BIH - Izvozna Strategija Metalnog Sektora

1

Izvozna strategija metalnog sektora

2

Sadraj:

UVOD .................................................................................................................................... 3

SITUACIONA ANALIZA ............................................................................................................ 3

SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 23

AKCIONI PLAN ..................................................................................................................... 30

CILJANJE TRITA ................................................................................................................ 37

U v o d

Metalni sektor ukljuuje sljedede podsektore: metale i rude, proizvode od metala (cijevi,

profile i druge sline proizvode), opremu i maine te automobilsku industriju. Metalni

sektor, kao i drvni sektor, kontinuirano biljei suficit u trgovinskoj razmjeni. Trenutno je

metalni sektor najvedi izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Vodedi izvozni proizvod ovog

sektora su metali, odnosno aluminij i elik. Na drugom mjestu je automobilska industrija,

koja biljei stabilan rast uz znaajan razvojni potencijal. Proizvodi od metala takoer imaju

znaajan razvojni potencijal, a trenutno prednjai izvoz proizvoda iz ove grupe s niskom

dodanom vrijednodu. Ovaj podsektor zahtijeva ulaganja u inovaciju i promociju.

Podsektoru opreme i maina, koji zaostaje za ostalim grupama proizvoda, potrebna je

reorganizacija na nivou kompanija, kao i investiranje u tehnologiju i licenciranje. Detaljna

situaciona analiza koja slijedi u ovom dokumentu daje jasne konkurentske pozicije svakom

od opisanih podsektora. Ukupni izvoz ovog sektora iznosio je 2010. godine 3,2 milijarde

BAM1, to iznosi cca 43% ukupnog bh. izvoza.

Meutim, nisko uede ovog sektora u BDP-u ukazuje na nisku dodanu vrijednost izvoza,

odnosno dodatno potvruje potrebu za inovacijama i integracijama u lancima vrijednosti

kako bi se postigla via konkurentnost, ali i profitabilnost. Konsultativni proces u pripremi

strategije, odnosno rad s izvoznicima iz sektora, dalje potvruje zakljuke koji se odnose na

ovaj sektor. Za dalji rast metalnog sektora i njegovu punu konkurentnost potrebne su

investicije, bilo da se radi o direktnim investicijama, dugoronim investicionim kreditima ili

drugim odgovarajudim izvorima finansiranja.

Tabela 1: Osnovni indikatori za Metalni sektor

Uede u BDP-u 4,24%

Uede u izvozu roba 43,47%

Broj kompanija 1,138

Broj zaposlenih 33,926

S i t u a c i o n a a n a l i z a

Situaciona analiza za metalni sektor BiH obuhvada sljedede klasifikacije djelatnosti:

1. DJ metali i proizvodi od metala 2. DK maine i ureaji 3. Elektrooprema 4. Prevozna sredstva

U situacionoj analizi daje se prikaz:

1 VTKBiH 2010;

4

1. Znaaja metalne industrije u ekonomskom razvoju 2. Vanjskotrgovinska razmjena i pozicija metalne industrije na pojedinim tritima i po

pojedinim granama industrije 3. Prikaz konkurentnosti metalne industrije (dijamant konkurentskih prednosti) 4. SWOT analiza bududeg razvoja metalne industrije

U nastavku se daje analiza navedenih tema. Kao izvori podataka za analizu slue publikacije

Agencije za statistiku BiH, podaci o izvozu i uvozu UIO BiH, koji su dobiveni preko

Informacionog centra VTK BiH i podaci iz entitetskih statistika.

1.1. Znaaj metalne industrije u ekonomskom razvoju BiH

Metalna industrija BiH ima veliki znaaj u ekonomiji BiH.

Tabela 1. Indikatori znaaja metalne industrije u ekonomiji BiH (mil. KM)

Rb Metalna industrija i njene grane

Vrijednost proizvodnje

Bruto dodana vrijednost

Investicije

2005. 2009. 2005. 2009. 2005. 2010.

1. DJ Metali i proizvodi od metala

1.081,3 1.352,3 290,1 396,5 119,5 162,7

2 DK Maine i ureaji 106,5 147,9 60,2 104,5 23,8 18,9

3. DL Elektrooprema 120,0 165,6 58,5 77,7 25,6 49,9

4. DM Prevozna sredstva

227,8 144,4 48,5 71,8 6,0 42,9

5. UKUPNO metalna industrija BiH

1.535,6 1.810,2 457,2 650,5 174,8 274,5

6. UKUPNO preraivaka industrija BiH

4.504,6 5.650,6 1.753,1 2.588,5 698,5 882,4

7. UKUPNO privreda BiH

- - 14.397,7 20.592,5 3.421 4.621

Struktura (odnosi u %)

8. 1:5 x 100 70,4 74,7 63,4 61,0 68,4 59,3

9. 2:5x100 6,9 8,2 13,2 16,1 13,6 6,9

10. 3:5x100 7,8 9,1 12,8 11,9 14,6 18,2

11 4:5x100 14,8 8,0 10,6 11,0 3,4 15,6

12. 5:6x100 34,1 32,0 26,1 25,1 25,0 31,1

13. 6:7x100 - - 12,2 12,6 20,4 19,1

Izvor: BHAS, FZS *podaci za FBiH, jer nema raspoloivosti na nivou BiH i RS.

