom njegova ratnog pohoda prema Beču.

Podvodnim arheološkim istraživanjem

Međunarodnog centra za podvodnu arhe-

ologiju u Zadru u jezeru Đola pronađeni su

ostatci “Sulejmanovog mosta” – drveni pi-

loni. Radio-karbonska analiza starosti drva

u laboratoriju u Poznańu potvrdila je starost

koja odgovara vremenu postojanja mosta.

Odrađena je i dendrokronološka analiza u

Gozdarskom inštitutu Slovenije koja je po-

kazala da su piloni izrađeni od hrastovog

OPĆINA DARDA26

drva i da je većina drvenih pilona koji su

ugrađeni u strukturu mosta bila posječena

prije 1562. godine. Osim toga pronađeni su

brojni predmeti iz 16. i 17. stoljeća i ulom-

ci keltske keramike koja se datira u 2. sto-

ljeće prije Krista. Arheološka iskopavanja

pomoću mamut sisaljki na ovom nalazištu

za sada nisu izvršena. Novi dokazi iz 2014.

godine nedvojbena su poticaj za nastavak

istraživanja ostalih dijelova mosta koji su

još uvijek nepoznati.

Most je izgrađen 1566. godine, bio je dug

osam kilometara s četiri prometna traka.

Bio je svjetsko čudo i najveći graditeljski

pothvat u tadašnjoj Europi, te je u europskoj

javnosti nazvan ‘’Veličanstveni’’ po Sulej-

manu Veličanstvenom.

Lovni turizam

Potencijali lovnog turizma u Baranji su: re-

kreativni - lovačka društva, elitni - gosti

veće platežne moći, komercijalni - tvrtke,

putničke agencije i sportski – streljaštvo

i kinologija. Lovišta su destinacija elitnog

lovnog turizma, stanište su u svijetu pozna-

tog baranjskog jelena, divljih svinja i fazana.

Poznata su lovišta: Monjoroš, Tikveš, Podu-

navlje – Podravlje u parku prirode Kopački

rit, površine 27 000 ha.

Dva državna otvorena lovišta (Državno-vla-

stito otvoreno lovište br. XIV/10A-”Podrav-

lje” i Državno-vlastito otvoreno lovište br.

XIV/10-”Monjoroš) “, te Zajedničko lovište

br. 55. i Zajedničko lovište br. 56., imaju

veću površinu unutar granica Općine Dar-

da, dok su manjim dijelom u Općini Darda

Zajedničko lovište br. 21., Zajedničko lovi-

šte br. 51. i Zajedničko lovište br. 61.

Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A

“Podravlje” lovište je na području između

rijeke Drave i nasipa (Glavni dravski obram-

beni nasip) te, sjevernije, naselja Torjanci,

Novo Nevesinje, Bolman i Jagodnjak. Šume

i šumsko zemljište su na 3.010 ha. Pravo

lova u ovom lovištu ima tvrtka Fermopromet

d.o.o. Lovište je nizinskog tipa. Divljač koja tu

prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je

jelen obični, srna obična, svinja divlja,fazan,

zec obični, trčka, divlje patke, crna liska. Ma-

tični proljetni fond divljači je jelen obični 70

grla; srna obična 145 grla; svinja divlja 130

grla; fazan 450 kljunova; divlje patke 1.500

kljunova; crna liska 1.500 kljunova.

Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10

- “Monjoroš” je na području lijeve dravske

inundacije, od rijeke Drave do Glavnog

dravskog nasipa i sekundarnog nasipa (ma-

log nasipa) sjeverno od nasipa Drava-Du-

nav. Nastalo je podjelom nekadašnjeg

državnog lovišta br. XIV/10 “Podravlje”.

Lovište je nizinskog tipa, ukupne površine

2.400 ha, šuma i šumskog zemljišta je 2.170

ha. u zakupu je Lovačkog društva Fazan Dar-

da. Matični proljetni fond tj. broj divljači koja

se prema mogućnostima staništa može uz-

gajati, iskazan Lovno gospodarskom osno-

vom, je: jelen obični (20 grla); srna obična

(45 grla); svinja divlja (40 grla); fazan (150

kljunova); divlje patke (400 kljunova); crna

liska (400 kljunova).

Zajedničko otvoreno lovište br. 55. prostire

se sjeverno od dravskog obrambenog nasi-

pa- glavnog dravskog nasipa u Baranji. To je

panonski tip lovišta. U zakupu je Lovačkog

društva Fazan Darda. površina lovišta je

4.837 ha, šuma i šumskog zemljišta je 130


ha. Obitavaju srna obična, zec, fazan, trčka,

divlja svinja, jazavac, lisica i dr.Stalne vrste

sitne divljači su: lisica (40 grla); jazavac (10

grla); kuna zlatica (10 grla); lisica mala (10

grla); tvor (6 grla); vrana siva (50 kljunova);

vrana gačac (50 kljunova); čavka (50 kljuno-

va) i šojka (50 kljunova), srna obična (60

grla); zec obični (100 komada); fazan (250

kljunova); trčka (100 kljunova).

Zajedničko otvoreno lovište br. 56 čini

istočni, mali, dio Općine. Površine 2.020

ha, na prostoru Općine 50,83 ha (2,5%).

U ovom lovištu je 292 ha površine Parka

prirode-zapadni dio beljskog ribnjaka “Po-

dunavlje”. To je stanište divlje patke ali te

površine nisu unutar granica Općine. Pravo

lova ima Lovačko društvo “Srndać” iz Bilja.

Prostor Općine Darda, po prirodnim osobi-

nama je vrlo kvalitetan za lov i lovno gospo-

darstvo. Danas lovstvo predstavlja jedan

od strateških pravaca razvoja Republike Hr-

vatske i temelj je razvoja kontinentalnog tu-

rizma. Lovni turizam je u usponu. Predsjed-

nik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak

navodi da u lovnoj sezoni 2013/2014 dola-

zi oko 12.000,00 stranih lovaca što je 50%

više nego prije 3. godine. Lovište Tikveš je

jedno od najvažnijih europskih lovnih pre-

djela i biser hrvatske lovne ponude. Prostor

Općine Darda je po prirodnim osobinama

vrlo kvalitetan za lovni turizam, (2 državna

lovišta i 5 zajedničkih lovišta), s lovištima

bogati različitim vrstama visoke i niske div-

ljači. LD Fazan iz Darde ima lovišta površine

8.655,00 ha u kojima su trofejna jelenska

divljač (Jeleni zlatne, srebrne i brončane

medalje), posjeduje II. po veličini fazaneri-

ju u RH, bio je domaćin Međunarodne lov-

no-kinološke manifestacije lovačkih pasa

ptičara, na kojem sudjeluju i savezi Europ-

ske lovačke asocijacije (FACE).

Sportsko-rekreacijski centar Đola

Predstavlja potencijal za doprinos razvoju

turizma s prirodnom ljepotom jezera Đola,

sportsko-rekreacijskim terenima, te plani-

ranim sadržajima: teniski tereni, otvoreni i

zatvoreni bazen i sportska dvorana.

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja

Sagrađena je 1717. godine kao kapelica na

vlastelinskom imanju grofa Esterhazyja. U

prvoj polovici 18. st. crkva dobiva sa zapad-

ne strane sakristiju, a s južne vjeroučionicu.

Krajem 18. st. ispred glavnog pročelja pri-

građen je zvonik s baroknom lukovicom. To

je vrijedan kulturni spomenik koji je tijekom

okupacije 1991. godine opljačkan i srušen

te je kasnije obnovljen.

Parohijska crkva sv. Mihaila Arhanđela

Izgrađena je u Dardi 1777. godine u duhu

arhitekture kasnog baroka i spada u red vri-

jednih sakralnih objekata Baranje.

Skupna grobnica palih boraca NOR-a

Nalazi se u središtu darđanskog groblja i u

njoj je sahranjeno 30 boraca palih u borba-

ma krajem 1944. i početkom 1945. godine.

‘’Lipa’’, prapovijesno nalazište

Smješteno je na sjevernom izlazu iz Darde,

uz cestu prema Čemincu koja prelazi preko

jednog manjeg još vidljivog brežuljka gdje se

nalazi halštatski tumulus odnosno grobovi iz

starijeg željeznog doba što je vidljivo po broj-

nim arheološkim nalazima keramike, ljepa,

urni pronađenih u blizini tog mjesta. Ovi na-

lazi ukazuju na postojanje groblja iz starijeg

OPĆINA DARDA28

željeznog doba-Halštata, koja se danas jed-

nim dijelom nalazi ispod ceste.

Crpna stanica kod nekadašnje

Farme Topolik

Sukladno zahtjevu Uprave za zaštitu kultur-

ne baštine, Konzervatorskog odjela u Osi-

jeku Crpna stanica ulazi u postupak zaštite

kao kulturno dobro a zgrada crpne stanice

ima sve elemente za zaštitu kao pojedi-

načno kulturno dobro (zbog svojih umjet-

ničko-arhitektonskih i tehničkih vrijedno-

sti kao i ambijentalne vrijednosti).Crpna

stanica je izgrađena 1911. godine, u vrlo

dobrom je stanju, u izvornim gabaritima,

obnavljana je uz upotrebu tradicionalnih

građevinskih materijala, pročelje je saču-

vano u izvornom obliku kao i strojni pogon

koji je isto dobro očuvan.

