STRATEGIJA UPOZORAVANJA NA MINE

U BOSNI I HERCEGOVINI

NACRT

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 2

SADRŽAJ

PREDGOVOR……………………………………………………………………………..….3

1. UVOD………………………………………………………………………………….….4

1.1. Velicina problema……………………………………………………………….……4

2. OSNOVNE PRINCIPI…………...………………………………………………………..5

2.1. Oslonac na domace kapacitete.....................................……….....................................5

2.2. Integralni pristup protuminskim akcijama na nivou zajednice ....................................5

2.3. Koordinacija .................................................................................................................5

2.4. Uskladenost aktivnosti sa medunarodnim konvencijama i standardima ......................6

3. VIZIJA……………………………………………………………………………….……6

4. MISIJA…………………………………………………………………………………….6

5. STRATEŠKI I OPERATIVNI CILJEVI.............................................................................7

6. STRATEŠKI PLAN PROTUMINSKIH AKCIJA……………………………………....8

6.1. Koncept upozoravanja na mine....................................................................................8

6.2. Plan aktivnosti za upozoravanje na mine u periodu od 2005. do 2008. godine.........10

6.3. Financiranje programa upozoravanja na mine.......................................................... .10

6.4. Raspoloživi i potrebni kapaciteti za MRE.........……………………………..……...11

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 3

PREDGOVOR

U vremenu proteklom od donošenja prve Strategije deminiranja u Bosni i Hercegovini1, na razvoj protuminskih akcija su bitnije utjecali: njihov razvoj na medunarodnom nivou, steceno domace iskustvo, rezultati dobijeni istraživanjem utjecaja mina2 i jasnija i realnija slika o raskoraku izmedu postojeceg nivoa prijetnje od mina i raspoloživih materijalnih i drugih kapaciteta za postupanje sa tom prijetnjom.

Upozoravanje na mine je komponenta protuminskih akcija kojom se bitno smanjuje rizik od mina na duži period. Upravo zbog znacaja koje ima upozoravanja na mine u ukupnim protuminskim akcijama, bilo je potrebno razviti posebnu Strategiju za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini. Ovaj proces se odvijao paralelno sa prvom revizijom Strategije protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini.

Radna grupa za strate{ko planiranje je, u ožujku 2004. godine, osnovala posebnu podgrupu za upozoravanje na mine koja je preuzela zadatke vezane za razvoj posebne strategije za upozoravanje na mine. ^lanovi ove podgrupe su: entitetske civilne za{tite, entitetska ministarstva za obrazovanje, Dru{tvo Crvenog kri`a BiH, Me|unarodni komitet Crvenog kri`a, nevladine organizacije AMI iz Br~kog i Genesis iz Banja Luke, Centar za uklanjanje mina i UNICEF, koji je materijalno i stru~no pomogao proces.

Podgrupa je u svom radu slijedila metodologiju opisanu u Cranfield Mine Action Strategic Planning Model1. Izvršeno je preispitivanje strateških i operativnih ciljeva, uradena je strateška analiza i definirane su kljucne pretpostavke i na kraju, podgrupa je pripremala i evaluirala strateške opcije.

Može se zakljuciti da je ova Strategija za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini djelo timskog rada organizacija i pojedinaca koji se bave edukacijom stanovništva i promjenom ponašanja ugroženih grupa. Ona je posebna strategija, ali je istovremeno dio Strategije protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini.

1 Strategija deminiranja u Bosni i Hercegovini je usvojena od strane Vijeca ministara BiH 2002. godine. 2Istraživanje utjecaja od mina u Bosni i Hercegovini je izvršeno u periodu listopada 2002. do prosinaca 2003. godine. Rezultati su objavljeni u završnom izvještaju i ocekuje se potvrda istih od strane nadležnog tijela Ujedinjenih nacija. 1 Cranfield Mine Action and Disaster Menagement Centre, UK

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 4

1. UVOD

Razvoj programa za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini je dostigao nivo koji omogucuje stabilnije upravljanje ovom komponentom protuminskih akcija i efikasnije korištenje raspoloživih resursa. Iskustvo, razvijena struktura i mreže suradnika pomoci ce u razvijanju ekonomicnih programa u uvjetima kada nedostaju financijska sredstva.