5

Iz tabele 1 vidljivo je da metalna industrija ima vodede mjesto u vrijednosti preraivake

industrije BiH, s udjelom od 32% u 2005., odnosno 32% u 2009. godini. Udio metalne

industrije je neto nii u bruto dodanoj vrijednosti (26,1% u 2005., odnosno 25,1% u 2009.

godini) i investicijama (25% u 2005., odnosno 31,1% u 2009. godini)

Pojedine grane metalne industrije biljee razliite udjele u pojedinim ekonomskim

indikatorima. Udio DJ Metali i bazni metali koji dominira u strukturi metalne industrije u

vrijednosti proizvodnje 2009. godine iznosi 74,7%, ali u vrijednosti BDV ini svega 61%,

odnosno u investicijama 59,3%. S druge strane, manji udjeli DK Maine i ureaji, DL

Elektrooprema i DM Prevozna sredstva, koji imaju niske udjele u vrijednosti proizvodnje,

biljee daleko vede udjele u BDV i investicijama.

Slika 1 prikazuje efikasnost pojedinih vidova proizvodnje u metalnoj industriji, prikazanu

odnosom BDV prema vrijednosti proizvodnje.

Vrijednost proizvodnje i BDV metalne industrije BiH 2005-2009.

1.535,6

2.151,3

2.454,4

1.810,2

457,2556,8

951,6

650,5

2.855,7

695,5

35,9

29,8

25,9

28,3

33,3

0,0

500,0

1.000,0

1.500,0

2.000,0

2.500,0

3.000,0

2005 2006 2007 2008 2009

Izn

os

i u

hil

jad

am

a K

M

25,0

27,0

29,0

31,0

33,0

35,0

37,0

Vrijednost metalne industrije Bruto dodana vrijednost Udio BDV u vrijednosti (%)

Izvor: BHAS (www.bhas.ba)

Slika 1. Vrijednost proizvodnje i BDV u metalnoj industriji

Znaaj metalne industrije posebno se iskazuje u podruju vanjskotrgovinske razmjene. U

narednoj tabeli, daje se prikaz kretanja izvoza, uvoza i zaposlenosti u metalnoj industriji i

njenim granama.

Metalna industrija je ostvarila 37,8% izvoza BiH u 2010. godini. U strukturi izvoza dominiraju

metali i proizvodi od metala, ali raste i udio maina i ureaja i elektroopreme, dok opada

udio prevoznih sredstava. Metalna industrija je ostvarila 29,9% uvoza BiH u 2010. godini.

6

Metali i proizvodi od metala ostvaruju suficit robne razmjene, dok ostali podsektori

ostvaruju visok deficit.2

Tabela 2. Znaaj metalne industrije za ekonomiju BiH izvoz, uvoz (mil. KM) i zaposleni (hiljade);

Izvor: BHAS

Rb Metalna industrija i njeni

podsektori

Izvoz Uvoz Uposleni

2005. 2010 2005. 2010. 2005. 2010.

1. DJ Metali i proizvodi od

metala

1.095,0 1.807,6 1.103,0 1.575,8 24,8 23,3

2 DK Maine i ureaji 201,1 394,5 1.207,5 1.113,5 7,2 6,6

3. DL Elektrooprema 80,5 204,0 544,5 607,9 3,3 3,2

4. DM Prevozna sredstva 391,3 282,4 1.114,6 767,9 5,9 4,5

5. UKUPNO metalna

industrija BiH

1.767,9 2.688,5 3.969,6 4.065,1 41,1 37,5

6. UKUPNO preraivaka

industrija BiH

3.319,4 6.322,5 9.826,7 11.142,4 141,6 137,1

7. UKUPNO privreda BiH 3.783,3 7.095,5 11.178,5 13.616,2 627,9 686,5

Struktura (odnosi u %)

8. 1:5 x 100 61,9 67,2 27,8 38,8 60,3 62,1

9. 2:5x100 11,4 14,7 30,4 27,4 17,4 17,6

10. 3:5x100 4,6 7,6 13,7 15,0 7,9 8,4

11 4:5x100 22,1 10,5 28,1 18,9 14,4 11,9

12. 5:6x100 53,3 42,5 40,4 36,5 29,0 27,4

13. 6:7x100 87,7 89,1 87,9 81,8 22,6 20,0

2 Ovdje je rije o statistikoj metodologiji, jer kompanije metalne industrije jesu izvoznici, naprimjer, maina i ureaja, ali su uvoznici maina i ureaja iz razliitih grana industrije i privrede, pa se ne moe pouzdano govoriti o bilansima metalne industrije.

7

Metalna industrija upoljava 37,5 hiljada uposlenih, ili 27,4% svih uposlenih u preraivakoj

industriji, odnosno 5,5% uposlenih u privredi BiH. Zaposlenost biljei pad, koji je rezultat

opdeg procesa deindustrijalizacije u BiH, u procesu tranzicije.3

1.2. Osnovne karakteristike izvoza metalne industrije

Izvoz metalne industrije u periodu 2005. - 2010. godine zabiljeio je maksimum u 2008.

godini, da bi u 2009. godini zbog globalne recesije zabiljeio visok pad, a 2010. godine

znaajan oporavak.

