STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM¡ki... · 2017-03-31 · Odgoj i obrazovanje ..... 37 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ... prostornih, ekoloških, infrastrukturnih i drugih vidova

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni program Grada Komiže za razdoblje 2015. – 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

STRATEŠKI RAZVOJNI

PROGRAM

Grada Komiže

za razdoblje od 2015. do 2020. godine

Pitanja koja se odnose na sadržaj ovoga dokumenta mogu se uputiti na

adresu:

MICRO projekt d.o.o.

Ruđera Boškovića 27, 21000 Split

T: 021 555 400

F: 021 555 418

E: [email protected]

W: www.d-dd.eu

Zaštita prava

Sadržaji što su ovdje izneseni izrađeni su isključivo za Grad Komiža.

MICRO projekt d.o.o. izradio je ovaj dokument za potrebe Grada Komiže

u skladu sa zahtjevima Naručitelja, samo za njegovu specifičnu primjenu.

Ostale osobe koje koriste informacije iz ovoga dokumenta čine to na

vlastitu odgovornost i vlastiti rizik.

© MICRO projekt d.o.o., 2016. godine

Sva prava pridržana.

Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene,

kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu

suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt, Split.

Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane

otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili

prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s

ograničenom odgovornošću MICRO projekt, Split.

U Splitu, prosinac 2016. godine

SADRŽAJ

UVOD ......................................................................................................4 ANALIZA STANJA .........................................................................................6

1. OPĆI PODATCI ....................................................................................6 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje ................................................6 1.2. Klima .........................................................................................7 1.3. Povijest i kulturna baština ................................................................8 1.4. Prometna povezanost ......................................................................9 1.5. Demografska analiza ..................................................................... 10

2. GOSPODARSTVO ................................................................................ 14 2.1. Poduzetništvo ............................................................................. 14

2.1.1. Analiza subjekata ................................................................... 14 2.1.2. Institucije i mjere za podršku poduzetništvu ................................... 17

2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj ........................................................... 17 2.3. Turizam .................................................................................... 24 2.4. Tržište rada ............................................................................... 30

3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .................................................................... 35 3.1. Socijalna skrb ............................................................................. 35 3.2. Zdravstvo .................................................................................. 36 3.3. Odgoj i obrazovanje ..................................................................... 37 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ...................................................... 38 3.5. Sport i rekreacija ......................................................................... 43 3.6. Religija ..................................................................................... 44 3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine ............................................................ 48 3.8. Stanovanje i javne zgrade .............................................................. 49

4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA ....................................................... 51 4.1. Zaštita okoliša ............................................................................ 51

4.1.1. Upravljanje otpadom ............................................................... 51 4.1.2. Upravljanje prirodnim resursima i zaštita prirodnih bogatstava ............. 52

4.2. Infrastruktura ............................................................................. 54 4.2.1. Prometna infrastruktura ........................................................... 54 4.2.2. Komunalna infrastruktura ......................................................... 55

5. INSTITUCIJE ..................................................................................... 58 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave.......................................... 58 5.2. Civilno društvo ............................................................................ 61

SWOT ANALIZA ......................................................................................... 63 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................... 66

VIZIJA GRADA KOMIŽE .............................................................................. 66 STRATEŠKI CILJEVI GRADA KOMIŽE ............................................................... 67

CILJEVI I MJERE ........................................................................................ 76 PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ................................................ 85 POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE .................................................................... 86 USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ............................................ 93 SUDIONICI RADNIH SKUPINA .......................................................................... 97 POPIS SLIKA ............................................................................................. 98 POPIS GRAFIKONA ...................................................................................... 99 POPIS TABLICA ........................................................................................ 100

4

UVOD

Strategija razvoja Grada Komiže je krovni planski dokument spomenute jedinice lokalne

samouprave kojim se određuju dugoročne smjernice za ekonomski, društveni i infrastrukturni

razvoj do 2020. godine.

Ovim se strateškim dokumentom identificiraju razvojni potencijali grada temeljem analize

trenutnog stanja te se u svrhu njihovih ispunjenja predlažu razvojni prioriteti i mjere. Uz

specifičnosti samog Grada, prilikom kreiranja razvojnih mjera, uzeti su u obzir i prioriteti

razvoja šireg područja - Županije i Republike Hrvatske, sukladno relevantnim strateškim

dokumentima. Tako je, uz horizontalno usklađenje između tri ključna razvojna područja

(ekonomski, društveni i infrastrukturni sektor) postignuto i vertikalno usklađenje kojim su se

razvojni prioriteti povezali i uskladili sa preporukama višeg reda. U tom okviru se posebno

analizirala usklađenost sa sektorskim strategijama na nacionalnoj razini i prioritetima

operativnih programa za EU fondove, koji predstavljaju mogući izvor financiranja pojedinih

projektnih prijedloga. Prilikom izrade ovog razvojnog dokumenta vodilo se načelima dobrog

upravljanja i strateškog planiranja baziranog na održivom razvoju, transparentnosti i

participativnosti.

Kako bi se osigurala participativnost primijenjeni su instrumenti direktnog uključenja

lokalnog stanovništva organiziranjem radne skupine s zainteresiranim dionicima tijekom

mjeseca kolovoza 2016. godine. Teme radne skupine su bile u okviru gospodarstva, društvenih

djelatnosti, zaštite okoliša i infrastrukture, na temelju čega su se diskutirale stavke provedene

analize stanja i pripremile smjernice za osnovne strateške odrednice kao što su vizija, prioriteti,

ciljevi i razvojne mjere.

Za izradu strategije su se koristile službene statistike, strategije i drugi relevantni dokumenti,

uz inpute dionika prikupljene putem prethodno spomenutih radnih skupina. Analiza stanja

je izrađena na temelju sveobuhvatnog primarnog istraživanja u kojem su prikupljeni podaci

od ustanova, udruga, trgovačkih društava i drugih subjekata putem strukturiranih obrazaca.

Analizom stanja se pobliže prikazalo trenutno stanje užeg i šireg područja obuhvata Strategije

u smislu prometne povezanosti, gospodarstva, društvenih djelatnosti, zaštite okoliša i

infrastrukture. Tijekom identificiranja resursa područja ključnih za napredak Grada,

analizirale su se glavne osnove za razvoj kao i sinteza svih razvojnih čimbenika Grada Komiže.

Osnovne smjernice i koraci koji su se koristili prilikom izrade Analize stanja su: prikupljanje

podataka, razumijevanje potreba gospodarstva i stanovništva Grada Komiže te razmatranje

prostornih, ekoloških, infrastrukturnih i drugih vidova koji su usko povezani s razvojem

Grada. Ključni nalazi analize stanja su sumirani u SWOT matricu (akronimi engleskih riječi:

Strenghts - snage, Weaknesses - slabosti, Opportunities - prilike, Threats - prijetnje). Ključne

stavke analize stanja su poslužile kao podloge za dijalog s dionicima tijekom radnih skupina

te osmišljavanje razvojnih mjera budući je glavna misao vodilja bila osmisliti projekte kojima

5

se mogu ojačati prednosti područja, odnosno iskoristiti eksterne prilike te otkloniti slabosti i

prijetnje.

Budući u vrijeme izrade ovog strateškog dokumenta nisu postojale službene smjernice i

preporuke nadležnih tijela za izradu strateških dokumenata za jedinice lokalne samouprave

veličine Grada Komiže autori su slijedili najbolje prakse te preporuke i metodološke smjernice

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za strateško planiranje urbanih područja kao i

preporuke Ministarstva poljoprivrede za strateško planiranje na razini lokalnih akcijskih

grupa. Kao jedan od korištenih alata u procesu planiranja važno je istaknuti primjenu

softverskog rješenja autora za razradu projektnih prijedloga odnosno Platforme za upravljanje

razvojem – PLUR. Uporabom PLUR-a osigurala se strukturirana i konzistentna obrada

projektnih prijedloga putem jednakih obilježja te je postignuta njihova integracija s

dokumentima višeg reda.

6

ANALIZA STANJA

1. OPĆI PODATCI

1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje

Grad Komiža dio je Splitsko-dalmatinske županije koja je smještena u Jadranskoj Hrvatskoj

(NUTS II regija). Splitsko-dalmatinska županija broji 16 gradova i 39 općina, među kojima je

i Grad Komiža smješten na otoku Visu. U sastav Grada Komiže ulaze naselja Komiža, Biševo,

Borovik, Duboka, Oključna, Palagruža, Podhumlje, Podšpilje, Sveti Andrija i Žena Glava.

U skladu s člankom 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Grad Komiža

spada u treću skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti 78,83 % od

prosjeka Republike Hrvatske.

Slika 1. Prostorni smještaj Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije na karti Republike Hrvatske

Izvor: http://www.excelancije.net/

Površina Grada Komiže je 48 km2, što je 0,34 % površine Splitsko-dalmatinske županije koja

iznosi 14 045 km2 odnosno 47 % ukupne površine otoka Visa. Prema popisu stanovništva iz

7

2011. godine Grad Komiža broji 1.526 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Grada

iznosi 32 stanovnika na km2. Detaljna demografska analiza Grada prikazana je u poglavlju 1.4.

Komiža se nalazi na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. Od ostatka

otoka razdvaja je brdski masiv Hum koji se strmo spušta do obala zaljeva. Grad je smješten na

43° 02' 38"sjeverne zemljopisne širine i 16° 05' 31" istočne zemljopisne dužine. Zakonom o

područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08

– Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10) utvrđeno je da je Grad Komiža jedinica lokalne

samouprave.

Prostorni plan Grada Komiže utvrđuje koncepciju, oblike i načine korištenja prostora

uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i

ograničenje u prostoru. Na slici se može vidjeti prostorno uređenje Grada Komiže prema

Prostornom planu iz ožujka 2015. godine.

Slika 2. Prostorni plan uređenja Grada Komiže

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Komiže

Grad Komiža je na istočnoj strani kopnenom granicom i cestovnom infrastrukturom povezan

s Gradom Visom. Morskom granicom Grad je povezan s Općinom Šolta i Italijom.

S obzirom prostorni položaj otoka Visa u ljetnim je mjesecima organiziran sezonski

međunarodni granični pomorski prijelaz druge kategorije s carinskim odjelom.

1.2. Klima

Grad Komiža nalazi se u Komiškom zaljevu na zapadnoj strani otoka Visa. Zbog svog

topografskog smještaja klima Grada Komiže pripada sredozemnom tipu sa suhim vrućim

ljetom i pravilnom izmjenom godišnjih doba. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 16,2

⁰C. Najniža izmjerena temperatura u Gradu Komiži je 3,3 ⁰C, dok je najviša izmjerena

8

temperatura iznosila 38,8 ⁰C.1 Kolovoz je najtopliji mjesec sa srednjom temperaturom od 25,42

⁰C, dok je veljača najhladniji mjesec sa najnižom temperaturom od 7,62 ⁰C i najvišom

temperaturom od 11,9 ⁰C. Prosječna je temperatura ljeti za stupanj do dva niža nego na kopnu,

a zimi za stupanj do dva viša. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 800 mm po m2.

Broj sunčanih sati godišnje kreće se između 2.650 do 2.700, tj. više od 7 sati sunca dnevno u

prosjeku. Ukupno godišnje padne u prosjeku 652,44 mm, od čega 66% tih oborina padne u

hladnom dijelu godine. Prosječna vlaga izmjerena u Gradu Komiži je oko 66 %. Tijekom

godine u Gradu Komiži najčešće pušu vjetrovi bura, jugo i maestral. Prosječno godišnje ima

12 dana s jakim vjetrom, a s olujnim vjetrom 1 dan. Olujni vjetar najčešći je u siječnju i ožujku.2

1.3. Povijest i kulturna baština

Komiža je naselje mlađeg postanka i prvi se put spominje 1145. godine kao Val Comeza u

darovnici zadarskog kneza Petra koji je vladao srednjodalmatinskim otocima, iako se smatra

da je benediktinska opatija u Komiži postojala i ranije. Komiža je prvo hrvatsko mjesto koje je

posjetio Papa. Godine 1177. ribari s Palagruže sklonili su od nevremena Papu Aleksandra III.

koji je bio na putu za Veneciju. Prevezli su ga do Komiže gdje je posvetio crkvu svetog Nikole

odakle je nastavio put prema Zadru.

Komiža je mjesto u kojemu se rodilo ribarstvo istočne obale Jadrana. Njeni ribari ne samo da

su svojim brodicama gospodarili Jadranom i trgovali ribom sa stanovnicima susjedne obale,

već su i kao iseljenici stvarali ribarska središta na pacifičkim obalama obaju Amerika. Mletačke

su vlasti u 16. stoljeću zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili 3 000 000

srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogućila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuća u

Komiži, ali je donosila bogatstvo i Hvaru te samoj Veneciji.

Pod austrijskom vladavinom (1815. - 1918.) Komiža dobiva samostalnu općinu i prerasta u

gradić sa svim potrebnim sadržajima. Početkom 20. stoljeća najveće je naselje na otoku Visu s

gotovo 4000 stanovnika. Tada je izgrađen veliki lukobran i uređena luka3.

Grad Komiža 1997. godine dobiva status grada.

Na prostoru Grada Komiže prisutni su brojni vidovi kulturne baštine koji su definirani kao

arheološka baština, povijesne graditeljske cjeline, povijesni sklopovi i građevine. Dosadašnja

istraživanja i saznanja svjedoče o kontinuitetu naseljenosti od prapovijesnih vremena do naših

dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stoljeća ostavile su

brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina,

1 http://meteo.hr/index.php 2 Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije i zatvaranja odlagališta Šćeće, Komiža 3 Izvor: Grad Komiža

9

rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih

građevina.4

1.4. Prometna povezanost

Grad Komiža nalazi se na otoku Visu koji je od kopna udaljen 30 nautičkih milja. Otok Vis pa

i Grad Komiža s kopnom su povezani trajektnom linijom Split-Vis-Split. Grad je s trajektnom

lukom u Gradu Visu povezan autobusnom linijom Vis-Komiža-Vis. Osim trajektne linije

postoji i brzobrodska linija koja jednom tjedno otok Vis povezuje sa Splitom i Hvarom.

Kroz Grad Komižu prolazi državna cesta DC 117 Komiža-Podhumlje-Vis. Državna cesta D117

ukupno je duga 19,9 kilometara. Ona Grad Komižu povezuje s naseljima Podhumlje, Podšpilje,

Dračevo polje, Plisko Polje i Gradom Visom. Gradom prolazi i županijska cesta ŽC 6212

Komiža-Vis sveukupne duljine 9,9 kilometara. Od lokalnih cesta na području Grada nalazi se

LC 67216 Žena Glava koja se spaja na državnu cestu D117.

Na području Grada Komiže nalazi se sezonski granični prijelaz za međunarodni promet

putnika u pomorskom prometu GP Komiža.

Grad Komiža povezan je i s otočnim naseljem Biševo koje je od Komiže udaljeno 5 nautičkih

milja.

Grad Komiža ima gradsku luku koja broji 30 vezova sa murinzima na gatu, dva sidrišta sa

ukupno 60 sidrenih mjesta te sidrište za domicile sa približno 70 sidrenih mjesta. U luci se

mogu vezati plovila dužine do 25 m.

Zračni je promet usmjeren na zračnu luku Split, a željeznički na željeznički kolodvor Split.

Slika 3 Prometna povezanost Grada Komiže

4 Prostorni plan Grada Komiže

10

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Komiže

1.5. Demografska analiza

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Komiži živi 1.526 stanovnika.

Promatrajući broj stanovnika tijekom vremena moguće je uočiti postupni trend opadanja

stanovništva od prvog službenog popisa 1857. godine do 2011. godine kada je obavljen

posljednji službeni popis stanovništva.

Najveći broj stanovnika Grad Komiža bilježi početkom 20. stoljeća (1910. i 1921. godine) kada

je tu obitavalo 4948 stanovnika.

Grafikon 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Komiže od 1857. do 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr

Pregledom Popisa stanovništva iz 2011. godine u Gradu Komiži zabilježeno je 49,61 %

stanovništva muškog i 50,39 % ženskog spola.

Iz Popisa stanovništva 2011. g. vidljivo je, također, da stanovništvo Grada Komiže stari, jer je

te godine prosječna starost stanovništva bila 46 godina, dok je 2001. godine iznosila 43,5

godina.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Broj stanovnika

Grad se suočava s negativnim demografskim pokazateljima koji se očituju u

kontinuiranom opadanju broja stanovnika, povećanju indeksa starenja, te

smanjenja radno sposobnog stanovništva.

11

Tablica 1. Struktura stanovništva Grada Komiže prema spolu i starosti Kategorija / Godina

2001. 2011.

Spol svi m. ž. svi m. ž.

0 - 4 godina 72 36 36 58 27 31

5 - 9 godina 76 35 41 55 34 21

10 - 14 godina 88 44 44 68 40 28

15 - 19 godina 108 51 57 70 33 37

20 - 24 godina 108 61 47 79 40 39

25 - 29 godina 89 53 36 87 47 40

30 - 34 godina 74 39 35 104 54 50

35 - 39 godina 101 52 49 90 50 40

40 - 44 godina 149 75 74 69 38 31

45 - 49 godina 127 63 64 93 42 51

50 - 54 godina 121 64 57 151 74 77

55 - 59 godina 72 40 32 134 63 71

60 - 64 godina 94 55 39 137 67 70

65 - 69 godina 128 48 80 72 41 31

70 - 74 godina 107 45 62 87 50 37

75 - 79 godina 85 32 53 97 36 61

80 - 84 godina 42 16 26 42 13 29

85 - 89 godina 24 8 16 24 6 18

90 - 94 godina 6 4 2 8 2 6

95 i više godina 2 - 2 1 - 1

Prosječna starost 43,5 42 45 46 44,1 47,7

Indeks starenja 141,9 125,3 157,3 186,5 160,5 216,2

Koeficijent starosti 29,2 25,3 32,9 30,7 28,4 32,9

Radno sposobno 1.004 533 451 1014 508 506

Ukupno 1.677 824 853 1.526 757 769

Izvor: www.dzs.hr

Grad Komiža ima 66,45 % radno sposobnog stanovništva, odnosno stanovništva u dobi od 15

do 64 godine. Detaljna analiza (ne)zaposlenosti radno sposobnog stanovništva prikazana je u

poglavlju 2.5. Tržište rada.

Iz službenih podataka moguće je zaključiti kako većinu stanovništva po narodnosti čine

Hrvati. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je 1.469 Hrvata. Najbrojniji narod

nacionalnih manjina su Albanci sa 21 stanovnikom, Srbi s 9 stanovnika i Bošnjaci s 8

stanovnika. Promatrajući strukturu stanovništva prema vjeroispovijesti evidentno je da se

najveći udio stanovnika na Popisu izjasnio katolicima, dok su se ostali izjasnili muslimanima,

ateistima, agnosticima i skepticima (detaljna analiza prikazana u poglavlju 3.6. Religija).

12

Grafikon 2. Struktura stanovništva Grada Komiže prema narodnosti (nacionalne manjine)

Izvor: www.dzs.hr

Na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine moguće je zaključiti da najviše stanovnika živi

u naselju Komiža. Ostala naselja Grada broje pojedinačno i manje od 60 stanovnika.

Grafikon 3. Ukupan broj stanovnika Grada Komiže po naseljima prema popisima stanovništva iz 2011. i 2001.

godine

Izvor: www.dzs.hr

Pregledom migracijskih obilježja ovoga područja najveća je emigracija s analiziranog područja

zabilježena prema drugim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj (28

stanovnika), a najmanja u inozemstvo (jedan stanovnik). Migracijski je saldo pozitivan s

obzirom da je trend iseljavanja iz Grada Komiže manji od trenda doseljavanja na područje

Grada Komiže.

0

5

10

15

20

25

2001

2011

0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600

Biševo

Borovik

Buboka

Komiža

Oključana

Palagruža

Podhumlje

Podašpilje

Sveti Andrija

Žena Glava

2011. 2001.

13

Grafikon 4. Migracijska obilježja stanovništva Grada Komiže

Izvor: www.dzs.hr

Pregledom dostupnih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku uočeno je da su

2014. godine na ovom području sklopljena tri braka te da razvedenih brakova nije bilo. U

razdoblju od 2011. do 2014. godine sklopljeno je ukupno 15 brakova, a u istom su razdoblju

zabilježena tri razvoda braka.

U Gradu Komiži broj umrlih u 2014. g. bio je veći od broja živorođenih, što znači da je prirodni

prirast stanovnika negativan. Prema statističkim podacima od 2011. do 2014. godine

zamijećena je stagnacija broja živorođenih na području Grada.

Grafikon 5. Prirodno kretanje stanovništva Grada Komiže

Izvor: www.dzs.hr

28

1

29

37

9

46

14

1

15

24

3

27

Odseljeni iz JLS-a -u RH

Odseljeni iz JLS-a -u inozemstvo

Ukupno odseljeni Doseljeni u JLS - izRH

Doseljeni u JLS - izinozemstva

Ukupno doseljeni

2001. 2011.

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50

2011. 2012. 2013. 2014.

Živorođeni Mrtvorođeni Umrli Umrla dojenčad Vitalni indeks Prirodni prirast

14

2. GOSPODARSTVO

2.1. Poduzetništvo

2.1.1. Analiza subjekata

Statistički podatci koji se odnose na gospodarstvo Grada Komiže za 2014. godinu ukazuju da

je na tom području najzastupljenija djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa 22 %

zatim djelatnost pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 20 %, zatim te

trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 9 %, s nešto nižim

postotkom slijede, prerađivačka industrija (5 %) te administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti (2 %).5

Grafikon 6. Struktura gospodarstva Grada Komiže

Izvor: FINA, 2015. godine

Poduzetnici čije je sjedište na području Grada Komiže registraciju poduzeća vrše upisom u

Gospodarsku komoru u Splitu.

5 Izvor: FINA, prosinac 2016. godine

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

22%

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane20%

G Trgovina na veliko i malo, popravak

motornih vozila i motocikala

9%

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti2%

C Prerađivačka industrija

5% 0%

Ostale djelatnosti (D, E, F, H, J, K, L, M, O, P,

Q, R, S)42%

Prema broju registriranih trgovačkih društava prevladavaju društva s djelatnosti

poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i

građevinarstvo te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

15

Na području Grada Komiže 2014. godine djelovao je 41 gospodarski subjekt, odnosno 34

mikro i sedam malih gospodarskih subjekata koji ukupno broje 293 zaposlenika6.

Tablica 2. Ukupan broj poduzetnika u Gradu Komiži Kategorija/Godina 2011. 2012. 2013. 2014.

Broj subjekata 42 38 43 41

Broj zaposlenika 242 241 270 293

Ukupan prihod (u kn) 56.788.769,00 56.243.009,00 74.146.786,00

102.520.382,00

Neto dobit (u kn) - 7.689.701,00 - 7.929.286,00 - 3.375.136,00 - 4.883.158,00

Izvor: FINA, prosinac 2015. godine

Od 2011. do 2014. godine najveći broj poslovnih subjekata odnosio se na društva s

ograničenom odgovornošću (29), a najmanje na dionička društva i javna trgovačka društva

koja su u analiziranom razdoblju brojala po jedan subjekt.

Tablica 3. Broj trgovačkih društava prema pravno ustrojbenom obliku u Gradu Komiži Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014.

Dioničko društvo 1 1 1 1

Društvo s ograničenom odgovornošću 32 28 31 29

Javno trgovačko društvo 1 1 1 1

Zadruge 3 3 3 3

Javno društvo s ograničenom odgovornošću 0 0 2 3

Ostali obveznici na dobit 5 5 5 4


U Gradu Komiži je tijekom četiri promatrane godine registrirano sedam malih poslovnih

subjekata, dok je broj mikro subjekata varirao. Tako je u 2012. godini zabilježen najmanji broj

mikro poslovnih subjekata (31), a u 2013. godini najveći (36).

Tablica 4. Broj trgovačkih društava po veličini u Gradu Komiži Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014.

Mikro trgovačka društva 35 31 36 34

Malih trgovačka društva 7 7 7 7


Na području Grada Komiže najznačajniji poslovni subjekti su hotel „Biševo“, Nautički centar

Komiža d.o.o., Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o., poljoprivredna zadruga „Komiža“,

poljoprivredna zadruga „Podšpilje“, ribarska zadruga „Komiža“.7

Obrtnici čije je sjedište na području Grada Komiže svoj obrt registriraju upisom u Obrtničku

komoru u Splitu. Prema podatcima obrtnog registra na području Grada Komiže registrirano

je 106 obrta8.

6 Izvor: FINA, prosinac 2015. godine 7 Izvor: Grad Komiža 8 Izvor na dan 16. prosinca 2015. godine.

16

Grafikon 7. Broj registriranih obrta na području Grada Komiže

Izvor: http://or.minpo.hr/

Pregledom Grafikona 7 vidljivo je da se većina registriranih obrta u 2015. godini na području

Grada Komiže bavila sljedećim djelatnostima:

• Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – 48 obrta ili 45 % od ukupnog broja obrtnika

• Prerađivačka industrija – 9 obrta ili 9 % od ukupnog broja obrtnika

• Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 21 obrt ili 20 % od

ukupnog broja obrtnika

• Ostale (stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, trgovina na veliko i na malo te

popravak motornih vozila i motocikala, administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, građevinarstvo, informacije

i komunikacije, ostale uslužne djelatnosti, poslovanje nekretninama, prijevoz i

skladištenje, umjetnost, zabava i rekreacija) - 28 obrta ili 26 % od ukupnog broja

obrtnika.

Od navedenih djelatnosti, vidljivo je da ih je 2015. godine u Gradu Komiži najviše pripadalo

djelatnostima iz područja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te uslužnih djelatnosti.

Zadruge

Na području Grada Komiže djeluju tri zadruge koje sve ukupno broje 78 članova.