Kao osnova za razvoj Strategije za upozoravanje na mine, izvršena je strateška analiza za upozoravanje na mine. Rezultati strate{ke analize za upozoravanje na mine su predo~eni u posebnom dokumentu, a kljucne pretpostavke za strateško planiranje su:

1. Kroz ~itavo trajanje srednjoro~nog perioda 2005 – 2009, potrebni su puni kapaciteti za provo|enje upozoravanja na opasnost od mina na svim nivoima dru{tva.

2. Razvoj kapaciteta na svim nivoima dru{tva proizvesti }e efikasnija alternativna rje{enja za pomo} lokalnim zajednicama, kako bi se iste aktivno uklju~ile u rje{avanje problema mina.

3. Preduvjet za integriranje upozoravanja na opasnost od mina u humanitarno deminiranje je uklju~ivanje akreditiranih deminerskih organizacija. Da bi se to postiglo neophodno je dodatno koordinirati i obu~avati njihove raspolo`ive kapacitete.

4. Bez uklju~ivanja organizacija koje potpoma`u razvoj civilnog dru{tva ne}e se ostvariti bolja povezanost sa lokalnom zajednicom. Radi toga potrebno je izvr{iti njihovo osposobljavanje i koordinirati njihove aktivnosti.

1.1. Velicina problema

Iako se kroz dosadašnje cišcenje mina, izvidanje, opce procjenjivanje minske situacije i druge protuminske aktivnosti problem mina umanjio, Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja sa najvecim minskim problemom u regionu. Velicina sumnjive površine, rasporedenost na teritoriji i karakter minskih polja3 su takvi da ce biti dugogodišnji problem za zemlju i njezino stanovni{tvo i jedan od strate{kih problema za dr`avne organe.

Deminiranje je dugotrajan proces, a stanovništvo koje živi u minski zagadenim podrucjima mora nauciti kako sigurno živjeti u neposrednoj blizini mina. Iz tog razloga programi upozoravanja na mine se trebaju sprovoditi paralelno s deminiranjem, a u cilju smanjenja rizika putem promoviranja sigurnog i prikladnog ponašanja u minski zagadenim podrucjima.

Studija o utjecaju mina (LIS) sprovedena u Bosni i Hercegovini od oktobra 2002. do decembra 2003. godine identificirala je 1,366 lokalnih zajednica ugroženih minama/NUS-om u kojima se nalazi 2.134 odvojene lokacije zagadene minama/NUS-om. Površine zagadene minama i/ili neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS) direktno uticu na sigurnost i uvjete života 1.3 miliona ljudi. Studija je obuhvatila više od 92% od svih zajednica za koje se sumnjalo da imaju problem sa minama u Bosni i Hercegovini. Od 1.366 ugroženih zajednica, 11% je kategorizirano kao visoko zagadene, a 51% kao srednje zagadene. Globalni prosjek za

3 Karakter minskih polja u Bosni i Hercegovini otežava operacije humanitarnog deminiranja zato što se radi o pojedinacnim minama ili grupama mina, obicno se radi o minskim poljima nepoznatog rasporeda i sa nepreciznim zapisnicima o miniranju.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 5

visok i srednji uticaj su 10% i 30%. Prema tome Bosna i Hercegovina ima jako visok udio zajednica sa srednjim uticajem i ovo se pripisuje cinjenici raseljenih lica i povratka izbjeglica.

Studija o utjecaju mina identificirala je poljoprivrednike i {umske radnike kao najugro`enije grupe stanovni{tva.