U ovoj analizi koristimo podatke iz UIO BiH za etverocifrene tarifne stavke od 7200 do 8716.

To je bitno izmijenjen nain prezentacije podataka u odnosu na uobiajene statistike izvore,

a kao primjer navodimo da na prikaz ne ukljuuje koks kao metal, jer se on vodi kao

energetsko gorivo (vidjeti tabelu 3).

Tabela 3. Izvoz metalne industrije BiH prema trinim grupacijama, 2005. - 2010. godina

(mil. KM)

Trita

2005.

2007.

2008.

Indeks

2008/05

2009.

2010.

Indeks

2010/05

EU 993,3 1.578,9 1.640,6 165,2 1.107,7 1.595,3 160,6

CEFTA 360,7 942,9 1.043,3 289,2 602,8 757,3 210,0

Ostali 243,9 70,9 90,0 36,9 96,5 163,3 67,0

Ukupno 1.767,9 2.592,7 2.773,9 156,9 1.807,0 2.515,9 142,3

Struktura

(%)

EU 56,2 60,9 59,1 - 61,3 63,4 -

CEFTA 20,4 36,4 37,6 - 33,4 30,1 -

Ostali 13,8 2,7 3,2 - 5,3 6,5 -

Ukupno 100,0 100,0 100,0 - 100,0 100,0 -

Izvor: Baze podataka UIO BiH dobivene preko VTK BiH

3 Deindustrijalizacija je u BiH zabiljeila tri vala. Prvi val je bio rezultat ratne destrukcije 1992.

- 1996., drugi val rezultat izostanka politika restrukturiranja naslijeenih kompanija i loeg modela privatizacije 1997. - 2005. Trei val je bio rezultat globalne recesije, koja je otro pogodila realni sektor bh. privrede i industrijske kompanije.

8

Oporavak metalne industrije u 2010. godini nije doveo do dostizanja izvoza iz 2008. godine.

Oporavak je bio vedi na tritu EU, dok je na tritu CEFTA u znaajnom zaostatku.

Na narednom grafikonu vidljivo je da je recesija otro pogodila metalnu industriju i da je

izvoz u 2009. godini posebno pao na tritu CEFTA (indeks 57,7 u odnosu na 2008. godinu),

ali i na tritu EU (indeks 65,7).

Slika 2. Dinamika i struktura izvoza metalne industrije prema izvoznim tritima

Izvoz metalne industrije BiH prema tritima 2005-2010. (mil. KM)

993,3

1.578,91.640,6

1.107,7

1.595,3

360,7

942,91.043,3

602,8

243,9

70,9 90,0 96,5

757,3

163,3

0,0

200,0

400,0

600,0

800,0

1.000,0

1.200,0

1.400,0

1.600,0

1.800,0

2005. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvo

z u

mil

. K

M

EU CEFTA Ostali


Izvoz metalne industrije biljei visoku koncentraciju izvoza na nekoliko vodedih proizvoda.

Tabela 4. Udio vodedih 20 proizvoda u ukupnom izvozu metalne industrije BiH (mil. KM)

cc

Naziv proizvoda

2005 2008 2009 2010

7204 Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni 16,5 30,2 18,3 44,6

7204 Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni 0,0 0,0 0,0 32,4

7207 Poluproizvodi od eljeza ili nelegiranog elika 0,0 0,0 19,5 64,4

7213 Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika 19,1 82,8 39,9 45,6

7213 Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika 16,7 29,9 0,0 0,0

7214 ipke od eljeza ili nelegiranog elika; samo kovane

34,5 60,8 23,6 35,6

7214 ipke od eljeza ili nelegiranog elika; samo kovane 27,9 39,1 21,4 32,8

7214 ipke od eljeza ili nelegiranog elika samo kovane; 15,1 0,0 0,0 34,2

9

7306 Ostale eljezne ili eline cijevi i uplji profil 0,0 35,5 0,0 46,0

7308 Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9) 25,8 43,7 25,7 0,0

7308 Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9) 19,2 0,0 0,0 0,0

7314 Beskrajne vrpce, reetke, mree 27,0 66,5 31,5 30,6

7314 Beskrajne vrpce, reetke, mree 0,0 36,6 0,0 0,0

7326 Ostali proizvodi od eljeza ili elika 15,3 0,0 0,0 0,0

7404 Otpaci i ostaci od bakra 0,0 30,6 18,8 44,3

7601 Aluminij u sirovim oblicima 150,3 202,5 108,6 175,3





7604 ipke i profili od aluminija 15,1 28,6 21,3 34,0

7604 ipke i profili od aluminija 0,0 0,0 19,4 0,0

8301 Katanci i brave (na klju, ifru ili elektrini) 0,0 0,0 20,0 31,9

8409 Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s motorima iz tarifnog broja 8407 i 8408