Etnološki spomenici

Na području Općine Darda ima nekoliko

građevina ruralne stambene arhitekture

čije će istraživanje i dokumentiranje izvršiti

Konzervatorski odjel u Osijeku i to:

Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 13








Uglješ: kuća, Baranjska ulica 21.

U ulici Josipa Jelačića u Dardi se nalaze dvi-

je tradicijske kuće, koje predstavljaju doku-

ment povijesne slike naselja.

Konjički klub s hipodromom

Predstavlja potencijal s raznolikim sadržajem

za ljubitelje konja u Dardi

Regionalni park Mura Drava

Proglašen 2011., koji se proteže i područ-

jem Općine Darda i Baranje. Čitavo pod-

ručje Regionalnog parka Mura-Drava zbog

izuzetne vrijednosti za očuvanje biološke

raznolikosti uvršteno i u ekološku mrežu

Republike Hrvatske.

Drava je prepoznata kao jedna od posljed-

njih očuvanih nizinskih rijeka u Europi nakon

izgradnje velikih elektrana u gornjem toku.

Očuvane prirodne obale Drave područja su

visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te

bogate geološke i kulturno-tradicijske ba-

štine. Značajna su vlažna staništa koja spa-

daju među najugroženija u Europi: izuzetno

bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune, brojne

ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i

europskom nivou poplavne šume, vlažni

travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita,

meandri, te sprudovi i strme odronjene

obale. Navedeno otvara nove mogućnosti

za razvoj održivog razvoja kao što su ekotu-

rizam i ekološka poljoprivreda. Očuvana je

biološka raznolikost, georaznolikost, hidro-

morfološki i hidrogeološki procesi, nalazi

minerala (zlato) i paleontološki nalazi (fo-

silni sisavci), pojave ugljena, nafte i drugo.

Navedene vrijednosti imaju značajan po-

tencijal za razvoj geoturizma.


Prekogranični Rezervat biosfere

Mura-Drava-Dunav

Između Hrvatske i Mađarske, koji se proteže

i područjem Općine Darda i Baranje, progla-

sio je UNESCO 2012. te je tako postao dio

svjetske mreže rezervata biosfere.

Prirodno bogatstvo ovog područja pred-

stavlja veliki broj ugroženih životinjskih i bilj-

nih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni oto-

ci, te šljunčane i pješčane obale rijeka, uz

koja se nalaze gnjezdilišta ugroženih ptica:

orla štekavca, crne rode, male čigre i dru-

gih. Ekoturizam temeljen na prirodi, ekološ-

ki osviještenim dionicima i principima odr-

živosti bilježi intenzivan porast. Zasnovan

je na ekološkim principima i javlja se kao

odgovor na neodrživost masovnog turizma.

Na Dravi i Dunavu postoji potencijal za nau-

tički turizam. Dunav povezuje Beč, Bratisla-

vu i Budimpeštu, Batinu, Vukovar, Beograd

te je plovnost osigurana do Crnog mora.

Dunav je atraktivna ruta za plovidbu luksu-

znih brodova iz Beča i ostatka Europe.

Bogatstvo gastronomske ponude

U turizmu se temelji na mogućnosti ponu-

de: ekoloških proizvoda (meso starih pa-

smina svinja, povrće, voće, sokovi) riječne

ribe, kvalitetnih domaćih proizvoda (kulen,

kobasica, domaća zimnica i slično).

Cikloturizam

Umrežavanje infrastrukture biciklističkih

staza te promocija turističke ponude po-

boljšat će razvoj kontinentalnog ruralnog

turizma s naglaskom na kulturni, aktivni/

rekreacijski i sportski turizam. U Općini

Darda je Prostornim planom uređenja pla-

nirana izgradnja mreže biciklističkih staza

koje su povezane s biciklističkim stazama u

ostalim općinama u Baranji, te u Osijeku. Te

biciklističke staze su dio biciklističkih staza

‘’Dunavske rute’’ uz rijeku Dunav povezanih

s biciklističkim stazama u Republici Srbiji.

Planirana je biciklistička staza dužine 7400

m na svom početku se spaja na postojeću

biciklističku stazu u naselju Mece kod pru-

ge, koja se nastavlja kroz Bilje do Osijeka.

OPĆINA DARDA30

Na svom kraju navedena biciklistička staza

se kod benta na Dravi treba spojiti na bici-

klističku stazu uz bent rijeke Drave iz Osi-

jeka, te se spojiti s biciklističkom stazom

u Republici Mađarskoj. Na navedenu bici-

klističku stazu planirano je spajanje bicikli-

stičkih staza iz Općine Jagodnjak i Općine

Petlovac. Izgradnjom planirane biciklističke

staze u Općini Darda osigurava se bicikli-

ranje kroz prirodu - područje Nacionalne

ekološke mreže koje je međunarodno važ-

no za ptice i divlje životinje. Međunarodna

biciklistička ruta EuroVelo 6 je mreža eu-

ropskih biciklističkih staza čiji je sastoji se

sastoji od 12 biciklističkih ruta diljem Euro-

pe (biciklistička ruta Dunav i ostale), te se

proteže se od Atlantskog oceana do Crnog

mora. Europska biciklistička federacija je

pokrenula EuroVelo projekt 1995. godine

s ciljem povezivanja i razvoja mreže bicikli-

stičkih ruta. Via Pacis Pannoniae – Panonski

Put Mira je biciklistička staza pored Dunava

koja prolazi kroz nekoliko velikih gradova u

regiji, uključujući Novi Sad, Sombor i Apatin

u Srbiji i Osijek i Vukovar u Hrvatskoj. Pa-

nonski put Mira prolazi kroz naselja Općine

Kneževi Vinogradi, naselja Karanac, Kame-

nac, Kotlina, Suza, Zmajevac, Mirkovac, So-

kolovac i samog naselja Kneževi Vinogradi.

Put povezuje razne etničke i religijske zajed-

nice, i ima za cilj osnažiti ljudske, ekonom-

ske i političke veze između regija Baranje i

Slavonije u Hrvatskoj i Vojvodine u Srbiji.


OPĆINA DARDA

3. 2. 1.

Vizija i strateški ciljevi razvoja turizma općineStrateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

OPĆINA DARDA34

Strateški razvojni plan turizma Općine Dar-

da za razdoblje od 2018. do 2022. godine

sadrži viziju prioriteta i zadanih mjera koji-

ma se želi postići turistički razvoj općine u

zadanom razdoblju zahvaljujući prirodnim,

povijesnim i kulturnim bogatstvima kojima

obiluje predmetno područje. Strateški cilje-

vi Strateškog razvojnog plana turizma opći-

ne Darda obuhvaćaju sve aspekte bitne za

lokalni razvitak te sadrže pregled željenih

rezultata koji se planiraju postići konkret-

nim mjerama, a proizlaze iz vizije. Ciljevi,

prioriteti i mjere u međusobnoj su simbiozi

te doprinose ostvarenju vizije lokalnog ra-

zvitka. Pretpostavka je da bi uporaba istih

mogla doprinijeti održivom rastu općine,

što je od presudne važnosti za stanovnike,

kao i za unaprjeđenje postojećeg životnog

standarda, s obzirom na to da su iste usmje-

rene na stvaranje radnih mjesta, osiguranje

boljih životnih uvjeta, kao i sprječavanje

odljeva stanovništva kao jedan od najvećih

problema. Temelj daljnjeg razvitka usmjeren

je k očuvanju identiteta sela što i proizlazi iz

činjenice da je općina Darda tradicionalna

općina modernih pogleda usmjerenih pre-

ma svakom pojedinca kao okosnici kultur-

nog identiteta i gospodarskog prosperiteta

temeljenog na poljoprivredi i turizmu. U

daljnjem dijelu Strategije određeni su prio-

riteti, mjere, projekti zahvaljujući prepozna-

tim snagama, slabostima, prilikama i prijet-

njama u najvažnijim sektorima. Predmetna

analiza je ujedno i ključ u određivanju vizije

daljnjeg razvitka općine Darda.

3.1. SWOT analiza

SWOT analiza je metoda prepoznavanja

i utvrđivanja ključnih čimbenika razvoj-

nih potencijala i ograničenja te osnova za

stvaranje vizije i definiranje smjernica tu-

rističkog razvoja Općine Darda, kao dijela

ukupnog razvoja turizma u kontinentalnoj

Hrvatskoj. Tablica SWOT analize prikazuje

razvojni i polazišni potencijal za razvoj ru-

ralnog turizma na području kontinentalne

Hrvatske kroz prepoznate snage i moguć-

nosti koje se trebaju u budućnosti očuvati

i dalje unaprjeđivati, pri čemu će realizacija

potencijala prvenstveno ovisiti o sposob-

nosti uklanjanja utvrđenih vlastitih slabosti

i vanjskih ograničenja.