Poljoprivredna zadruga Komiža broji 12 članova i ima sedam zaposlenika. Sektor djelatnosti

zadruge je prerađivačka industrija, proizvodnja vina od grožđa. Usluge i proizvodi zadruge

su proizvodnja i prodaja vina, proizvodnja alkoholnih pića te otkup i mljevenje rogača. Druga

registrirana i aktivna zadruga je Ribarska zadruga Komiža koja broji 11 članova i ima tri

zaposlenika. Sektor djelatnosti Ribarske zadruge je ribarstvo, morski ribolov. Usluge i

proizvodi zadruge su oceanski i morski ribolov te otkup i prodaja ribe i rakova.9 Treća

zadruga na području Grada Komiže je PZ „Podšpilje“ koja se nalazi u naselju Podšpilje te broji

11 zaposlenih te 55 članova. Djelatnosti za koje je zadruga registrirana su vinogradarstvo i

9 Izvor: http://zadruge.coop/hr

45%

9%

20%

26%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO IRIBARSTVO

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

DJELATNOSTI PRUŽANJASMJEŠTAJA TE PRIPREME IUSLUŽIVANJA HRANE

OSTALO

17

vinarstvo, destiliranje eteričnog ulja, uljarstvo. Zadruga Podšpilje posjeduje jedinu prešu za

preradu maslina na cijelom otoku.

2.1.2. Institucije i mjere za podršku poduzetništvu

Institucije i mjere za podršku poduzetništvu na području Grada Komiže ne postoje.10

2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj

Poljoprivreda

Grad Komiža je, po strukturi površina i funkcionalnoj podjeli prostora, područje antropogenih

vrtnih tala11, minerogeno karbonatnih tala na diluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i

terasirana tla na silikatnim pijescima. Mediteranska klima i prethodno navedena tla

omogućavaju uspješan uzgoj vinove loze, maslina i voćnih vrsta. Iako je Komiža poznata po

ribarstvu, uzgoj vinove loze, rogača, maslina i voćnih vrsta veoma su važne otočne

poljoprivredne djelatnosti.

Ukupna raspoloživa poljoprivredna površina iznosi 67,27 ha što je 1,40 % ukupne površine

grada te 0,84 % poljoprivrednog zemljišta Splitsko-dalmatinske županije. Najveću površinu

zauzimaju maslinici s 31,63 ha, odnosno 47,16 % od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok

25,77 ha, odnosno 38,42 % ukupne poljoprivredne površine otpada na vinograde.

Grafikon 8. Pregled poljoprivrednih površina na području Grada Komiže

10 Izvor: Grad Komiža 11 Antropogeno vrtno tlo: vrsta tla koja se razvila pod snažnim utjecajem čovjeka

Vinograd39%

Voćnjak14%

Maslinik47%

Orašaste drvene kulture0,36%

Vinograd Vioćnjak Maslinik Orašaste drvene kulture

Područje Grada Komiže klimatološki i pedološki je pogodno za uzgoj

poljoprivrednih kultura posebno vinove loze, masline i voćnih vrsta.

18

Izvor: ARKOD na dan 1. listopada 2015. godine

Na području Grada Komiže sveukupno se nalazi 289 registriranih poljoprivrednih

gospodarstava12.

Tablica 5. Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva na području Grada Komiže

Vrsta uporabe zemljišta

U Splitsko-dalmatinskoj županiji U Gradu Komiži

Ukupna površina (ha)

Ukupan broj PG-a13

Površina (ha) Ukupan broj PG-

a14

Oranica 2.577,64 5.492 4,41 25

Staklenici na oranici 85 431 - -

Livada 939,65 1.307 - -

Pašnjak - - - -

Krški pašnjak 5.147,70 1.154 0,22 2

Vinograd 1.918,48 4.618 24,65 76

Iskrčeni vinograd 75,46 26

Maslinik 5.049,67 5.858 29,80 109

Voćne vrste 712,17 2.671 9,11 42

Kulture kratke ophodnje - - - -

Mješoviti višegodišnji nasadi 439,74 1.574 6,88 35

Mješovito korištenje zemljišta 1,72 1 - -

Ostale vrste korištenja zemljišta 398,59 314 - -

Ukupno 17.345,82 23.446 75,08 289


Na području Grada Komiže ukupna površina maslinika iznosi 31,63 ha, što je 0,61 % od

ukupne površine stabala na području Splitsko-dalmatinske županije. Maslinici broje 9.220

stabala, što je 1 % stabala Županije. U komiškim vinogradima zasađeno je 129.595 trsova što je

1,05 % trsova Županije, a površina koju oni zauzimaju iznosi 25,77 ha odnosno 1,30 % od

ukupne površine trsova na području Županije. Grad Komiža na svom području ima

registrirane tri vinske ceste i četiri registrirana vinara. Na području Grada Komiže podignuto

je 2.473 stabala voćnih vrsta, što je 0,57 % zasađenih stabala u Županiji. Na području Grada

Komiže zasađeno je i 85 stabala orašastih drvenih kultura što iznosi 0,34 % posađenih orašastih

drvnih kultura Županije.

Tablica 6. Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima na području Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske

županije

U Splitsko-dalmatinskoj

županiji U Gradu Komiži

Vinograd Površina (ha) 1.918,48 24,65

Broj trsova 11.932.268 121.945

Mješoviti višegodišnji nasad

Površina (ha) pod vinovom lozom unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad

60,33 1,12

Broj trsova 411.886 7.650

Voćnjak Površina (ha) 664,62 8,91

Broj stabala 400.192 2.065

12 Izvor: ARKOD na dan 1. listopada 2015. godine 13 Pojedino poljoprivredno gospodarstvo može imati ARKOD parcele s više vrsta uporabe poljoprivrednog

zemljište čije se površine zbrajaju u svakoj kategoriji. 14 Isto

19

U Splitsko-dalmatinskoj

županiji U Gradu Komiži


Površina (ha) pod voćnjacima unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad

53,12 0,52

Broj trsova 37.064 408

Maslinik Površina (ha) 5.049,67 29,8

Broj stabala 866.730 8.456


Površina (ha) pod maslinicima unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad

176,23 1,83

Broj stabala 56.801 764

Orašaste drvene kulture Površina (ha) 47,55 0,2



Površina (ha) pod orašastim drvenastim kulturama unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad

18,83 0,04


Rasadnici Površina (ha) - -

Broj sadnica - -

Ukupno Površina (ha) 7.988,83 67,27

Broj stabala/trsova 13.729.750 141.373


U Gradu Komiži sveukupno ima 11915 obiteljskih gospodarstva, a u Splitsko-dalmatinskoj

županiji njih 15.661. U nastavku je prikazana tablica s pregledom obiteljskih gospodarstava

prema obliku registracije.

Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva na području Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije

Tip PG-a U Splitsko-dalmatinskoj županiji U Gradu Komiži

Broj PG-a Broj PG-a

Obiteljsko gospodarstvo 15.307 112

Obrt 125 4

Trgovačko društvo 159 1

Zadruga 59 2

Ostali 11 0

Ukupno 15.661 119

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 1. listopada 2015. godine

Prema tablici u nastavku možemo uočiti kako na području Grada Komiže nositelji

poljoprivrednih gospodarstava najčešće imaju završenu srednju školu, njih 45. Dok za 28

nositelja poljoprivrednih gospodarstava nema podataka o završenoj školi.

Tablica 8. Školska sprema nositelja poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Komiže Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Nema podataka

Nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola Viša škola Fakultet

Obiteljsko gospodarstvo 23 3 22 43 5 7

Obrt 3 0 0 1 0 0

Ostali 0 0 0 0 0 0

15PG - poljoprivredno gospodarstvo može upravljati zemljištima različite vrste uporabe pa ukupan broj PG-a u

Gradu Komiži i Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazan u tablici 4 ne odgovara zbroju svih PG-a iz Upisnika

poljoprivrednih gospodarstava prikazanih u tablici 6, jer se u tablici 4 broji svako zemljište posebno kao zasebni

PG.

20

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Nema podataka

Nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola Viša škola Fakultet

Trgovačko društvo 0 0 0 1 0 0

Zadruga 2 0 0 0 0 0

Ukupno 28 3 22 45 5 7

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi ruralnom razvoju i ribarstvu, na dan 31.12.2015.

Iz grafikona 10 se može zaključiti da prema dobi nositelja poljoprivrednog gospodarstva

najviše je nositelja iznad 65 godina koji su registrirani kao obiteljsko gospodarstvo.

Grafikon 9. Starost nositelja poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Komiže

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi ruralnom razvoju i ribarstvu, na dan 31.12.2015.

Pregledom statističkih podataka uočeno je da čak 47 poljoprivrednih gospodarstava nema

registriranih članova, 32 poljoprivrednih gospodarstava ima jednog člana, 19 poljoprivrednih

gospodarstava ima po dva člana, dok poljoprivrednih gospodarstava koji broje po tri člana

ima 4, te jedno poljoprivredno gospodarstvo ima četiri člana.

Ribarstvo

Ribarstvo u Komiži ima stoljetnu tradiciju. Stanovnici Grada Komiže su pioniri lova i prerade

srdele na Mediteranu. Otok Vis sa zapada i juga okružuje nekoliko manjih otoka i otočića oko

kojih su u prošlosti ribarili komiški ribari. Ti su otoci i danas u sastavu grada Komiže, jedinice

lokalne samouprave s najvećim teritorijalnim morem u Hrvatskoj. Iako je bujanjem turizma

ribarstvo donekle izgubilo svoj značaj, ono kao djelatnost nikad nije napušteno. Ribari Komiže

bili su dugo vremena najbrojniji na čitavoj hrvatskoj jadranskoj obali i u lovu i traženju ribe

najdulje su se otiskivali.

Područje djelovanja hrvatske ribolovne flote je teritorijalno more Republike Hrvatske,

podijeljeno na ribolovne zone prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike

Hrvatske (”Narodne novine” 05/2011). Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli se na

jedanaest (11) ribolovnih zona, ribolovne zone su podijeljene na podzone. Imajući u vidu

geomorfološke karakteristike ovog dijela Jadrana, rasprostranjenost bioloških resursa i

karakteristike ribolovne flote, ribolovna zona kojoj gravitiraju ribari grada Komiže je ribolovno

područje koje je Pravilnikom o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske označeno

kao ribolovna zona C. Ribolovna zona C se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike

Hrvatske odnosno teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje je na sjeverozapadu omeđeno

96

36

2219

45

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

<=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65

21

južnom granicom Ribolovne zone B tj. ravnom crtom koja spaja točke otok Purara i X4. Na

sjeveroistoku se nastavlja ravnom crtom koja spaja sljedeće točke na obali otoka: otok Purara –

hrid Blitvenica – hrid Mulo – rt Rat (otok Drvenik mali) – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli –

rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) i jugozapadni rt otoka Kopište. Prema

jugu se nastavlja ravnom crtom koja se od jugozapadnog rta otoka Kopište proteže do granice

teritorijalnog mora azimutom 190° koju dotiče u točki X7, te se nastavlja prema jugu granicom

teritorijalnog mora oko otoka Galijule i Palagruže i nastavlja se granicom teritorijalnog mora

prema sjeveru prema točki X4 koja je krajnja južna točka Ribolovne zone B.

Slika 4. Oznaka ribolovne zone Grada Komiže

Izvor: Pravilnik o granicama u ribolovnom moru RH

Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede (Podatci na dan 21.3.2016.), Uprave ribarstva, na

području Grada Komiže broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov je 62, a iskrcaj mogu

22

obavljati u iskrcajnoj luci Komiža. U nastavku je dan prikaz ulova ribe u tonama iz čega je

vidljivo da se ukupni ulov ribe u petogodišnjem razdoblju povećao za 15,07 %.

Tablica 9. Ulov ribe na području Grada Komiže u tonama 2011 2012 2013 2014 2015

Bijela riba 93,10 71,06 83,02 96,24 101,49

Plava riba (krupna) 0,50 0,53 1,12 1,80 1,93

Mala plava riba (uključujući srdele, papaline i inćune) 2,84 6,55 11,73 15,97 4,59

Srdele 0,15 2,49 3,22 8,04 0,62

Papaline 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Inćuni 0,77 3,00 3,02 4,40 2,20

Hrskavičnjače (morski psi, raže, grdobina...) 10,13 5,80 12,90 15,41 16,32

Rakovi 16,15 3,29 3,52 5,91 17,28

Ostali morski organizmi 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00

Školjkaši i ostali mekušci 0,22 0,04 0,00 0,00 0,00

Glavonošci 5,55 3,45 3,50 7,68 9,68

Ukupno 128,49 90,72 115,78 143,02 151,29

Izvor: MPS Uprava za ribarstvo

U nastavku je dan pregled plovila prema segmentaciji plovila za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru. Iz tablice je vidljivo da je registrirano 66,13 % višenamjenskih plovila, 16,13

% plovila za lov udičarskim parangalima, 9,68 % plovila za lov mrežama stajačicama, 4,84 %

plovila za lov vršama i 3,23 % plovila za lov udičarskim alatima i plivaričara.

Tablica 10. Segmentacija plovila za obavljanje gospodarskog ribolova na moru Vrsta plovila Broj plovila

Plivaričari 1

Plovila za lov mrežama stajaćicama 6

Plovila za lov vršama 3

Plovila za lov udičarskim parangalima 10

Plovila za lov udičarskim alatima 1

Višenamjenska plovila 41

Ukupno 62

Izvor: MPS Uprava za ribarstvo

Prostornim planom grada Komiže je određena ribarska luka Komiža. Izgradnja ribarske luke

se planira na kopnenom dijelu i na akvatoriju koji obuhvaća obalni pojas i akvatorij od

poluotoka Bod, uključujući cijelu uvalu „Mlin“. Na dijelu akvatorija planom se dopušta

oblikovanje obale za potrebe izgradnje potrebnih sadržaja luke. U kopnenom dijelu luke i

dijelu obale koja se oblikuje planira se smjestiti sve sadržaje koja ribarska luka treba imati, i to:

izgradnja veletržnice ribe, benzinska crpka i servisi, rekonstrukcija postojeće ceste, izgradnja

opskrbne ceste, te pješčanih površina i parkirališta. Na dijelu akvatorija planira se izgradnja

glavnog lukobrana, sekundarnog lukobrana i pristanišnih gatova. U okviru ribarske luke

planira se korištenja dijela akvatorija i pomorskih građevina za potrebe luke nautičkog

turizma. Izgradnja i uređenje ribarske luke sa dijelom za luku nautičkog turizma provesti će

23

se prema Urbanističkom planu uređenja koje će se temeljiti na idejnoj maritimnoj studiji i

provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš16.

Slika 5. Ribarska luka Komiža

http://www.komiza.hr/

Stočarstvo

Iz tablice 11. vidljivo je da se na području Grada Komiže uzgajaju samo koze. Ukupni broj

koza na području Grada je 14, što je zanemarivo te iznosi 0,12 % koza koje se uzgajaju u

Županiji.

16 Prostorni plan Grada Komiže

http://www.komiza.hr/

24

Tablica 11. Stočarstvo Grada Komiže Goveda Koze Ovce Svinje Vpg - perad

Grad Komiža 0 14 0 0 0

Splitsko-dalmatinska županija

6.312 11.578 46.738 984 285.728

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 1. listopada 2015. godine

Šumarstvo

Za šume na području otoka Visa nadležna je Šumarija Split, koja je dio Uprave Šuma

podružnice Split. Pojedinačni podatci za jedinice lokalne samouprave na otoku Visu se ne

mogu analizirati jer je otok Vis gledan kao jedna Gospodarska jedinica. Ukupna površina

gospodarske jedinice Vis iznosi 2.382,88 ha, od čega je 89.77 % površine označeno kao obraslo.

Tablica broj 13 prikazuje najzastupljenije vrsta drveća po zalihama na području otoka Visa. Iz

tablice se može uočiti da najveću vrijednost drvne zalihe ima alepski bor (34.563), dok je obični

čempres manje zastupljen (vrijednost zalihe iznosi 56).

Tablica 12. Najzastupljenije vrste drveća po zalihama na području otoka Visa VRSTA DRVEĆA Vis

Alepski bor Zaliha 34.563

Prirast 1.233

Obični čempres Zaliha 56

Prirast 1

Ukupno Zaliha 34.619

Prirast 1.234

Površina Zaliha 83,01

Prirast 2,96

Izvor: http://javni-podaci.hrsume.hr/

2.3. Turizam

Zahvaljujući svom geografskom položaju i prirodnim ljepotama Grad Komiža se profilirao u

turistički grad s mnogobrojnim sadržajima za aktivni odmor. Komiža ima bogatu ribarsku

povijest koja datira iz vremena mletačke vlasti. S obzirom na položaj Grada koji mu osigurava

obilje kvalitetne ribe, gastronomska ponuda usko je vezana za plodove mora. Na području

Grada postoje tri vinske ceste i četiri registrirana vinara. Ujedno se razvija i agroturizam kao

odgovor na povećani interes za ovim oblicima turističke ponude.

Grad Komiža kombinacija je prirodnih ljepota i bogate povijesti iz koje potječu mnogobrojna

kulturna dobra. Ministarstvo kulture je na području Grada registriralo 25 kulturnih dobara.

Jedno od zaštićenih kulturnih dobara je Palača Zanchi – Zankotov ploc iz druge polovine 17.

st. ili početka 18. st. To je barokna trokatnica koja se ističe stilom nekarakterističnim za

Dalmaciju. Na području Grada Komiže postoji jedan muzej, ribarski. Ribarski muzej je

smješten u Komuni, mletačkoj utvrdi koja se nalazi na komiškoj rivi. Muzej sadrži bogatu

zbirku izvornih predmeta brodske i ribarske opreme Komižana kao i zbirku predmeta vezanih

uz preradu ribe. Među izloženim predmetima unutar muzeja nalazi se i replika poznate

komiške gajete falkuša.

http://javni-podaci.hrsume.hr/

25

U Komiži se nalazi i kulturni centar arhitekta moderne Ivana Vitića nastao kao programska

dopuna vojarne Rogači - doma JNA.

Prema registru kulturnih dobra Ministarstva kulture na dan 18. studenoga 2015. godine na

području Grada Komiže registrirano je 25 kulturnih dobara. Detalji o njima su dani u tablici

ispod.

Tablica 13. Popis kulturnih dobara na području Grada Komiže Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

RST-0613-1972. Biševo Crkva sv. Silvestra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3 Biševo Novovjekovni brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-78 Komiža Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5695 Komiža Crkva Blažene Djevice Marije (Gospe od Planice)

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5857 Komiža Crkva sv. Andrije na otoku Svecu Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6489 Komiža Crkva sv. Marije Gusarice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5353 Komiža Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-182,17/20-81

Komiža Inventar crkve Gospe Gusarice Pokretno kulturno dobro - zbirka

RST-336,17/37-80

Komiža Inventar crkve sv. Nikole-Muster Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-5822 Komiža Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6210 Komiža Kuća Zanchi Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5937 Komiža Kulturni krajolik otočja Palagruža

Z-6140 Komiža Lokva Krušovica Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1385 Komiža Orgulje u crkvi Gospe Gusarice Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-18 Komiža Ostaci potonulog broda "Teti" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-80 Komiža Ostaci trgovačkog broda "Vassilios" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-1415, 17/5-95

Komiža Otočić Galijula Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

RST-0554-1971. Komiža Ruševine crkve sv. Andrije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0503-1972. Komiža Sklop kuća Marinković Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-5861 Komiža Spomenički sklop crkve i samostana sv. Nikole Mustera

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5094 Komiža Urbanistička cjelina Grada Komiže Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-232 Palagruža Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-233 Palagruža Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5825 Podhumlje Arheološko nalazište Bačokovo Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-19,24/146-66

Podšpilje Dva brončana kipa erosa Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture

Lokaliteti u blizini Komiže obiluju prirodnim ljepotama i fenomenima poput Modre špilje koja

je 1951. godine proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode te Medvidinom

(Biševo), špiljom koja je zaštićena 1976. godine, kao spomenik prirode. Još jedan arheološki i

geološki dragulj predstavlja Kraljičina špilja koja je prepuna stalaktita i stalagmita. Turističku

ponudu grada upotpunjava ronjenje koje se organizira na osam ronilačkih lokacija u blizini

26

Grada. Organizacija i ronjenje u Gradu Komiži omogućavaju tri ronilačka centra koja

zapošljavaju iskusno i stručno osoblje koje brine o sigurnosti ronioca.

Slika 6. Prikaz ronilačkih lokacija otoka Visa

Izvor: http://www.diving-b17.com/where-we-dive/

U ponudi su još kajaking, lov, ribolov i adrenalinski sportovi.

Grad Komiža u ljetnim mjesecima svoju turističku ponudu oživljava i društvenim

događanjima. Među veća događanja u ljetnim mjesecima ubraja se Yacht Week koji traje 12

tjedana tijekom ljeta i održava se u četiri države uključujući i Hrvatsku te dvije rute - jedna po

sjevernoj i jedna po južnoj Hrvatskoj. Vrlo važna manifestacija je i povijesna regata Rota

Palagruzona koja se odvija povijesnom rutom komiških ribara na putu dugom 75 km.

U Gradu se organizira jedna od značajnih manifestacija - internacionalni kvalifikacijski turnir

Big game fishing.

Svake prve subote u kolovozu održava se Ribarska noć koja je osmišljena kao pučka veselica

s ciljem da se što radosnije obilježi vrhunac turističke sezone. Komiško ljeto je manifestacija

koja se održava već 27 godina, a traje od 4. srpnja do 30. kolovoza te sadrži razne društvene i

kulturne događaje.

Nakon drugog svjetskog rata otok Vis je postao otok rezerviran za vojsku. Stoga je pristup

Visu bio zabranjen stranim državljanima, što je dovelo do ekonomske stagnacije i depopulacije

otoka. Međutim takva politika je omogućila očuvanje prirode u primarnom obliku. Vis je zbog

svog strateškog položaja bio zatvoren za strance do 1989. godine, a nakon što je zabrana

ukinuta te je dopušten dolazak stranim državljanima omogućen je razvoj otoka u smjeru

turizma. Završetkom domovinskog rata i odlaskom vojske s otoka vojni objekti na otoku Visu

su napušteni, njih 38. Danas su napušteni vojni objekti postali važan dio turističke ponude

otoka. Turistička zajednica Grada Komiže kao preporuku za posjetu vojnih objekata je

izdvojila 8 lokacija: zapovjedni centar Vela glava, vojni potkop Jastog, vojarna Samogor,

saveznički aerodrom (Plisko polje), raketna baza Stupišće, carvene stine (tanjug), vojarna

Rogači i topnička bitnica Barjoška. Posjet u vojne objekte moguć je uz pratnju iskusnih vodiča.

U nastavku je dan pregled namjena vojnih objekata što ovisi o njenom vlasništvu:

27

1. Vojarna Rogači (ex vojarna); vlasništvo Grada (namjena definirana UPU-om naselja

Komiža)

2. Vojarna Ravno (poklonjena na korištenje gradu ali ne u potpunosti - dio vojnih

objekata su ostali u vlasništvu MORH-a, u tijeku je izrada UPU-a za prenamjenu u

radnu zonu)

3. Vojarna Hum (vlasništvo MORH-a u potpunosti – aktivna vojarna)

4. Vojarna Stupište (vlasništvo MORH-a – nije aktivna)

5. Vojarna Barjaci (vlasništvo RH – namjena, turistička zona T2 prema PP Grada Komiže)

6. Livade Talež – poviše mjesta Duboka (podzemni vojni tuneli bez namjene – vlasništvo

RH)

7. Carvene stine (vlasništvo RH – u zakupu privatne osobe)

Slika 7. Vojni objekti Grada Komiže

Izvor: http://www.tz-komiza.hr/

Na prostoru Grada Komiže nalazi se turističke agencije u koje pružaju usluge pronalaska

smještaja pa do organizacije različitih oblika izleta. Turističke agencije koje su registrirane u

Komiži su: Turistička agencija Blue cave, Srebrna tours, Komiža, Darlić & Darlić, AlterNatura,

Agencija Nonna i Nika Adventure Tours. Turističke agencije nude usluge u pustolovnom

turizmu s programima temeljenim na interpretaciji prirodne i kulturne baštine otoka,

omogućuju povezivanje s izvornim tradicijskim i lokalnim običajima kao i posjete

znamenitostima otoka uz pratnju profesionalnih vodiča.

28

Tablica 14. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata u Gradu Komiži

Godine Smještajni kapaciteti

Ukupno

Od toga u

hotelima i slično17

kampovima, kampiralištima i

kamp-odmorištima

kućanstvima18 ostalim

objektima19

2012.

sobe 309 126 - 180 3

apartmani 144 5 - 137 2

postelje 1.155 320 - 827 8

2013. sobe 1.191 z20 - z 532

postelje 3.566 z - z 1.624

2014. sobe 428 z - 252 z

postelje 1.204 z - 781 z

2015. sobe 473 131 - 298 44

postelje 1.231 300 - 805 126

Izvor: Turizma u primorskim gradovima i općinama u 2012. - 2015. godine

Na području Grada Komiže u 2015. godini registriran je 473 sobe sa ukupno 1.231 posteljom.

Pregledom dostupnih podataka vidljivo je povećanje broja soba u odnosu na 2014. godinu za

9,51%, te broja postelja za 2,19 %. U promatrano razdoblju zabilježen je najveći broj soba u

2015. godini i to u kućanstvima te od ukupnog broja soba na području Grada na njih otpada

63 %, dok na sobe u hotelskim smještajima otpada 27,70 %.

Prostornim su planom određene ugostiteljsko-turističke površine unutar naselja kao zona T1

- hoteli i prateći sadržaj unutar i/ili izvan naselja i zona T2 – smještajne zgrade organizirane

kao turističko naselje. Prostornim je planom predviđena izgradnja turističkog naselja Rogač –

naselje Komiža T2-3. Obuhvat te zone je 0,70 hektara s maksimalnim kapacitetom od 80

ležajeva.