120,2 121,5 91,3 98,5


87,5 60,8 29,6 0,0


85,6 52,3 0,0 0,0

8421 Centrifuge, ukljuujudi centrifuge za suenje; ure 0,0 0,0 0,0 31,3


0,0 0,0 23,9 0,0

8482 Kuglini ili valjkasti leaji 0,0 33,7 0,0 35,2

8544 Izolirana ica (ukljuujudi emajliranu i anodiziranu icu

0,0 0,0 18,9 0,0

8708 Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva 8701 do 8705

30,4 0,0 25,5 34,3

8708 Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva 8701 do 8705

0,0 26,2 0,0 0,0

UKUPNO PRVIH 20 PROIZVODA 927,9 1.256,3 665,1 1.053,5

Udio prvih 20 proizvoda u ukupnom izvozu (%) 52,5 45,3 36,8 41,9

Udio 7601-7604 proizvoda u prvih 20

41,7 30,8 58,2 36,7


Biljee se pozitivni trendovi u opadanju stepena koncentracije izvoza, ali je udio aluminija te

elika i gvoa jo uvijek dominanatan. Pitanje diversifikacije izvoza ostaje i dalje jako

10

izraeno, pogotovo za pojedine trine grupacije. Naime, koncentracija izvoza na prvih 20

proizvoda na tritu EU iznosila je 2010. godine 48,8% ukupnog izvoza, na tritu CEFTA 67%

ukupnog izvoza i na ostalim tritima 79,3% ukupnog izvoza na ta trita.

1.3. Konkurentnost metalnog sektora

Metalni sektor se po svojoj strukturi moe jasno podijeliti u dvije grupe kompanija. Prvu ine

naslijeene kompanije iz perioda socijalizma u BiH. Te se kompanije mogu dalje klasificirati u

dvije podgrupe. Prvu ine nerestrukturirane kompanije. Drugu ine restrukturirane

kompanije, koje su u vedem ili manjem obimu ostvarile barem efikasno operativno

restrukturiranje, ako nisu krenule putem stratekog restrukturiranja.4 Novoformirane

kompanije su one koje su se pojavile u biznisu kao privatne kompanije nakon rata, odnosno

u periodu obnove i tranzicije privrede BiH. One se takoer mogu podijeliti u dvije podgrupe.

Prvu ine nove konkurentne kompanije, drugu ine nove nekonkurentne kompanije.

Visok stepen izvozne orijentacije metalne industrije vezan je za razliite faze

internacionaliziranja kompanija u toj industriji, to je u najuoj vezi sa stepenom

restrukturiranja kompanija. Iz ovog odnosa moe se kreirati matrica koja pokazuje u kakvoj

je vezi konkurentnost kompanije, kao indikator uspjenosti restrukturiranja i stepen

internacionaliziranja kompanija (vidjeti sliku 3).

Konkurentnost na inozemnom tritu uglavnom je vezana za tri kljuna podruja:

1. Razumijevanje meunarodnog trita i meunarodnog okruenja te odabir ciljnih trita

2. Donoenje odluka o strategiji i marketing miksu (proizvod, tehnologija, dizajn, cijena, komunikacija, kanali distribucije)

3. Upravljanje kompanijom orijentiranom na meunarodno trite (meunarodni marketing, investiranje, tehnoloki napredak, proizvodni menadment, logistika, istraivanja meunarodnog marketinga, finansiranje u meunarodnom okruenju, upravljanje ljudskim resursima, organizacija za meunarodno poslovanje).

Faze

internacionaliziranja

Konkurentnost kompanija

Naslijeene kompanije Novoformirane kompanije

4 Prema intenzitetu restrukturiranja operativno restrukturiranje znai unapreenje efikasnosti na postojedoj stratekoj matrici proizvod - trite. Ono obuhvada reorganizaciju, smanjenje trokova kroz otputanje radne snage ili redukciju trokova, povedanje intenzivnosti marketinga za rast prodaje, finansijsko restrukturiranje koritenjem povoljnijih kredita, i drugo. Strateko restrukturiranje znai promjenu strateke pozicije kompanije, osvajanjem novih trita, tehnologija i proizvoda. Ovu vrstu restrukturiranja najede provodi strateki investitor, nakon vlasnikog restrukturiranja kompanije (Domazet, 2008., str. 105).

11

Restrukturirane Nerestrukturirane Konkurentne Nekonkurentne

1. Domada

orijentacija nema

izvoza

2. Poetni izvoz

(izvoznici s prvim

iskustvom )

Trudbenik Doboj

3. Orijentacija na

izvoz

Bira Bihad ica Sarajevo

4. Rastudi izvoz Kapis

Tomislavgrad

Volkswagen

Sarajevo

Alloy Wheels

Jajce

5. Zreli izvoznici Aluminij

Mostar

Arcelor Zenica

AITMD

Gradaac

6.Izvoznici koji

transferiraju

proizvodnju u

inozemstvo

Energoinvest FEAL iroki

Brijeg

Slika 3. Matrica odnosa konkurentnosti i stepena internacionaliziranja kompanija metalne industrije

BiH

Jaanje konkurentnosti stvarat de potencijale za poetak i intenziviranje izvozne orijentacije.