U SWOT analizi su uzeta bitna obilježja

koja predstavljaju osnovne snage, slabosti

razvoja, prilike i prijetnje daljnjem razvoju

Općine Darda, ali i predložen model opti-

miziranja snaga u smislu kako ih najbolje

iskoristiti; slabosti i mogućnosti njihovog

prevladavanja; prilika u okruženju koje treba

iskoristiti i kako umanjiti moguće prijetnje i

rizike iz okruženja.

3.2 Prioriteti i mjere

Temeljem rezultata osnovne i SWOT analize

te promišljanja i usuglašenih stavova ključ-

nih dionika i članova radne skupine, proizišli

su ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma

Općine Darda. Važan princip koji je primije-

njen prilikom definiranja strateškog okvira

bilo je osiguravanje vertikalne i horizontalne

usklađenosti njegovih pojedinih elemenata.

Vertikalna usklađenost podrazumijeva da

se elementi nižeg reda tematski optimalno


uklapaju u elemente više reda. Drugim ri-

ječima, da se svaka mjera logički uklapa

u prioritet, a svaki prioritet u cilj te da svi

elementi zajedno odražavaju smjer razvoja

turizma. Horizontalna usklađenost podrazu-

mijeva izbjegavanje sadržajnog preklapanja

pojedinih elemenata, posebice na nižoj hi-

jerarhijskoj razini, odnosno na razini mjera.

Također, ovakav će pristup iziskivati i veći

stupanj koordinacije kod provođenja i pra-

ćenja Strategije, u kojem će ključnu ulogu

imati lokalna i regionalna samouprava kroz

svoja upravna tijela. Iako se kod pojedinih

mjera može primijetiti sličnost u nazivima,

prilikom definiranja sadržaja i pratećih pro-

jektnih aktivnosti svake mjere posebno se

vodilo računa o potrebnom razlikovanju i

izbjegavanju preklapanja, a što se može lako

provjeriti u prilogu gdje se nalaze planirani

projekti u okviru navedenih mjera.

Razvoj turizma kao gospodarske grane

mjerit će se njegovom sposobnošću da se

prevladaju uočene slabosti i zapreke bržem

rastu, ali isto tako i da se iskoriste razvoj-

ni potencijali koji nesumnjivo postoje. Pri

tome, naglasak se daje na sljedeće ciljeve,

prioritete i mjere:

SNAGE /INTERNO MODEL OPTIMIZIRANJA

Prirodni resursi očuvani u velikoj mjeri Dodatni potencijal za prepoznatljivo turističko odredište; Veća mogućnost razvoja programske suradnje s ostalim dionicima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz povezivanje manifestacija

Postojanje zaštićenih prirodnih područja - (Regionalni park Mura - Drava i Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav)

Veća iskoristivost mjera ruralnog razvoja i pro-aktivan pristup kao i zaštititi prirodna bogatstva predviđena Prostornim planom, te osigurati financijska sredstva za očuvanje i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, a posebno velikim područjem Natura 2000

Bogato i raznoliko povijesno nasljeđe i bogata kulturna baština

Iskoristiti kao novi turistički proizvod; poticati aktivnosti podizanja prepoznatljivosti kulturne ponude Općine; provoditi aktivnu zaštitu nasljeđa u prostoru provedbom zaštite kroz prostorne planove i projektnu dokumentaciju, a temeljem valorizacije zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti primjenjujući pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije, na svim razinama zaštite nasljeđa.

Dobar prometno-geografski položaj: izgrađena prometna infrastruktura

Poboljšati stanje lokalnih cesta te protupožarnih i poljoprivrednih putova;

Visokokvalitetno poljoprivredno zemljište Poticati uzgoj domaćih sorti i pasmina; Osmisliti načine boljeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta; Poticati razvoj infrastrukture u funkciji poljoprivrede; Poticati program osnivanja zadruga i drugih oblika udruživanja proizvođača i njihovih proizvoda u poljoprivredi; - Poticati razvoj poljoprivredno-prerađivačkog sektora, s naglaskom na ekološku proizvodnju i autohtone proizvode; - Provoditi programe edukacije poljoprivrednih subjekata o razvojnim programima i mogućnostima financiranja iz EU fondova;

OPĆINA DARDA36

Velik broj civilnih udruga različitih područja djelovanja uključujući i lovačke udruge

Poticati razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi; formalnog i neformalnog učenja, te zajedničkih projekata i programa; Osigurati višegodišnje financiranje prepoznatim i uspješnim programima civilnoga društva; - Provoditi kontinuiranu edukaciju predstavnika civilnog sektora, povećati praćenje i kontrolu provedbe aktivnosti; - Uspostaviti bolju suradnju i partnerstvo između javnih institucija i civilnog društva, ukazati na važnost djelovanja civilnog društva, povećati uključenost udruga civilnog društva u iniciranju i provedbi razvojnih programa i projekata vezanih uz razvoj turizma i specifičnih sadržaja. Iskoristiti dobru suradnju s civilnim sektorom i pružiti im podršku u osmišljavanju adekvatnih sadržaja za adekvatno provođenje slobodnog vremena

Funkcionalna poslovna zona Podržati velike poslodavce u poslovnim planovima kojima se angažira visoko obrazovana radna snaga; poticati ulaganje u istraživanje i razvoj

Ostala društvena infrastruktura na zadovoljavajućoj razini

Ulagati u održavanje i modernizaciju postojećih zdravstvenih objekata i opreme;

Raznovrsnost registriranih gospodarskih subjekata Međusobnim povezivanjem, koordinacijom i zajedničkim nastupom na turističkom tržištu – zajednička korist

Visoka razina povjerenja od strane građana u upravljačku strukturu Općine

Mogućnost kontinuiteta i provedba planiranih projekata i aktivnosti

Aktivan LAG - Baranja Veća iskoristivost mjera ruralnog razvoja

SLABOSTI /INTERNO MODEL MINIMIZIRANJA

Nedovoljne promotivne aktivnosti područja Darde kao turističkog odredišta, nedovoljna fokusiranost na kontinentalni, ruralni turizam

Manifestacije poput različitih kulturnih događanja ili svečanosti promovirati i proširiti program dodatnim sadržajima

Neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora energije Započeti korištenje potencijala u energiji - stvoriti uvjete za prihvat proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora; Poticati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima; Poticati pripremu i provedbu projekata iz područja energetske učinkovitosti

Nedovoljno razvijena svijest o nužnosti primjene ekološki odgovornog ponašanja;

Prevenirati /sanirati nelegalna odlagališta otpada i poticati akcije podizanja svijesti o značaju očuvanog okoliša.

Nedovoljno sportsko-rekreacijskih sadržaja za potencijalne turiste, djecu i mlade

Iskoristiti dobru suradnju s civilnim sektorom i pružiti im podršku u osmišljavanju adekvatnih sadržaja za adekvatno provođenje slobodnog vremena

Nedovoljna racionalizacija ljudskih i materijalnih resursa i proizvodnje /nepovezanost ključnih subjekata u turizmu

Jasnim i konkretnim mjerama unutar planiranog razvoja turizma definirati uloge ključnih dionika

Nedovoljno razvijeni selektivni oblici turizma Potaknuti razvoj selektivnih oblika turizma - s pripadajućom infrastrukturom koji će stvoriti konkurentske prednosti, a sve u skladu s načelom održivosti; j

Nizak udio smještajnih kapaciteta visoke kvalitete u ukupnim smještajnim kapacitetima

Iskoristiti i druge općine / naselja u okviru LAG- ova na području OBŽ-a koji imaju mogućnost smještaja


Neiskorišteni potencijali za eko proizvodnju u poljoprivredi

Provoditi uzorkovanje tala radi utvrđivanja onečišćenja posebno na području s plastenicima, industrijskim zonama i poljoprivrednim površinama s intenzivnom poljoprivredom; Sprječavati promjene krajobraznih vrijednosti

Nedostatak radne snage za rad u poljoprivredi uslijed nepovoljnih demografskih trendova - Visoka razina nezaposlenosti i u isto vrijeme niska stopa zaposlenosti

Poboljšati dostupnost i kvalitetu cjeloživotnog obrazovanja, prije svega zaposlenima (olakšati poslodavcima ulaganje u ljudske resurse) te podizati svijest o prednostima i nužnosti cjeloživotnog obrazovanja

Visok udio osoba starije dobi u ukupnoj strukturi stanovništva

Kontinuirano kreirati i provoditi mjere koje sprječavaju negativne demografske trendove i podizati svijest o mogućim posljedicama u slučaju nastavka sporijeg rasta stanovništva;

Orijentiranost lokalnih OPG-ova na tradicionalnu proizvodnju (uglavnom žitarice)

Povećati razinu informiranosti i pružiti podršku OPG-ovima za npr. ekološku proizvodnju ili neku drugu „noviju“ kulturu

Slaba međusobna umreženost Inicirati racionalizaciju resursa zajedničkim planiranjem i međusobnom podrškom

Mladi ljudi nisu motivirani za bavljenje poljoprivredom / poremećen sustav vrijednosti – rad nije cijenjen i adekvatno nagrađen

Promovirati primjere dobre prakse iz okruženja – naročito kroz LAG podršku na području cijele OBŽ

PRILIKE /EKSTERNO MODEL ISKORIŠTAVANJA

Eu fondovi /razvoj ruralnog područja, poticanje zapošljavanja u ruralnom području, podrška poljoprivredno – ekološke ili poljoprivredno okolišne mjere

Provedba programa ruralnog razvoja za RH / određeno 16 mjera za povećanje konkurentnosti podrška poljoprivredno-ekološke ili poljoprivredno-okolišne mjere.