17 Hoteli i slično uključuju podatke za hotele, aparthotele, turistička naselja, turističke apartmane, pansione i guest

house. 18 Kućanstva uključuju podatke za sobe, apartmane, studioapartmane, kuće za odmor u kućanstvima, kampove u

kućanstvima i seljačka kućanstva. 19 Ostali objekti za kolektivni smještaj uključuju podatke za sobe za iznajmljivanje, apartman, studio-apartman, kuće

za odmor, prenoćišta, odmarališta, hostele, planinarske domove, lovačke domove, objekte za robinzonski turizam,

gostionice, ječilišta, brodske kabine, spavaće i kušet-vagone, učeničke domove ili studentske domove te

nekategorizirane objekte. 20 Podatak zbog povjerljivosti nije objavljen, izvor: DZS

29

Slika 8. Položaj zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Grada Komiže

Izvor: Prostorni plan Grada Komiže

Zona T4 namijenjena je za ugostiteljske objekte i u njoj je moguća rekonstrukcija postojećih

građevina ili nova gradnja jedne ili više građevina koje čine funkcionalnu sredinu.

Analizom podataka Turističke zajednice Grada Komiže za 2013. i 2014. godinu vidljivo je

povećanja broja noćenja stranih turista koji ujedno čine u veći udio u ukupnim dolascima i

noćenjima.

Grafikon 10. Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Grad Komižu

Izvor: Turistička zajednica Grada Komiže

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA

2013. 2014.

DOMAĆI TURISTI STRANI TURISTI

30

U kategoriji dolazaka i noćenja za 2014. godinu najmnogobrojniji su bili gosti iz Slovenije s

1.410 dolaska i 11.738 noćenja, zatim Poljaci s 1.150 dolazaka i 6.101 noćenja te Ujedinjenog

Kraljevstva sa 635 dolaska i 3.125 noćenja.

Lovstvo

Na području Grada Komiže i otoka Visa ne postoji lovni ured već tu djeluje lovačko društvo

Vis koje pokriva čitav otok Vis. Ukupna površina lovišta je 94 ha od čega polovica otpada na

Komižu (47 ha), što je u Prostornom planu označeno kao lovište broj: XVII/102 – "VIS".

2.4. Tržište rada

Zaposleno stanovništvo

Tablica Struktura stanovništva prema spolu i starosti iz poglavlja Opći podatci prikazuje broj

radno sposobnih stanovnika Grada Komiže. Iz tablice je moguće zaključiti kako je broj radno

sposobnih stanovnika bilježi blagi porast jer je prema Popisu stanovništva iz 2001. godine bilo

evidentirano 1.004 radno sposobne osobe, a prema Popisu stanovništva 2011. godine broj

radno sposobnih se povećao na 1.014 osoba.

Prema statističkom izvješću Državnog zavoda za statistiku u Gradu Komiži je 2015. godine

bilo ukupno zaposleno 217 osoba od kojih 94 žena i 123 muškarca. U izvještaju „Zaposlenost i

plaće“ DZS-a iz 2011. g. na području Grada Komiže bilo zaposleno 263 osoba, dok je u 2015. g.

na području Grada Komiže bilo zaposleno 217 osobe te je vidljivo smanjenje broja zaposlenih

17,49 %. Najveći broj zaposlenih bio je u 2014. godini kada je zabilježeno 238 zaposlenih osoba

od čega je bilo zaposleno 43,70% žena.

Grafikon 11. Zaposlenost na području Grada Komiže u 2015. godini

Izvor: DZS, 2015.

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala; 45

P Obrazovanje; 35

R Umjetnost, zabava i rekreacija; 32

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane;

26

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnost sanacije okoliša; 23

Ostale djelatnosti (F,C,H,O,Q,A,J,M,N,S

); 56

31

Broj zaposlenih stanovnika (2015. godini) dominira u području trgovine na veliko i malo,

popravak motornih vozila i motocikala s ukupno 45 zaposlenih osoba, zatim u području

obrazovanja s ukupno 35 zaposlenih, području umjetnosti, zabave i rekreacije s 32 zaposlene

osobe. Velika zaposlenost očituje se i kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane koja broji 26 zaposlenih.

Tablica 15. Zaposleni prema području djelatnosti za razdoblje 2011. do 2015. godine Područje djelatnosti 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Ukupno 16 9 7 6 5

Žene 5 2 2 2 2

Muškarci 11 7 5 4 3

C Prerađivačka industrija

Ukupno 10 10 8 7 8

Žene 3 3 3 3 2

Muškarci 7 7 5 4 6

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Ukupno 24 24 25 23 23

Žene 3 3 3 3 3

Muškarci 21 21 22 20 20

F Građevinarstvo

Ukupno 10 10 9 9 9

Žene - - - - -


G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

Ukupno 24 22 25 26 45

Žene 15 16 12 11 19

Muškarci 9 6 13 15 26

H Prijevoz i skladištenje

Ukupno 6 10 9 20 8

Žene 1 3 3 3 5


I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Ukupno 48 41 45 43 26

Žene 28 25 28 23 15

Muškarci 20 16 17 20 11

J Informacije i komunikacije

Ukupno - - 3 4 5

Žene - - 1 2 3

Muškarci - - 2 2 2

L Poslovanje nekretninama

Ukupno - - - 1 -

Žene - - - -

Muškarci - - - 1 -

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Ukupno 3 3 4 4 5

Žene 1 1 1 1 1

Muškarci 2 2 3 3 4

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

Ukupno 59 9 5 6 3

Žene 21 4 4 3 1


O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

Ukupno 13 9 9 8 6

Žene 8 6 6 5 3

Muškarci 5 3 3 3 3

P Obrazovanje

Ukupno 33 33 33 35 35

Žene 26 26 26 28 28

Muškarci 7 7 7 7 7

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Ukupno 12 15 14 15 6

Žene 10 13 12 13 5

Muškarci 2 2 2 2 1

R Umjetnost, zabava i rekreacija

Ukupno 2 2 4 30 32

Žene 2 2 2 6 7

Muškarci - - 2 24 25

S Ostale uslužne djelatnosti

Ukupno 3 2 2 2 1

Žene 1 1 1 1

Muškarci 2 1 1 1 1

Izvor: Državni zavod za statistiku

S obzirom da su podatci o visini prosječne plaće za područje Grada Komiže nedostupni

prikazan je osvrt na razini Županije. Prosječna bruto plaća Splitsko-dalmatinske županije za

2011. godinu, što je zadnje dostupno razdoblje, iznosila je 7.796 kuna, dok je neto plaća u tom

razdoblju iznosila 5.441 kuna.

32

Nezaposleno stanovništvo

Nezaposleno stanovništvo s područja Grada Komiže u 2011. godini čini 17,46 % radno

sposobnog stanovništva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u nastavku

vidljivi su trendovi kretanja nezaposlenog stanovništva po godinama, spolu i obrazovanju.

Pregledom grafikonu u nastavku, koji prikazuje strukturu nezaposlenog stanovništva prema

godinama, vidljivo je da je od 2011. godine do 2014. godine broj nezaposlenih rastao.

Pregledom izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vidljivo je da je veći broj nezaposlenih

muškaraca u odnosu na žene. U rujnu 2015. godine, od ukupne nezaposlenosti na području

Grada Komiži 45,08 % žena je bilo nezaposleno dok su muškarci činili 54,92 % nezaposlenih.

Grafikon 12. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže od 2011. godine do 2015. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni ured Split

Na grafikonu u nastavku prikazan je trend kretanja broja nezaposlenog stanovništva od 2012.

godine do 2015. godine s obzirom na stupanj obrazovanja. Najmanji broj nezaposlenog

stanovništva u tom je razdoblju bio bez ikad pohađane škole i s nezavršenom osnovnom

školom, dok je stanovništvo sa završenom osnovnom školom, završenom trogodišnjom

srednjom školom i školom za KV21 i VKV22 brojalo najviše nezaposlenih.

21 KV - kvalificiran za odnosni posao 22 VKV - godinu dana dokvalifikacija

177 175

198 203184

0

50

100

150

200

250

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

33

Grafikon 13. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže prema razini obrazovanja po godinama

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni ured Split

Grafikonom u nastavku prikazana je nezaposlenost prema dobnoj strukturi stanovništva u

Gradu Komiži. Najveća nezaposlenost unutar promatranog razdoblja (2011. – do 31. srpnja

2015. godine) zamijećena je kod stanovnika u dobi između 25 i 29 godina te 30 i 34 godine.

Grafikon 14. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže prema dobnoj strukturi po godinama

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Korisnici mirovinskog osiguranja

Iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da se od 2013. godine do

31. kolovoza 2015. godine broj umirovljenika na području Grada Komiže se nije uvelike

mijenjao. Broj umirovljenika u 2014. godini je iznosio 461.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Bez OŠ OŠ SŠ sa zanimanjado 3. god i škola

za KV i VKVradnike

SŠ sa zanimanjau trajanju od 4 i

više godina igimnazija

Prvi stupanjfakulteta, stručnistudij i viša škola

Fakultet,akademija,magisterij,doktorat

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

0

10

20

30

40

50

60

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64

2011 2012 2013 2014 2015 (31.7.)

34

U 2015. godini na području Grada Komiže evidentirano je 16 osoba u statusu branitelja s

mirovinskim primanjima.23 Najviše stanovnika Grada Komiže je zaposleno kod pravnih osoba

(337 osiguranika24). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području

Grada Komiže u rujnu 2015. g. evidentirano je 460 osoba koje su osiguranici mirovinskog

osiguranja, dok je u 2014. godini zabilježen 461 osiguranik.

U nastavku dokumenta prikazano je kretanje broja osiguranika mirovinskog osiguranja na

području Grada Komiže kroz proteklih pet godina. Podaci su evidentirani na dan 31. prosinca

za 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. g., osim za 2015. g., kada su korišteni posljednji dostupni

podatci za dan 30. rujna 2015. g.

Grafikon 15. Osiguranici na području Grada Komiže

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Iz grafikona je vidljivo da se broj osiguranika u posljednjih pet godina povećao, i to ponajviše

broj radnika kod pravnih osoba.

23 Podatak na dan 30. rujna 2015. godine 24 Podatan na dan 30. rujna 2015. godine

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2010 2011 2012 2013 2014 31.8.2015.

Radnici kod pravnih osoba Radnici kod fizičkih osoba

Obrtnici Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti Produženo osiguranje

35

3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

3.1. Socijalna skrb

Broj korisnika socijalne skrbi u 2015. godini u usporedbi s podacima iz prethodne četiri godine

bilježi pad. Ukupan broj korisnika socijalne skrbi u 2012. godini bio je 388, a 2013. i 2014. godine

zabilježen rast za osam korisnika dok je u 2015. pao na 321 korisnika.

Iz tablice 15 vidljivo je da je od 2012. do 2015. godine najviše korisnika socijalne skrbi koristilo

socijalne usluge, jednokratne naknade i doplatke za pomoć i njegu, dok je najmanji broj

korisnika koristio prava na privremeno uzdržavanje djece.

Tablica 16. Broj korisnika socijalne skrbi u Gradu Komiži po vrstama skrbi od 2012. do 2015. godine Kategorija/godina 2012. 2013. 2014. 2015.

Minimalna naknada 38 27 58 43

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 14 15 15 14

Jednokratna naknada (ukupno u tekućoj godini) 85 93 97 94

Osobna invalidnina 14 26 25 23

Doplatak za pomoć i njegu 113 84 78 71

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja 1 1 2 2

Naknada do zaposlenja 3 3 3 4

Socijalne usluge (ukupno u tekućoj godini) 155 167 173 112

Broj djece - korisnika prava na privremeno uzdržavanje 3 3 3 1

Ukupno 388 392 396 321

Izvor: Centar za socijalnu skrb Split - podružnica Vis

Pregledom proračunskih sredstava Grada Komiže za razdoblje od 2011. do 2014. godine

vidljivo je smanjenje sredstava proračuna Grada namijenjenih socijalnoj skrbi u 2014. godini u

odnosi na prethodnu godinu. Najveći udio sredstava za socijalnu skrb izdvojeno je u 2013.

godini i iznosio je 1.084.026,00 kuna.

Tablica 17. Sredstva gradskog proračuna izdvojena za socijalnu skrb po godinama (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014.

Sredstva izdvojena za socijalnu skrb 912.145,00 1.034.203 1.084.026,00 660.427,00

Ukupni rashodi 6.471.416,00 7.065.238,00 8.542.859,00 6.241.087,00

Udio u ukupnim rashodima 14,09% 14,64% 12,69% 10,58%

Izvor: Grad Komiža

Grad Komiža ima izrađen godišnji Plan socijalne skrbi za 2016. godinu.

Uspoređujući vrijednosti iz popisa stanovnika iz 2001. i 2011. godine navedene u poglavlju

Opći podaci može se ustvrditi da broj stanovnika starijih od 60 godina raste, što za posljedicu

ima i rast parametara prosječne starosti stanovništva, indeksa starenja i koeficijenta starosti

stanovništva na području Grada Komiže.

Prosječna starost u 2011. godini porasla je za 2,5 % u odnosu na 2001. godinu i iznosi 46 %.

Indeks starenja25 u 2011. godini iznosio je 186,5 %, odnosno zabilježio je porast za čak 44,6 % u

25 Indeks starenja veći od 40 % ukazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

36

odnosu na 2001. godinu, dok je koeficijent starosti26 zabilježio porast za 1,5 % u 2011. godini u

odnosu na 2001. godinu i iznosio je 30,7 %. Prema prethodnoj analizi može se zaključiti da

stanovništvo Grada Komiže prelazi u proces starenja, jer kvantitativne vrijednosti prelaze

kritične vrijednosti27 koje su propisane statističkim izvješćem Državnog zavoda za statistiku.

Na području Grada Komiže 2001. godine osnovana je podružnica Centra za pomoć i njegu

Komiža koja je 2015. godine brojala pet28 zaposlenika. Usluge koje Centar za pomoć i njegu

pruža su: savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući i psihosocijalna pomoć. Ostale usluge poput

prve socijalne usluge, rane intervencije, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i

redovnog obrazovanja, boravka, smještaja i organiziranog stanovanja nisu dostupne. U tablici

17 naveden je broj korisnika usluga Centra za razdoblje od 2011. do 2015. godine.

Tablica 18. Broj korisnika Centra za pomoć i njegu Komiža za razdoblje 2011. - 2015. godine Godine Broj korisnika

2011. 169

2012. 172

2013. 174

2014. 169

2015. 53

Izvor: Grad Komiža

Iz tablice 18. vidljivo je da je broj korisnika Centra u 2015. godini opao u odnosu na 2014.

godinu i to za 69 %.

3.2. Zdravstvo

Na području Grada Komiže djeluje jedna zdravstvena stanica koja stanovnicima pruža usluge

opće/obiteljske medicine, stomatološke zdravstvene zaštite i patronažne zdravstvene zaštite.

Zdravstvena stanica u Gradu Komiži djeluje u sklopu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske

županije, a u 2015. godini brojala je ukupno pet zaposlenika. Kvalitetu navedenih usluga koje

se pružaju važno je promatrati prema osnovnim pokazateljima i njihovoj dostupnosti u okviru

zdravstvene stanice.

Tablica 19. Dostupnost usluga zdravstva na području Grada Komiže Kategorija Dostupnost

Broj ležajeva 0

Produženo liječenje Ne

Palijativna skrb Da

Smještaj Ne

Dežurstvo subotom/nedjeljom Ne

Prehrana Ne

Izvor: Grad Komiža

26 Koeficijent starosti veći od 12 % ukazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 27 Kritične vrijednosti propisane statističkim izvješćem Državnog zavoda za statistiku su: za indeks starenja to je

40%, za koeficijent starosti 12% 28 Podatak za 2015. godinu.

37

Prema dostupnim podatcima, zdravstvena stanica Grada Komiže nema dostupnih ležajeva, u

njoj nije omogućeno produženo liječenje, pružanje usluge smještaja i prehrane, kao ni

dežurstvo vikendom. Palijativna skrb omogućena je u okviru opće/obiteljske medicine.

Na području Grada Komiže postoji jedna ljekarna.

Osnovni problem stanovnika Grada Komiže je udaljenost do Kliničkog bolničkog centra Split

i udaljenost do heliodroma koji se koristi u slučajevima hitnih medicinskih intervencija (u

ovisnosti o vremenskim uvjetima), a nalazi se u Gradu Visu na udaljenosti od 11 km.

3.3. Odgoj i obrazovanje

Analizom posljednja dva popisa stanovništva utvrđeno je da se broj djece do šest godina na

području Grada Komiže smanjio za 21,36 %. U Gradu Komiži 2001. godine bilo je 103 djece do

šest godina, a 2011. god taj broj iznosio je 81.29

Na području Grada Komiže nalazi se jedan vrtić i jedna osnovna škola.

Osnivač Dječjeg vrtića Komiža je Grad Komiža. Vrtić u svom programu (po Statutu), nudi

redoviti sedmosatni i petosatni program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite,

prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama

djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima.

U 2014./2015. godini u Dječji vrtić Komiža upisano je 46 djece jasličke i vrtićke dobi u primarni

program koji se odvija u tri odgojne skupine i to kroz petosatni i sedmosatni vrtićki program

te jaslički program.

Tablica 20. Broj djece upisane u Dječji vrtić Komiža u 2014./2015. godini Odgojna skupina Broj upisane djece

Jaslička odgojna skupina 8

Mješovita vrtićka odgojna skupina 20

Mješovita vrlička odgojna skupina 18

Ukupno 46

Izvor: Dječji vrtić Komiža

U osiguravanju uvjeta za provedbu i u samoj provedbi odgojno-obrazovnog rada u 2014./2015.

godini sudjeluje ukupno sedam djelatnika, od kojih su četiri zaposlena na puno, a troje na

nepuno radno vrijeme.

Osnovna škola Komiža nalazi se u Komiži. Škola je osnovana 1944. godine i zadovoljava

upisno područje Grada Komiže. Školske godine 2014./15. u školu je upisano 83 učenika u osam

razrednih odjela, a nastava se odvijala u jednoj smjeni. Škola je u 2015. godini zapošljavala 27

djelatnika. Osnovna škola unutar svog osnovnoškolskog obrazovanja ima program za djecu s

posebnim potrebama. Škola u svom sustavu ima i učeničku zadrugu.

29 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2001. i Popis 2011.

38

Na području Grada ne postoji srednja škola koja omogućava nastavak školovanja

osnovnoškolaca. Najbliža srednja škola nalazi se u Gradu Visu, srednja škola „Antun

Matijašević Karamaneo“. Škola je započela s radom 1975. godine i pružala je dvogodišnje

obrazovanje općeg usmjerenja. Danas srednja škola uspješno nastavlja tradiciju srednjeg

školstva na otoku Visu. U školskoj godini 2014./2015. u školi je bio zaposlen 31 djelatnik, a

upisalo se 86 učenika, dok je obrazovne programe škole završilo njih 85. Nastavni program

škole se sastoji od četiri usmjerenja: ekonomist, kuhar, turističko-hotelijerski komercijalist i

usmjerenje opće gimnazije. U 2015. godini 41 učenik je odabrao gimnazijsko usmjerenje, 13 ih

je upisalo usmjerenje ekonomist, 15 usmjerenje turističko-hotelijerskog komercijalista, 7

usmjerenje hotelijersko-turističkog tehničara i 10 usmjerenje konobar/kuhar. Od ukupnog

broja upisane djece u srednju školu u Visu njih 35 imaju prebivalište u Gradu Komiži. Ukoliko

se prilikom srednjoškolskog obrazovanja djeca s područja Grada Komiže odluče za drugi

program obrazovanja koji ne postoji u postojećoj srednjoj školi učenici srednjih škola prema

članku 10. Zakona o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) imaju pravo na državnu

subvenciju za prijevoz.

Grad Komiža je u školskoj/akademskoj godini 2015./2016. dodijelio učenicima dvije stipendije

te 22 pomoći (subvencije) za pomoć pri kupnji udžbenika za učenike osnovne i srednje škole.

Grad je osigurao i 9 stipendija za studente koji imaju prebivalište prijavljeno u Gradu Komiži.

Program obrazovanja odraslih na području Grada Komiže ne postoji. Visoko obrazovanje u

Splitsko-dalmatinskoj županiji se odvija u okviru Sveučilišta u Splitu, koje svojim studijskim

programima nudi završenim srednjoškolcima dio onoga što je srednjoškolcima zanimljivo ili

je potrebno Županiji. Za odlazak studenata na fakultetsku naobrazbu prema članku 10.

Zakona o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06) studenti imaju pravo na državnu subvenciju

za prijevoz. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2013. godine broj studenata

koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema prebivalištu (Gradu Komiži) i

skupinama visokih učilišta prikazani su tablici 20 koja se odnosi na visoka učilišta na razini

RH.

Tablica 21. Broj studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema prebivalištu (Gradu

Komiži) i skupinama visokih učilišta

Ukupno Veleučilišta Visoke škole Fakulteti stručni studij

Fakulteti sveučilišni studij

Umjetničke akademije

Broj studenata 11 - - 2 8 1

Izvor: DZS, Visoko obrazovanje u 2013. Godini

3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine

Kulturna baština Grada Komiže obuhvaća 25 registriranih kulturnih dobara od ukupno 1.517

kulturnih dobara na području Splitsko dalmatinske županije.

Nepokretna i pokretna kulturna dobra na području Grada Komiže prikazana su u tablici 21.

Iz tablice je vidljivo da na području Grada postoji najviše nepokretnih pojedinačnih kulturnih

dobara (17) i nepokretnih kulturnih dobara označenih kao kulturno-povijesne cjeline (3). Četiri

39

su dobra registrirana kao pokretno kulturno dobro (dva kao zbirka i dva kao pojedinačno

kulturno dobro), a jedno je nepokretno kulturno dobro dobilo oznaku kulturnog krajolika.

Tablica 22. Kulturna dobra Grada Komiže Naziv Vrsta kulturnog dobra Lokacija

Crkva sv. Silvestra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Biševo

Novovjekovni brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Biševo

Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Crkva Blažene Djevice Marije (Gospe od Planice) Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Crkva sv. Andrije na otoku Svecu Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Crkva sv. Marije Gusarice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Inventar crkve Gospe Gusarice Pokretno kulturno dobro - zbirka Komiža

Inventar crkve sv. Nikole-Muster Pokretno kulturno dobro - zbirka Komiža

Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Kuća Zanchi Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Kulturni krajolik otočja Palagruža Nepokretno kulturno dobro - kulturni krajolik Komiža

Lokva Krušovica Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Orgulje u crkvi Gospe Gusarice Pokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Ostaci potonulog broda "Teti" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Ostaci trgovačkog broda "Vassilios" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Otočić Galijula Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Komiža

Ruševine crkve sv. Andrije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Sklop kuća Marinković Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Komiža

Spomenički sklop crkve i samostana sv. Nikole Mustera

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Komiža

Urbanistička cjelina Grada Komiže Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Komiža

Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Palagruža

Antički brodolom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Palagruža

Arheološko nalazište Bačokovo Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Podhumlje

Dva brončana kipa erosa Pokretno kulturno dobro - pojedinačno Podšpilje

Izvor: Ministarstvo kulture

Osim navedenih dobara koji se nalaze na popisu Ministarstva kulture na području Grada

Komiže postoje kulturna sljedeća kulturna dobra (podatci Uprave za zaštitu kulturne baštine,

Konzervatorskog odjela u Splitu): Komiža– Podšpilje, arheološki lokalitet, prapovijesna

gradina Talež i Velika gomila, Kuća File i Andrije Sviličić (spomenik NOB), Kuća Kordić

(spomenik NOB), Kuća Sviličić (spomenik NOB), Kuća Borčić (spomenik NOB), Kuća Luke i

Ante Mladineo (spomenik NOB), Kuća Mate Sviličića (spomenik NOB), Kuća Nikole Sviličića

(spomenik NOB), Kuća Luke Borčića (spomenik NOB), Kuća Blaža Kinkušića (spomenik

NOB), Kuća Petra i Mate Mladineo (spomenik NOB), Kuća Pavla Mladineo (spomenik NOB),

zatim podmorska arheološka zona otoka Visa, Brusnika, Sveca i Biševa, Podmorska

arheološka zona otoka Palagruže te Otok Palagruža sa svjetionikom.

Na području Grada Komiže nalazi se Gradska knjižnica “Ranko Marinković”

Komiža. Knjižnica je smještena u prostoru zgrade Spomen doma Grada Komiže. Namjenski je

uređena i opremljena te zadovoljava potrebe korisnika. Sastoji se od jedne prostorije veličine

cca 200 m² u kojoj se nalaze: informativni pult, prostor za smještaj građe, odjel za odrasle, odjel

za djecu i mlade, informatička igraonica i čitaonica. Od informatičke opreme u knjižnici je

korisnicima knjižnice dostupno pet računala s bežičnim internetom. Fond knjižnice obuhvaća

knjižničnu građu, publikacije, multimedijalnu građu za djecu i odrasle, zavičajnu zbirku, a

40

formira se prema zahtjevima i profilu korisnika kako postojećih tako i potencijalnih. Gradska

je knjižnica "Ranko Marinković" u 2014. godini zabilježila blagi pad broja članstava u odnosu

na 2013. godinu zbog odlaska mladih na studij. Rad knjižnice financira se iz zakonski

predviđenih izvora financiranja: sredstava osnivača, tj. Grada Komiže, vlastitih prihoda i

prihoda za posebne namjene. Vlastiti se prihodi odnose na sredstva od pružanja usluga

korištenja interneta i printanja, dok se prihodi posebne namjene odnose na članarine.

Slika 9. Gradska knjižnica “Ranko Marinković” Komiža

Izvor: Grad Komiža

Za kulturnu ponudu Grada Komiže od velikog su značaja manifestacije koje se održavaju na

autentičnim lokacijama čime se pruža perspektiva u razvoju turističke ponude Grada.