Jaanje konkurentnosti ide u sljededim smjerovima:

1. Restrukturiranje kompanija s ciljem podizanja meunarodne konkurentnosti 2. Stvaranje novih malih i srednjih kompanija koje de imati inicijalnu konkurentnost za

izlazak na meunarodno trite 3. Privlaenje stranih direktnih investicija, posebno u podruju greenfield investicija 4. Razvijanje partnerskih formi u prenosu proizvodnje i prihvadanju novih tehnologija u

BiH

1.4. Dijamant konkurentskih prednosti metalne industrije BiH

Konkurentnost metalnog sektora u BiH je najvedim dijelom ovisna o nainu na koji su

kompanije svoje strategije i poslovne operacije optimizirale u dva meusobno povezana

poslovna ambijenta: domadi poslovni ambijent (home base) i meunarodni poslovni

ambijent (international base).

Domadu bazu konkurentnosti Porter naziva dijamantom konkurentskih prednosti odreene

zemlje, koji se sastoji od etiri sastavna elementa (uvjeti faktora, uvjeti tranje, povezane

industrije i industrije za podrku i kontekst za strategije, i rivalstvo firmi) i dva dodatna

elementa, a to su anse u okruenju i uloga vlade (Porter, M., 1990, str. 69- 73). Dijamant se

12

tretira i kao sredstvo za kreiranje lokalnih klastera, koji obuhvadaju odreene industrije i

sastoji se od veza koje ine specifini resursi, specifina tranja, specifinim potrebama

prilagoene povezane industrije i industrije za podrku, i kontekst za strategije i rivalstvo

firmi. U nekim situacijama, posebno kod meunarodno orijentiranih firmi, ovi klasteri mogu

objanjavati zato industrije iz nekih zemalja postaju konkurentne zahvaljujudi povoljnim

determinantama lokalnog dijamanta konkurentskih prednosti.

Slika 4. Dijamant konkurentskih prednosti metalnog sektora BiH

Metalni sektor BiH u pogledu baze konkurentnosti djeluje uglavnom u dva segmenta.

Prvi segment je domada baza kao dio transnacionalizirane baze biznisa globalnih ili regionalnih kompanija koje imaju svoje podrunice u BiH. Takav primjer su Arecelor, Cimos, Alloy Wheels, Mann Humel, Prevent, Bekto Preciza i drugi. Obiljeja ove grupe su da je konkurentnost podrunica rezultat djelovanja faktora iz internacionalne baze (tehnologija, marketing, finansijski kapital, organizacija i drugo) i faktora iz domade baze biznisa (infrastruktura, ljudski resursi, operativno finansiranje, poreski sistem i drugo).

Drugi segment je izvorno domada baza u kojoj su locirane kompanije domadeg porijekla. Takav primjer su Aluminij Mostar, Bira Bihad, irbegovid Graanica i vedina drugih kompanija iz metalnog sektora. Ova druga grupa kompanija uglavnom dijeli faktore konkurentnosti lokacije BiH i moe biti u nepovoljnijem poloaju, ukoliko je iskljuivo oslonjena na domadu bazu biznisa. Izvori povedane konkurentnosti za ove kompanije mogu se nadi u razvijanju formi partnerstva s meunarodnim kompanijama kroz kooperaciju, podugovaranje, licence, konzorcije i druge forme. U cjelini, izostanak meunarodnog partnerstva je veliki nedostatak za postizanje konkurentnosti firmi metalnog sektora.

Operacije i strategije firmi

metalnog sektora (MS) u

BiH

- lo marketing i branding

- nizak kapacitet inoviranja

Kontekst za strategije i

rivalstvo firmi MS u BiH

- niska lokalna konkurencija -loe korporativno upravljanje -visoki trokovi korupcije

Uvjeti faktora MS u

BiH

- niske tehnologije - loi napredni

resursi

- loi sirovinski

resursi

Povezane i industrije za

podrku MS u BiH

- malobrojni lokalni dobavljai

- lo kvalitet lokalnih

dobavljaa

Uvjeti tranje u BiH

- nizak nivo tranje -nesofisticirana tranja - niske vladine nabavke

- niski standardi

anse za MS u BiH

- globalizacija -tranzicija -relokacija poizvodnje

Bosna i Hercegovina

Vlada BiH

- podrka R&D -promocija FDI

- promocija izvoza

Izvozna trita

13

1.5. Konkurentske prednosti i mogudnost stranih direktnih investicija u metalnom sektoru

S obzirom na veliki priliv FDI i njihov znaaj za restrukturiranje i razvoj metalnog sektora,

pitanju stranih direktnih investicija potrebno je posvetiti punu panju kada se govori o

jaanju izvozne konkurentnosti sektora.

