STRATEŠKI IZAZOVI U

ENERGETSKOJ POLITICI

REPUBLIKE HRVATSKE

Medulin, 16. ožujka 2018.

Energetska politika RH determinirana je gospodarskim, prirodnim i geopolitičkim preduvjetima

80

60

40

20

0

24 20 25 23 26 18 21 19 16 15 14 13 12 11 17 10 22

mlrd. USD

Gospodarstvo raste… … posljedično i potrošnja energije

0

200

400

600

PJ

20 26 21 22 23 24 25 11 12 15 13 14 16 17 18 19

Prognoza ukupne potrošnje

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj

Prognoza Prognoza

BDP

Prognoza BDP-a

Jedan od izazova energetske politike je pridonijeti konkurentnosti gospodarstva

RH, u čemu energenti kao osnovna sirovina imaju važnu ulogu. 2

Gospodarski okvir - Potražnja za energijom pratiti će blagi rast gospodarstva

Prirodni okvir - RH je neto uvoznik energije,

najveći domaći izvori energije su plin, voda i biomasa

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

2010 2011 2012 2013 2014 2015

PJ

Proizvodnja primarne energije i ukupna potrošnja energije u RH

Ogrjevno drvo i biomasa Sirova nafta Prirodni plin Vodne snage

Toplinska energija Obnovljivi izvori Ukupna potrošnja energije

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2015.

3

Geopolitički okvir - EU je u okviru energetske politike

definirala 5 glavnih stupova energetskog razvoja…

Sigurnost opskrbe

Integracija u jedinstveno EU tržište

Smanjenje potrošnje energije

Smanjenje emisije CO2 iz energetskog

sektora

Poticanje istraživanja i razvoja

4

2020. 2030.

• 20% bruto neposredne

potrošnje iz OIE

• 20% smanjenje ukupne

potrošnje energije

• 20% smanjenje emisija

stakleničkih plinova

• 27% bruto neposredne

potrošnje iz OIE

• 30% smanjenje ukupne

potrošnje energije

• 40% smanjenje emisija

stakleničkih plinova

EU ciljevi

Prema zadnjim Eurostat podacima RH je već sada ispunila pojedine EU ciljeve.

5

Glavni izazovi energetske politike RH:

Rastuća, fleksibilna i održiva proizvodnja energije

Veća energetska učinkovitost

Povezana energetska infrastruktura

• Smanjiti ovisnost o uvozu

energije zaustavljanjem

pada domaće proizvodnje

• Investirati u proizvodnju

energije iz potencijala

kojima RH raspolaže

• Osigurati adekvatan

energetski miks s nižim

emisijama CO2

• Razvijati infrastrukturu i alternativne dobavne pravce energije

• Razvijati mjere za rast učinkovitosti potrošnje energije

6

Proizvodnja 62,902%

Uvoz 37,098%

Hidroelektrane 32,340%

OIE 4,211%

Termoelektrane

12,806%

Javne toplane 5,365%

Industrijske toplane 1,527%

Uvoz 43,751%

Proizvodnja 2015. - RH uvozi oko 40% električne energije,

80% sirove nafte i 40% prirodnog plina

Električna energija Prirodni plin Sirova nafta

Proizvodnja 22,353%

Uvoz 77,647%

• Proizvodnja prirodnog

plina značajno pada

zadnjih 5 godina

• RH je u 2010.

proizvodila 70% svojih

potreba za prirodnim

plinom, dok je u 2015.

proizvodila 60% svojih

potreba za prirodnim

plinom

• Udio OIE u proizvodnji

električne energije raste

• U 2010. udio OIE je iznosio

0,6%, dok je 2015. iznosio

4,2%

• Proizvodnja sirove

nafte je zadnjih 5

godina na razini 20%

potrošnje

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2015.

7

Proizvodnja – RH bi do 2030. godine mogla zaustaviti

negativni pad domaće proizvodnje ugljikovodika

Pad proizvodnje nafte iznosi u prosjeku 10 %

godišnje, dok pad proizvodnje plina iznosi u

prosjeku 15% godišnje te će se u potpunosti

ugasiti do 2035. godine ukoliko se ne

osiguraju nove investicije u istraživanja i

novu proizvodnju

Na osnovu geoloških saznanja novom

proizvodnjom moguće je zaustaviti negativne

trendove pada domaće proizvodnje do 2030.

godine.