Na području Grada Komiže održavaju se sljedeće manifestacije:

• Rota Palagruzona

• Doni svetega Mikule

• Poklod

• Komiško kulturno ljeto

• Big Game Fishing

• Ribarska noć

• Dani rogača

• Komiška regata

• Biševska noć

• Omiški festival – večer mješovitih klapa

Rota Palagruzona najduža je i najstarija jadranska povijesna regata s tradicijom dugom 1000

godina. Manifestacija je od regionalnog značaja i njenim se održavanjem čuva uspomena na

bogatu ribarsku povijest koja je u prošlosti bila unosna industrija i temelj egzistencije otoka

Visa.

41

Slika 10. Start regate Rota Palagruzona


U skladu s višestoljetnom tradicijom, u Gradu Komiži obilježavaju se Doni svetega Mikule.

Sveti Nikola je zaštitnik ribara, pomoraca i putnika, a njegov dan slavi se kao dan Grada.

Obred spaljivanja starog drvenog broda vrši se na Musteru ispred crkve sv. Nikole, a pepeo

se koristi za blagoslov novoizgrađenih brodova. Nakon rituala spaljivanja tradicionalno se

održava procesija, kao i niz prigodnih kulturno-zabavno-sportskih manifestacija.

Slika 11. Spaljivanje starog broda u Komiži

Izvor: islandvis.blogspot.com

Poklod je stari običaj koji se obilježava na pokladni utorak u veljači ili ožujku. Gradom tada

prolazi maskirana povorka, spaljuje se „krivac“ za sve loše što se dogodilo u prošloj godini, a

u večernjim se satima održava maskirani ples.

Glazbeno scenska manifestacija Kulturno ljeto je program koji se sastoji od sajmova,

koncerata, izložbi, predstava i mnogih drugih aktivnosti.

42

Slika 12. Komiško kulturno ljeto


Od 2010. godine Grad Komiža je domaćin popularne sportsko-zabavne manifestacije Big

Game Fishing. Radi se o međunarodnom kvalifikacijskom natjecanju u lovu divlje tune. Ova

manifestacija uspješno okuplja sve zaljubljenike u more koji vole aktivno provoditi odmor. Cilj

manifestacije je postići spoj kulture, tradicije i sporta, što dodatno upotpunjava turističku

ponudu Grada Komiže.

Slika 13. Natjecanje Big Game Fishing

Izvor: www.tz-komiza.hr

Ribarska noć tradicionalno se održava od 1984. godine prve subote u kolovozu kada u

Komižu pristižu brojni gosti s kopna. Komiška riva tada postaje mjesto autohtone

gastronomske i glazbene ponude na kojem se održava Sajam otočnih proizvoda, što je izvrsna

prilika za promoviranje i prepoznavanje otočkih proizvoda.

Od 2010. godine u Komiži se održava i manifestacija Dani rogača kojoj je cilj promovirati rogač

kao proizvod koji je od velike povijesne važnosti za Grad Komižu. Uz predavanja i edukacije,

u sklopu ove manifestacije održavaju se i kazališne predstave te humanitarne izložbe.

Nadaleko poznat turističko jedriličarski događaj Komiška regata tradicionalno se održava

svake godine krajem svibnja. Manifestacija je popraćena prigodnim zabavnim i

gastronomskim programom.

Biševska noć tradicionalno se održava krajem kolovoza u biševskoj uvali Mezuporat gdje

posjetitelji dolaze organiziranim prijevozom. Ovom se manifestacijom uz gastronomsku i

zabavnu ponudu posjetiteljima nastoji osigurati i atraktivan posjet prirodnom fenomenu

Modra špilja.

43

Slika 14. Biševska noć

Izvor: http://vis-central.com/

Omiški festival – večer mješovitih klapa se održava od 2013. godine u Gradu Komiži. Večer

mješovitih klapa odgojno djeluje na glazbenu izobrazbu posjetitelja te im se približava

tradicionalna dalmatinska pjesma. Večer mješovitih klapa Festivala dalmatinskih klapa odvija

se u organizaciji i suradnji sa Gradom Komižom i Turističkom zajednicom Grada Komiže.

Slika 15. Omiški festival – večer mješovitih klapa

Izvor: http://www.radiodalmacija.hr/

3.5. Sport i rekreacija

Javne potrebe u sportu, za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Komiže, jesu

sportske djelatnosti, poslovi, akcije i manifestacije u sportu od interesa za Grad Komižu. U

proračunu Grada Komiže za 2016. godinu, za javne potrebe u sportu predviđeno je 70.000,00

kuna. Navedena sredstva predviđena su za programe i projekte koje provode udruge.

http://vis-central.com/

http://www.radiodalmacija.hr/

44

Grad Komiža za javne potrebe u sportu osigurava sredstva iz proračuna za Boćarski klub

„Komiža“ koja kao udruga dobiva sredstva iz Gradskog proračuna za potrebe svih oblika

djelovanja kluba, te Udruga Palagruža“.

Na području Grada Komiže ne postoji ustanova za upravljanje sportskim objektima. Od

sportsko-rekreacijske infrastrukture Komižani na raspolaganju imaju dvoranu za boćanje i

sportski centar. Dvoranu za boćanje je Grad Komiža na temelju sporazuma prepustio

boćarskom klubu "Komiža“ na razdoblje od deset godina. Grad Komiža ne izdvaja

proračunska sredstva za ovaj objekt. U sportskom centru se nalaze dva teniska igrališta te

multifunkcionalno igralište (košarka, nogomet i rukomet).

3.6. Religija

Grad Komiža može se opisati kao izrazito katoličko područje u kojemu se čak 88,07 %

stanovnika izjasnilo katolicima na službenom popisu 2011. godine.

Slika 16. Broj stanovnika u Gradu Komiži i Splitsko-dalmatinskoj županiji prema vjerskoj pripadnosti Vjerska pripadnost U Splitsko- dalmatinskoj županiji U Gradu Komiži

Katolici 413.158 1.344

Pravoslavci 4.638 9

Protestanti 652 0

Ostali kršćani 1.073 1

Muslimani 2.282 24

Židovi 32 0

Istočne religije 237 1

Ostale religije, pokreti i svjetonazori 256 3

Agnostici i skeptici 4.308 15

Nisu vjernici i ateisti 18.307 88

Ne izjašnjavaju se 8.649 40

Nepoznato 1.208 1

Izvor: www.dzs.hr

Na području Grada Komiže djeluje Župa sv. Nikole, te se na području Grada nalazi 14 objekata

katoličkih crkvi od kojih je 6 zaštićeno kao kulturno dobro. Uz crkvene objekte zaštićen je i

inventar crkve Gospe Gusarice, inventar crkve sv. Nikole-Muster, te orgulje u crkvi Gospe

Gusarice.

Crkva Sv.

Nikola

Crkva sv. Nikole nalazi se na bijegu

komiške uvale. Pretpostavke su da su

crkvu i samostan izgradili biševski

benediktinci u 12. stoljeću. U

dokumentima se po prvi put spominje tek

u 13. stoljeću. Od tada izgrađenog

samostana su danas ostali dijelovi koji su

danas dio sklopa nazvanog Muster (lat.

monasterium = samostan). U 16. i 17. st.

crkva je dograđena i barokizirana, a cijeli

je sklop utvrđen bastionom. Pred crkvom

se svake godine o blagdan ovog sveca

45

obavi veliki obred. kip sv. Nikole iznosi se

iz crkve i nosi u procesiji oko samostana, a

pred crkvom se taj dan 6. prosinca,

spaljuje islužena barka, na rukama

dovučena s komiške rive. Ova ritualna

ceremonija koja u sebi sjedinjuje

kršćansku pobožnost s univerzalnom

simbolikom preporoda i obnove središnji

je događaj i privlačan za turiste. Objekt

ima status zaštićenog kulturnog dobra:

nepokretno kulturno dobro –

pojedinačno.

Crkva Sv.

Marije

Gusarice

Renesansna crkva sv. Marije Gusarice

sagrađena je u 16.st. na šljunčanoj plaži na

sjevernom kraju komiške uvale. Ime

duguje mnogim zavjetima protiv gusarske

opasnosti. Trobrodna crkva oblikovana je

kao tri združene građevine s tri

dvostrešna krova. Glavno pročelje s tri

zabata okrenuto je prema moru. Nad

središnjim zabatom ima zvonik na

preslicu. Građena je fino obrađenim

kamenim klesancima. U unutrašnjosti ima

barokne oltare, bogato ukrašenu

trodijelnu drvenu pjevnicu s orguljama, te

zavjete pomoraca. Uz crkvu je ograđeno

dvorište s šesterokutnom krunom bunara

ukrašenom reljefima. Objekt ima status

zaštićenog kulturnog dobra: nepokretno

kulturno dobro – pojedinačno.

Crkva

Gospe od

sedam

žalosti

Ovo je najmlađa komiška crkva,

sagrađena 1759. g. u blizini kaštela

(„Komuna“, 16. st.) na poticaj župnika i

književnika Mihovila Milinkovića i

novčanim doprinosima vjernika.

Sagrađena je da bi se iz nje što lakše i brže

mogla nositi pričest nemoćnima i

umirućima. Crkva danas služi za

svakodnevne obrede.

46

Crkva Sv.

Roko

Crkva sv. Roka izgrađena je 1763. g. riječ

je o crkvi-tvrđavi. Stara crkva sv. Roka

potječe iz 16. st. i od nje se danas vide

zazidana vrata bivše sakristije. U crkvi je

drveni kasnobarokni oltar s novijom

slikom na kojoj je Gospa Karmelska, sv.

Rok, sv. Vinko Fererski i sv. Šimun Stock.

Na zidu je i kip sv. Roka koji se nekoć

nosio u procesiji na svečev blagdan i u

slučaju epidemija.

Crkvica Sv.

Antun

Barokna kapela svetog Antuna

Padovanskog u Oključni izgrađena je kao

obiteljska kapelica susjedne joj kuće.

Sagrađena je 8, srpnja 1714. godine, a

izgradio ju je Peraštanin Frano Visković

na imanju zvanom Mirce.

Crkva

Gospa od

Planice

Crkva Gospe od Planice u Kostirni na

otoku Visu smještena je uz staru cestu koja

vodi iz Visa u Komižu. U povijesnim

izvorima spominje se 1668.g. Kružnog je

tlocrta s plitkom pravokutnom apsidom

na istoku, a građena je kamenom. Na vrhu

krovišta s izbačenim krovnim vijencem u

obliku romboidno postavljenih cigli ima

lanternicu. U strukturi ziđa razaznaju se

tri faze gradnje, iako crkva stilski pripada

baroknom slogu. U apsidi je mali kameni

barokni oltar sa slikom „Susret Marije i

Elizabete ". Objekt ima status zaštićenog

kulturnog dobra: nepokretno kulturno

dobro – pojedinačno.

Crkva Sv.

Mihovil

Crkva sv. Mihovila građena je u 12.st. na

prijevoju brda iznad Komiže kao

benediktinska crkva biševskog samostana

sv. Silvestra. Obnovljena je i djelomično

barokizirana u 18.st. Jednobrodna je

građevina s četverokutnom apsidom,

glavnim pročeljem okrenuta zapadu. Nad

47

glavnim pročeljem ima zvonik na preslicu.

Građena je od klesanaca povezanih širim

sljubnicama. U unutrašnjosti ima

djelomično sačuvane lezene sa slijepim

lukovima. Objekt ima status zaštićenog

kulturnog dobra: nepokretno kulturno

dobro – pojedinačno.

Crkva Sv.

Duh

Ova je crkvica izgrađena na najvišem vrhu

otoka – brdu Hum. Pretpostavlja se da

potječe iz XV, stoljeća. U spisu pohoda

biskupa Milanija 1650, godine zabilježeno

je da se od davnine posjećuje u

procesijama.

Crkva Sv.

Blaž

Izgrađena na brdu iznad komiške luke,

spominje se već u XII. stoljeću kao

vlasništvo benediktinaca s Biševa (iz

crkvice Sveti Silvestar). Crkva je izgrađena

u predromaničkom i romaničkom stilu.

Više puta dograđivana i obnavljana u XIV

i XVI stoljeću.

Crkva Sv.

Andrija

Crkvica sv. Andrije na otoku Svecu

ostatak je benediktinskog samostana koji

se spominje u 13.st. Sagrađena je na mjestu

predromaničke crkve. Današnji oblik

crkve datira iz 18.st. Glavnim pročeljem

orijentirana je prema jugu. Jednobrodna

je, s polukružnom apsidom, te zvonikom

na preslicu. Zvono s natpisom iz 1524.g.

ukrašeno je plitkim reljefom renesansnog

sloga. U crkvi se nalazi ostatak kamenog

kipa sv. Andrije, slomljen u tri komada i

potpuno isoljen. Objekt ima status

zaštićenog kulturnog dobra: nepokretno

kulturno dobro – pojedinačno.

Crkva Sv.

Silvestar

Sredinom XVI. stoljeća izgradio ju je

svećenik Ivan Gaudijev Grlić i predao je

na korištenje benediktincima s Tremitskih

otoka. Crkva je preuređena u XVII. te u

XX. stoljeću.

48

Unatoč statistikama koje analizirano područje definiraju izrazito katoličkim u Gradu Komiži

2013. godine (za koju su bili dostupni traženi podatci) od sveukupno tri sklopljena braka ni

jedan nije bio crkveni.

3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine

Policijska postaja Vis kao policijska postaja druge kategorije djeluje na području Visa, Komiže,

Paklenih otoka, Biševa i Sveca na sveukupnoj površini od 102,32 km2. Na tom području živi

približno 3.800 stanovnika, a procjenjuje se da u ljetnom periodu broj osoba koje tu obitavaju

poraste i do četiri puta.

U Policijskoj postaji Vis djeluje operativno dežurstvo, kriminalistička, temeljna, prometna i

granična policija. Operativno dežurstvo tijekom 24 sata zaprima dojave građana, upućuje

policijske službenike na izvršavanje potrebnih zadaća te pritom usmjerava i koordinira rad

policijskih službenika. Temeljna policija obavlja poslove ophodnje postajnog područja,

prevencije kaznenih djela i prekršaja, hvatanja počinitelja kaznenih djela, interveniranja prema

dojavama građana, poslove asistencija, osiguranja i zaštite, nadzora i upravljanja prometom,

suzbijanja nezakonitih migracija i druge poslove iz djelokruga policijskih poslova. Policijski

službenici kriminalističke policije provode mjere i radnje s ciljem pronalaska predmeta

kaznenih djela i hvatanja počinitelja kaznenih djela te rade na poslovima suzbijanja svih oblika

kriminaliteta (općeg, organiziranog, gospodarskog, zlouporabe opojnih droga, suzbijanja

maloljetničke delikvencije i kazneno-pravne zaštite djece i maloljetnih osoba). Policijski

službenici granične policije obavljaju poslove ulazno-izlazne kontrole putnika, plovila,

prtljage i stvari na područjima graničnih prijelaza u suradnji na službenicima Carine i Lučke

kapetanije. Na području PP Vis nalaze se dva sezonska granična prijelaza za međunarodni

promet putnika u pomorskom prometu - "Vis" i "Komiža".30

Od 2011. do 2014. godine prosječno je godišnje zabilježeno osam javnih okupljanja. Može se

primijetiti da je prethodnih godina zabilježeno i opadanje broja prekršaja iz ostalih zakona.

Pregledom dostavljenih podataka od strane PU Vis utvrđeno je da se broj prometnih nesreća

na području Grada povećao za 67 %. Odnos broja prijavljenih i riješenih kaznenih dijela

prikazan je grafikonom 15.

30 http://splitsko-dalmatinska.policija.hr/

49

Grafikon 16. Broj prijavljenih i riješenih kaznenih djela na području Grada Komiže od 2011. do 2014. godine

Izvor: MUP, Ispostava Vis

Na području Grada 2015. godine zabilježeno je osam nezakonitih prelazaka granice.

Za prekršajne postupke prvog stupnja i poslove međunarodne pravne pomoći u Gradu

Komiži nema službe koja bi se bavila ovakvim poslovima. Ostale jedinice za zaštitu građana i

njihove imovine poput zatvora, Državnog odvjetništva, zaštitarske djelatnosti te uprave za

zaštitu i spašavanje nisu organizirane i smještene na području Grada Komiže.

Na području Grada nije formirana ni javna vatrogasna postrojba, ali tu djeluje jedno

dobrovoljno vatrogasno društvo – DVD Komiža koje je osnovano 18. srpnja 1951. godine.

Sredstva društva osiguravaju se sukladno Zakonu o vatrogastvu, čl.43. i 45. (NN 106/99,

117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10) te se DVD Komiža financira iz Proračuna

Grada Komiže s minimalno 5% izvornog Proračuna Grada. DVD Komiža ima jednog

zaposlenika, a raspolaže s deset vozila. DVD je do 2016. godine sudjelovao u izradi sljedeće

dokumente: Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, Procjenu ugroženosti

civilnog stanovništva i materijalnih dobara i Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. Iz

podataka dobivenih od DVD-a Komiža vidljivo je da se od 2011. do 2015. godine smanjio broj

tehničkih intervencija. U ljetnim mjesecima, kada je najveća opasnost od vatrenih stihija, u

gašenje požara uključuje se i lokalno stanovništvo.

3.8. Stanovanje i javne zgrade

Prema podatcima iz Popisa stanovništva 2011. godine napravljena je sljedeća tablica analize

stanovanja na području Grada Komiže.

Tablica 23 Stanovanje i javne zgrade u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Komiži Kategorija U Splitsko- dalmatinskoj županiji U Gradu Komiži

Ukupno stanova (neovisno o vlasništvu) 254.629 1.768

Ukupna površina stanova/stambenih kuća u m² 18.272.012 108.679

Broj stanova/stambenih kuća koji imaju instalacije

Vodovod 151.076 632

Kanalizacija 150.980 631

Električna energija 152.049 633

0

5

10

15

20

25

2011 2012 2013 2014 2015

Broj prijavljenih kaznenih djela na području Grada Komiže

Broj riješenih kaznenih djela na području Grada Komiže

50

Kategorija U Splitsko- dalmatinskoj županiji U Gradu Komiži

Plin 1.652 2

Stanovi za stalno stanovanje

Ukupno 206.186 737

Nastanjeni 152.125 634

Privremeno nastanjeni 48.550 56

Napušteni 5.511 47

Stanovi koji se koriste povremeno

Za odmor i rekreaciju 30.187 855

Ukupna površina stanova za odmor i rekreaciju u m² 2.018.269 50.246

U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 765 11

Stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost

Iznajmljivanje turistima 16.524 165

Ostale djelatnosti 967 -

Izvor: www.dzs.hr

Prema podatcima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području Grada Komiže nalazi se

1768 stambenih jedinica, od čega je stalno nastanjenih 634 ili 35,86 % stanova. Sveukupni broj

stanova Grada Komiže čini 0,69 % svih stanova Splitsko-dalmatinske županije. Prosječna

površina stana analiziranog područja je 61,47 m2, što je manje od županijskog prosjeka koji

iznosi 71,75 m2. Od ukupnog broja stanova njih 855 na području Grada namijenjeno je odmoru

i rekreaciji. Oni čine 48,36 % svih stanova analiziranog područja, a prosječna veličina takvih

stanova je 58,76 m2, što je manje od županijskog prosjeka koji iznosi 66,85 m2.

51

4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA

4.1. Zaštita okoliša

4.1.1. Upravljanje otpadom

Za poslove upravljanja otpadom na području Grada Komiže zadužena je tvrtka Nautički

centar Komiža d.o.o. Osim komunalnih usluga ona pruža usluge u nautičkom turizmu, lučke

i graditeljske usluge. Nautički centar Komiža u stopostotnom je vlasništvu Grada Komiže.

Organiziranim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100 %

stanovništva u Gradu Komiži. Komunalni se otpad prikuplja u kontejnerima kapaciteta 700 i

1.100 l te kantama kapaciteta 120 i 240 l.

Otpad s područja Grada Komiže odlaže se na odlagalištu otpada Šćeće koje se u tu svrhu

koristi od 1963. godine. Šćeće je od Komiže udaljeno oko 3 km, a zemljište na kojemu se nalazi

odlagalište uglavnom je u vlasništvu Grada Komiže. Površina otpada na odlagalištu iznosi

više od 0,5 ha. Na području Grada Komiže ne postoje divlja odlagališta otpada.

U tablici 23 prikazana je količina miješanog komunalnog otpada u tonama na područja Grada.

Razdoblje pregleda se odnosi na 2011. - 2015. godinu za koje su dostupni podatci.

Tablica 24. Količina sakupljenog komunalnog otpada u Gradu Komiži Godina Miješani komunalni otpad (u t)

2011. 1.389,2

2012. 1.334,0

2013. 1.438,0

2014. 1.525,6

2015. 1.477,2

Izvor: Grad Komiža

Nautički centar raspolaže sljedećim vrstama vozila:

- komunalnim vozilom za sakupljanje komunalnog otpada kapaciteta 10 m3,

- manjim komunalnim vozilom kapaciteta 5 m3 i

- specijalnim komunalnim vozilom za prijevoz komunalnog otpada, kapaciteta 5 m3..

Iako u Gradu postoje sustavi za prikupljanje odvojenog otpada, sav otpad završava na

deponiju Šćeće, stoga su podaci o pojedinačnim količinama po vrstama otpada nedostupni.

52

4.1.2. Upravljanje prirodnim resursima i zaštita

prirodnih bogatstava

Na području Grada Komiže nalaze se čak četiri lokacije u kategoriji spomenika prirode.

Modra špilja je morska špilja koja se nalazi na istočnom dijelu otoka Biševa. Nastala je u

topivim gornjokrednim vapnencima djelovanjem valova. Ljepota i atraktivno ime špilje dolaze

od svjetlosnih efekata koji nastaju odbijanjem sunčevih zraka od pjeskovitog dna.

Slika 17. Modra špilja


Medvidina špilja nalazi se u uvali na južnoj strani otoka Biševa. Nastala je uslojenim

vapnencima. Ulaz je u razini mora, širok je oko 5 m i visok oko 15 m. Prilaz špilji moguć je

samo s mora. Špilja duga 150 m završava malim žalom do kojeg mogu samo manji čamci.

Nekada je u špilji obitavala sredozemna medvjedica po kojoj je špilja i dobila ime.

Slika 18. Medvedina špilja


Brusnik, jedan od dva vulkanska otoka, od ukupno 1.246 jadranskih otoka, otočića, grebena

i hridi. Osamljen na pučini Jadranskog mora nastao je vulkanskom erupcijom . Otok Brusnik

ima jedinstvenu i vrlo lijepu šljunčanu plažu s tamnim oblucima nastalima valjanjem valovima

odlomljenih dijelova tamnih magmatskih stijena.

http://www.tz-komiza.hr/sto-vidjeti/spilje/modra-spilja/

http://www.tz-komiza.hr/sto-vidjeti/spilje/modra-spilja/

53

Slika 19. Otok Brusnik


Jabuka je drugi vulkanski otok na jadranskoj obali. Podloga u obliku magmatskih stijena i

geografska izoliranost uvjetovali su razvoj osebujne flore i faune. Zanimljivog je stožastog

oblika. Strme i visoke obale Jabuke otežavaju pristajanje brodova i kretanje po otoku.

Slika 20. Otok Jabuka


Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na području Splitsko-Dalmatinske županije upravlja svim

navedenim zaštićenim područjima Grada Komiže.

Grad Komiža je zbog važnosti kao stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta Uredbom o

ekološkoj mreži (NN 124/2013) proglašen dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000.

Područja obuhvaćaju područja očuvanja značajna za ptice - POP31 i područja očuvanja

31 područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju,

kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti

http://www.tz-komiza.hr/

http://www.tz-komiza.hr/

54

značajna za vrste i stanišne tipove - POVS32. Područje očuvanja značajna za ptice – POP i

područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS obuhvaćaju teritorij cijele

jedinice lokalne samouprave. U nastavku je dan prikaz područja obuhvaćenog NATURA 2000.

Slika 21. Ekološka mreža Natura 2000 za područje Komiže

Izvor: http://www.bioportal.hr/

4.2. Infrastruktura

4.2.1. Prometna infrastruktura

CESTOVNI PROMET Najvažniji cestovni pravci koji prolaze kroz Komižu su:

Državne ceste Državna cesta DC 117 Komiža - Podhumlje - Vis (20 km)

Županijska cesta Županijska cesta ŽC 6212 Komiža - Vis (9,9 km)

Lokalna cesta Lokalna cesta LC 67216 Žena Glava - D117

ZRAČNI PROMET Najbliža zračna luka nalazi se u Splitu, na udaljenosti od 82 km.

ŽELJEZNIČKI PROMET Najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Splitu, na udaljenosti

od 58 km.

GRANIČNI PRIJELAZ • Sezonski granični prijelaz za međunarodni promet putnika u

pomorskom prometu „Komiža“

MORSKE LUKE Najbliža luka za putnički prijevoz nalazi se u Gradu Visu na

udaljenosti od 11 km.

32 područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova Analizom podataka Turističke zajednice Grada Komiže za 2013. i 2014. godinu vidljiv je

veći udio stranih turista od domaćih u dolascima i noćenjima. od interesa za Europsku uniju

55

Grad Komiža nema vlastite trajektne i katamaranske linije, već je redovnim autobusnim

linijama povezana s Gradom Visom, odakle se svakodnevnim trajektnim i katamaranskim

linijama putnici prevoze u Split gdje se odvija i željeznički i zračni promet.

Na području Grada Komiže broj motornih vozila u 2015. godini povećao se u odnosu na 2014.

godinu i to za 8 %. Najveće povećanje registriranih motornih vozila je vidljivo kod osobnih

automobila.

Broj i dužina nerazvrstanih cesta na području Grada Komiže još nije kompletiran33.

Nerazvrstane ceste na području Grada održava Nautički centar Komiža d.o.o. (gradsko

komunalno poduzeće), dok državnu i županijsku cestu održavaju pripadajuće institucije

(Županijske ceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.).

Prema podatcima Nautičkog centra Komiža d.o.o. na području Grada se nalazi do 250

parkirnih mjesta.

Na području grada Komiže nalazi se jedno autobusno stajalište koje se nalazi ispred zgrade

Gradske uprave.