Prema bazi podataka MKCK, od pocetka rata 1992. godine do septembra 2004. godine u Bosni i Hercegovini od mina je stradalo 4.853 osoba. Nakon završetka rata do septembra 2004. godine od mina je stradalo 1.507 osoba, od toga broja 422 smrtno.4 Mjesecni prosjek broja žrtava od mina je u neprekidnom opadanju i u 2003. godini iznosio je 4,5 žrtava mina mjesecno. Analizom broja žrtava mina uoceno je da je najveci broj stradavanja u mjesecu martu. Pored toga prisutna je tendencija rasta broja žrtava u julu i oktobru. U strukturi žrtava po kategorijama stanovništva 70% žrtava su mještani koji nisu napuštali mjesto boravka i oni su do sada bili najugroženija kategorija. Na drugom mjestu po stradavnju su interno raseljene osobe sa 16%, dok su na trecem mjestu povratnici sa ucešcem od 13%. Prema rezultatima istraživanja MKCK koje je provedeno u 2003. godini, muškarci u dobi od 19-39 godina koji svjesno ulaze u minirana podrucja cine 40% svih žrtava i najugroženija su grupa. Djeca mlada od osamanest godina cine 20% žrtava5. Jedan od zakljucaka ovoga istraživanja je da, opcenito uzevši, odrasle osobe bivaju povrijedene ili smrtno stradavaju u nesrecama u kojima strada jedna osoba, dok djeca obicno smrtno stradaju ili bivaju povrijedena u nesrecama sa vecim brojem žrtava6. Odnos broja povrijedenih i smrtno stradalih7 je u 1996. godini bio 5:1, da bi se u narednim godinama postepeno izjednacavao. Razlog za relativno povecanje smrtnosti su višestruki. Uzrok najveceg broja smrtnih slucajeva u posljednje tri godine je mina PROM-1.

2. OSNOVNI PRINCIPI

2.1 Oslonac na domace kapacitete

Obzirom da ce mine biti dugorocan problem Bosne i Hercegovine, od izuzetnog je znacaja da sve organizacije i institucija podrže razvoj domacih kapaciteta za upozoravanje na mine. Jedan od najvažnijih zadataka je neprekidna obuka kapaciteta unutar svih nosioca aktivnosti upozoravanja na mine, razmjena informacija i efikasna koordinacija koja ce obezbijediti dovoljan broj profesionalnog osoblja i njihovu usmjerenost na ostvarivanje postavljenih ciljeva. Investiranje u razvoj profesionalnih kapaciteta predstavlja kapital kojim se može postici i ocuvati samoodrživost programa.

2.2. Integralni pristup protuminskim akcijama na nivou lokalne zajednice

Svrha protuminskih akcija je da ponovo stvori sigurno okruženje pogodno za vodenje normanog života i razvoja za stanovništvo bez bilo kakvih ogranicenja. Stoga ugroženost

4 Statistika o nastradalim od mina i NUS-a , izvještaj Medunarodnog Komiteta Crvenog Krsta /Križa. 5 Strateška analiza PMA, Grafikon br.3: Broj žrtava od mina prema godištu 6 KAP Survey, International Committe of Red cross, June 2003, strana 1. 7 Strateška analiza PMA, Grafikon br.4: Žrtve mina - odnos ranjenih i smrtno stradalih

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 6

lokalnih zajednica i pojedinaca ima centralno mjesto u planiranju i izvodenju protuminskih akcija.

Integralni planovi protuminskih akcija za ugro`enu lokalnu zajednicu-naseljeno mjesto su novi koncept u rješavanju problema mina. On podrazumjeva da ce se kroz interakciju razlicitih komponenti protuminskih akcija multiplicirati efekti i znacajnije nego do sada reducirati rizik od mina i njegov negativni društveno-ekonomski utjecaj.

2.3. Koordinacija

Koordinacijom aktivnosti osigurati ce se razmjena informacija, procjena potreba i mogucnosti, definiranje prioriteta i razmjena iskustava i stavova. Centar za uklanjanje mina u BiH ce kroz postojeci sistem koordinacije (Odbor za politiku, Implementacijsku grupu i tehnicke radne grupe) organizirati uspostavljanje sistema za osiguranje kvaliteta i strucno usavršavanje strukture.

2.4. Uskladenost aktivnosti sa medunarodnim konvencijama i standardima

Preduvjet za punu realizaciju ove Strategije je uskladenost strate{kih ciljeva i planova sa me|unarodnim konvencijama8, rezolucijama9 i dokumentima10 Ujedinjenih nacija i drugim me|unarodnim dokumentima11 kojima se reguliraju protuminske akcije.

Od posebnog je znacaja da se rješavanje problema mina usmjeri ka realizaciji clanka 5. Ottawske konvencije. Komisija za deminiranje ce krajem svake godine vršiti analizu realizacije obaveza koje proizlaze iz Strategije protuminskih akcija Bosne i Hercegovine i o postignutim rezultatima izvještavati Vijece ministara Bosne i Hercegovine.