Uz pretpostavku novih otkrića, udio domaće

proizvodnje nafte u potrošnji može dostići do

30% u 2030., dok bi udio domaće proizvodnje

plina u potrošnji mogao doseći 53% u 2030.

Ovisno o novim istraživanjima ovisiti i novim

geološkim saznanjima ovisiti će i proizvodnja

nakon 2040.

U svakom slučaju, u tranzicijskom periodu do

2050. godine RH se može osloniti na oba

energenta u manjim udjelima kada je riječ o

domaćoj proizvodnji.

8

Proizvodnja - RH treba iskoristiti svoj hidro potencijal

• 60+ potencijalnih projekata

hidroelektrana preko 1 MW s

ukupnim kapacitetom od 1,4

GW (više nego 3 x HE Zakučac,

hrvatska najveća

hidroelektrana)

+ Fleksibilna proizvodnja električne

energije u regulacijskim HE

+ Visoka zaposlenost radne snage

tijekom izgradnje

+ Korištenje domaće tehnologije za

proizvodnju električne energije

+ 100% obnovljiv izvor energije bez

emisija CO2

9

Proizvodnja – RH treba nastaviti razvijati proizvodnju iz OIE

koji trebaju fleksibilne izvore energije zbog uravnoteženja

Opcije

fleksibilnih

izvora energije

Tržište

kapaciteta fiksne naknade za

raspoloživost -50

0

50

-50

0

50

-50

0

50

Uk

up

na

pro

izvo

-

dn

ja e

ne

rgij

e

Ob

no

vlj

ivi iz

vo

ri =

+

F

lek

sib

iln

i iz

vo

ri

Plinske elektrane

Skladišta

energije

Prekogranični

kapaciteti Uvoz – Izvoz

Ponedjelja

k

Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja

Ponedjelja

k

Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja

Ponedjelja

k

Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja

10

Infrastruktura - Projekti razvoja infrastrukture i alternativnih

dobavnih pravaca

Interkonekc

RH - HU

Interkonekc

RH - RS

Interkonekc

RH - BIH

Plinovod

IAP - TAP

LNG terminal

Interkonekc

RH - SLO

Rakovica-Tržac-Bihać

Zagvozd-Imotski-Posušje

Slobodnica-Sotin-Bačko Novo

Selo

Žerjavinca - Hévíza – Cirkovca

Lučko-Zabok-Rogatec

11

Glavni izazov je izrada energetske strategije koja će postaviti

temelje za dugoročni razvoj energetskog sektora RH

• Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onima kojih Hrvatska ima najviše - stoga će strategija pronaći optimalnu

kombinaciju politika koje će u konačnici održavati našu potrebu za što većim stupnjem energetske neovisnosti i afirmirati energetski

potencijal Republike Hrvatske.

• U energetskoj tranziciji do 2050. potrebno je koristiti sve energetske opcije i implementirati nove tehnologije.

• Kod vrednovanja pojedinih energetskih opcija odrediti će se ukupna društvena korist uz prihvatljivu razinu rizika i prepoznavanje

stvarnih prioriteta investicijskih ulaganja.

• Poseban naglasak staviti će se na integriranu energetsku i klimatsku politiku, stabilno i predvidivo poslovno okruženje, poticajne i

transparentne propise, kompromis između raznih ograničenja u cilju realizacije projekata, kao i racionalne odluke/smjernice u cilju što

veće društvene koristi.

• Smjernice i ciljevi Strategije obuhvaćaju sigurnost opskrbe i energetske neovisnosti, integraciju u jedinstveno tržište Europske unije,

geopolitičke aspekte razvoja Republike Hrvatske, kao i usklađivanje s ciljevima iz EU direktiva po pitanjima smanjenja potrošnje,

smanjenja emisija stakleničkih plinova, održivosti energetskog razvoja, konkurentnosti energetskog sustava i pozitivnog investicijskog

okruženja.

• Jedan od fokusa energetske strategije je svakako sigurnost opskrbe, razvoj interkonekcija među državama, kao i realizacija projekata

od zajedničkog interesa sa susjednim državama kroz realizaciju regionalno strateških energetskih projekata kao što su LNG terminal,

interkonekcije sa susjednim državama i novi dobavni pravci.

Smjernice energetske strategije do 2030. s pogledom na 2050.

12

HVALA NA PAŽNJI!