4.2.2. Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura jedinice lokalne samouprave obuhvaća:

• vodoopskrbni sustav

• odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

• održavanje javnih površina

• tržnice na malo i

• održavanje groblja.

Navedene djelatnosti na području Grada Komiže obrađene su u nastavku ovoga poglavlja.

Vodoopskrbni sustav

Naziv vodoopskrbnog sustava Grada Komiže je Vis, a operator vodoopskrbnog sustava

Komiže je tvrtka Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o.

Duljina vodoopskrbnog sustava na području Grada Komiže u 2014. godini iznosila je 85 km.

Prema vrsti vodoopskrbe to je zatvoreni sustav, a prema pogonskom režimu je kombinirani

vodoopskrbni sustav. Vodozahvat se nalazi na podzemnom izvorištu i ima vertikalni

vodozahvat. Vodoopskrbni sustav ima dvije crpne stanice i 18 vodosprema.

Potrošnja vode po stanovniku za potrebe kućanstva u prethodnoj godini iznosila je 67 m3, a za

potrebe industrije 26 m3. Podzemno izvorište vodozahvata je vertikalno.

33 Izvor: Grad Komiža

56

Tablica 25. Broj spojenih kućanstava na vodoopskrbni sustav na području Grada Komiže Godina Broj spojenih kućanstava

2011. 1.792

2012. 1.804

2013. 1.816

2014. 1.837

2015. 1.869

Izvor: Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o.

Sustav vodoopskrbe zadovoljava potrebe Grada Komiže.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Operator sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda je tvrtka Vodovod i odvodnja otoka

Visa d.o.o. Sustav odvodnje dug je 11 kilometara i ima mješoviti način prihvaćanja i odvodnje

otpadnih voda. Otpadne vode otpuštaju se u more. U tablici 25 prikazan je broj spojenih

kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja na području Otoka Visa. Iz nje je vidljivo da se

broj priključenih kućanstava u 2015. godini povećao za 3 % u odnosu na 2011. godinu.

Tablica 26. Broj spojenih kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja na području Otoka Visa Godina Broj spojenih kućanstava

2011. 2.561

2012. 2.583

2013. 2.601

2014. 2.621

2015. 2.645

Izvor: Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o.

Grad Komiža nema zadovoljene standarde prijemnika za otpadne vode. U sustavu odvodnje

ne postoji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Održavanje javnih površina

Na području Grada Komiže površina javnih zelenih površina iznosi 4.500 m2. Programom

održavanja komunalne infrastrukture koji se donosi jednom godišnje, određene su aktivnosti

održavanja javnih i zelenih površina koje su na temelju ugovora prepuštene gradskom

komunalnom poduzeću Nautičkom centru Komiža d.o.o.

Tržnice na malo

Na području Grada Komiže postoji jedna tržnica. Površina izložbeno-prodajnog prostora

tržnice u 2014. godini iznosila je 50 m2 s ukupno šest prodajnih mjesta na malo. Na području

Grada Komiže na dan 31. prosinca 2014. godine postojale su gradska tržnica i gradska

ribarnica. Tržnica je u svibnju 2015. godine dislocirana u prostor opremljen odgovarajućom

infrastrukturom, a ribarnica je u svibnju 2015. godine zatvorena zbog neispunjavanja

zakonskih i ostalih minimalnih uvjeta.

57

Održavanje groblja na području Grada Komiže

Gradsko komunalno poduzeće „Nautički centar Komiža d.o.o.“ održava groblje na području

Grada temeljem godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada

Komiže.

Javna rasvjeta

Javna rasvjeta na području Grada Komiže koristi visokotlačne natrijeve žarulje na 358

rasvjetnih tijela. U srpnju 2015. godine postavljeno je 20 novih LED rasvjetnih tijela na tzv.

Komiškoj obilaznici. Dio javne rasvjete na području Grada se pali ručno a dio automatski

(senzorima).

IT infrastruktura

Na području Grada postoje dva poštanska ureda. Jedan se nalazi u Komiži, a drugi na

području naselja Podšpilje.

U nastavku se nalazi interaktivna karta prikaza podataka o dostupnosti i korištenju brzina

nepokretnog širokopojasnog pristupa kućanstava na području Grada Komiže. Prema

dostupnim podatcima HAKOM-a na području Grada Komiže 45 – 55 % kućanstava ima

ugovoreni nepokretni širokopojasni pristup brzine 2 Mbit/s i više.

Slika 22 Interaktivna karta prikaza podataka o dostupnosti i korištenju brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa

kućanstava na području Grada Komiže

Izvor: HAKOM, rujan 2015.

58

5. INSTITUCIJE

5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave

Statutom Grada Komiže uređuje se samoupravni djelokrug Grada, njegova obilježja, javna

priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada gradskih tijela. Grad Komiža osnovan je 1997. godine

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06,

16/07, 95/08 – Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10).

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s

Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i Statutom Grada. On obavlja poslove lokalnog

značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom i zakonom

dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i

stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci,

socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu

kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu unapređenja prirodnog okoliša, protupožarnu i

civilnu zaštitu te promet na području Grada.

Dan Grada Komiže je 6. prosinca kada se obilježava blagdan Sv. Nikole - zaštitnika putnika,

pomoraca i ribara.

Grad Komiža ima grb i zastavu. Na grbu Komiže prikazan je sv. Nikola, zeleno tlo na kojemu

leži brončano sidro, a u pozadini stilizirano more s valovima i jedrenjakom u desnom uglu.

Slika 23. Grb Grada Komiže

Izvor: Grad Komiža

Tijela Grada Komiže su Gradsko vijeće i gradonačelnik.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke

i akte koji se odnose na prava i dužnosti Grada te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom,

zakonom i Statutom Grada. Gradsko vijeće čini jedanaest vijećnika.

Gradonačelnik je izvršno tijelo u Gradu Komiži. On je odgovoran za ustavnost i zakonitost

obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih

tijela Grada i službi Grada.

59

Radna tijela Grada Komiže su:

• Mandatna komisija

• Komisija za izbor i imenovanja

• Komisija za statut, Poslovnik i normativnu djelatnost

Javna priznanja Grada Komiže su povelje Grada Komiže koje se daju počasnim građanima

Komiže. To mogu biti povelje za životno djelo, pojedinačne uspjehe i zasluge, kolektivne

uspjehe i zasluge ili pak zahvalnice Grada Komiže. Uvjete za dodjelu javnih priznanja, njihov

izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele kao i odabir tijela koja provode postupak i

dodjeljuju priznanja, uređuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Zaposlenici Grada Komiže

Unutar Grada Komiže trenutno je zaposleno pet osoba u jedinstvenom upravnom odjelu

Grada Komiže.

Prihodi Grada Komiže

Prihodi Grada razmjerni su poslovima koje Grad obavlja u skladu sa zakonom i svojim

Statutom.

Prihodi Grada Komiže su:

- gradski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe

- prihodi od stvari u vlasništvu Grada Komiže i imovinskih prava

- prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada Komiže,

odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice

- prihodi od koncesija i koncesijskih odobrenja

- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Komiža

- udio u zajedničkim porezima sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Republikom

Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije

- sredstva pomoći i dotacije Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske

predviđene u županijskom i državnom proračunu.

Dokumenti Grada Komiže

Do 2016. godine izrađeni su sljedeći dokumenti važni za razvoj Grada: Prostorni plan,

Urbanistički plan uređenja naselja Komiže, Plan gospodarenja otpadom, Plan upravljanja

pomorskim dobrom, Plan zaštite od požara, Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća, Plan zaštite i spašavanja te Akcijski

plan energetske učinkovitosti Grada Komiže za razdoblje 2016.-2018.

Prostorni plan uređenja Grada Komiže izrađen je 2006. godine s ciljanim izmjenama i

dopunama Prostornog plana uređenja Grada Komiže iz 2015. godine.

Urbanistički plan uređenja naselja Komiža izrađen je 2015. godine.

Plan gospodarenja otpadom Grada Komiže izrađen je 2015. godine, a istječe 2021. godine.

60

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i

velikih nesreća izrađena je 2015. godine.

Plan zaštite i spašavanja Grada Komiže izrađen je 2015. godine.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Komiže izrađen je 2015. godine, a istječe 2018.

godine.

Mjesni odbori na području Grada Komiže

Na području Grada Komiže postoji mogućnost osnivanja mjesnog odbora Podšpilje.

Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Grada Komiže

Grad Komiža ima vlasnički udio u dva trgovačka društva. U jednom trgovačkom društvu taj

udio iznosi 100 %, dok je u drugome 50 %. Trgovačka društva u vlasništvu Grada prikazana

su u tablici 26.

Tablica 27. Popis trgovačkih društava s vlasničkim udjelom Grada Komiže Naziv trgovačkog društva Vodovod i odvodnja otoka Visa Nautički centar Komiža

Pravni oblik d.o.o. d.o.o.

Godina osnivanja 2009. 2000.

NKD 2007 36.00 93.29

Ukupni temeljni kapital trgovačkog društva (u kn) 24 000 2 517 500

Vrijednost udjela (u kn) - -

Udio u vlasništvu u postotku 50 % u vlasništvu Grada Komiže 100 % u vlasništvu Grada Komiže

Broj zaposlenika 31. 12. prethodne godine 23 27

Planirane investicije (u kn) - -

Realizirane investicije (u kn) - -

Izvor: Grad Komiža

Ustanove s vlasničkim udjelom Grada Komiže

Grad Komiža ima stopostotni vlasnički udio u tri ustanove na području Grada koje su

prikazane u tablici 24.

Tablica 28. Popis ustanova s vlasničkim udjelom Grada Komiže

Naziv ustanove Centar za pomoć i njegu Komiža Dječji vrtić Komiža Gradska knjižnica “Ranko Marinković"

Vrsta ustanove socijalna Odgojno-obrazovna javna ustanova

Godina osnivanja 2003. 1996. 1998.

NKD 2007 88.99 85.10 91.01

Udio u vlasništvu u postotku 100 % u vlasništvu Grada Komiže 100 % u vlasništvu

Grada Komiže 100 % u vlasništvu Grada

Komiže

Broj zaposlenika 31. 12. prethodne godine

8 1,5

Izvor: Grad Komiža

Na području Grada Komiže ne postoji organiziran servis za građane. Sve informacije koje

građani mogu dobiti nalaze se na web-stranici Grada Komiže i u Službenom glasniku Grada

Komiže.

61

Članstva i partnerstva

Grad Komiža član je dviju udruga: LAG Škoji i Udruge gradova.

LAG ŠKOJI osnovan 2011. godine kao udruženje ruralnih gradova i općina otoka Hvara i Visa

za primjenu procedura EU LEADER mjere Programa za ruralni razvoj. Grad Komiža je jedan

od sedam jedinica lokalne samouprave koje su članice LAG-a.

Udruga gradova je nacionalna, nestranačka i nepristrana zajednica gradova osnovana 2002.

godine s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave i promicanja zajedničkih

interesa gradova u Republici Hrvatskoj. Udruga ima 121 člana i svoju djelatnost financira iz

članarina, EU fondova, međunarodnih darovnica, kotizacija od stručnih skupova, donacija,

itd. Grad Komiža jedan je od članova ove Udruge.

5.2. Civilno društvo

Na području Grada Komiže trenutno djeluje 25 udruga različitog područja djelovanja34. One

koje se financiraju iz proračuna Grada obuhvaćaju sljedeća područja: socijalna, zaštite prava,

gospodarska (poljoprivredna, lovna i ribolovna, turistička i područja ostalih gospodarskih

djelatnosti), kulturna, sportska te zaštite i spašavanja.

Na dan 27. studenoga 2015. godine devet je udruga uskladilo svoje statute sa Zakonom o

udrugama, a devet udruga nije, ali je mandat njihovog zakonskog predstavnika tada bio

valjan. Istog dana evidentirano je da devet udruga s analiziranog područja nije uskladilo

statute sa Zakonom o udrugama, a njihovom zakonskom predstavniku istekao je mandat.

U grafikonu 17 navedeni su podatci o području djelovanja svih registriranih udruga koje su se

na dan 27. studenoga 2015. godine nalazile u registru kao aktivne bez obzira na njihov trenutni

status koji se odnosio na valjanost mandata i usklađenost statuta.

34 Podatci Ureda za udruge na dan 17. studenoga 2015. godine

62

Grafikon 17. Broj udruga po područjima djelatnosti u Gradu Komiži od 2011. do 2015. godine

Izvor: Registar udruga (prema klasifikaciji 2015)

Od ukupno 25 udruga na području Grada Komiže, njih 11 financiraju se iz proračuna Grada.

U nastavku dokumenta prikazan je pregled udruga financiranih iz proračunskih sredstava

Grada Komiže.

Tablica 29. Popis udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Komiže Redni broj Naziv Udruge

1 Klapa „Gusarice“

2 Udruga „Lavurat za poja“

3 Hrvatsko kulturno društvo „Komiža“

4 Udruga „Palagruža“

5 Udruga „Besa“

6 Komiška pokladna udruga „Poklod“

7 „Albatros“

8 „Ars Halieutica“

9 Boćarski klub „Komiža“

10 Moto klub „Garbin“

11 “Kaleb” padobransko jedrenje

Izvor: Proračun Grada Komiže

Grad iz svog proračuna financira 12 udruga, a u 2014. godini za njih je Grad izdvojio 130.000,00

kuna.

0

2

4

6

8

10

12

14

2011 2012 2013 2014 2015

63

SWOT ANALIZA

Gospodarstvo

SNAGE SLABOSTI

• Tradicija ribarstva

• Stanovnici Grada Komiže su pioniri lova i

prerade srdele na Mediteranu

• Rastuća potražnja za nautički turizam

• Registrirana poduzeća i obrti bave se

većinom ribarstvom

• Na području Grada je registriran veliki broj

PG-ova (289)

• Potencijal za razvoj otočke poljoprivrede

• Razvijeno zadrugarstvo omogućava

pružanje podrške lokalnim dionicima u

poljoprivredi i ribarstvu

• Pozitivan migracijski trend – broj doseljenih

je veći od broja odseljenih

• Iskrcajna luka za prihvat ribe

• Rast noćenja na području Grada

• Jedinstveni prirodni resursi globalne

prepoznatljivosti

• Loša prometna povezanost s kopnom

• Prometna povezanost s ostatkom RH ovisi o

vremenskim prilikama/neprilikama

• Nedovoljna opremljenost luke (nedostatak

benzinske postaje)

• Starenje stanovništva Grada Komiže

• Prirodni prirast stanovnika negativan

• Sezonalnost turističke ponude

• Povećanje broja nezaposlenih

• Slaba povezanost sa susjednom jedinicom

lokalne samouprave u planiranju

gospodarskog razvitka otoka

• Nedostatak kvalificirane radne snage

• Nedostatak smještajnih kapaciteta

• Neriješeni imovinsko pravni odnosi

PRILIKE PRIJETNJE

• Klimatski povoljno područje za uzgoj

poljoprivrednih kultura i razvoj turizma

• Mogućnost razvoja prerađivačke djelatnosti

i trženja gotovih proizvoda kroz EU

fondove

• Mogućnost plasmana tradicionalnih

poljoprivrednih i ribljih proizvoda kroz

turističku ponudu

• Mogućnost kreiranja inovativnih finalnih

proizvoda već dominantnih primarnih

djelatnosti (poljoprivreda i ribarstvo)

• Bolje iskorištavanje trenutnih i razvoj novih

kapaciteta u turizmu

• Proširenje djelatnosti zadruga koje su

aktivne (poljoprivredna apoteka,

veterinarske usluge, info centar)

• Strateško opredijeljenje RH za razvoj

nautičkog turizma

• Osnivanje FLAG-a i članstvo u njemu

• Poboljšanje prometne povezanosti

• Demografsko slabljenje stanovništva

• Nepostojanje institucija i mjera koje su

orijentirane na poduzetništvo

• Razvoj turističke djelatnosti uz

zapostavljanje tradicijskih djelatnosti Grada

(poljoprivreda i ribarstvo)

• Daljnje odgađanje sanacije odlagališta

otpada može ozbiljno naštetiti okolišu i

turističkoj reputaciji (nalazi se uz

prometnicu i vidi se sa mora)

• Neplanski razvoj turizma može dovesti do

oblika turizma koji zanemaruju izvornost i

konkurentnost zasnovane na tradiciji

64

Društvene djelatnosti

SNAGE SLABOSTI

• Postojanje predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja na području Grada i srednje

škole u susjednoj JLS

• Postojanje zdravstvene stanice i

stomatološke ambulante

• Postojanje Dobrovoljnog Vatrogasnog

Društva

• Bogato kulturno nasljeđe; arheološka

baština (ukupno 25 dobara)

• Pad korisnika socijalne skrbi za 17 %

• Pad broja korisnika Centra za pomoć i njegu

u posljednjoj godini (za 68 %)

• Konstantan pad broja djece u razdoblju

2001.-2011.

• Nedostatak dodatnih izvannastavnih

aktivnosti

• Nedostatak sportske infrastrukture

• Najbliži KBC u Splitu

• Dislociranost policijske postaje

• Ne postoji plan upravljanja kulturnim

dobrima

• Nepostojanje udruga za promicanje

standarda EU i kvalitete života na otoku

PRILIKE PRIJETNJE

• Mogućnost povezivanja sa susjednom JLS u

kreiranju kulturne ponude i brendiranju

otoka kao poželjne destinacije

• Mogućnosti diversifikacije turističke ponude

osmišljavanjem tematske ponude koja se

naslanja na običaje (Falkuša)

• Financiranje društvene infrastrukture i

kulturne baštine putem EU sredstava

• Podizanje kvalitete života kroz izgradnju

dodatnih sadržaja od društvene koristi

(izgradnjom sportske infrastrukture...)

• Demografsko slabljenje stanovništva

65

Zaštita okoliša i infrastruktura

SNAGE SLABOSTI

• Ne postoje značajni zagađivači na području

Grada

• Područje zaštićeno Naturom 2000

• Bogatstvo prirodnih resursa

• Ne postoje divlja odlagališta

• Omogućeno odvojeno sakupljanje otpada

• Lokacija trenutnog odlagališta otpada nije

prikladna

• Stanovništvo nije kroz formalne edukacije

upoznato s važnostima zaštite okoliša

• Prijemnici za otpadne vode nisu adekvatni

• Nepostojanje uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda

• Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i

krajobraza, na lokalnoj razini

• Neadekvatno gospodarenje otpadom i

zbrinjavanje otpada

PRILIKE PRIJETNJE

• Mogućnosti financiranja izgradnje

odlagališta prema EU pravilima

• Izgradnja reciklažnog dvorišta

• Plaćanje penala za neadekvatna

odlagališta/nepostojanje reciklažnog

dvorišta

• Uspostava lošeg sustava za kontrolu

odlaganja otpada

• Daljnjom nebrigom o otpadnim vodama se

značajno može onečistiti okoliš koji je

trenutno konkurentska prednost sektora

turizma

• Nezainteresiranost stanovnika za edukacije

o zaštiti okoliša i aktivnosti razvrstavanja

otpada

• Veliki pritisak povećanja dolaska turista

tijekom ljetnih mjeseci može dovesti do

uništavanja infrastrukture

66

VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

VIZIJA GRADA KOMIŽE

Vizija Grada Komiže predstavlja strateške razvojne smjernice za petogodišnje razdoblje, te

predstavlja sažetu i jasnu zamisao o željenom stanju Grada u budućnosti. Predložena vizija

ima svoj kontinuitet u navedenom razdoblju i referira se na ključne točke u razvoju, a zasniva

se na rezultatima izrađene analize stanja, održanih radnih skupina te izrađene SWOT analize.

Vizija Grada Komiže za razdoblje 2015. – 2020. glasi:

Iznesenom vizijom istaknuti su raspoloživi razvojni potencijali Grada. Vizija Grada sadrži

sažeti opis budućeg stanja čime se želi osigurati razvoj i zaštita prostora na način da će Grad

dobro upravljati komunalnom imovinom, da će zadovoljiti i unaprijediti potrebe stanovništva

obnovom društvene infrastrukture, osigurati će razvoj poduzetništva, ribarstva i

poljoprivredne proizvodnje, promicati će poljoprivredna gospodarstva kako bi se postigla

njihova veća konkurentnost na tržištu te će razvijati ruralni turizam Grada.

Iz definirane vizije proizašla su četiri strateška cilja koja su opisana u nastavku.

Promicanje održivog gospodarskog i turističkog razvoja, koristeći

prirodne, kulturne, socijalne i druge lokalne resurse te promicanje

odgovornog i aktivnog sudjelovanja u procesima održivog razvoja.

67

STRATEŠKI CILJEVI GRADA KOMIŽE

Strateški ciljevi predstavljaju pravac razvoja jedinice lokalne samouprave (JLS) te su usmjereni

na stvaranje poticajnih životnih uvjeta, podizanje kvalitete života stanovništva Grada,

poticanja stvaranja radnih mjesta i smanjivanja odljeva stanovnika Grada. Strateški ciljevi su

određeni temeljem provedene analize stanja, iznesenih prijedloga na radionicama s

predstavnicima poslovnog, javnog i civilnog sektora te predstavljaju smjer kretanja i

djelovanja Grada Komiže u petogodišnjem razdoblju. Provedbom strateških ciljeva doprinijeti

će se ostvarenju definirane vizije. Strateški ciljevi te njihovi prioriteti usklađeni su sa strateškim

ciljevima EU i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske.

Temeljem izrađene analize stanja, odrađenih radnih skupina i definiranja SWOT analize i

vizije u Gradu Komiži definirana su četiri strateška cilja (SC):

Očuvanje i održivo korištenje kulturne i

prirodne baštine

SC1

SC2 Razvoj gospodarstva

SC3

Razvoj kvalitete života

SC4 Osnaživanje i umrežavanje razvojnih dionika

68

Provedbom SC 1 želi se unaprijediti kvaliteta života stanovnika na području Grada Komiže

kroz dva prioriteta.

Provedbom aktivnosti, mjera i projekata unutar prvog prioriteta želi se unaprijediti

infrastruktura na području grada. Jedan od glavnih problema na području Komiže je

nedovoljna kvaliteta i izgrađenost postojeće komunalne infrastrukture koja onemogućava

potrebne uvjete za održivi razvoj i kvalitetu života na ovom području. Jedan od prioritetnih

zadataka Grada je dogradnja kanalizacijskog sustava uz ugradnju UPOV-a (uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda) kako bi se osigurao održivi razvoj i zaštita okoliša na području

Grada.

Jedan od značajnijih problema u području zaštite okoliša je i neodgovarajuće gospodarenje

otpadom. Kako bi se poboljšao sustav gospodarenja otpadom predložene su mjere koje će

poboljšati sustav prikupljanja, selektiranja, zbrinjavanja otpada i to izgradnjom

infrastrukture za odlaganje otpada, nabavom opreme za kvalitetno razvrstavanje otpada te

provedbom mjera za sanaciju postojećeg odlagališta. Provedbom mjera za gospodarenje

otpadom povećati će se kvaliteta življenja na području Grada te će se samom njihovo

provedbom utjecati na zdravlje stanovnika i provesti će se zaštita okoliša.

Uz navedene problema tijekom ljetnih mjeseci se javlja problem velike potrošnje vode što je

posljedica dolaska velikog broja turista na područje Grada ali i cijelog otoka. Kako bi se

osigurala dovoljna količina pitke vode predloženi su projekti kojima bi se riješio problem

mogućeg nedostatka vode u ljetnim mjesecima.

Boljom cestovnom povezanošću naselja i izgradnjom popratne prometne infrastrukture

poticati će se ravnomjerni i održivi razvoj otoka i omogućiti kvalitetniji život, dostupnost

ulaganja i gospodarski razvoj te otvaranje radnih mjesta. Provedbom projekata poboljšati će

se komunalna usluga te omogućiti ravnomjerni razvoj ruralnog područja što će bitno

doprinijeti kvaliteti života i pozitivno djelovati na proces depopulacije i gospodarskog razvoja.

Provedbom mjera želi se unaprijediti pomorski prometni sustav i pomorska infrastruktura

putem kojih će se proširiti kapaciteti luke te osigurati popratna infrastruktura (recepcija,

sanitarni čvor, tuševi, sidrišta) kojom će se omogućiti razvoj Grada u gospodarskom i

turističkom smjeru. Uz izgradnju infrastrukture želi se osigurati međuotočna povezanost te

osigurati uvjeti za održavanje brodske linije Komiža – Biševo.

Osim pomorskog i cestovnog prometnog sustava koji je dominantan na otoku Visu, Grad

Komiža želi osigurati i povezanost otoka izgradnjom heliodroma koji će osigurati razvoj

zračne povezanosti otoka s kopnom. Danas je povezanost otoka s kopnom zračnim linijama

povezana putem helikoptera koji se koristi uglavnom za hitne potrebe lokalnog stanovništva.

STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj kvalitete života

69

Poboljšanje komunalne infrastrukture u ruralnim područjima od velike je važnosti za

vitalnost područja jer ovakve usluge osigurava osnovne funkcije u razvoju određenog

području. Provedbom mjera i projekta unutar ovoga cilja žele se poboljšati komunalna

infrastruktura koja će doprinijeti kvaliteti života u Gradu Komiži. Osim već prethodno

navedene komunalne infrastrukture projektnim prijedlozima obuhvatili su se i projekti

proširenja groblja, izgradnje WI FI infrastrukture, modernizacije javne rasvjete te izgradnje

meteorološke stanice.