8 «Convention on the Prohibition of the Use, Stockpiling, Production and Transfer of Anti-Personel Mines and on their Destruction», done{ena na zasjedanju u Ottawi 1997. godine i «Protocol II on Prohibitions or Restrictions on the Use of Mines, Booby-Traps and Other Devices (as amended on 3 May 1996) to the Convention on Prohibitions or Restrictions on the Use of Certain Conventional Weapons Which May Be Deemed to be Excessively Injurious or to Have Indiscriminate Effects», prihva}en u @enevi 1996. godine. 9 Rezolucija br.120 : «Assistance in mine action», prihva}ena na 55. zasjedanju Generalne skup{tine UN 2000. godine 10 «United Nations mine action: a strategy for 2001-2005», prihva}ena 26.09.2001. godine na Me|uagencijskoj koordinacijskoj grupi za minske akcije pod predsjedavanjem podsekretara UN za mirovne operacije. 11 Me|unarodni standardi za minske akcije (IMAS First Edition) izdati 01.10.2001. godine

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 7

3. VIZIJA

« Mi predvi|amo zemlju koja nije ugro`ena minama i NUS-om, u kojoj }e pojedinci i zajednice `ivjeti sigurno, i koja vodi razvoju, mirnom i normalnom `ivotu, i u kojoj }e se pre`ivjeli od mina potpuno integrirati u dru{tvo. „12

Upozoravanje na mine kao element protuminskih akcija ce kroz edukativne sadržaje, informisanje putem javnih medija ili direktno, podici svijest stanovništva i promovisati promjenu ponašanja, bitno smanjiti broj žrtava i ukazati na dugorocnost minske opasnosti u BiH.

4. MISIJA

« U periodu od 2005. do 2009. godine, vlasti Bosne i Hercegovine ce raditi, u suradnji sa državnim i medunarodnim subjektima, na sprovodenju neophodnih protuminskih akcija (operacije humanitarnog deminiranja, upozoravanje na mine i pomoc žrtvama mina) sa ciljem da se osigura ponovno uspostavljanje sigurnog okruženja za gradane Bosne i Hercegovine, koje dozvoljava siguran povratak u uvjetima normalnog života i razvoja.“ 12

Kroz koordiniran rad vlasti Bosne i Hercegovine i svih organizacija koje se bave upozoravanjem na mine osigurati sprovodenje postavljenih strateških i operativnih ciljeva, smanjiti potencijalni rizik i bitno utjecati na smanjenje broja žrtava od mina.

5. STRATEŠKI I OPERATIVNI CILJEVI UPOZORAVANJA NA MINE 13

Strate{ki cilj 2. Poduzimanjem opsežnih mjera upozoravanja na mine, integriranih sa operacijama humanitarnog deminiranja, trajnog obilježavanja i drugih mjera, bitno smanjiti nivo rizika od mina po stanovništvo.

Operativni cilj 2.1. Unaprijediti i održavati koordinaciju izmedu nosilaca upozoravanja na mine na svim nivoima društva.

Operativni cilj 2.2. Težište rada organizacija za upozoravanje na mine, društveno korisnih organizacija i udruženja gradana ukljucenih u edukaciju radi upozoravanja na mine usmjeriti na ugrožene lokalne zajednice i najugroženije ciljne grupe stanovništva.

Operativni cilj 2.3. Do kraja 2007. godine, razviti mrežu lokalnih nevladinih organizacija i drugih organizacija koja ce održavati vezu sa lokalnim vlastima, malim organizacijama i pojedincima.

12 «Strategija protuminskih akcija u BiH» str. 7 12 «Strategija protuminskih akcija u BiH» str. 7 13 Strategijom protuminskih akcija definirinao je 8 strateških ciljeva za postizanje vizije. Jedan od ovih ciljeva tj. strateški cilj 5 sa svojih 7 operativnih ciljeva bavi se pitanjem pomoci žrtvama mina.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 8

Operativni cilj 2.4. Strucno usavršavati organizacije i pojedince za realizaciju programa i projekata upozoravanja na mine putem kurseva, seminara i simpozijuma, te razvijati nove edukativne materijale.

Operativni cilj 2.5. Jacati kontinuiranu suradnju sa lokalnim medijima za širenje informacija upozoravanja na opasnost od mina i uspješnije informiranje o riziku od mina.