Rastuće mogućnosti korištenja EU sredstava za financiranje gospodarskih projekata i jačanja ljudskih potencijala, posebno u ruralnim područjima

Razvoj društvenog poduzetništvo / donesena strategija razvoja na nacionalnoj razini

Iskoristiti mogućnost alociranih sredstva za moguće zapošljavanje marginaliziranih skupina u okviru pojedinih turističkih sadržaja

Na području Općine znatan broj zaštićenih i registriranih kulturnih dobara

Prilika za razvoj specifičnih oblika turizma (povijesni, vjerski, kulturni...)

Partnerstvo s ostalim JLS-ovima / provedba pojedinih mjera iz „viših strategija“

Poboljšanje, nadogradnja i modernizacija komunalne infrastrukture, Sustavno jačati administrativne kapacitete za pripremu, provedbu i vrednovanje projekata s posebnim naglaskom na pripremu projekata za financiranje putem EU programa i strukturnih fondova; Definirati planove razvoja i akcijske planove provedbe projekata na lokalnoj razini koji će uključivati i povezivanje s drugim JLS-ima kroz zajedničke projekte

Razvoj integrirane turističke ponude koja uključuje prirodnu i kulturnu baštinu; Blizina drugih naselja s razvijenim kontinentalnim turizmom

Prilika za povezanost svih sektora i daljnju nadogradnju postojećih aktivnosti; Prilika za međusobno umrežavanje i kreiranje zajedničkih turističkih sadržaja

Ponuda autohtonih proizvoda /razvitak ekopoljoprivrede

Iskoristiti trend i prednost „zdrave hrane“ na turističkom gastro tržištu

OPĆINA DARDA38

Povezivanje s turističkim zajednicama /posebno vezanu uz rast vikend potražne

Iskoristiti promjenu trenda u turizmu / suvremeni turisti iskusni su putnici, dobro informirani, željni stjecanja novih iskustava i upoznavanja novih sredina

Poticaj države razvoju kontinentalnog turizma specifičnih oblika turizma

Iskoristiti snažnu podršku i prepoznate resurse u kreiranju novih sadržaja kroz aktivnosti LAG –a Baranja

Razvitak integrirane turističke ponude koja uključuje prirodnu i kulturnu baštinu

Prilika za povezanost svih sektora i daljnju nadogradnju postojećih aktivnosti usko povezanih s očuvanjem tradicionalne baštine

PRIJETNJE / IZAZOVI / EKSTERNO MODEL PREVENIRANJA

Globalizacija tržišta / uvoz nekvalitetne i jeftine hrane Inicirati / povećati suradnju s relevantnim institucijama na nacionalnoj razini i konkurirati kontroliranom kvalitetom domaćih proizvoda

Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada/ povećanje nezaposlenosti i broj suficitarnih zanimanja

Motivirati mlade ljude /kroz sustav poticaja na upisivanje deficitarnih zanimanja, formalno i neformalno učenje

Visok udio mladih (20 – 29) u kontingentu nezaposlenih / odlazak u treće zemlje

Unaprjeđenje kvalitete života i stvorene pretpostavke za ostanak u Općini (poticaji mladim obiteljima kroz različite demografske mjere)

Rast broja stanovnika u opasnosti od siromaštva / smanjena mogućnost ulaganja u razvojne projekte

Povećanje proračunskih sredstava u saniranje socijalnih potreba uz kontrolirano i racionalno izdvajanje

Ograničena mogućnost predfinanciranja i sufinanciranja razvojnih projekata / nemogućnost prijave i ograničena mogućnost povlačenja sredstava

Iskoristiti mogućnosti sufinanciranja kroz mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini (subvencije kamatnih stopa, zaseban fond itd..)

Intenzivnim razvojem turizma moguće onečišćenje okoliša /degradacija kulturne baštine

Iskoristiti mjere vezane uz poticaje Ministarstva okoliša

Sve veći broj destinacija koje nude kulturni turizam stvara konkurenciju na međunarodnom, ali i na nacionalnom i regionalnom tržištu / u ponudi je sve kvalitetnija i raznovrsnija ponuda koja turistima daje veći izbor

Pronaći sadržaje koji su inovativni i specifični za ovo područje i dodatno ih obogatiti.


Prioritet 1.1. Razvoj turizma s naglaskom na ruralni prostor

MJERE PROJEKTI

BRENDING

Razvoj općine kao turističke destinacije Izgradnja parka maketa u naselju Mece

Rekonstrukcija i opremanje višenamjenske zgrade za manifestacije (Kudeljara)

Izgradnja turističkog-info centra općine Darda - dvorac Esterhazy

Turizam događaja, razvoj izletničkog turizma i promocija tradicionalnih manifestacija

Izgradnja popratne infrastrukture za bicikliste duž cijele općine

Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje bike&bed turističkih objekata

Promocija lokalnih manifestacija

KAPACITETI

Razvoj smještajnih kapaciteta Rekonstrukcija i izgradnja smještajnih kapaciteta

Razvoj ljudskih resursa za potrebu turizma kao i ostalih dionika turističkog razvoja

Edukacije za vodiče za potrebu promocije kulturne i prirodne baštine

Razvoj prometne infrastrukture, lokalnog transporta i transporta do turističkih destinacije

Izgradnja biciklističke staze u Dardi kroz Osječku ulicu i ulicu Ljudevita Gaja do Dravskog nasipa u ukupnoj duljini 7470 m

Uspostava javne cestovne linije Darda - Osijek; Darda - Beli Manastir

Razvoj eno-gastro turizma, lokalnih proizvoda te popratne turističke infrastrukture za promociju predmetnih proizvoda

Izgradnja kušaonice autohtonih proizvoda općine Darda

Cilj 1 Jačanje prepoznatljivosti Općine Darda na turističkom tržištu

OPĆINA DARDA40

Prioritet 2.1. Razvoj turizma s naglaskom na sport, kulturu i sakralnu baštinu te zdravstveni turizam

MJERE PROJEKTI

KULTURNA I SAKRALNA BAŠTINA

Izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija infrastrukture kulturne i sakralne baštine te arheoloških nalazišta

Rekonstrukcija Dvorca Esterhazy

Tematski park ‘’Sulejmanov most’’

Izgradnja pješačko-biciklističke staze ‘’Sulejmanov most’’

Izgradnja replike mosta ‘’Sulejmanov most’’

Interpretacija kulturne baštine i povijesnog nasljeđa na području općine i povezivanje iste s lokalnim proizvodima

Rekonstrukcija/izgradnja i opremanje zgrade za tradicionalne obrte (Etno muzej Darda)

Jačanje subjekata koji se bave kulturnim aktivnostima Jačanje rada udruga:

• Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Darda“

• Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta“,

• Romsko kulturno-umjetničko društvo Darda - RKUD ‘’Darda’’,

• Mađarsko kulturno-umjetničko društvo Darda,

• Tamburaška škola Marković,

• Udruga za ruralni turizam „Đola“

SPORT

Izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija infrastrukture za sport i sportski turizam

Izgradnja bazena u SRC „Đola“ u Dardi

Izgradnja mini golf terena

Izgradnja teniskih terena na SRC Đola

Izgradnja športsko-rehabilitacijskog centra Darda

Izgradnja športsko-ribolovnog centra

Cilj 2Upravljanje razvojem ruralnog područja i povećanje kvalitete života s ciljem zadržavanja stanovništva


Prioritet 2.2. Razvoj turizma s naglaskom na prirodnu baštinu

MJERE PROJEKTI

PRIRODNA BAŠTINA

Stvaranje infrastrukture i interpretacija prirodne baštine na području općine

Razvoj izletišta u sklopu ribnjaka Darda

Izgradnja kupališta s uslužnim sadržajem na bajerima na području Darde

Izgradnja poučne tematske staze s promatračnicama ptica

Razvoj aktivnosti i infrastrukture promatranja ptica Uspostava i izgradnja Centra za promatranje ptica općine Darda

Izgradnja i opremanje promatračnice ptica

Razvoj aktivnosti i infrastrukture za potrebu ribolovnog turizma

Izgradnja i opremanje ribičkog doma smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima, te sadržajem za održavanje ribičkih natjecanja

Promocija i osnaživanje lovnog turizma Opremanje lovačkog doma “Fazan” smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima te sadržajem za održavanje lovačkih natjecanja

OPĆINA DARDA

4. 3. 2.