Društvena infrastruktura ima značajan utjecaj na kvalitetu života u ruralnim sredinama te je

važna za razvoj i poboljšanje demografske slike promatranog područja. Kako bi se osigurao

adekvatan pedagoški standard tj. zbog povećanog interesa za održavanje cjelodnevnog

programa u vrtiću predviđena je rekonstrukcija, adaptacija i uređenje zgrade dječjeg vrtića

Komiža putem kojeg će se osigurati minimalni uvjeti za provedbu takvih programa. Uz

rekonstrukcija, adaptacija i uređenje zgrade dječjeg vrtića projektnim prijedlozima predviđeno

je i uređenje i opremanje igrališta koji će zadovoljiti uvijete edukativnog i ekološki

prihvatljivog mjesta koji će im omogućiti nesmetanu igru i učenje. Dobrovoljno vatrogasno

društvo provodi preventivne mjere zaštite od požara, aktivan je čimbenik u spašavanju ljudi i

imovine ugroženim požarom i elementarnim nepogodama na području Grada Komiže kao i

na području čitave županije. Postojeći vatrogasni dom ne zadovoljava trenutne potrebe DVD-

a te je potrebna njegova rekonstrukcija, opremanje i uređenje.

U sklopu Knjižnice nalazi se sanitarni čvor i kuhinja koji iziskuju potpunu sanaciju i uređenje.

Uređenjem prostora knjižnice korisnicima, stanovnicima i gostima Komiže ponudila bi se

mogućnost održavanja književnih večeri, izložbi, književnih raspravi, igranja društvenih

igara uz ispijanje kave i drugih toplih napitaka, te na takav način obogatila svoju ponudu i

privukla potencijalne korisnike.

Kako bi se omogućila kontinuirana potpora umjetnicima Grad Komiža je projektnim

prijedlogom odlučio stvoriti rezidencijalni centar kako bi im omogućio kvalitetno

umrežavanje koje će biti korisno svim dionicima (domaćinu, umjetniku, gradu) te kako bi se

potaknulo stvaranje novih partnerstva između Grada Komiže i svih dionika u kulturi.

Osnivanjem rezidencijalnog centra osigurati će se smještaj umjetnika kako bi se omogućio

umjetnički razvoj, kako bi se potakla razmjena iskustva te doprinijelo razvoju umjetnosti na

području Grada.

Rekonstrukcijom i uređenjem sportskog centra Grad će ponuditi sadržaj koji će na prikladan

način zadovoljiti sportsko-rekreacijske potrebe stanovnika i na taj način dati svoj doprinos

stanovnicima u brizi za zdravlje, te aktivnom iskorištavanju slobodnog vremena.

Grad Komiža kao jedan od glavnih projekata ima osiguravanje potrebnih uvjeta za održivi

razvoj kao i osiguranje kvalitete života na području Grada. Kao jedan od preduvjeta za

stvaranje takvih uvjeta je i osiguravanje stambenog pitanja. Na prostoru bivše vojarne Rogači

predviđena je gradnja stambenog naselja Rogači s četiri stambene jedinice, s ukupno 48

jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova za građane koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

70

Kako bi se poboljšala kvaliteta života umirovljenika i starijih osoba predviđena je provedba

programa za osobe treće životne dobi putem kojeg će se organizirati druženja, izleti, glazbene

večeri, posjete kulturnim događanjima, rekreativne aktivnosti i drugi oblici organiziranog

korištenja slobodnog vremena. Provedbom ovakvih oblika socijalne podrške smanjuju osjećaj

usamljenosti i beskorisnosti koji su najveći problem starijih osoba.

U okviru mjera pronatalitetne politike Grad Komiža će nastaviti provoditi projekt Provedba

programa potpore obiteljskom životu te je u svom proračunu osigurao novčani dar za svako

novorođeno dijete s prebivalištem na području Grada te će

Zračni prometni podsustav vezan je uz povremeni helikopterski prijevoz, uglavnom u funkciji

hitnih medicinskih potreba, ali bi u budućnosti mogao obuhvatiti i zrakoplove koji slijeću na

more i na kopno, u formi javnog linijskog i/ili taksi-prijevoza, ali to prije svega ovisi o

gospodarskom i demografskom razvoju otoka te svakako treba biti uzet u obzir pri

postavljanju strateških razvojnih ciljeva.

Provedbom projekata definiranih unutar strateškog cilja 1 omogućiti će se bolji uvjeti za

život stanovništva Grada koji bi trebao biti sastavni dio svake sredine orijentirane

potrebama stanovništva.

71

Kroz povijest ribarstvo je bila glavna gospodarska grana u Gradu Komiži. Obzirom da je

Komiža mjesto u kojemu se rodilo ribarstvo istočne obale Jadrana te su njeni ribari svojim

brodicama gospodarili Jadranom i trgovali ribom sa stanovnicima susjedne obale definirani

su projekti unutar strateškog cilja 2 kako bi se očuvala tradicija ribarstva Grada Komiže.

Provedbom strateškog cilja želi se razviti ribarska infrastruktura putem koje će se osigurati

ukrcaj/iskrcaj brodova ribarskih gospodarstvenika u luci Komiža čime bi se ostvarila

mogućnost da ribarski brodovi u isto vrijeme mogu pristati te nesmetano i sigurno izvršiti

ukrcaj/iskrcaj ribe. Također na području Grada je potrebna stanica za gorivo koja je prijeko

potrebna gospodarstvenicima Grada Komiže i lokalnom stanovništvu. Jedan od glavnih

nedostataka je ribarska luka s veletržnicom ribe, lukobran, servisna radionica i dizalice za

brodove koje je također predviđena provedbom ovog strateškog cilja.

Kako bi se postigla svijest o lokalnim resursima i promicanju održivog ribarstva kroz

inicijativu zajednice koja uključuje ribare i lokalne poduzetnike, također provedbom ovog

strateškog cilja želi se razviti prerađivački centar za uslužno ribarstvo.

Kako bi se održala tradicija ribarstva i ribolovna baština na području Grada provedbom ovog

projekta osigurat će se izgradnja kapaciteta i umrežavanje dionika u ribarstvu putem koje će

se osigurati da najmlađe generacije budu uključene u ribarsku zajednicu od malih nogu

Provedbom ovog strateškog cilja te mjera definiranih unutar njega doprinijeti će se razvoju

ruralnog turizma, razvoju konkurentne i održive poljoprivrede te će se potaknuti

poduzetništvo na području Grada.

Još jedan od načina za povećanje prihoda lokalnih poljoprivrednih proizvođača je poticanje

na kreiranje proizvoda s dodanom vrijednosti. Provedbom SC2 želi se osigurati dugoročna

održivost i stabilnost poslovanja lokalnih poljoprivrednih dionika. Modernizacijom i

inovativnošću doprinijeti će se razvoju novih proizvoda koji će osiguravati drugi dohodak

poljoprivrednim gospodarstva te im time omogućiti da ostanu konkurentni na tržištu.

Preferencija je osmišljavanje novih proizvoda uz korištenje tradicionalnih poljoprivrednih

proizvoda koji su karakteristični za Komiško područje. Obzirom da proizvođači s malim

proizvodnim površinama nemaju ekonomskog opravdanja za izgradnju hladnjače

provedbom ovog strateškog cilja želi se troškovno optimizirati opskrbno-prodajna logistika

voćara s poljoprivrednih gospodarstava te bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje,

standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda. Provedbom projekata želi se

osigurati i distribucija poljoprivrednih proizvoda koji imaju izuzetnu perspektivu i tradiciju

na području Grada te su tradicionalne kulture ovog kraja.

STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj gospodarstva

72

Nestajanjem tradicionalnih vrtova, depopulacijom ruralnog prostora, komercijalizacijom

poljoprivredne proizvodnje, uvođenjem hibridnog sjemena i drugih čimbenika dovodi se da

značajan genetski fond polako nestaje. Obzirom da biološko nasljeđe brzo propada te jednom

izgubljenu sortu ili ekopopulaciju je nemoguće rekonstruirati Grad želi formirati banku gena

u kojoj će se trajno čuvati sorte i ekopopulacije biljnih vrsta. Osim oformljivanje banke Grad

će poticati i zaštitu vinskih sorti otoka kao i rogača koji predstavlja vrijednost i značaj za

cijeli otok Vis.

Razvoj ruralnog turizma, osim što će se temeljiti na lokalnim karakteristikama (arhitektura,

tradicionalni lokalni poljoprivredni i gastronomski proizvodi i slično) na području Grada će

se organizirati i razvijati vodeći računa o zahtjevima gostiju. Provedbom mjera definiranih

unutar ovog strateškog cilja žele se valorizirati postojeći resursi putem kreiranja dodatnih

atrakcija i stvaranja novih doživljaja te se žele izgraditi nedostatni smještajni kapaciteti te

unaprijediti postojeći. Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista

plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća

svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat. Kako je Grad Komiža

zadnjih godina nautička hit destinacija a ujedno je i pučinski otok koji pruža utočište

nautičarima za vrijeme nevremena potrebno je modernizirati i unaprijediti nautičku

infrastrukturu.

Provedbom SC2 želi se potaknuti razvoj konkurentnog sektora maloga gospodarstva

potrebna je dobra poduzetnička infrastruktura u smislu informiranja i educiranja postojećih i

animiranja novih gospodarskih subjekata za razvoj tržišta. Kako bi se stvorilo kvalitetno i

korisnički orijentirano poduzetničko okruženje na području Grada Komiže predviđeno je

osnivanje potporno poduzetničke institucije i provedba mjera za jačanje poduzetničkih

vještina te poticanje umrežavanja poduzetnika i obrtnika.

73

Ovim strateškim ciljem valorizirati će se kulturna baština Grada Komiže te će se potaknuti

korištenje baštine na održiv način. U Gradu Komiži postoji 25 registriranih kulturnih dobara

koja predstavljaju neprocjenjivu vrijednost i potencijal za lokalnu zajednicu te čak četiri

lokacije u kategoriji spomenika prirode. Kulturna i prirodna baština Komiže predstavlja veliki

potencijal za razvoj lokalne zajednice.

Kroz ovaj strateški cilj će se zaštiti i obnoviti materijalna kulturna baština. Planirana je

revitalizacija Crkve sv. Nikole, palače Zanchi i Crkve sv. Marije (Gusarica). Revitalizacija bi

obuhvaćala konzervatorski pristup čiji bi cilj bio spriječiti daljnje propadanje samih građevina

uz uključivanje u svakodnevni život lokalnog stanovništva kao i gostiju u okviru turističke

ponude, odnosno očuvanje njezinih izvornih, arhitektonskih, povijesnih i estetskih značajki.

Također će se otvoriti depo ribarske zbirke što će proširiti turističku ponudu i pružiti

posjetiteljima dodatnu ponudu i omogućiti da otkriju nešto zanimljivo što do sada nisu imali

priliku vidjeti. Unutar ove mjere planirano je i organiziranje konzervatorsko-restauratorske

radionice, koja kroz očuvanje, obnavljanje i upotrebu kulturne baštine ima za cilj poboljšati

kulturni imidž Grada.

Posebna pozornost će se posvetiti zaštiti i očuvanju nematerijalne baštine. Grad Komiža

planira uložiti napore za očuvanje komiškog dijalekta, jedan od načina je i približavanje

komiškog dijalekta djeci kroz mogućnost pohađanja sati zavičajnog govora za učenike

osnovne škole te izrada ilustrirane knjige za djecu sa tematikom komiškog dijalekta. Jedan od

prepoznatljivih simbola Grada Komiže je falkuša, brod koji su od davnina koristili komiški

ribari te je jedan od glavnih simbola komižana. Kroz projekte bi se potaknulo očuvanje i

zaštita specifičnog dizajna i brodogradnje falkuša, planirane su radionice o falkuši na kojima

će se raspravljati o održavanju, obnovi umijeću plovidbe i načinima ribarenja s falkušom. Kroz

ove mjere cilj je falkušu etablirati kao jedan od neprepoznatljivijih simbola hrvatske maritimne

kulture. Jedna od tradicija koja se njeguje u Komiži je spaljivanja starog drvenog broda koje se

obavlja na dan svetog Nikole Putnika, ispred Crkve sv Nikole. Brod se zapali kao žrtva za spas

svih brodova koji plove, a njegov pepeo se koristi za krštenje novih brodova koji tim činom

započinju svoj život. Tradiciju spaljivanja broda se planira uvrstiti na listu nematerijalne

baštine.

Grad Komiža je proglašen dijelom europske mreže NATURA 2000, zbog važnosti kao područje

očuvanja značajno za ptice i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Kako bi se

osiguralo korištenje prirodne baštine Komiže na okolišno prihvatljiv i održiv način planira se

uspostava "zelene" transportne mreže. Korištenjem vozila na električni pogon doprinijelo bi

se smanjenju emisije stakleničkih plinova, povećanoj energetskoj učinkovitosti u prometu i

smanjenje zagađenosti bukom.

STRATEŠKI CILJ 3: Očuvanje i održivo korištenje kulturne i

prirodne baštine

74

Kako bi se poboljšala infrastruktura za održivo korištenje prirodne baštine planirano je

uređenje posjetiteljskog centra s pratećim sadržajima na Biševu te uređenje tematskih putova

i koje bi povećale konkurentnost lokalnog turizma.

Ekomuzej predstavlja jedinstveno mjesto za turiste gdje će se moći upoznati s pričom o baštini

Komiže. Interpretacijski centar ekomuzeja Komiža nalazi se u Kaštelu Komuni te predstavlja

mjesto interpretacije komiškog identiteta tj. mjesto gdje se predstavlja i slavi komiški genius

loci. U sklopu Ekomuzeja nalaziti će se i interpretacijski centar Terra Marique ("Zemlja od

mora") koji predstavlja priču o plovidbi, polju i urbanoj kulturi uz more.

Uz interpretacijski centar Terra Marique predviđena je i uspostava Tematskih staza koje

predstavljaju zasebne manje cjeline u sklopu tematskih putova. Staze će imati jasno označen

početak i kraj, biti će duljine između 400 i 800 m s rasporedom interpretacijskih znakova svakih

50 metara. Cilj je da na koncizan način interpretiraju jednu važnu tematsku podcjelinu,

naravno uvijek vezanu uz glavnu temu.

Grad Komiža planira obnovu jastožera koji su spomenici suživota čovjeka s prirodom, te bi se

pružila prilika za turiste da se upoznaju s istim. Obnova bi obuhvaćala postavljanje malog

sustava sidrenja/privezišta za posjetiteljske brodice. Takva infrastruktura bi pridonijela

ronilačkim aktivnostima oko Brusnika te boljoj promociji Brusnika.

Komiža ima veliki geoturistički potencijal, koji bi se pokušao iskoristiti uspostavom

geoparka. Otok Vis odlikuje raznovrsnost geomorfoloških oblika, a upravo geopark bi pružio

zaštitu i iskorištavanje geološke baštine na održiv način.

Kako bi se osiguralo održivo korištenje kulturne baštine na Palagruži plan je uspostaviti

Arheološki park. Na Palagruži se nalazi velika količina prethistorijskih kamenih rukotvorina

te ulomci lončarija kao i ulomaka lončarije iz rimskog doba, ali i lončarije iz kasnog

arhajskog, klasičnog i helenističkog razdoblja. U pravo to povijesno bogatstvo će se moći

prikazati kroz Arheološki park.

Očuvanje kulturnog i baštinskog identitet Komiže u planu je kroz uspostavu Ekomuzeja

Komiža gdje će se čuvati, istraživati, interpretirati i prezentirati cjelovitost identiteta lokalne

zajednice. Kako bi kultura ne bi bila dostupna samo za ograničene skupine ljudi Grad Komiža

će sufinancirati manifestacije koje promiču kulturnu i prirodnu baštinu Grada. Podizanjem

dostupnosti i atraktivnosti manifestacija pružiti će se nova perspektiva u razvoju turističke

ponude Komiže. Posebna će se pozornost posvetiti najznačajnijim manifestacijama kao što su

Rota palagruzona (najduža i najstarija jadranska povijesna regata), Doni svetega Mikule i Dani

Rogača.

Grad Komiža će pružati potporu neprofitnim organizacijama u području kulture i prirodne

baštine čime će se poticati veća uključenost lokalne zajednice. Također će se kroz partnerske

projekte raditi na očuvanju prirodne i kulturne baštine kao što su očuvanje suhozida.

75

U sklopu ovog strateškog cilja Grad Komiža planira uključiti mlade i obrazovane u socijalni

i gospodarski život Grada. Poticat će se projekti društveno korisnog učenja, kroz koje će

studenti primjenjivati znanja stečena kroz studij za rješavanje konkretnih društvenih

problema.

Grad Komiža će posebnu pozornost posvetiti obrazovanju mladih. Najuspješnije učenike i

studente pratit će se i poticati kroz programe stipendija, a nakon završetka obrazovanja Grad

će pružiti priliku za stručna usavršavanja.

Grad Komiža će pružati stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost

neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, volonterstvo te

unaprjeđuju institucije društva. Cilj je kroz ove potpore poticati lokalno stanovništvo na

uključivanje i sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice.

Poticat će se umrežavanje i aktivno sudjelovanje u partnerskim organizacijama i projektima.

Jedan od najboljih načina umrežavanja sa svim dionicima je kroz LAG/FLAG. Kroz

LAG/FLAG se okupljaju i kombiniraju ljudski i financijski resursi iz javnog, privatnog i

civilnog sektora. Kroz ova udruženja lokalnih dionika oko zajedničkih projekta i

međusektorskih akcija, postiže se sinergija za poboljšanje ekonomske konkurentnosti

područja. Kroz program bratimljenje gradova poticati će se demokratsko i građansko

sudjelovanje građana na razini Europske unije. Kroz ovaj projekt promicati će se građanska

participacija u procesu izrade politika Europske unije i razvijati mogućnosti za društven

angažiranosti i volonterstva na razini Europske unije. Također će se poticati razmjena mladih

iz različitih zemalja koji će provoditi program neformalnog učenja koji su samostalno osmislili

i pripremili prije razmjene.

Grad Komiža će sudjelovati u partnerskim projektima koji su financirani iz sredstava

Europskog socijalnog fonda koji će lokalnom stanovništvu pomoći da unaprijede svoje

kapacitete i vještine što će im pripomoći da se lakše integriraju na tržište rada. Cilj ovih

projekata je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanje učinkovitosti javne

uprave.

STRATEŠKI CILJ 4: Osnaživanje i umrežavanje razvojnih dionika

76

CILJEVI I MJERE

Mjere razvoja su najvažniji dio Strateškog razvojnog programa. One predstavljaju konkretizaciju strategije (ciljeva i prioriteta) u pojedinoj jedinici

lokalne samouprave. Mjera razvoja predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostvario određeni cilj. Kako se u

prethodnom poglavlju iznijela vizija Grada za buduće razdoblje te su iz nje proizašla četiri strateška cilja, u ovom poglavlju će se razraditi prioriteti

za realizaciju navedenih strateških ciljeva te mjera razvoja koje je Grad definirao.

Tablica 30. Shema Vizije, ciljeva i prioriteta Grada Komiže

Viz

ija

Promicanje održivog gospodarskog i turističkog razvoja, koristeći prirodne, kulturne, socijalne i druge lokalne resurse te promicanje

odgovornog i aktivnog sudjelovanja u procesima održivog razvoja.

Cilje

vi

SC1. RAZVOJ KVALITETE ŽIVOTA

SC2. RAZVOJ GOSPODARSTVA SC3. OČUVANJE I ODRŽIVO KORIŠTENJE KULTURNE I

PRIRODNE BAŠTINE

SC4. OSNAŽIVANJE I UMREŽAVANJE RAZVOJNIH

DIONIKA

Pri

ori

teti

1.1. Izgradnja, unaprjeđenje i održavanje infrastrukture

Grada Komiže 1.2. Poboljšanje kvalitete

života stanovnika

2.1. Razvoj ribarstva i povezanih djelatnosti

2.2 Razvoj konkurentne i održive poljoprivrede

2.3 Razvoj turizma temeljenog na osobitostima

područja

2.4. Poticanje povezivanja gospodarskih djelatnosti

2.5. Poticanje poslovanja gospodarskih subjekata

3.1.Obnova i zaštita

materijalnih i nematerijalnih

kulturnih dobara

3.2. Korištenje prirodne

baštine na održiv način

3.3. Umrežavanje i održivo

korištenje kulturne i prirodne

baštine u jedinstvenu i

prepoznatljivu cjelinu

4.1. Razvoj socijalnog kapitala lokalne zajednice

4.2. Umrežavanje s organizacijama, tijelima lokalne i regionalne uprave na lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom

nivou

Izvor: Izrada autora

77

Nakon određenih prioriteta razrađuju se mjere koje će dovesti do uspješne provedbe prioriteta,

a time će se dosegnuti i navedeni strateški ciljevi. Kao što je prethodno spomenuto mjere razvoja

su jedan od najvažnijih dijelova Strateškog razvojnog programa Grada budući definiraju

konkretnu izvedbu razvojnog programa u narednom razdoblju. Strateški razvojni program

Grada Komiže sadržava razrađene mjere razvoja koje su navedene u narednim poglavljima.

Mjere razvoja definiraju se prema resursima konkretnog područja te su razrađene u direktnoj

komunikaciji s predstavnicima jedinice lokalne samouprave. Sve mjere razvoja koje su

definirane razrađene u softveru za upravljanje razvojem te je na taj način kreirana baza

projektnih ideja koja Gradu može služiti kao pomoć pri predlaganju projekata na natječaje i

javne pozive. Razradom projektnih ideja u softveru olakšava se njihovo daljnje sustavno

praćenje, te se omogućava njihovo ažuriranje i nadopunjavanje.

Grad Komiža je u svoju strategiju razvoja uvrstio 112 projektnih ideja koji su razvrstani u 12

prioriteta unutar četiri cilja. U toku određivanja ciljeva, prioriteta i mjera definirani su i

indikatori koji će pratiti uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Komiže.

Ciljane vrijednosti indikatora definirane su u ovom dokumentu i obuhvaćaju vrijednosti na

razini pojedinog prioriteta i mjere. Indikatori za uspješnost provedbe su definirani u nastavku.

78

SC 1 RAZVOJ KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET AKTIVNOST MJERA PROJEKTI INDIKATOR 1.1

. IZ

GR

AD

NJA

, U

NA

PR

JE

ĐE

NJE

I O

DR

ŽA

VA

NJE

IN

FR

AS

TR

UK

TU

RE

GR

AD

A K

OM

IŽE

1.1

.1. U

NA

PR

EĐ

EN

JE

KO

MU

NA

LN

E I

NF

RA

ST

RU

KT

UR

E

1.1.1.1.Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Desalinizator Izgrađen desanilizator

Izgradnja uređaja za pročišćavanje ( izgradnja UPOV, rekonstrukcija crpne stanice CS-2, gravitacijski kolektor i tlačni cjevovod i podmorski ispust

Izgrađen UPOV

Dogradnja kanalizacijskog sustava u Komiži Dužina zatvorene kanalizacijske mreže

Izgradnja odvojenih kanalizacijskih sustava-Podhumlje, Podšpilje, Žena Glava, Borovik, Duboka i Kostirna-i Biševo izrada projektne dokumentacije

Izrađena projektna dokumentacija

Zbrinjavanje oborinskih voda na području Grada Komiže

Probni rad za dvije bušotine – hidrogeološka studija U rad stavljena bušotina

Vodovodna mreža-dogradnja gradske vodovodne mreže i obnova njezinih kritičnih dijelova

Broj kilometara izgrađene vodovodne mreže

Priključenje otoka Biševo na vodoopskrbni sustav-projektna dokumentacija


1.1.1.2. Unaprjeđenje sustava zbrinjavanja otpada

Sanacija odlagališta komunalnog otpada Šćeće Broj m2 saniranog odlagališta

Izgradnja reciklažnog dvorišta Broj izgrađenih reciklažnih dvorišta

Uspostava sustava zelenih otoka Broj postavljenih zelenih otoka

1.1.1.3. Unaprjeđenje cestovnog prometnog sustava i prometne infrastrukture

Proširenje DC D-117 Broj kilometara proširene ceste

Gradska cestovna mreža-modernizacija Broj kilometara modernizirane cestovne mreže

Cesta do naselja Oključna Broj kilometara izrađene ceste di naselja Oključana

Uređenje protupožarnih i poljskih puteva Broj kilometara uređenih poljskih i protupožarnih

puteva

Novi kolni ulaz u Grad Komižu - projektna dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija

Uređenje autobusnog terminala Broj m2 uređenog autobusnog terminala

Javna garaža – projektna dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija

Prometna studija Izrađena prometna studija

Električne punionice Izgrađena električna punionica

Pokretna stanica za gorivo Nabavljena pokretna stanica za gorivo

1.1.1.4. Unaprjeđenje pomorskog prometnog sustava i pomorske infrastrukture

Produženje lukobrana-projektna dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija

Državna linija Komiža-Biševo Uspostavljena državna linija

Međuotočno povezivanje Uspostavljeno međuotočno povezivanje

Uređenje zgrade lučke kapetanije Broj m2 uređene zgrade

Proširenje pristaništa i izgradnja lukobrana (uvala Mezoporat) – otok Biševo

Broj vezova

Proširenje pristaništa (uvala Porat) – otok Biševo Broj vezova

Izgradnja uređenog sidrišta (uvala Porat) – otok Biševo Broj sidrišta

1.1.1.5. Uređenje javnih površina, plaža i šetnica

Uređenje plaža na području Grada Broj m2 uređenih plaža

Uređenje gradskih parkova Broj m2 uređenih površina parkova

Uređenje šetnica (Velo žalo) Broj metara uređene šetnice

Uređenje rive – treća faza Broj metara uređene rive

1.1.1.6. Unaprjeđenje zračnog prometnog sustava

Izgradnja heliodroma Broj m2 izgrađenog heliodroma

1.1.1.7. Ostala komunalna infrastruktura

Proširenje groblja Broj grobnih mjesta

Modernizacija javne rasvjete Broj moderniziranih tijela rasvjete

WI FI infrastruktura Uspostavljena WI-FI infrastruktura

79


PRIORITET AKTIVNOST MJERA PROJEKTI INDIKATOR

Meteorološka stanica Izrađena meteorološka stanica

1.1

.2. U

NA

PR

EĐ

EN

JE

D

RU

ŠT

VE

NE

INF

RA

ST

UK

TU

RE

1.1.2.1 Izgradnja unapređenje i opremanje društvene infrstrukture

Rekonstrukcija, adaptacija i uređenje zgrade DV Komiža Adaptirana zgrada dječjeg vrtića

Uređenje i opremanje igrališta u okviru DV Komiža Broj m2 uređenog igrališta

Rekonstrukcija, opremanje i uređenje doma DVD Uređeno i adaptirano m2 DVD-a

Uređenje i opremanje Spomen doma Uređeno i adaptirano Spomen doma

Sanacija i adaptacija sanitarnog čvora i kuhinje u prostoru knjižnice Broj m2 sanirane knjižnice

Bašta- rekonstrukcija Broj m2 rekonstruirane bašte

Uspostava rezidencijalnog centra (prostor za smještaj umjetnika) Uspostavljen smještaj za umjetnike

Rekonstrukcija i uređenje sportskog centra Broj m2 saniranog sportskog centra

Rekonstrukcija objekta stare škole u Podšpilju Rekonstruirana stara škola

1.2

. P

OB

OLJŠ

AN

JE

KV

ALIT

ET

E

ŽIV

OT

A S

TA

NO

VN

IKA

1.2

.1.