Konkurentske prednosti

Specifine za

investitora FDI

Specifine za primaoca

investicije

Specifine za lokaciju

Ko

nku

ren

tske

pre

dn

ost

i - n

edo

stac

i

Prednosti

Globalna prisutnost u

metalnom biznisu

Tehnoloki kapaciteti

Pozicija na globalnom

tritu

Globalna finansijska

snaga

Organizacija i globalne

poslovne mree

Izgraena

infrastruktura

Poznavanje lokalnog i

regionalnog trita

Tradicija i naslijee

Raspoloivost

kvalificirane radne

snage

Potencijal lokalnog i

regionalnog trita

Raspoloivost

infrastrukture u lancu

vrijednosti proizvodnje

Raspoloivost sirovina i

energetskih resursa

Ekonomski rast i rast

potranje za metalima

Bududa zemlja lanica EU

pristup tritu EU

Nedostaci

Niska socijalna

senzitivnost

Nizak nivo finalizacije

proizvodnje

Neostvarenje planova

modernizacije

tehnologija

Nizak tehnoloki nivo

Visoki trokovi

proizvodnje

Nizak nivo

restrukturiranja

Neadekvatna

organizacija

Sporost u reformama i

tranziciji na putu ka EU

Niska politika stabilnost

Korupcija i organizirani

kriminal

Nepovoljan poslovni

ambijent

Slika 5. Odnos kompanijski i lokacijski specifinih konkurentskih prednosti u metalnom

sektoru (primjer: Arcelor Zenica)

Prema postulatima eklektike teorije strane direktne investicije (FDI) se poduzimaju s ciljem

da se maksimiziraju efekti kompanijski specifinih i lokacijski specifinih konkurentskih

prednosti. Po naem miljenju, kompanijski specifine konkurentske prednosti treba

promatrati kao konkurentske prednosti kompanije investitora i kompanije primaoca

investicije. Za privlaenje FDI u metalni sektor BiH mogu se istadi konkurentske prednosti

prema matrici prikazanoj na slici 5. Primjer daje prikaz za Arcelor Mittal u Zenici.

14

Kako se vidi iz datog prikaza, za realizaciju FDI potrebno je osigurati integrirano djelovanje

konkurentskih prednosti koje se odnose na kompaniju koja investira i kompaniju primaoca

investicije i konkurentskih prednosti vezanih za lokaciju. Dati prikaz je karakteristian za FDI,

koje nastaju preuzimanjem postojedih kompanija.

Bududi da su takvi kanali FDI ved iscrpljeni, ozbiljno je pitanje kako postidi integriranje

specifinih konkurentskih prednosti kompanije investitora sa konkurentskim prednostima

specifinim za lokaciju u sluajevima novih, tzv. greenfield investicija. Specifinost je u tome

to nema ved izgraenih kapaciteta i to su rizici investiranja daleko vedi, pa se zahtijeva

daleko veda atraktivnost lokacije, to je sada na relativno niskom nivou.

Da bi FDI krenule novim tokom greenfield investicija, potrebno je znaajno unaprijediti

izvore konkurentskih prednosti koje su specifine za nau zemlju. Pored opdih aktivnosti na

unapreenju makroekonomskog ambijenta i poslovne okoline, potrebno je graditi

konkurentniju domadu bazu metalnog sektora. U tome se istiu sljededi prioriteti:

Razvijanje povezanih i industrija za podrku metalnog sektora, to ukljuuje unapreenje klasterskog pristupa organiziranju automobilskih kompanija i kompanija mainogradnje.

Razvijanje infrastrukture za efikasno investiranje formiranjem industrijskih zona, parkova i inkubatora.

Sigurnost i povoljniji uvjeti snabdijevanja elektrinom energijom, to bi trebalo da osigura dodatne faktore konkurentnosti metalnog sektora BiH u regionalnim okvirima.

Jasna i efektivna podrka mikro, malim i srednjim preduzedima.

Utvrivanje sektorske politike s mjerama za privlaenje investicija u metalni sektor.

Kada je rije o stranim kompanijama i investitorima, treba raunati na tri grupe investitora.

1. Prvu grupu ine kompanije koje su ved prisutne u BiH i koje imaju sposobnosti da prepoznaju izvore konkurentskih prednosti koje su specifine za nau zemlju. Te kompanije sa svojim steenim iskustvima i stvorenom pozicijom mogu generirati projekte kojima se proiruju postojedi biznisi ili ide ka njihovoj diversifikaciji. Primjeri Cimosa i Preventa u automobilskoj industriji su u tom pogledu afirmativni.

2. Drugu grupu ine regionalne ili globalne kompanije, odnosno njihove podrunice, koje de biti privuene izvorima konkurentskih prednosti na lokaciji BiH i nastojanjem da svoje poslovne mree, voene proizvoaima, proire na BiH. Te mogudnosti se posebno otvaraju u automobilskoj industriji i industriji maina i ureaja, i podrazumijevaju stvaranje vedeg broja manjih kompanija u proizvodnji komponenti i sklopova. Prema ovoj grupi treba razviti aktivan odnos i promovirati izvore konkurentskih prednosti koje BiH prua u metalnom sektoru. U ovoj grupi mogu se oekivati i projekti relokacije proizvodnji i fabrika s postojedih lokacija na kojima se suoavaju s rastom trokova, strogim okolinskim zahtjevima i nedostatkom kvalificirane radne snage. U ovoj grupi bi se mogli razviti projekti finalizacije aluminija.

3. Tredu grupu ine kompanije na putu internacionalizacije, koje u BiH mogu vidjeti

pogodnu lokaciju za razvijanje svog meunarodnog biznisa. Radi se o manjim kompanijama i poduzetnicima koji posebno mogu doprinijeti generiranju mikro i malih kompanija u metalnom sektoru.