Usklađenost strategije s nacionalnim i regionalnim politikama


OPĆINA DARDA44

Općina Darda je definirala svoje razvojne

ciljeve, prioritete i mjere, kao i moguće pro-

jekte koji ih podržavaju. Prilikom određiva-

nja ciljeva, prioriteta i mjera, usklađenosti s

relevantnim strategijama na lokalnoj, regi-

onalnoj i nacionalno razini – tzv. strategije

„više“ razine.

Europa 2020 je temeljni desetogodišnji

strateški dokument predložen od Europske

komisije 2010. godine kako bi se unaprije-

dila ekonomija Europske unije. Njegov cilj

zahtjeva „pametan, održiv, uključiv rast“

s većom koordinacijom nacionalne i Eu-

ropske politike. Budući da EU strategije ne

predstavljaju samo formalnost, nego do-

kument prema kojemu se sav razvoj EU-a

usmjerava (financira), za Hrvatsku kao

novu članicu pa tako i za Općinu Darda važ-

no je stalno imati na umu temeljne odred-

nice razvoja EU. Strategija Europa 2020.

osnovni je planski dokument Europske

unije koji određuje prioritete i ciljeve razvo-

ja i djelovanja EU u navedenom razdoblju,

te daje smjernice razvitka i izrade planskih

dokumenata na nacionalnoj razini svim čla-

nicama EU. Navedena Strategija je odgovor

Europske unije na gospodarsku krizu i iza-

zove globalizacije i tehnološkog razvoja.

Europska komisija predlaže pet mjerivih EU

ciljeva za 2020.: za zapošljavanje; za istraživa-

nje i inovacije; za klimatske promjene i ener-

getiku; za obrazovanje; i za borbu protiv siro-

maštva. Navedeni ciljevi predstavljaju smjer

razvoja EU, a unutar strategije se razlikuju tri

prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

• Pametan rast: razvijanjem ekonomije

utemeljene na znanju i inovaciji

• Održiv rast: promicanje ekonomije koja

učinkovitije iskorištava resurse, koja je

zelenija i konkurentnija

• Uključiv rast: njegovanje ekonomije

s visokom stopom zaposlenosti

koja donosi društvenu i teritorijalnu

povezanost.

Svi strateški ciljevi Strategije razvoja turiz-

ma Općine Darda u potpunosti su usklađe-

ni s prioritetima i glavnim ciljevima EU iz na-

vedene Strategije, a projekti Općine Darda

doprinose njihovom ostvarenju.

Dunavska strategija

Dunavska strategija je strategija Europske

Unije za dunavsku regiju kojoj pripada i Op-

ćina Darda. Dunavska strategija obuhvaća

14 država dunavskog riječnog sliva: Nje-

mačka (savezne pokrajine Baden-Württem-

berg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađar-

ska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska,

Moldavija, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bo-

sna i Hercegovina te Crna Gora. Strategija

ima 4 osnovna cilja:

• Povezivanje dunavske regije (održiva

prometna i energetska povezanost,

jačanje turizma, kulturne razmjene i

međuljudskih kontakata)

• Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji

(očuvanje vodnih resursa, bio-

raznolikosti i kvalitete zraka i tla,

upravljanje rizicima)

• Izgradnja prosperiteta u dunavskoj

regiji (poticanje društveno-

gospodarskog i ljudskog razvoja)

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i

sigurnosti u dunavskoj regiji (jačanje

institucionalnih kapaciteta i suradnje te

suradnja na području sigurnosti i borbe

protiv kriminala)


CILJ 1.

Jačanje prepoznatljivosti Općine Darda na turističkom tržištu

CILJ 2.

Upravljanje razvojem ruralnog područja i povećanje kvalitete života s ciljem zadržavanja stanovništva




EUROPA 2020

• Uključiv rast - Rast koji uključuje sve zemlje članice, regije i svakog pojedinca je gospodarstvo visoke zaposlenosti i socijalne uključenosti

• Pametan rast - Rast i razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama

• Održiv rast - Rast koji uključuje efikasnu upotrebu resursa i energije, te ekološki prihvatljivo i konkurentno gospodarstvo

DUNAVSKA STRATEGIJA – PRIORITETNA PODRUČJA

• Poticanje razvoja održivih izvora energije

• Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima

• Upravljanje rizicima za okoliš

• Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla

• Ulaganje u ljude i vještine

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje

NATURA 2000

• Direktivom o pticama

• Direktivom o staništima

NATURA 2000 je europska ekološka mre-

ža koja obuhvaća područja koja je nužno

zaštititi zbog ugroženih vrsta i vrijednih sta-

ništa. To je ekološka mreža područja za za-

štitu prirode diljem EU koja je ustanovljena

u skladu s Direktivom o staništima(Područ-

ja važna za zajednicu) iz 1992. i Direktivom

o pticama iz 1979. godine (Područja poseb-

ne zaštite). Hrvatska NATURA 2000 mreža

pokriva 37% kontinentalne površine Repu-

blike Hrvatske i druga je po veličini u Europ-

skoj uniji. Ekološka mreža Hrvatske (EMRH)

zauzima oko 26,33% površine Županije. Po-

dručje koje je međunarodno važno za ptice

(POP) čitavom svojom površinom unutar

teritorija UAOS (Drava, Podunavlje i Donje

Podravlje u Općini Bilje). Područje važno za

divlje svojte i stanišne tipove (POVS) obu-

hvaća sljedeće gradove Osijek, Belišće i

Valpovo te općine: Bilje, Darda, Erdut, Kne-

ževi Vinogradi, Koška i Petrijevci.

Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno

oko 30.000 područja na gotovo 20% terito-

rija EU što je čini najvećim sustavom oču-

vanih područja u svijetu. Natura 2000 se te-

melji na EU direktivama, područja se biraju

znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja

tim područjima u obzir se uzima i interes i

dobrobit ljudi koji u njima žive. S obzirom na

OPĆINA DARDA46

to da je općina Darda obuhvaćena Naturom

2000 , prioriteti i mjere strategije lokalnog

razvoja moraju biti u korelaciji s Direktivom

o pticama i Direktivom o staništima, koje

predstavljaju srž EU zakonodavstva u zaštiti

prirode. Ta dva propisa zajedno postavljaju

ambiciozni visoki standard očuvanja priro-

de za sve države članice EU.

Operativni program Konkurentnost i

kohezija (OPKK) je plansko-programski

dokument namijenjen provedbi Kohezij-

ske politike EU-a, te predstavlja temelj za

CILJ 1.


CILJ 2.





OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA (OPKK)

• Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnog inkubatora

• Podupiranje kapaciteta MSP za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijske procese

• Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje

• Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu

• Pružanje podrške fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima

OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI RESURSI (OPULJR)

• Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

• Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije

• Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana, te učinkovite javne uprave

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.

• Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

• Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja / ulaganje u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE

• Definiranje jedinstvenih kriterija za strateško planiranje turističkog razvoja i izrada strateških planova

• Nacionalni program cjeloživotnog učenja za djelatnike u turizmu

• Promocija investicija u turizmu

• Usklađivanje sustava obrazovanja u ugostiteljstvu s potražnjom

• Program razvoja ciklo-turizma

• Nacionalni program unaprjeđenja obiteljskog smještaja

• Uređenje turističke destinacijske infrastrukture, a posebice, šetnica, staza (biciklističke, pješačke i sl.), prometne signalizacije, javnih parkirališta i lokalnog prijevoza


učinkovitu provedbu i korištenje Europskog

fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog

fonda u Hrvatskoj. Pojedini prioriteti i mje-

re Strategije razvoja Općine su direktno ili

indirektno povezani s pojedinim prioritet-

nim područjima OPKK, a koji doprinosi cilju

Ulaganje za rast i radna mjesta putem infra-

strukturnih ulaganja u područja prometa,

energetike, zaštite okoliša, ICT-a i pružanja

potpore razvoju poduzetništva i istraživač-

kih djelatnosti. OPKK predstavlja temelj za

učinkovitu provedbu i korištenje Europskog

fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fon-

da u Hrvatskoj. Pojedini prioriteti i mjere tu-

rističkog razvoja Općine Darda su direktno

ili indirektno povezani s pojedinim prioritet-

nim područjima OPKK-a.

Operativni program Učinkoviti ljudski

resursi (OPULJR) je usmjeren na rast za-

pošljavanja i jačanje socijalne kohezije u

Hrvatskoj. Programom su definirani prio-

riteti ulaganja koji se odnose na: zapošlji-

vost i mobilnost radne snage, obrazovanje

i cjeloživotno učenje, socijalno uključivanje

i dobro upravljanje. Prioriteti u okviru ovog

Operativnog programa su polazište u pla-

niranju razvoja ljudskih resursa na lokalnoj

razini, pa su tako pojedini prioriteti Strate-

gije razvoja turizma Općine direktno ili in-

direktno povezani s pojedinim prioritetnim

područjima OPURLJP-a.