PO

BO

LJŠ

AN

JE

UV

JE

TA

S

TA

NO

VA

NJA

1.2.1.1. Izgradnja stambene infrastrukture

POS stanovi Izgrađena građevina

1.2

.2.

PR

OV

ED

BA

SO

CIJ

ALN

IH

PR

OG

RA

MA

1.2.2.1 Provedba programa za osobe treće životne dobi

Dnevni boravak za starije osobe Broj m2 uređenog dnevnog boravka

Pomoć u kući starijim osobama Broj korisnika pomoći

1.2.2.2. Provedba programa potpore obiteljskom životu

Provedba lokalne pro-natalitetne politike Broj isplaćenih novčanih naknada

80

SC 2 RAZVOJ GOSPODARSTVA

PRIORITET AKTIVNOST MJERA PROJEKTI INDIKATOR 2.

1. R

AZ

VO

J

RIB

AR

ST

VA

I

PO

VE

ZA

NIH

D

JE

LA

TN

OS

TI

2.1

. 1 S

TV

AR

AN

JE

UV

JE

TA

ZA

K

ON

KU

RE

NT

NO

I

OD

RŽ

IVO

RIB

AR

ST

VO

2.1.1.1. Izgradnja ribarske infrastrukture uključujući povezane djelatnosti

Ribarska luka Komiža Izrađena ribarska luka

Gradnja suhog veza Broj suhih vezova

Uređenje mjesta za ukrcaj/iskrcaj s ribarskih brodova broj označenih mjesta za ukrcaj/iskrcaj brodova

(ribarskih)

Uređenje ribarnice Broj mjesta za prodaju

2.2

RA

ZV

OJ K

ON

KU

RE

NT

NE

I

OD

RŽ

IVE

PO

LJO

PR

IVR

ED

E

2.2

.1. S

TV

AR

AN

JE

UV

JE

TA

ZA

R

AZ

VO

J K

ON

KU

RE

NT

NE

I

OD

RŽ

IVE

PO

LJO

PIR

VR

ED

E

2.2.1.1. Izgradnja poljoprivredne infrastrukture

Obnova javnih cisterni za vodu i njihovo stavljanje u funkciju Broj obnovljenih cisterni

Obnova zapuštenih poljskih puteva Broj kilometara uređenih poljskih puteva

Izrada studije izvodljivosti sustava za navodnjavanje Izrađena studija

Otkupna stanica Uspostavljena otkupna stanica

Hladnjača za agrume Broj korisnika hladnjače.

2.2.1.2 Zaštita autohtonih sorti

Zaštita Komiškog rogača Broj zaštićenih sorti

Banka sjemenja Uspostavljena banka sjemena

Zaštita autohtonih vinskih sorti Broj zaštićenih sorti

2.3

RA

ZV

OJ T

UR

IZM

A T

EM

ELJE

NO

G N

A

OS

OB

ITO

ST

IMA

PO

DR

UČ

JA

2.3

.1 R

AZ

VO

J

NA

UT

IČK

OG

TU

RIZ

MA

2.3.1.1. Izgradnja nautičke turističke infrastrukture

Razvoj i modernizacija lučke infrastrukture Modernizirana lučka infrastruktura

Uređenje vanjskih vezova na lukobranu Broj uređenih vanjskih vezova

Izgradnja sidrišta u uvali Porat Broj izgrađenih sidrišta

Uređenje sanitarnih čvorova s tuševima u gradskoj luci Broj m2 uređenih sanitarnih čvorova

2.3

.2

DIV

ER

ZIF

IKA

CIJ

A

TU

RIS

TIČ

KE

PO

NU

DE

2.3.2.1. Izgradnja i poticanje stvaranja turističkih sadržaja veće dodane vrijednosti

Biciklističke staze Broj kilometara izgrađene biciklističke staze

2.3

.3.

PO

TIC

AN

JE

R

AZ

V

OJA

TU

RIS

TIČ

KI

H

US

LU

G

2.3.3.1. Poticanje izgradnje smještajnih kapaciteta i unapređenje postojećih

Izgradnja „Boutique“ hotela Broj soba

Modra špilja d.d.- uređenje Broj m2 uređenog objekta

2.4

.

PO

TIC

AN

JE

PO

VE

ZIV

AN

JA

GO

SP

OD

AR

S

KIH

D

JE

LA

TN

OS

T

I

2.4

.1

ST

VA

R

AN

JE

P

OD

UZ

ET

NIČ

KE

INF

RA

ST

RU

K

UT

RE

2.4.1.2. Izgradnja poslovnih objekta za

Poduzetnička zona Ravno Broj m2 izrađene poduzetničke infrastrukture

TZ Barijoška – izrada UPU Izrađen UPU.

81

SC 2 RAZVOJ GOSPODARSTVA


ostale potrebe gospodarskih subjekata

Rogači- gradski projekt B –izrada idejno urbanističko rješenje Izrađeno idejno urbanističko rješenje

2.4.1.2. Izgradnja poslovnih objekta za ostale potrebe gospodarskih subjekata

Izgradnja objekta za smještaj sezonskih radnika Broj kreveta

Izgradnja trgovačkog centra Broj m2 izgrađenog trgovačkog centra

2.5

. P

OT

ICA

NJE

PO

SLO

VA

NJA

GO

SP

OD

AR

SK

IH S

UB

JE

KA

TA

2.5

.1. P

OT

PO

RA

OS

NIV

AN

JU

N

OV

IH G

OS

PO

DA

RS

KIH

SU

BJE

KA

TA

I Z

AP

OŠ

LJA

VA

NJA

2.5.1.1. Provedba programa potpora i poticaja na lokalnoj razini

Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva Broj programa poticanja zapošljavanja i razvoj

poduzetništva

SC 3 OČUVANJE I ODRŽIVO KORIŠTENJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE


3.1

.

OB

NO

VA

I

ZA

ŠT

I

TA

M

A

TE

RIJ

AL

NIH

I

NE

MA

TE

RIJ

AL

NIH

K

U

LT

UR

NIH

D

O

BA

RA

3.1

.

1

ZA

ŠT

I

TA

I

OB

NO

VA

MA

TE

RIJ

AL

NE

K

U

LT

UR

NE

B

A

ŠT

I

NE

Muster Broj m2 obnovljenog objekta

82



3.1.1.1. Restauracija i pokretnih i nepokretnih materijalnih kulturnih dobara

Palača Zanchi Broj m2 obnovljenog objekta

Crkva sv Marije (Gusarica) Broj m2 obnovljenog objekta

Otvoreni depo ribarske zbirke Broj inventariziranih jedinki

Konzervatorsko-restauratorske radionice Broj održanih radionica 3.1

.2 Z

AŠ

TIT

A I O

BN

OV

A

NE

MA

TE

RIJ

ALN

E B

AŠ

TIN

E

3.1.2.1 Zaštita i očuvanje jezika, dijalekta i govora kao nematerijalne kulturne baštine

Potpora očuvanju komiškog dijalekta Broj održanih radionica

Organiziranje sata zavičajnog govora za učenike osnovne škole Broj održanih radionica

Izrada ilustrirane knjige za djecu sa tematikom komiškog dijalekta Broj tiskanih knjiga

3.1.2.2. Zaštita pučke vrednote komiške falkuše

Vještina brodogradnje; obnova i održavanje falkuša Broj održanih radionica

Radionice o falkuši, Broj održanih radionica

Umijeće plovidbe i načini ribarenja Broj održanih radionica

3.1.2.3. Zaštita ceremonije paljenja broda na svetkovinu sv. Mikule

Uvrštavanje svetkovine na Listu nematerijalne baštine Broj uvrštenih dobara u listu nematerijalne baštine

3.2

KO

RIŠ

TE

NJE

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E N

A

OD

RŽ

IV N

AČ

IN

3.2

.1 U

SP

OS

TA

VA

OK

OL

IŠN

O

PR

IHV

AT

LJV

E

TR

AN

SP

OR

TN

E M

RE

ŽE

3.2.1.1 Zeleni promet Vozila na električni pogon Broj vozila

3.2

.2. U

SP

OS

TA

VA

INF

RA

ST

UR

KT

UR

E Z

A

OD

RŽ

IVO

KO

RIŠ

TE

NJE

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E

3.2.2.1 Izgradnja i opremanje posjetiteljske i prateće infrastrukture

Posjetiteljski centar s pratećim sadržajima na otoku Biševu (uređenje osnovne škole na Biševu)

Osnovan centar za posjetitelje. Broj posjetitelja.

Tematski putevi i staze Broj kilometara uređenih puteva i staza

3.3

UM

RE

ŽA

V

AN

JE

I

OD

RŽ

IVO

K

OR

IŠT

E

NJE

KU

LT

UR

N

E I

PR

IRO

DN

E

BA

ŠT

INE

U

JE

DIN

ST

V

EN

U I

PR

EP

OZ

N

AT

LJIV

U

CJE

LIN

U

3.3

.1.

US

PO

ST

A

VA

IN

FR

AS

TR

UK

UT

RE

ZA

UM

RE

ŽA

VA

NJE

I

OD

RŽ

IVO

KO

RIŠ

TE

NJE

K

ULT

UR

N

E I

PR

IRO

DN

E

BA

ŠT

INE

3.3.1 .1 Izgradnja i opremanje turistističko informativnih centara i

Eko-muzej Komiža- Interpretacijski centar TERRA MARIQUE Uspostava interpretacijskog centara

Tematske staze Eko muzeja Broj uspostavljenih tematskih staza

83



uspostava tematskih itinerarija

Obnova i prezentacija Jastožera na otoku Brusniku Obnovljena jastožera.

Broj posjetitelja.

Uspostava geo-parka Uspostavljen geo-park.

Broj posjetitelja.

Arheološki park na Palagruži Uspostavljen arheološki park.

Broj posjetitelja. 3.3

.2 P

RO

MO

CIJ

A

PR

IRO

DN

E I K

ULT

UR

NE

BA

ŠT

INE

3.3.2 .1. Potpora manifestacijama usmjerenima promicanju kulturne i prirodne baštine

Rota Palagružona Broj posjetitelja manifestacije

Dani Rogača Broj posjetitelja manifestacije

Doni sv. Mikule Broj posjetitelja manifestacije

3.3

.3. O

DG

OV

OR

NO

UP

RA

VLJA

NJE

KU

LT

UR

NO

M I

PR

IRO

DN

OM

BA

ŠT

INO

M

3.3.3.1. Osnivanje pravnih osoba za upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom

Uspostava Geo Parka Uspostavljen geo park

3.3

.4 P

OT

PO

RA

PR

OG

RA

MIM

A Z

AŠ

TIT

E,

OB

NO

VE

I O

DR

ŽIV

OG

KO

RIŠ

TE

NJA

KU

LT

UR

NE

I P

RIR

OD

NE

BA

ŠT

INE

3.3.4.1. Provedba programa potpore organizacijama u području kulturne i prirodne baštine

Program potpore neprofitnim organizacijama Broj dodijeljenih potpora

Edukacija i radionice

Broj održanih radionica Broj sudionika radionica

3.3.4.2. Sudjelovanje u partnerskim projektima usmjerenima održivom korištenju prirodne i kulturne baštine

Etno-eko sela Broj uspostavljenih etno-eko sela

Obnova i očuvanje suhozida

Broj m2 obnovljenih suhozida

4 OSNAŽIVANJE I UMREŽAVANJE RAZVOJNIH DIONIKA PRIORITET AKTIVNOST MJERA PROJEKTI INDIKATOR

84

4.1

. R

AZ

VO

J S

OC

IJA

LN

OG

KA

PIT

ALA

LO

KA

LN

E

ZA

JE

DN

ICE

4.1

. 1.

UK

LJU

ČIV

AN

JE

MLA

DIH

I

OB

RA

ZO

VA

NIH

LJU

DI

U

SO

CIJ

ALN

I I G

OS

PO

DA

RS

KI

ŽIV

OT

GR

AD

A K

OM

IŽE

4.1.1.1. Povezivanje s ustanovama visokoškolskog obrazovanja

Programi društveno korisnog učenja Broj programa društveno korisnog učenja

4.1.1.2. Program stipendiranja i praćenja mladih na školovanju

Stipendije Broj dodijeljenih stipendija

Programi stručnog usavršavanja Broj sudionika programa stručnog usavršavanja

4.1

.2. R

AZ

VO

J

CIV

ILN

OG

DR

UŠ

TV

A 4.1.2.1. Razvoj

neprofitnih organizacija u djelatnostima kulture, športa, zaštite okoliša, razvoja civilnog društva

Program potpore neprofitnim organizacijama Broj dodijeljenih potpora

Partnerski projekti Grada i neprofitnih organizacija Broj partnerskih projekata

4.2

. U

MR

EŽ

AV

AN

JE

S

OR

GA

NIZ

AC

IJA

MA

, T

IJE

LIM

A

LO

KA

LN

E I R

EG

ION

ALN

E

UP

RA

VE

NA

LO

KA

LN

OM

, N

AC

ION

ALN

OM

I

TR

AN

SN

AC

ION

ALN

OM

NIV

OU

4.2

.1 U

MR

EŽ

AV

AN

JE

I A

KT

IVN

O

SU

DJE

LO

VA

NJE

U

PA

RT

NE

RS

KIM

O

RG

AN

IZA

CIJ

AM

A I P

RO

JE

KT

IMA

4.2.1.1. Umrežavanje pomoću fondova i programa EU

LAG/FLAG Broj uspostavljenih umrežavanja

Bratimljenje gradova Broj uspostavljenih umrežavanja

Razmjene mladih Broj uspostavljenih umrežavanja

Sudjelovanje u partnerskim projektima usmjerenim jačanju vještina i kapaciteta stanovnika Grada Komiže

Broj uspostavljenih umrežavanja

Unlock your potential ESF POLJSKA Broj uspostavljenih umrežavanja

85

PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG

PROGRAMA

Strateški razvojni program Grada Komiže je javni strateški dokument koji će nakon usvajanja

od strane Gradskog vijeća biti objavljen na službenoj internet stranici Grada. Kako bi se

strategija usvojila, Grad je dužna dokument proslijediti svim poduzećima, ustanovama i

institucijama u vlasništvu Grada u svrhu dostupnosti dokumenta koji predstavlja razvoj

Grada za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Pozivom koji će biti objavljen uz dokument,

stvorit će se mogućnost komentiranja dokumenta i predlaganja novih projektnih ideja od

strane građama, poduzetnika, djelatnika javnih službi i svim ostalih dionika.

Grad Komiže ima glavnu ulogu za realizaciju dokumenta, za samu provedbu zadužen je

jedinstveni upravni odjel. Unutar Grada imenovat će se osoba zadužena za vođenje razvojnih

projekata. Dionici Gradskog kolegija dužni su redovno obavještavati Gradsko vijeće i javnost

o provođenju Strateškog razvojnog programa te temama s Gradonačelnikovih kolegija. Grad

je dužan proračun i proračunske akte uskladiti s realizacijom strateškog razvojnog

dokumenta.

Slika 24. Zaduženja za implementaciju

Izvor: Izrada autora

• usvaja Strateški razvojni program

• donosi odluke koje doprinose ostvarenju strateških ciljeva

Gradsko vijeće

nadzire provedbu Strategije

provodi dio aktivnosti

pruža potporu nositeljima mjera

izvještava Gradsko vijeće o uspješnosti provedbe Strategije

Gradonačelnik / gradonačelnica

• nadzire provedbu aktivnosti

• izvještava Gradonačelnika / gradonačelnicu o potrebama i stanju provedbe Strategije

• evaluira provedbu strategije

• koordinira projektnim aktivnostima

Radno mjesto zaduženo za provedbu i praćenje (Pročelnik JUO)

86

POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE

Praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa obuhvaća praćenje razvoja situacije koje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti

poduzetih prema Strategiji razvoja, promjene u procjeni troškova, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje

programa. Tim koji je zadužen za praćenje dokumenta ima zadatak pratiti provođenje programa koji ne bi trebao odstupati od planiranog

postupka. Odgovorni za provođenje programa trebaju izvijestit tim zadužen za praćenje provedbe o novonastalim promjenama te ih obavijestiti

o daljnjim uputama za poboljšanje provođenja projekata. Strategija je predmet redovitog praćenja, te će se provoditi na kraju svake godine, a

izvještaj bi se trebao izraditi u siječnju svake godine za prethodnu godinu. Što bi rezultiralo s identifikacijom potencijalnih razlika između

planiranih i provedenih aktivnosti. Praćenje provedbe uspostavit će se pomoću indikatora koji će koristiti u svrhu ocjene stupnja implementacije

razvojnih mjera. U nastavku je dan pregled postupka praćenja provedbe strateškog razvojnog programa.

PRIORITET AKTIVNOST MJERA PROJEKTI IZLAZNI POKAZATELJ


1.1

. IZ

GR

AD

NJA

, U

NA

PR

JE

ĐE

NJE

I O

DR

ŽA

VA

NJE

IN

FR

AS

TR

UK

TU

RE

GR

AD

A K

OM

IŽE

1.1

.1. U

NA

PR

EĐ

EN

JE

KO

MU

NA

LN

E I

NF

RA

ST

RU

KT

UR

E

1.1.1.1.Unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Desalinizator Ugrađena dva desanilizator

Izgradnja uređaja za pročišćavanje ( izgradnja UPOV, rekonstrukcija crpne stanice CS-2, gravitacijski kolektor i tlačni cjevovod i podmorski ispust

Izgrađen UPOV

Dogradnja kanalizacijskog sustava u Komiži Ukupna dužina zatvorene kanalizacijske mreže je

4.460 m

Izgradnja odvojenih kanalizacijskih sustava-Podhumlje, Podšpilje, Žena Glava, Borovik, Duboka i Kostirna-i Biševo izrada projektne dokumentacije


Zbrinjavanje oborinskih voda na području Grada Komiže Izrađeno 1.000 m kanala

Probni rad za dvije bušotine – hidrogeološka studija Dvije bušotine stavljene u probni rad

Vodovodna mreža-dogradnja gradske vodovodne mreže i obnova njezinih kritičnih dijelova

Izgrađeno 5.000 m vodovodne mreže

Priključenje otoka Biševo na vodoopskrbni sustav-projektna dokumentacija

Izrađena 1 projektna dokumentacija

1.1.1.2. Unaprjeđenje sustava zbrinjavanja otpada

Sanacija odlagališta komunalnog otpada Šćeće 5.000 m2 saniranog odlagališta

Izgradnja reciklažnog dvorišta 1 mobilno reciklažno dvorište

Uspostava sustava zelenih otoka 3 zelena otoka

1.1.1.3. Unaprjeđenje cestovnog prometnog sustava i prometne

infrastrukture

Proširenje DC D-117 Proširena državna cesta

Gradska cestovna mreža-modernizacija Modernizirano 2 km gradske cestovne mreže

Cesta do naselja Oključna Izgrađeno i uređeno 5 km ceste

Uređenje protupožarnih i poljskih puteva Uređeno 20 km protupožarnih i poljskih puteva

Novi kolni ulaz u Grad Komižu - projektna dokumentacija Izrađena 1 projektna dokumentacija

Uređenje autobusnog terminala Uređeno 500 m2 autobusnog terminala

Javna garaža – projektna dokumentacija Izrađena 1 projektna dokumentacija

87


SC 1 RAZVOJ KVALITETE ŽIVOTA Prometna studija Izrađena 1 prometna studija

Električne punionice Izgrađena 1 električna punionica

Pokretna stanica za gorivo Nabavljena 1 pokretna stanica za gorivo

1.1.1.4. Unaprjeđenje pomorskog prometnog sustava i pomorske

infrastrukture

Produženje lukobrana-projektna dokumentacija Izrađen dokument

Državna linija Komiža-Biševo Uspostavljena 1 državna linija

Međuotočno povezivanje Dana 1 koncesija za obavljanje međuotočno

povezivanje

Uređenje zgrade lučke kapetanije 44,70 m2 uređenog prostora

Proširenje pristaništa i izgradnja lukobrana (uvala Mezoporat) – otok Biševo

25 novih vezova

Proširenje pristaništa (uvala Porat) – otok Biševo 10 novih vezova

Izgradnja uređenog sidrišta (uvala Porat) – otok Biševo 30 novih sidrišta

1.1.1.5. Uređenje javnih površina, plaža i šetnica

Uređenje plaža na području Grada Uređeno 4.000 m2 plaža

Uređenje gradskih parkova 4.500 m2 uređenih zelenih površina

Uređenje šetnica (Velo žalo) Uređeno 1.500 m šetnice

Uređenje rive – treća faza Uređeno 2000 m2 rive

1.1.1.6. Unaprjeđenje zračnog prometnog sustava

Izgradnja heliodroma Uređena površina od 1.450 m2

1.1.1.7. Ostala komunalna infrastruktura

Proširenje groblja Izgrađeno 120 grobnih mjesta

Modernizacija javne rasvjete Modernizirano 450 rasvjetnih tijela

WI FI infrastruktura Uspostavljena 3 hot spota

Meteorološka stanica Izgrađena 1 meteorološka stanica

1.1

.2. U

NA

PR

EĐ

EN

JE

DR

UŠ

TV

EN

E

INF

RA

ST

UK

TU

RE

1.1.2.1 Izgradnja unapređenje i opremanje društvene infrastrukture

Rekonstukcija, adaptacija i uređenje zgrade DV Komiža Adaptirana zgrada dječjeg vrtića

Uređenje i opremanje igrališta u okviru DV Komiža 100 m2 uređenog igrališta

Rekonstrukcija, opremanje i uređenje doma DVD Uređena i adaptirana zgrada DVD-a

Uređenje i opremanje Spomen doma Uređeno 290 m2 Spomen doma

Sanacija i adaptacija sanitarnog čvora i kuhinje u prostoru knjižnice

50 m2 sanirane knjižnice

Bašta- rekonstrukcija Rekonstruirano 111 m2 Bašte

Uspostava rezidencijalnog centra (prostor za smještaj umjetnika) Izgrađeno 70 m2 rezidencijalnog centra

Rekonstrukcija i uređenje sportskog centra Rekonstruirano i uređeno 2800 m2 sportskog

centra

Rekonstrukcija objekta stare škole u Podšpilju Rekonstruirano 354 m2 škole

1.2

. P

OB

OLJŠ

AN

JE

KV

ALIT

ET

E Ž

IVO

TA

ST

AN

OV

NIK

A

1.2

.1.

PO

BO

LJŠ

AN

JE

UV

JE

TA

ST

AN

OV

AN

JA

1.2.1.1. Izgradnja stambene infrastrukture

POS stanovi Izgrađena stambeno poslovna građevina prema

programu društveno poticane stanogradnje

1.2

.2.

PR

OV

ED

BA

SO

CIJ

AL

NIH

PR

OG

RA

MA

1.2.2.1 Provedba programa za osobe treće životne dobi

Dnevni boravak za starije osobe 50 m2 uređenog društvenog doma

Pomoć u kući starijim osobama 75 korisnika pomoći

88



1.2.2.2. Provedba programa potpore obiteljskom životu

Provedba lokalne pro-natalitetne politike 5 novih naknada godišnje


SC2. RAZVOJ GOSPODARSTVA

2.

1. R

AZ

VO

J

RIB

AR

ST

VA

I

PO

VE

ZA

NIH

DJE

LA

TN

OS

TI

2.1

. 1 S

TV

AR

AN

JE

U

VJE

TA

ZA

KO

NK

UR

EN

TN

O I

OD

RŽ

IVO

RIB

AR

ST

VO

2.1.1.1. Izgradnja ribarske infrastrukture uključujući povezane djelatnosti

Ribarska luka Komiža - izrada projektne dokumentacije Izrađena projektna dokumentacija

Gradnja suhog veza Osigurano 50 suhih vezova

Uređenje mjesta za ukrcaj/iskrcaj s ribarskih brodova Označena dva mjesta za

ukrcaj/iskrcaj

Uređenje ribarnice Uspostavljeno 3 mjesta za prodaju

2.2

RA

ZV

OJ K

ON

KU

RE

NT

NE

I

OD

RŽ

IVE

PO

LJO

PR

IVR

ED

E

2.2

.1. S

TV

AR

AN

JE

UV

JE

TA

ZA

RA

ZV

OJ K

ON

KU

RE

NT

NE

I

OD

RŽ

IVE

PO

LJO

PIR

VR

ED

E

2.2.1.1. Izgradnja poljoprivredne infrastrukture

Obnova javnih cisterni za vodu i njihovo stavljanje u funkciju 3 obnovljene cisterne

Obnova zapuštenih poljskih puteva Obnovljeno 20 km zapuštenih puteva

Izrada studije izvodljivosti sustava za navodnjavanje Izrađena 1 studija

Otkupna stanica uspostavljena 1 otkupna stanica

Hladnjača za agrume 15 korisnika hladnjače

2.2.1.2 Zaštita autohtonih sorti

Zaštita Komiškog rogača 1 zaštićena sorta

Banka sjemenja Uspostavljena 1 banka sjemena

Zaštita autohtonih vinskih sorti 4 zaštićene sorte

2.3

RA

ZV

OJ T

UR

IZM

A

TE

ME

LJE

NO

G N

A O

SO

BIT

OS

TIM

A

PO

DR

UČ

JA

2.3

.1 R

AZ

VO

J

NA

UT

IČK

OG

T

UR

IZM

A

2.3.1.1. Izgradnja nautičke turističke infrastrukture

Razvoj i modernizacija lučke infrastrukture - ormarići, struja, sl. 10 novih ormarića

Uređenje vanjskih vezova na lukobranu - dokumentacija Izrađena projektna dokumentacija

Uređenje sanitarnih čvorova s tuševima u gradskoj luci Uređeno 200 m2 vanjskih vezova

2.3

.2

DIV

ER

ZIF

IKA

CIJ

A

TU

RIS

TIČ

KE

P

ON

UD

E

2.3.2.1. Izgradnja i poticanje stvaranja turističkih sadržaja veće dodane vrijednosti

Biciklističke staze Uređeno 30 km biciklističkih staza

2.3

.3 .