15

Promocija FDI pokazuje se neophodnom za postizanje regionalne konkurentnosti metalnog

sektora. Ona ne bi trebalo da diskriminira domade investitore, koji imaju vano mjesto u

pokretanju poduzetnitva u metalnom sektoru i graenju njegove meunarodne

konkurentnosti kroz razne forme povezivanja sa stranim partnerima, kao to su proizvodna

kooperacija, prenos licenci, podugovaranje i slino. Promocija FDI u metalnom sektoru

potrebna je zbog toga to se tako osigurava:

priliv tehnologija, know-how i upravljakih znanja u zemlju i koristi na najefikasniji nain putem internacionalizacije poslovanja;

ukljuivanje domadih kompanija u globalne i regionalne poslovne i marketing mree, ime se njihova konkurentnost stavlja u kontekst regionalne i globalne konkurentnosti kojom upravljaju kompanije investitori;

dodatni kapital za investiranje u podizanje produktivnosti i konkurentnosti kompanija.

1.6. SWOT analiza metalnog sektora BiH

SWOT analiza je metod strateke analize koji u fokusu ima, prvo, vanjsku okolinu kompanija

ili industrija, koja emitira prilike ili prijetnje po njihovu strateku poziciju i, drugo, unutarnju

okolinu, u kojoj se ispoljavaju njihove snage i slabosti.5 SWOT analiza za metalni sektor BiH

zahtijeva tri napomene. Prvo, SWOT analiza se moe promatrati na razini sektora, industrija i

kompanija. Ovdje je fokus na razini industrija, uz napomenu da ocjene za tu razinu mogu

znaajno odstupati od procjene za razinu kompanija, s obzirom da u jednoj industriji postoje

kompanije s veoma razliitim stratekim pozicioniranjem u odnosu na faktore vanjske (prilike

i prijetnje) i unutarnje okoline (snage i slabosti). Drugo, SWOT analiza moe se promatrati u

razliitim dimenzijama vanjske okoline, kao to je to, naprimjer, dimenzija domadeg,

regionalnog, evropskog ili globalnog trita, koje mogu emitirati razliite vrste vanjskih

utjecaja u smislu prilika i prijetnji. U ovoj analizi de te dimenzije biti integrirane prema

dominantnom utjecaju koje imaju na pojedine industrije u okviru metalnog sektora. Trede,

SWOT analiza ima svoju vremensku dimenziju, koja se odnosi na neki period u bududnosti. U

ovoj analizi se taj vremenski period limitira na pet godina u bududnosti, zbog toga to je to

period u kojem se mogu predvidjeti odreene promjene u uvjetima prilino dinaminog

okruenja metalnog sektora i zato to je to dovoljno dug period za provoenje odreenih

stratekih odluka o konkurentnosti kompanija tog sektora (realizacija investicija ili trino

restrukturiranje).

1.6.1. Utjecaji vanjske okoline (prilike i prijetnje)

Utjecaji vanjske okoline na konkurentnost metalnog sektora mogu biti pozitivni, s efektima

stvaranja prilika za rast konkurentnosti, i negativni, s efektima stvaranja prijetnji njegovoj

konkurentnosti. Isti utjecaj iz vanjske okoline moe u razliitim industrijama biti ocijenjen

5 SWOT je akronim za model stratekog procjenjivanja prilika i prijetnji, aktera stratekog

planiranja, odnosno njegovog biznisa izloenog u okolini, odnosno snaga i slabosti kojima raspolae da odgovori na prilike ili prijetnje u okolini (Strenghts snage, Weaknesses slabosti, Opportunities prilike, Threats prijetnje).

16

razliito. Naprimjer, liberalizacija vanjske trgovine moe u industriji metala biti ocijenjena

kao prilika, a u industriji ice kao prijetnja. S druge strane, isti utjecaji mogu s razliitim

intenzitetom stvarati efekte prilika; naprimjer, rast trita se moe reflektirati u razliitim

prilikama za industriju maina u odnosu na industriju naoruanja. Klasini pristup stratekom

pozicioniranju kompanija polazi od toga da se one prilagoavaju vanjskim utjecajima i da su

ti utjecaji nekontrolirajude varijable njihovog poslovanja. Meutim, taj se pristup u sve vedoj

mjeri relativizira zbog rastudeg utjecaja kompanija na okolinu putem tehnolokog progresa,

rasta koncentracije trita i rasta utjecaja transnacionalnih kompanija na ekonomiju i

drutvo. U naelu se treba sloiti da vanjska okolina utjee na ponaanje kompanija i na

njihov strateki izbor. Zbog toga kreatori ekonomskih politika u domadoj okolini moraju

stvarati uvjete da se i domade i transnacionalne kompanije privuku, da lociraju nove

investicije i biznis u domadoj okolini. Istovremeno, moraju se stvarati uvjeti da kompanije iz

domade baze konkurentnosti imaju pogodan pristup elementima meunarodne baze

konkurentnosti, kako bi njihova konkurentnost osiguravala sinergiju koja proizlazi iz

dvostrukog dijamanta konkurentskih prednosti. To je posebno znaajno za metalni sektor,

ija se konkurentnost u velikoj mjeri temelji na meunarodnoj bazi konkurentnosti, no i u

procjeni vanjskih utjecaja meunarodna okolina ima veliki znaaj.