Program ruralnog razvoja Republike Hr-

vatske za razdoblje 2014.-2020. (PRR)

predstavlja preduvjet za korištenje sred-

stava Europskog poljoprivrednog fonda

za ruralni razvoj. Programom je utvrđeno

16 mjera koje su usmjerene na povećanje

konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i

prerađivačke industrije kao i unaprjeđenje

životnih uvjeta u ruralnim područjima. Ci-

ljevi PRR-a su: 1. Poticati konkurentnost po-

ljoprivrede, 2. Osigurati održivo upravljanje

prirodnim resursima i klimatskim promje-

nama, te 3. Postići uravnotežen teritorijalni

razvoj ruralnih područja, uključujući stva-

ranje i očuvanje radnih mjesta. Prioriteti

PRR-a su: Restrukturiranje i modernizacija

poljoprivrednog i prehrambenog sektora,

Promicanje okolišno učinkovitog poljopri-

vrednog sustava, Poboljšana učinkovitost

resursa te pomaka ka klimatskih elastičnoj

poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šu-

marstvu, Smanjenje ruralne depopulacije i

povećanje kvalitete života te gospodarski

oporavak, Doprinos prioritetima Europske

unije za ruralni razvoj. Za općinu Darda koja

se nalaze na ruralnom području iznimno je

važno da u svom planiranju dugoročnog ra-

zvoja uzmu obzir ciljeve i prioritete Progra-

ma ruralnog razvoja. Nacrt Uredbe ruralnog

razvoja EU definira tri dugoročna strateška

cilja i šest prioriteta:

Ciljevi: 1. Poticati konkurentnost poljoprivre-

de; 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim

resursima i klimatskim promjenama; 3. Po-

stići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih

gospodarstava i zajednica, uključujući stva-

ranje i očuvanje radnih mjesta.

Prioriteti: 1. Promicanje znanja i inovacija u

poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područji-

ma; 2. Povećanje održivosti poljoprivrednih

gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta

poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama,

promovirajući pri tome i inovacijske poljo-

privredne tehnologije, kao i održivo uprav-

ljanje šumama; 3. Promicanje organiziranja

OPĆINA DARDA48

lanca prehrane, uključujući preradu i trženje

poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životi-

nja te upravljanje rizicima u poljoprivredi; 4.

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosu-

stava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo;

5. Promicanje učinkovitosti resursa i po-

maka prema klimatski elastičnom gospo-

darstvu s niskom razinom ugljika u poljo-

privrednom, prehrambenom i šumarskom

sektoru i 6. Promicanje socijalne uključe-

nosti, smanjenje siromaštva i gospodarski

razvoj u ruralnim područjima

Operativni program ruralnog razvoja je do-

sta važno polazište za daljnje planiranje za

jedinice lokalne samouprave koje se nalaze

u ruralnom području upravo stoga što po-

tiče sljedeća ulaganja koja su povezana s

ciljevima prioritetima i mjerama Strategije

razvoja turizma Općine Darda.

Strategija razvoja turizma Republike Hr-

vatske do 2020. godine je dokument koji

utvrđuje ključne aktivnosti turističke politi-

ke usmjerene na osiguravanje proizvodnih,

institucionalnih, organizacijskih i ljudskih

pretpostavki za povećanje konkurentno-

sti hrvatskog turizma na međunarodnom

tržištu. Predstavljena je i vizija razvoja hr-

vatskog turizma 2020. godine, te glavni

ciljevi razvoja i to povećanje atraktivnosti i

konkurentnosti koja će rezultirati ulaskom u

vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu

po kriteriju konkurentnosti. Osim navede-

nog, strateški ciljevi turističkog razvoja su

i poboljšanje strukture i kvalitete smještaja,

novo zapošljavanje, investicije i povećanje

turističke potrošnje.

Realizacijom planiranih prioriteta i mjera

turističkog razvoja Općine pridonijet će se

ostvarenju ciljeva na nacionalno razini. Po-

sebno treba istaknuti mjere:

5.2.1.7. Cikloturizam - Nove investicije -

Osigurava se brži razvoj glavnih i ‘kapilar-

nih’ mreža biciklističkih ruta u svim dijelo-

vima Hrvatske, posebice osposobljavanjem

manje prometnih lokalnih cesta, seoskih

putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga

te njihovim eventualnim tematiziranjem

(npr. vinske, gastronomske, edukacijske);

Izgradnja i primjereno opremanje većeg

broja novih biciklističkih staza, bike par-

kova u svim dijelovima zemlje, a osobito u

glavnim turističkim područjima, područjima

oko velikih gradova te na područjima gdje

se biciklistički promet odvija na cestama s

velikim intenzitetom motornog promet

5.2.1.8. Etno i gastroturizam – Izgradnja

i primjereno opremanje većeg broja novih

(većih i manjih) ugostiteljskih objekata, gra-

diteljskog izričaja usklađenog s tradicijskim

značajkama lokalne arhitekture te s vrhun-

skom ponudom lokalnih delicija; Prioritetne

aktivnosti razvoja restoranima. Iako su se

gastronomija i enologija kao turistički pro-

izvod najviše razvili na području Istre, a po-

tom u Dalmaciji i Slavoniji i Baranji.

Ostale aktivnosti razvoja proizvoda - Tema-

tizirati hrvatske regije kako bi se iskoristila

etno-gastronomska različitost; Poticanje

ulaganja u događanja na temu hrane i pića;

Stvaranje specijaliziranih regionalnih agen-

cija za razvoj gastro-etnoloških putovanja s

ponudom složenih programa.

Strateški marketinški plan hrvatskog

turizma (SMPHT) 2014.-2020. Poseb-

no treba istaknuti kao dokument kojim je


definiran nacionalni turistički marketing te

ostvarivanje ciljeva povećanja snage bren-

da, povećanje broja dolazaka turista u pred

i posezoni te povećanje dnevne potrošnje.

Marketinški plan predstavio je prijedlog

vrijednosti koje opisuju turističku ponudu

na način d objašnjava koristi koje turistič-

ka destinacija može pružiti svojim gostima

te ih iskoristiti u svojoj promociji. Svrha je

SMPHT-a pomoći Hrvatskoj i turističkoj in-

dustriji da kroz turizam ostvari veći prihod i

razvojno napreduje.

Strategija razvoja turizma općine Darda ko-

respondira s mjerama:

• Razviti i implementirati hrvatski sustav

brendiranja

• Podrška turističkoj industriji

• Provesti edukaciju i program

umrežavanja dionika

• Stimulirati i poduprijeti razvoj

inovativnih iskustava s dodanom

vrijednošću

• Pojednostavniti kontakte prema

hrvatskoj turističkoj industriji.

Županijska razvojna strategija Osječko-ba-

ranjske županije do 2020. kao krovni ra-

zvojno-planski, odnosno strateški dokument

regionalne razine, ima za cilj osigurati stanov-

ništvu, svim interesnim skupinama i razvojnim

dionicama učinkovit i djelotvoran alat za plani-

ranje i provedbu razvojnih ciljeva i prioriteta te

ostvarenje dugoročne vizije razvoja.

Županijska razvojna strategija temeljni je

strateški planski dokument jedinice po-

dručne (regionalne) samouprave, u kojem

se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za

područje Županije u svrhu jačanja njenih

razvojnih potencijala, s posebnim nagla-

skom na ulogu velikih gradova i gradova

sjedišta županija u poticanju razvoja te na

razvoj slabije razvijenih područja.

Intervencijski plan - Program integrirane

fizičke, gospodarske i socijalne regene-

racije malih gradova na ratom pogođenim

područjima program je koji, koristeći sred-

stva iz Europskih strukturnih i investicijskih

fondova (ESI fondova), provode Ministar-

stvo regionalnoga razvoja i EU fondova

(MRRFEU) i Ministarstvo rada i mirovinsko-

ga sustava (MRMS). Program prvenstveno

obuhvaća integriranu urbanu regeneraciju

5 pilot područja malih gradova provedbe-

nom intervencijskih planova (IP-ova) za

svaki od gradova, koji će zatim poslužiti kao

temelj za provedbu pojedinačnih projekata

koji doprinose razvojnim prioritetima i cilje-

vima utvrđenima u intervencijskim plano-

vima. Osim samih intervencijskih planova,

program obuhvaća i razvoj institucionalnog

kapaciteta ključnih dionika za provedbu in-

tegriranih intervencija te komplementarne

aktivnosti na središnjoj razini: unaprijeđenu

statistiku siromaštva na lokalnoj i područ-

noj (regionalna) razina te odgovarajuće ma-

piranje siromaštva.

Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac

i Knin MRRFEU je odabralo Odlukom o pi-

lot područjima za provedbu Programa in-

tegrirane fizičke, gospodarske i socijalne

regeneracije malih gradova na ratom po-

gođenim područjima od 18. veljače 2015.

na temelju sljedećih kriterija: veličina grada

iskazana brojem stanovnika (od 10.000 do

35.000 stanovnika) te stanje okupiranosti

tijekom agresije na Republiku Hrvatsku.