PO

TI

CA

NJE

RA

Z

VO

J

A

TU

RI

ST

IČ

KIH

US

LU

GA

Izgradnja „Boutique“ hotela 300 ležajeva

89


SC2. RAZVOJ GOSPODARSTVA

2.3.3.1. Poticanje izgradnje smještajnih kapaciteta i unapređenje postojećih

Modra špilja d.d.- uređenje 1.000 m2 uređenog objekta

2.4

. P

OT

ICA

NJE

PO

VE

ZIV

AN

JA

G

OS

PO

DA

RS

KIH

DJE

LA

TN

OS

TI

2.4

.1 S

TV

AR

AN

JE

PO

DU

ZE

TN

IČK

E

INF

RA

ST

RU

KU

TR

E


Poduzetnička zona Ravno 4.000 m2 izrađene poduzetničke zone

TZ Barijoška – izrada UPU Izrađen UPU

Rogači- gradski projekt B –izrada idejno urbanističko rješenje Izrađen IUR


Izgradnja objekta za smještaj sezonskih radnika 60 ležajeva

Izgradnja trgovačkog centra Izgrađeno 534,50 m2 trgovačkog centra

2.5

. P

OT

ICA

NJE

PO

SL

OV

AN

JA

G

OS

PO

DA

RS

KIH

SU

BJE

KA

TA

2.5

.1. P

OT

PO

RA

OS

NIV

AN

JU

N

OV

IH

GO

SP

OD

AR

SK

IH

SU

BJE

KA

TA

I

ZA

PO

ŠLJA

VA

NJA

2.5.1.1. Provedba programa potpora i poticaja na lokalnoj razini

Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva 20 ostvarenih poticaja poduzetnicima godišnje


SC3 OČUVANJE I ODRŽIVO KORIŠTENJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE

3.1

. O

BN

OV

A I Z

AŠ

TIT

A

MA

TE

RIJ

ALN

IH I

NE

MA

TE

RIJ

ALN

IH

KU

LT

UR

NIH

DO

BA

RA

3.1

. 1 Z

AŠ

TIT

A I

OB

NO

VA

MA

TE

RIJ

ALN

E

KU

LT

UR

NE

BA

ŠT

INE

3.1.1.1. Restauracija i pokretnih i nepokretnih materijalnih kulturnih dobara

Muster Obnovljeno 561 m2 objekta

Palača Zanchi Obnovljena palača Zanchi

Crkva sv Marije (Gusarica) Obnovljena Crkva sv Marije (Gusarica)

Otvoreni depo ribarske zbirke 200 inventariziranih jedinki

Konzervatorsko-restauratorske radionice 1 radionica godišnje

3.1

.2 Z

AŠ

TIT

A

I O

BN

OV

A

NE

MA

TE

RIJ

AL

NE

BA

ŠT

INE

3.1.2.1 Zaštita i očuvanje jezika, dijalekta i govora kao nematerijalne kulturne baštine

Potpora očuvanju komiškog dijalekta 1 radionica godišnje

Organiziranje sata zavičajnog govora za učenike osnovne škole 2 radionice godišnje

Izrada ilustrirane knjige za djecu sa tematikom komiškog dijalekta 1.000 komada

90



3.1.2.2. Zaštita pučke vrednote komiške falkuše

Vještina brodogradnje; obnova i održavanje falkuša 1 radionica godišnje

Radionice o falkuši, 1 radionica godišnje

0 1 radionica godišnje

3.1.2.3. Zaštita ceremonije paljenja broda na svetkovinu sv. Mikule

Uvrštavanje svetkovine na Listu nematerijalne baštine 3 uvrštena nematerijalna dobra

3.2

KO

RIŠ

TE

NJE

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E N

A O

DR

ŽIV

NA

ČIN

3.2

.1 U

SP

OS

TA

VA

OK

OL

IŠN

O

PR

IHV

AT

LJV

E

TR

AN

SP

OR

TN

E M

RE

ŽE

3.2.1.1 Zeleni promet Vozila na električni pogon Nabavljeno 10 vozila na električni pogon

3.2

.2. U

SP

OS

TA

VA

INF

RA

ST

UR

KT

UR

E Z

A

OD

RŽ

IVO

KO

RIŠ

TE

NJE

P

RIR

OD

NE

BA

ŠT

INE

3.2.2.1 Izgradnja i opremanje posjetiteljske i prateće infrastrukture

Posjetiteljski centar s pratećim sadržajima na otoku Biševu (uređenje osnovne škole na Biševu)

1 centar za posjetitelje. 100.000 posjetitelja centra.

Tematski putevi i staze Izgrađeno i uređeno 5 km tematskih puteva i staza

3.3

UM

RE

ŽA

VA

NJE

I

OD

RŽ

IVO

K

OR

IŠT

EN

JE

KU

LT

UR

NE

I

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E U

JE

DIN

ST

VE

NU

I P

RE

PO

ZN

AT

LJIV

U

CJE

LIN

U

3.3

.1. U

SP

OS

TA

VA

INF

RA

ST

RU

KU

TR

E Z

A

UM

RE

ŽA

VA

NJE

I O

DR

ŽIV

O

KO

RIŠ

TE

NJE

KU

LT

UR

NE

I

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E

3.3.1 .1 Izgradnja i opremanje turistističko informativnih centara i uspostava tematskih itinerarija

Eko-muzej Komiža- Intepreatacijski centar TERRA MARIQUE 1 interpretacijski centar

Tematske staze Eko muzeja Uspostavljeno 5 tematskih staza

2.500 metara uspostavljenih tematskih staza

Obnova i prezentacija Jastožera na otoku Brusniku 1 obnovljena jastožera 1.000 posjetitelja godišnje

Uspostava geo-parka 20.000 posjetitelja

Arheološki park na Palagruži - dokumentacija 500 posjetitelja

91



3.3

.2 P

RO

MO

CIJ

A

PR

IRO

DN

E I K

ULT

UR

NE

BA

ŠT

INE

3.3.2 .1. Potpora manifestacijama usmjerenima promicanju kulturne i prirodne baštine

Rota Palagružona 2.000 posjetitelja

Dani Rogača 1.000 posjetitelja

Doni sv. Mikule 1.000 posjetitelja

3.3

.3. O

DG

OV

OR

NO

UP

RA

VLJA

NJE

KU

LT

UR

NO

M I

PR

IRO

DN

OM

BA

ŠT

INO

M

3.3.3.1. Osnivanje pravnih osoba za upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom

Uspostava Geo Parka Osnivanje 1 institucije

3.3

.4 P

OT

PO

RA

PR

OG

RA

MIM

A

ZA

ŠT

ITE

, O

BN

OV

E I O

DR

ŽIV

OG

KO

RIŠ

TE

NJA

KU

LT

UR

NE

I

PR

IRO

DN

E B

AŠ

TIN

E 3.3.4.1. Provedba programa potpore

organizacijama u području kulturne i prirodne baštine

Program potpore neprofitnim organizacijama 20 dodijeljenih potpora

Edukacija i radionice Održano 10 radionica

100 sudionika radionica

3.3.4.2. Sudjelovanje u partnerskim projektima usmjerenima održivom korištenju prirodne i kulturne baštine

Etno-eko sela 1 eko etno selo

Obnova i očuvanje suhozida Obnovljeno i očuvano 1.000 m2 suhozida


SC4 OSNAŽIVANJE I UMREŽAVANJE RAZVOJNIH DIONIKA

4.1

. R

AZ

VO

J

SO

CIJ

ALN

O

G

KA

PIT

ALA

LO

KA

LN

E

ZA

JE

DN

ICE

4.1

. 1.

UK

LJU

ČIV

AN

JE

ML

AD

IH I

OB

RA

ZO

VA

NIH

LJU

DI

U

SO

CIJ

ALN

I

I

GO

SP

OD

AR

SK

I Ž

IVO

T

GR

AD

A

KO

MIŽ

E

4.1.1 .1. Povezivanje s ustanovama visokoškolskog obrazovanja

Programi društveno korisnog učenja Uspostavljena 2 programa društveno korisnog

učenja

92

4.1.1.2. Program stipendiranja i praćenja mladih na školovanju

Stipendije Dodijeljeno 20 stipendija godišnje

Programi stručnog usavršavanja 100 sudionika stručnog usavršavanja

4.1

.2. R

AZ

VO

J C

IVIL

NO

G

DR

UŠ

TV

A

4.2.1.1 Razvoj neprofitnih organizacija u djelatnostima kulture, športa, zaštite okoliša, razvoja civilnog društva

Program potpore neprofitnim organizacijama Dodijeljeno 20 potpora

Partnerski projekti Grada i neprofitnih organizacija Izrađeno 5 projekata

4.3

. U

MR

EŽ

AV

AN

JE

S O

RG

AN

IZA

CIJ

AM

A,

TIJ

ELIM

A L

OK

ALN

E I R

EG

ION

ALN

E U

PR

AV

E N

A

LO

KA

LN

OM

, N

AC

ION

ALN

OM

I

TR

AN

SN

AC

ION

ALN

OM

NIV

OU

4.3

.1 U

MR

EŽ

AV

AN

JE

I A

KT

IVN

O

SU

DJE

LO

VA

NJE

U P

AR

TN

ER

SK

IM

OR

GA

NIZ

AC

IJA

MA

I P

RO

JE

KT

IMA

4.3.1.1. Umrežavanje pomoću fondova i programa EU

LAG/FLAG 2 uspostavljena umrežavanja

Bratimljenje gradova 2 uspostavljena umrežavanja

Razmjene mladih 5 uspostavljenih umrežavanja

Sudjelovanje u partnerskim projektima usmjerenim jačanju vještina i kapaciteta stanovnika Grada Komiže

5 uspostavljenih umrežavanja

Unlock your potential ESF POLJSKA 1 uspostavljeno umrežavanje

93

USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

Strategija razvoja Grada Komiže za razdoblje 2015. – 2020. usklađena je sa strateškim ciljevima

EU i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske. U nastavku je dan pregled

ključnih strateških dokumenata s kojim je usklađena Strategija razvoja Grada Komiže.

Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv

rast

Strategija Europa 2020. desetogodišnja je strategija Europske unije za rast i zapošljavanje.

Pokrenuta je 2010. kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. Unutar strategije

definirano je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. Oni uključuju zapošljavanje, istraživanje

i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje

siromaštva. Provedbom strateških ciljeva Grada Komiže utjecat će se na modernizaciju tržišta

rada razvojem vještina radno sposobnog stanovništva Grada s ciljem povećanja njihovog

znanja u novim tehnologijama. Povećanjem zapošljivosti stanovnika utjecat će se i na

smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti čime će se omogućiti dostojanstven život i

aktivno sudjelovanje u društvu. Također kako bi se smanjeno utjecalo na klimatske promjene

i energetsku održivost provodit će se mjere koje će imati utjecaj na smanjenje emisija

stakleničkih plinova. Pregledom mjera unutar strateških ciljeva definiranih u Strateškom

razvojnom programu Grada Komiže utvrđeno je da su sva četiri strateška cilja Grada

usklađena s prioritetima definiranim unutar dokumenta Europa 2020.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Ciljevi Strategije razvoja Grada Komiže su usklađeni s Programom ruralnog razvoja (PRR)

2014.-2020. Strateški cilj 1: Razvoj kvalitete života je usklađen s prioritetima 6 PRR-a.

Provedbom strateških ciljeva prioriteta i mjera doprinijeti će se poboljšanju uvjeta života u

ruralnim područjima što je direktno usklađeno s prioritetom 6: Promicanje društvene

uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima. Strateški

cilj 2: Razvoj Gospodarstva usklađen je s prioritetima 3, 5 i 6 PRR-a. Promicanje organizacije

lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište,

dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi. Podizanje svijesti stanovništva o

potrebi održivog korištenja poljoprivrednih resursa i upotrebi zaštitnih sredstava u

poljoprivrednoj proizvodnji direktno je usklađen s prioritetom 6 PRR-a: Promicanje

učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika

otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru.

Poticanje razvoja ruralnog turizma preko mjera definiranih unutar SC3 direktno se doprinosi

ostvarenju prioriteta 6 PRR-a.

94

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Strateški ciljevi Grada Komiže u skladu su s pet investicijskih prioriteta OPKK.

Strateški cilj 1 Razvoj kvalitete života usklađen je s investicijski prioritet 6i Ulaganje u sektor

otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile

potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve, te s investicijski

prioritetom 6ii Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u

području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje

nadilazi te zahtjeve.

Strateški cilj 2 Razvoj Gospodarstva usklađen je s investicijski prioritetom 3a Promicanje

poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje

stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora, investicijski prioritetom

3d Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom

tržištu te angažiranost u inovacijskim procesima te s investicijski prioritetom 6c Očuvanje,

zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Osnovni cilj Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu

zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Strategija razvoja Grada Komiže svoj će

doprinos ostvarivanju ovih ciljeva dati usklađivanjem prioriteta Strategije sa prioritetima koji

su navedeni u Operativnom programu. Direktna usklađenost postiže se kroz investicijske

prioritete 8ii, 10iii, 11i, 11ii OPULJP.

Usklađenost s prioritetima 8ii se indirektno postiže putem razvoja ruralnog turizma na

području Grada koji će utjecati povećanje prihoda i zaposlenosti, a razvoj poduzetništva

pridonijeti zapošljavanju nezaposlenih osoba, odnosno integraciji mladih na tržište rada.

Usklađenost s prioritetom 10iii se postiže putem mjera definiranih unutar strateškog

razvojnog programa kojim se osigurava neformalno obrazovanje. Kroz svoj redovan rad i

provođenje svakodnevnih aktivnosti, tijela lokalne samouprave na indirektan način će

sudjelovati u ostvarenju investicijskog prioriteta 11i OPULJP koji naglasak stavlja na

povećanje vještina kadrova javne uprave na lokalnoj razini i jačanju administrativnih

kapaciteta koji su pretpostavka ostvarenja promjena i napretka na lokalnoj razini.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske

Razvoj energetske politike u Hrvatskoj obilježen je procesom pristupanja EU, te su njeni ciljevi

usklađeni s ciljevima definiranima na razini EU. Glavni ciljevi energetske politike RH su

sigurnost opskrbe energije, konkurentnost energetskog sustava i održivost ekonomskog

razvitka. Strategije energetske politike ima za cilj izgraditi sustav uravnoteženog razvoja

odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će

95

građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu

energijom. Takva opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka35. SC3

usklađen je s ciljevima Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske. Strateškim ciljem

Grada će se potaknuti energetski održivi razvoj koji se očituje u nabavi sustava vozila na

električni pogon čime će se unaprijediti energetska učinkovitost Grada a samim time će se

poticati stanovništvo na razmišljanje o sustavima energetske učinkovitosti koji su dostupni

danas.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

Strateški ciljevi Grada Komiže povezani su sa strateškim ciljevima Strategije razvoja turizma

Republike Hrvatske do 2020. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. ima 3

strateška cilja: SC1 Brži gospodarski rast temeljen na integraciji tržišta i institucionalnim

reformama, SC2 Viša stopa zaposlenosti i SC3 Promicanje održivog razvoja na koja se vežu

strateški ciljevi Grada. Provođenjem strateških ciljeva Grada otvarati će se nova radna mjesta

koja su inducirana turističkom aktivnošću na području Grada, te će se plasirati domaći

(lokalni) proizvodi što će dovesti do povećanje turističke potrošnje i doprinijeti ciljevima

navedenim u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.

Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020.

Strategija razvoja poduzetništva ima za cilj povećati konkurentnost malog gospodarstva u

Republici Hrvatskoj. Strateški cilj 2 Razvoj gospodarstva strateškog razvojnog programa

Grada Komiže usklađen je s Strateškim ciljem 1 POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTI,

strateškim ciljem 2 POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU te strateškim ciljem 4

POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA. Provedbom mjera unutar strateških ciljeva

Grada Komiže stvoriti će se poslovna mreža koja će obuhvaćati malo gospodarstvo čime će se

jačati konkurentnosti poduzeća te će im se pružiti potpora u unapređenju kompetencija

poduzetnika i njihovih zaposlenika uključivanjem u različite oblike neformalnog obrazovanja

(seminari, tečajevi i dr.) i informalnog obrazovanja.

Županijska razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije

2011.- 2013.

Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije koja je izrađena za razdoblje 2011.-2013.

definira pet ciljeva. Od pet ciljeva tri su integrirana u plan razvoja Grada Komiže čime se na

direktan način daje doprinos ostvarenju ciljeva na višoj, županijskoj razini. Ciljevi Županijske

razvojne strategije koji su integrirani u Strategiju Grada su: Strateški cilj 1 Konkurentno

35 Strategija energetskog razvoja RH

96

gospodarstvo, Strateški cilj 2 Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okoliša te Strateški cilj 3

Razvoj ljudskih resursa i povećanje kvalitete života.

97

SUDIONICI RADNIH SKUPINA

Tablica 31. Sudionici radne skupine „Gospodarstvo, društvene djelatnosti, zaštita okoliša i infrastruktura“

Ime i prezime Naziv institucije subjekta

Damir Miholić Anno med Vis d.o.o.

Vanja Vojković Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ispostava Vis

Ante Jurić Grad Komiža, Jedinstveni upravni odjel

Luca Bogdanović Gradska knjižnica Ranko Marinović, Komiža

Don Ivica Huljev Župa sv. Nikole

Dubravka Bogdanović Apartmani Kolelastra

Slaven Kevo Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o.

Nelda Marinković Horvath Apartmani

Tonko Zanki Nautički centar Komiža

Mari Greget TZ Komiža

Josip Marinković Apartmani “Dubra”

Katarina Popović Villa Mare

Petra Murić Apartmani “Moli Bodak”, “Jurkovica”, “Karmela”

Zoran Ivčević Apartmani Kapulica

Zoran Demaria Poljoprivredna zadruga Komiža

Vedrana Franić MICRO projekt d.o.o

Mladen Šimunac MICRO projekt d.o.o

Tonka Ivčević Grad Komiža, Gradonačelnica

Astrid De Maria Ribarska zadruga Komiža

Srećko Roki Poljoprivredna zadruga Podšpilje

Damir Karuza Udručenje obrtnika Visa

Izvor: Popis radnih skupina

98

POPIS SLIKA

Slika 1. Prostorni smještaj Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije na karti Republike Hrvatske ...................................................................................................6 Slika 2. Prostorni plan uređenja Grada Komiže .....................................................7 Slika 3 Prometna povezanost Grada Komiže .........................................................9 Slika 4. Oznaka ribolovne zone Grada Komiže ..................................................... 21 Slika 5. Ribarska luka Komiža ........................................................................ 23 Slika 6. Prikaz ronilačkih lokacija otoka Visa ...................................................... 26 Slika 7. Vojni objekti Grada Komiže ................................................................ 27 Slika 8. Položaj zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Grada Komiže ......... 29 Slika 9. Gradska knjižnica “Ranko Marinković” Komiža .......................................... 40 Slika 10. Start regate Rota Palagruzona ............................................................ 41 Slika 11. Spaljivanje starog broda u Komiži ........................................................ 41 Slika 12. Komiško kulturno ljeto ..................................................................... 42 Slika 13. Natjecanje Big Game Fishing ............................................................. 42 Slika 14. Biševska noć ................................................................................. 43 Slika 15. Omiški festival – večer mješovitih klapa ................................................ 43 Slika 16. Broj stanovnika u Gradu Komiži i Splitsko-dalmatinskoj županiji prema vjerskoj pripadnosti .............................................................................................. 44 Slika 17. Modra špilja ................................................................................. 52 Slika 18. Medvedina špilja ............................................................................ 52 Slika 19. Otok Brusnik ................................................................................. 53 Slika 20. Otok Jabuka ................................................................................. 53 Slika 21. Ekološka mreža Natura 2000 za područje Komiže ..................................... 54 Slika 22 Interaktivna karta prikaza podataka o dostupnosti i korištenju brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa kućanstava na području Grada Komiže ................................ 57 Slika 23. Grb Grada Komiže .......................................................................... 58 Slika 24. Zaduženja za implementaciju ............................................................ 85

99

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Komiže od 1857. do 2011. godine .. 10 Grafikon 2. Struktura stanovništva Grada Komiže prema narodnosti (nacionalne manjine) 12 Grafikon 3. Ukupan broj stanovnika Grada Komiže po naseljima prema popisima stanovništva iz 2011. i 2001. godine ................................................................................ 12 Grafikon 4. Migracijska obilježja stanovništva Grada Komiže .................................. 13 Grafikon 5. Prirodno kretanje stanovništva Grada Komiže ...................................... 13 Grafikon 6. Struktura gospodarstva Grada Komiže ............................................... 14 Grafikon 7. Broj registriranih obrta na području Grada Komiže ................................ 16 Grafikon 8. Pregled poljoprivrednih površina na području Grada Komiže ..................... 17 Grafikon 9. Starost nositelja poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Komiže ... 20 Grafikon 10. Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Grad Komižu ...................... 29 Grafikon 11. Zaposlenost na području Grada Komiže u 2015. godini .......................... 30 Grafikon 12. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže od 2011. godine do 2015. godine ... 32 Grafikon 13. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže prema razini obrazovanja po godinama ........................................................................................................... 33 Grafikon 14. Nezaposleno stanovništvo Grada Komiže prema dobnoj strukturi po godinama ........................................................................................................... 33 Grafikon 15. Osiguranici na području Grada Komiže ............................................. 34 Grafikon 16. Broj prijavljenih i riješenih kaznenih djela na području Grada Komiže od 2011. do 2014. godine ........................................................................................ 49 Grafikon 17. Broj udruga po područjima djelatnosti u Gradu Komiži od 2011. do 2015. godine ........................................................................................................... 62

100

POPIS TABLICA

Tablica 1. Struktura stanovništva Grada Komiže prema spolu i starosti ....................... 11 Tablica 2. Ukupan broj poduzetnika u Gradu Komiži ............................................. 15 Tablica 3. Broj trgovačkih društava prema pravno ustrojbenom obliku u Gradu Komiži .... 15 Tablica 4. Broj trgovačkih društava po veličini u Gradu Komiži ................................ 15 Tablica 5. Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva na području Grada Komiže ........................................................................................................... 18 Tablica 6. Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima na području Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije ....................................................................... 18 Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva na području Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije ................................................................................................. 19 Tablica 8. Školska sprema nositelja poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Komiže ........................................................................................................... 19 Tablica 9. Ulov ribe na području Grada Komiže u tonama ...................................... 22 Tablica 10. Segmentacija plovila za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ............ 22 Tablica 11. Stočarstvo Grada Komiže ............................................................... 24 Tablica 12. Najzastupljenije vrste drveća po zalihama na području otoka Visa ............. 24 Tablica 13. Popis kulturnih dobara na području Grada Komiže ................................. 25 Tablica 14. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata u Gradu Komiži ...................... 28 Tablica 15. Zaposleni prema području djelatnosti za razdoblje 2011. do 2015. godine .... 31 Tablica 16. Broj korisnika socijalne skrbi u Gradu Komiži po vrstama skrbi od 2012. do 2015. godine ................................................................................................... 35 Tablica 17. Sredstva gradskog proračuna izdvojena za socijalnu skrb po godinama (u kn) . 35 Tablica 18. Broj korisnika Centra za pomoć i njegu Komiža za razdoblje 2011. - 2015. godine ........................................................................................................... 36 Tablica 19. Dostupnost usluga zdravstva na području Grada Komiže .......................... 36 Tablica 20. Broj djece upisane u Dječji vrtić Komiža u 2014./2015. godini .................. 37 Tablica 21. Broj studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema prebivalištu (Gradu Komiži) i skupinama visokih učilišta ........................................ 38 Tablica 22. Kulturna dobra Grada Komiže ......................................................... 39 Tablica 23 Stanovanje i javne zgrade u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Komiži ..... 49 Tablica 24. Količina sakupljenog komunalnog otpada u Gradu Komiži......................... 51 Tablica 25. Broj spojenih kućanstava na vodoopskrbni sustav na području Grada Komiže . 56 Tablica 26. Broj spojenih kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja na području Otoka Visa ...................................................................................................... 56 Tablica 27. Popis trgovačkih društava s vlasničkim udjelom Grada Komiže .................. 60 Tablica 28. Popis ustanova s vlasničkim udjelom Grada Komiže................................ 60 Tablica 29. Popis udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Komiže ..................... 62 Tablica 30. Shema Vizije, ciljeva i prioriteta Grada Komiže .................................... 76 Tablica 31. Sudionici radne skupine „Gospodarstvo, društvene djelatnosti, zaštita okoliša i infrastruktura“ ......................................................................................... 97

101

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni program Grada

Komiže za razdoblje 2015. – 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Documents

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM¡ki... · 2017-03-31 · Odgoj i obrazovanje ..... 37 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ... prostornih, ekoloških, infrastrukturnih i drugih vidova