Operativni cilj 2.6. Do kraja 2005. godine razraditi sistem prioritetizacije i osiguranja kvaliteta u realizaciji aktivnosti upozoravanja na mine.

Strate{ki cilj 3. Uspostaviti trajne i održive obrazovne kapacitete za implementaciju Upozoravanja na mine u obrazovnom sistemu BiH.

Operativni cilj 3.1. Ukljuciti okvirni nastavni plan i program, odnosno programske sadržaje iz oblasti upozoravanja na mine i druga ubojna sredstva, u redovni obrazovni sistem u osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.

Operativni cilj 3.2. Osigurati prirucnike za ucenike, nastavnike kao i nastavna sredstva. U redovno profesionalno usavršavanje nastavnika uvrstiti programske sadržaje iz oblasti upozoravanja na mine i druga ubojna sredstva.

6. STRATEŠKI PLAN UPOZORAVANJA NA MINE

6.1. Koncept upozoravanja na mine

Upozoravanje na mine obuhavata javno informiranje, edukaciju stanovništva i ugroženih grupa i povezivanje sa ugroženom zajednicom. Uspješnost upozoravanja na mine, kao dijela protuminske akcije, u direktnoj je zavisnosti od uspješnosti ostvarivanja strateških i operativnih ciljeva.

Težište rada organizacija za upozoravanje na mine, društveno korisnih organizacija i udruženja gradana ukljucenih u edukaciju radi upozoravanja na mine treba usmjeriti na ugrožene lokalne zajednice i najugroženije ciljne grupe stanovništva.

Potrebno je procijeniti potencijalne nove ucesnike u upozoravanju na mine, s posebnim osvrtom na organizacije civilnog društva, koje bi trebale imati znacajnu ulogu u protuminskoj akciji baziranoj na lokalnoj zajednici i kapacitete da osiguraju odredenu održivost.

Ako se pode od osnovne ideje strateškog plana protuminskih akcija je - da se izvrši znacajno smanjenje rizika od mina i njegovog društveno ekonomskog utjecaja po stanovništvo i materijalne resurse, onda upozoravanje na mine ima prvorazredni znacaj, a posebno koncept integriranja humanitarnog deminiranja i upozoravanja na mine u jedinstven proces, na nivou ugrožene zajednice i opcine.

Novi element upozoravanja na mine u bosansko-hercegovackoj praksi je povezivanje sa lokalnom zajednicom. To ce biti prioritet u radu vladinih i nevladinih organizacija. Povezivanje sa ugroženom zajednicom ce imati višestruki znacaj. Težište aktivnosti za

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 9

povezivanje sa lokalnom zajednicom ce biti na: identifikaciji prioriteta za upozoravanje na mine i druge protuminske akcije, definiranju nacina na koji povezati upozoravanje na mine sa humanitarnim deminiranjem i stvaranju strukture na nivou ugrožene zajednice koja ce biti ukljucena u upravljanje rizikom od mina.

Razvijanjem mreže lokalnih nevladinih organizacija i drugih organizacija do kraja 2007. godine održavace se veza sa lokalnim vlastima, malim organizacijama i pojedincima. Stvaranjem lokalnih kapaciteta pružice se mogucnost kontinuirane edukacije stanovništva u zajednici. Rastu}i interes i znanje lokalnih zajednica zaga|enih minama, njihovo dosada{nje aktivno u~e{}e u projektima kojima se procjenjivalo stanje zaga|enosti, je od visokog zna~aja za unapre|enje aktivnosti.

Strucnim usavršavanjem organizacija i pojedinaca za realizaciju programa i projekata upozoravanja na mine putem kurseva, seminara i simpozijuma i razvijanjem novih edukativnih materijala steci ce se znanje za planiranje i bolje rukovodenje programom.

Jacanjem kontinuirane suradnje sa lokalnim medijima za širenje informacija upozoravanja na mine postice se uspješnije informiranje o riziku od mina. Mediji imaju visoku mo} koja se treba iskoristiti za {irenje informacija o upozoravanju na mine. Oni imaju eti~ku obavezu da pru`aju ljudima relevantne i pravovremene informacije koje se odnose na javnu sigurnost i za{titu.