OPĆINA DARDA50

CILJ 1.


CILJ 2.





ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE DO KRAJA 2020.

Unaprjeđenje kvalitete života kroz

• Prioritet 1.2. - Unaprjeđenje i razvoj u području odgoja i obrazovanja, kulture, športa, tehničke kulture i kroz

• Prioritet 1.3. - Razvoj ljudskih potencijala

Unaprjeđenje kvalitete životnog prostora kroz

• Prioritet 2.1. - Podrška mjerama prostornog planiranja, zaštite okoliša i prirode i

• Prioritet 2.2. - Razvoj komunalnih i drugih infrastrukturnih sustava

Povećanje konkurentnosti gospodarstva i zaposlenosti kroz

• Prioritet 3.1. - Razvoj i jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata i

• Prioritet 3.3. - Jačanje dionika tržišta rada u skladu s potrebama gospodarstva

Učinkovito upravljanje lokalnim i regionalnim razvojem - Povećanje učinkovitosti dionika i institucija u sustavu upravljanja razvojem

Intervencijski plan kroz: Obnovu vizure grada i Općine, očuvanje identiteta i razvoj turizma (primarno se odnosi na intervencije vezane uz turističke, sportske i kulturne infrastrukturne promjene); Osiguranje potrebne infrastrukture javnim funkcijama područja (primarno se odnosi na intervencije vezane uz prostorno i prometno uređenje područja)

Mobiliziranje socijalne, društvene i obrazovne kapacitete za potrebe svih građana (Primarno se odnosi na intervencije koje će omogućiti dugoročni razvoj i napredak osjetljivih skupina kroz npr. ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno učenje te stvaranje preduvjeta za zapošljavanje)

Stvaranje uvjeta za razvoj industrije, poduzetništva i poljoprivrede (Primarno se odnosi na i infrastrukturne intervencije kao potporu razvoju gospodarstva)

Omogućavanje održivog rasta i razvoja novim i postojećim poduzetnicima (Primarno intervencije vezane za umrežavanje poduzetnika, rast temeljen na znanju i istraživanju)

Pri tom je poštivana i obveza da jedno od

pilot područja karakterizira značajan udio

pripadnika romske manjine i stoga je pilot

područje grada Belog Manastira prošireno

na Općinu Darda zbog značajnog udjela

romskog stanovništva. . Kako je moguće da

pilot područja obuhvate susjedne jedinice

lokalne samouprave sa sličnim potreba-

ma i poteškoćama u zajedničke projekte,

a nastojeći u skladu s opisom prioriteta u

ključnim operativnim programskim doku-

mentima za ESI fondove dati prednost po-

dručjima s visokom zastupljenošću romske

manjine, područje Belog Manastira prošire-

no je na Općinu Darda.

Strategija razvoja Općine Darda 2016-2021.

predstavlja strateški i razvojni dokument

kojim je planiran lokalni razvoj za razdoblje

od 2016-2021. godine.


CILJ 1.


CILJ 2.





STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DARDA 2016-2021

• Održivo gospodarenje prostorom i razvoj komunalne infrastrukture (Izgradnja i rekonstrukcija cjelokupne komunalne prometne infrastrukture ; Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje cestovne infrastrukture – lokalnih nerazvrstanih cesta ; Izgradnja i rekonstrukcija pješačkih staza)

• Unapređenje sporta i rekreacije (Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata i ostale infrastrukture za sport i rekreaciju; unapređenje i poticanje razvoja sporta i rekreacije)

• Razvoj ruralnog prostora (razvoj i očuvanje tradicijskih obrta)

• Razvoj kontinentalnog turizma ( Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata kulturne baštine namijenjenih turizmu; Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata i svih drugih oblika turističke infrastrukture; Rekonstrukcija/izgradnja i opremanje zgrade za tradicionalne obrte; Zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine, te tradicije; Razvoj kulturnog i ostalih posebnih oblika turizma; Unaprjeđenje i promocija turističkih potencijala Općine Darda kroz razvoj novih turističkih proizvoda i usluga i Unaprjeđenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu)

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. (LAG BARANJA)

• Stvaranje uspješnog konkurentnog gospodarstva i razvoj lokalnih proizvoda s dodanom vrijednosti

• Diversifikacija poljoprivrednih djelatnosti, umrežavanje poljoprivrednika i razvoj novih načina prodaje

• Povećanje kvalitete života podizanjem društvenog i okolišnog standarda u ruralnim sredinama

Razlozi donošenja Strategije su:

• Strategija je temeljni razvojni dokument

čijom provedbom Općina Darda

preuzima odgovornost za svoj doprinos

ukupnom gospodarskom i društvenom

razvoju;

• Strategija će dati odgovore na pitanja

u kojem smjeru treba ići razvoj Općine

Darda te na koji ga način ostvariti te

dati sliku o potrebama svih subjekata i

skupina u društvu;

• Strategija je osnova za sudjelovanje

Općine Darda u natječajima za

korištenje bespovratnih sredstava

Europske unije iz strukturnih i

investicijskih fondova (ESI).

Lokalna razvojna strategija Baranje za

razdoblje 2014.-2020. godina predstavlja

sustavan program razvojnih ciljeva, prio-

riteta i mjera zasnovanih na elementima i

metodologiji strateškog planiranja i progra-

miranja uz primjenu LEADER metodologije.

Osnovna zadaća strateškog planiranja je

obaviti analizu postojećeg stanja i na teme-

lju kvantificiranih te kvalitativnih podataka i

informacija omogućiti stvaranje informacij-

sko-dokumentacijske osnovice za donoše-

nje zaključaka i smjernica budućeg razvoja.

LEADER metodologija provodi se u država-

ma članicama EU od 1991. godine i kontinu-

irano se razvija. U okviru LEADER pristupa

lokalno stanovništvo se smatra najvećim

OPĆINA DARDA52

bogatstvom ruralnih područja. Ono što

razlikuje LEADER projekte od drugih jeste

oslanjanje na ljude koji žive u ruralnim po-

dručjima i njihove sposobnosti da utvrde

što je najprikladnije za njihovu okolinu, kul-

turu, radne običaje i vještine.

Lokalna razvojna strategija Baranje nastala

je kao rezultat dugotrajnog rada i vremena

provedenog u njezinoj pripremi s ciljem da

se dobije kvalitetan dugoročni plan razvoja

LAG područja Baranje koji će uvažavati ra-

zvojne potrebe stanovništva, te potrebna

mišljenja, stavove i prijedloge rješenja na

najnižoj, lokalnoj razini od neposrednih su-

dionika koji će kreirati i sudjelovati u provedi

ove strategije, utemeljene na zajedničkom i

povezanom promišljanju javnog, gospodar-

skog i civilnog sektora.

4.1. Financijske mogućnosti za provedbu zacrtanih projektnih aktivnosti

Kako bi planirane mjere bile provedene,

nužno je osigurati odgovarajuće financira-

nje. Općina svojim nedostatnim financij-

skim kapacitetima ne može samostalno

realizirati predmetne projekte pa će iste

aplicirati na potencijalne druge izvore fi-

nanciranja. Projekti koji se planiraju realizi-

rati i koji su predmet ovog dokumenta, pr-

venstveno moraju biti u skladu sa Zakonom

o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15715),

Zakonom o izvršavanju državnog prora-

čuna (NN 124/17, 108/18), Pravilnikom o

proračunskim klasifikacijama (NN 26/2010

i 120/13) i Pravilnikom o postupku zaduži-

vanja te davanju jamstava i suglasnosti jedi-

nica lokalne i područne (regionalne) samo-

uprave (NN 55/09 i 139/2010).

Mogućnosti sufinanciranja projekata su:;

1. strukturni i kohezijski fondovi EU (mjere

Ruralnog razvitka, ESF i drugi programi

– razvoj prirodne i kulturne baštine, Itu

mehanizam i sl.);

2. programi zajednica – npr. Obzor

2020. (Horizon 2020) novi je program

Europske unije za istraživanje i inovacije

za razdoblje od 2014. do 2020.

koji objedinjuje aktivnosti Sedmog

okvirnog programa (FP7), inovacijske

aspekte Programa za konkurentnost

i inovacije (CIP) i doprinos Europske

unije Europskom institutu za inovacije i

tehnologiju (EIT).

3. javno-privatno partnerstvo - zajednička

provedba i financiranje aktivnosti u

proizvodnji javnih usluga ili proizvoda u

partnerstvu javnog i privatnog sektora.

Prednost je financiranja JPP-om u tom

što ovakav način sufinanciranja pruža

mogućnost izbjegavanja povećanja

javnog duga.

4. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

(HBOR)


OPĆINA DARDA

5. 4. 3.

Komunikacija i informiranjeStrateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

OPĆINA DARDA56

Kako bi transparentnost u provedbi pred-

metnog dokumenta bila na najvišoj razini,

informacije o svim koracima u provedbi

Strateškog razvojnog plana turizma op-

ćine Darda bit će redovno objavljivani i

ažurirani na:

• web stranici Općine - i do sada

su uloženi veliki napori kako bi svi

dokumenti bili objavljeni na mrežnoj

stranici Općine, na kojoj će biti redovno

objavljivani i svi koraci u realizaciji

predmetnog dokumenta te eventualne

izmjene istog;

• društvene mreže - Općina će redovito

objavljivati sve aktualnosti;

• mediji (tisak, radio i televizija) - Općina

će redovito informirati javnost

objavljivanjem članaka, javnim

nastupima, tiskovnim konferencijama

i obavijestima u regionalnim i

nacionalnim medijima;

• publikacije i promotivni materijali.

Ciljevi komunikacije

Sve navedene komunikacijske aktivnosti bit

će usmjerene ostvarenju općeg i specifičnih

komunikacijskih ciljeva:

Opći komunikacijski cilj ovog strateškog

dokumenta je promicanje mogućnosti uklju-

čivanja u provedbu aktivnosti temeljenih na

definiranim mjerama.

Specifični komunikacijski ciljevi su:

• informirati stanovnike općine o

mogućnostima uključivanja u provedbu

partnerskih aktivnosti, predstaviti

dobru praksu i rezultate ove strategije,

• povećanje razine informiranosti svih

društvenih dionika o strateškim

odrednicama turističkog razvitka

općine,

• povećanje razine informiranosti svih

društvenih dionika o potencijalima

za suradnju na projektima turističkog

razvitka,

• osiguranje transparentnosti provedbe

strategije.

Ciljane skupine komunikacijskih aktivnosti

definirane su na razini svih zacrtanih cilje-

va i sve komunikacijske aktivnosti bit će

usmjerene komuniciranju s pripadnicima

tih ciljanih skupina. Također, komunikacij-

ske aktivnosti provodit će se kontinuirano,

a za njihovo financiranje bit će zadužena

Općina Darda u ovkiru raspoloživih sredsta-

va, dok će u slučaju raspoloživosti, komuni-

kacijske aktivnosti dijelom biti financirane iz

dostupnih fondova EU, ukoliko se tematski

budu preklapale sa strategijom. Kao poka-

zatelje uspješnosti Općina postavlja broj

dosegnutih pripadnika ciljanih skupina.

Ciljane skupine:

• opća javnost (svi stanovnici općine),

• prenositelji informacija,

• dionici turističkog razvitka općine/

turistički djelatnici,

• potencijalni dionici turističkog razvitka.

Na razini specifičnih komunikacijskih ciljeva

s ciljanim će se skupinama komunicirati pu-

tem već navedenih kanala (mrežne stranice

općine, društvene mreže, mediji, te publika-

cije i promomaterijali), dok će se pojedinim

ciljanim skupinama pristupiti putem direk-

tnijih ad-hoc metoda komunikacije:


• sastanci,

• predavanja,

• fokus grupe,

• instant poruke

• interna komunikacija

• razgovori.

Vodeći računa o troškovnoj učinkovitosti na-

vedenih aktivnosti, one će biti organizirane u

sklopu aktivnosti koje općina već provodi, te

će se iskoristiti prisutnost pripadnika ciljanih

skupina kako bi se ostvarili ciljevi inormativ-

no-komunikacijskih aktivnosti.

Ključne poruke

Općina Darda će s ciljem ostvarenja zacrta-

nih komunikacijskih ciljeva u komunikaciji

s pripadnicima ciljanih skupina vezanoj uz


da za razdoblje od 2018. do 2022. godine

koristiti unaprijed definirane poruke poseb-

no prilagođene modalitetima svake od defi-

niranih ciljanih skupina.

U skladu sa zakonima Republike Hrvatske,

vodit će se računa o pravu na jednak pristup

informacijama. Invaliditet, etničko podrijetlo,

spolne i dobne razlike bit će uzete u obzir pri

oblikovanju komunikacijskog pristupa, te će

se i model komunikacije prilagoditi pojedinim

ciljanim skupinama. Svi će materijali biti do-

stupni u prikladnim formama te će pravo na

informaciju biti zajamčeno svima kroz lako

dostupne i prilagodljive oblike distribucije

informacija kako je ranije i navedeno. Jedini-

ca lokalne samouprave ne može samostal-

no sve provesti pa će za to biti potrebno ne-

prekidno informiranje javnosti. Tako će se

povećati i transparentnost u provedbi zacr-

tanih prioriteta, mjera i ciljeva, ali i potaknuti

zajednicu na aktivnije uključivanje u proved-

bu predmetnog dokumenta. Upravo takva

vrsta komunikacije i odnosa uspostavljena

je i prilikom izrade ovog dokumenta.

Svaka od ključnih poruka samo je okosnica

komunikacije s ciljanim skupinama, a da bi

se kao takva uspješno plasirala, bit će po-

trebno dodatno je objasniti, ilustrirati pri-

mjerima dobre prakse i na strateški osmi-

šljen način približiti pripadnicima ciljanih

skupina. S tim na umu, općina će po potrebi

angažirati i vanjsku stručnu pomoć, a ovi-

sno o količini raspoloživih resursa, kako bi

se povećala kvaliteta informacijsko-komu-

nikacijskih kampanja.

CILJANA SKUPINA KLJUČNA PORUKA

Opća javnost (stanovnici općine) Poljoprivreda i turizam okosnice su kulturnog identiteta i gospodarskog prosperiteta općine Darda.

Prenositelji informacija Općina Darda bogata je resursima na kojima se temelje ruralni i održivi turizam, te će kroz naredno razdoblje aktivno raditi na njihovom aktiviranju.

Dionici turističkog razvitka općine Općina Darda strateškim je planom razvitka turizma definirala osnovu daljnjim aktivnostima koje je moguće dijelomično financirati kroz dostupne EU i nacionalne izvore financiranja.

Potencijalni dionici turističkog razvitka Moguće je aktivirati neiskorištene potencijale u svrhu turističkog razvitka i na taj način povećati osobni i društveni prosperitet.

OPĆINA DARDA

6. 5. 4.

ZaključakStrateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje od 2018. do 2022. godine

OPĆINA DARDA60


da izrađen je u skladu s Pravilnikom o obve-

znom sadržaju, metodologiji izrade i načinu

vrednovanja županijskih razvojnih strategija

(NN 53/10), a koji je propisalo Ministarstvo

regionalnog razvitka i fondova EU (MRR-

FEU). Isti dokument jasno određuje potrebe

za razvoj turizma općine Darda te razrađuje

viziju, ciljeve, prioritete, mjere, ideje, pro-

jekte. Kako bi uspješno pokrenuli razvoj

turizma na području općine kroz predviđe-

ne projekte i kroz jasno zacrtane planove,

od velike važnosti je i pomoć i suradnja s

civilnim udrugama, gospodarstvenicima,

poljoprivrednicima, kao i svim drugim po-

jedincima koji svojim konstruktivnim raz-

mišljanjem i radom žele doprinijeti razvitku

lokalne zajednice.

Na krilima rasta svjetskog gospodarstva,

sve više pojedinaca počinje ostvarivati višak

prihoda koji usmjerava u zadovoljenje nekih

viših razina potreba. Turizam i putovanja su

jedna od takvih potreba. Stanovnici nekad

slabije razvijenijih zemalja ulaze na globalno

tržište i sve više putuju. Stanovnici razvijeni-

jih zemalja, koji su i do sada prednjačili u turi-

stičkoj potrošnji okreću se novim izazovima,

te u turizmu dolazi do fragmentacije potra-

žnje: nekad slabo atraktivne destinacije za-

hvaljujući strateškom pristupu promociji i

brandiranju postaju poželjna odredišta, a tu-

risti više ne traže samo sunce i more, nego

prvenstveno autentična iskustva u auten-

tičnim lokalnim sredinama. Zahvaljujući ja-

čanju takvih trendova, otvaraju se prilike na

turističkom tržištu i za manje razvijena odre-

dišta - poglavito ona u ruralnim sredinama.

Pametnim, uključivim i strateškim pristu-

pom, uz korištenje raspoloživih sredstava

iz nacionalnih ili EU izvora, male sredine s

neotkrivenim, ali postojećim potencijalima,

mogu proaktivno djelovati u smjeru turi-

stičkog razvitka i plasirati svoje proizvode i

usluge na turističko tržište. Ovaj je strateški

dokument upravo prvi korak u tom smjeru

i u narednom razdoblju poslužit će kao pu-

tokaz svim budućim zajedničkim naporima

pripadnicima svih sektora civilnog društva

s područja općine Darda u iznalaženju rje-

šenja koja će pridonijeti razvitku postojećih

i stvaranju novih kapaciteta s ciljem plasira-

nja tih kapaciteta na turistička tržišta u vidu

jedinstvenih iskustava i doživljaja.


Documents

Strateški razvojni plan turizma Općine Darda za razdoblje ...darda.hr/wp-content/uploads/2019/07/STRATEGIJA-TURIZMA.pdf · gija, ruralni i planinski turizam, golf-turizam, pustolovni