Edukacija stanovništva i ugroženih grupa ce se provoditi kroz nastavne i vannastavne sadržaje u školama, dopunske aktivnosti za razlicite djecje uzraste i mlade i obrazovanje odraslih. Prioritet ovog oblika upozoravanja na mine ce biti na osnovnim i srednjim školama koje se nalaze u ugroženim zajednicama. Aktivnosti nevladinih organizacija i udruženja gradana vezane za školske uzraste ce se odvijati u koordinaciji sa nadležnim obrazovnim vlastima. Ove aktivnosti upozoravanja na mine ce biti povezane sa kulturnim i sportsko-rekreativnim sadžajima, a odvijati ce se težišno u ugroženim zajednicama. Ukljucivanjem programskih sadržaja iz oblasti upozoravanja na mine i drugih ubojnih sredstava, u redovni obrazovni sistem u osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini iskoristice se široko rasprostranjena struktura obrazovnog sistema u cijeloj zemlji i kapacitet koji može da pokrije skoro sve kategorije školske djece programom upozoravanja na opasnost od mina.

Razradivanjem sistema prioritetizacije do kraja 2005. godine i osiguranjem kvaliteta u realizaciji aktivnosti upozoravanja na mine dobice se jasnija slika o redoslijedu poteza u upravljaju i redukciji rizikom. Novi sistem prioritetizacije uzece u obzir novi na~in procijenjivanja, koje se sa`ivilo sa sistematskim izvi|anjem i istra`ivanjem utjecaja mina kao i uvo|enja integralnog pristupa protuminskim akcijama, gdje se jedna pojedina~na lokacija ne mo`e posmatrati izolirano izvan konteksta ugro`ene zajednice. Razvoj sistema osiguranja kvaliteta u upozoravanju na mine obuhvata donošenje standarda i standardnih operativnih procedura, obuku – posebno obuku osoblja za osiguranje kvaliteta, akreditiranje za rad u Bosni i Hercegovini i organizaciju nadzora i evaluacije. Do kraja 2005. godine ce se uspostaviti svi elementi sistema za osiguranje kvaliteta.

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 10

6.2.Plan aktivnosti za upozoravanje na mine u periodu od 2005. do 2008. godine

Strategija upozoravanja na mina u Bosni i Hercegovini 11

6.3. Financiranje programa upozoravanja na mine

Procjena potrebnih sredstava po izvorima financiranja je izvršena na osnovu analize raspoloživih podataka dobijenih od organizacija koji su nosioci aktivnosti upozoravanja na mine.

Procjenjena potrebna sredstva za programe upozoravanja na mine za period od 2005. do kraja 2008. godine iznose 4,02% od ukupno potrebnih sredstava za protuminske akcije u Bosni i Hercegovini ili ukupno 9,855 milijuna KM i to:

?? 2005. godina: 2,453 milijuna KM,

?? 2006. godina: 2,461 milijuna KM,

?? 2007. godina: 2,469 milijuna KM,

?? 2008. godina: 2,472 milijuna KM,

6.4. Raspoloživi i potrebni kapaciteti za upozoravanje na mine

U Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 27 nosilaca aktivnosti koji se bave upozoravanjem na mine i koji kroz podršku (tehnicka, izgradnja kapaciteta), razvoj zakonske i operativne regulative, koordiniranjem i finansiranjem aktivnosti upozoravanja na mine mogu doprinijeti uspješnom ostvarenju strateških ciljeva. Koordinacija izmedu kljucnih nosilaca aktivnosti koji su od osnovnog znacaja za realizaciju postavljenih strateških ciljeva je neophodna da bi se osigurala uspješna raspodjela sredstava i izbjeglo preklapanje aktivnosti.

Ugrožene lokalne zajednice i drugi nosioci aktivnosti na lokalnom nivou, kao što su udruženja gradana, povratnika i lokalne opcinske vlasti predstavljaju znacajan resurs iako ne posjeduju finansijsku moc ali imaju visok interes za implementaciju strategije pošto su direktno ugroženi problemom mina i potrebno ih je obuciti i informirati o njihovom mogucem doprinosu ovoj strategiji.

Zakljucak je da postoje stabilni kapaciteti za program upozoravanja na opasnost od mina. Ovi kapaciteti, zajedno sa potencijalnim kapacitetima koji ce se razviti u ugroženim zajednicama su dovoljni za usješno sprovodenje strateških i operativnih ciljeva koji se odnose na planirani nivo aktivnosti.