U naoj analizi identificirat demo glavne izvore vanjskih utjecaja na konkurentnost poslovnog

sektora i za njih dati ocjene utjecaja, koje se mogu kretati u rasponu od prilika (pozitivni

utjecaji) do prijetnji (negativni utjecaji), sa neutralnim utjecajima izmeu prilika i prijetnji. U

konanom rezultatu bit de prikazane sumarne ocjene utjecaja vanjske okoline za pojedine

industrije metalnog sektora, koje mogu imati karakter prilika, prijetnji ili neutralnih utjecaja.

S obzirom da su industrije u fokusu promatranja, analiza se vri za faktore poslovne okoline

metalnog sektora.

Procjenjuju se slijededi faktori vanjske okoline:

1. Obim i rast potronje proizvoda iz odreenih industrija: to su vedi obim i rast, to je vedi intenzitet prilika u industriji.

2. Liberalizacija trita industrija: procjenjuje se sloboda pristupa ciljnim tritima u regionalnim i globalnim okvirima, prvenstveno zbog smanjenja ili ukidanja carina i kvantitativnih ogranienja, s logikom procjene da veda liberalizacija stvara vede prilike.

3. Stupanj globalizacije trita procjenjuje se po logici da, to je globalizacija veda, vede su prilike za pojedine industrije, u smislu razvijanja pozicija u globalnim poslovnim i marketinkim mreama.

4. Tokovi FDI se procjenjuju po logici da veda uloga FDI povedava prilike u industrijama. 5. Tehnike barijere se odnose na nivo domadeg sadraja (porijeklo proizvoda),

standarde kvaliteta, sigurnosti i okolinske standarde. Procjena se vri po logici da manje standarda stvara vede prilike, i obrnuto.

6. Konkurencija u industriji se procjenjuje po logici da konkurentnija trita, s konkurencijom utemljenom na diferenciranju, stvaraju vede prilike.

7. Uvjeti kooperacije i stratekog partnerstva se procjenjuju po logici da povoljniji uvjeti stvaraju vede prilike.

8. Tehnoloki progres se procjenjuje sa stajalita stvaranja mogudnosti za vedu konkurentnost kompanija u pojednim industrijama.

9. Razvijenost infrastrukture se procjenjuje sa stajalita poticaja i ogranienja na unapreenje konkurentnosti u pojedinim industrijama.

17

10. Cijene sirovina i energije se procjenjuju po logici da vede cijene stvaraju vede prijetnje za energetski i resursno intenzivne industrije.

11. Atraktivnost BiH kao lokacije industrija procjenjuje se sa stajalita osiguranja domade baze konkurentnosti, ali i sa stajalita determinanti za privlaenje domadih i FDI u BiH. Veda atraktivnost stvara vede prilike za domade investitore, za razvijanje SME i za privlaenje FDI.

Procjena pojedinih elemenata vanjske okoline za pojedine industrije u sastavu metalnog

sektora BiH, prikazana u tabeli 5, pokazuje da okolina emitira najvede prilike za automobilsku

industriju, odnosno proizvodnju dijelova i sklopova za motorna vozila. Odmah iza nje je

industrija aluminijuma, a zatim slijedi industrija elika i elektrooprema. Kao kompleksni

proizvod koji pokrede rast industrije metala, elektroenegetski objekti trebalo bi da postanu

oslonac posebnog klastera proizvodnji metalnog sektora. Neto nii intenzitet prilika stvara

se za poluproizvode i proizvode od metala, maine, elektroureaje, bijelu tehniku i metalni

namjetaj. Na dnu industrija u pogledu prilika koje razvija vanjska okolina su industrija

inskih vozila i dijelova, industrija zrakoplova i dijelova, te naoruanje i municija (posebno

izdvojena, municija prua znatno vede prilike).

1.6.2. Procjena unutranje okoline sektora metala BiH

Vanjska okolina predstavlja izvor prilika ili prijetnji koje kompanije svojim stratekim

pozicioniranjem treba da pretvore u konkurentske prednosti, odnosno sprijee kao

potencijalne konkurentske nedostatke. Resursi i sposobnosti kompanija metalnog sektora se

zato moraju procjenjivati kao izvori adekvatnih odgovora na impulse vanjske okoline u

bududnosti. Ti resursi i sposobnosti mogu se ispoljiti u razliitom kvalitetu. Oni mogu biti

snaga kompanija pojedinih industrija ako osiguravaju stvaranje konkurentskih prednosti u

procijenjenim uvjetima vanjske okoline, a mogu se ispoljiti kao slabost ako se procjenjuje da

ne mogu osigurati efekte konkurentskih prednosti. Napokon, oni se mogu ispoljiti kao

neutralan utjecaj ako su na prelazu iz snaga u slabosti, odnosno iz slabosti u snage i ne mogu

dugorono biti definirani.

U procjeni unutarnje okoline, fokus je na sljededim faktorima:

1. Intenzitet restrukturiranja koji se odnosi prvenstveno na javne i privatizirane kompanije, ali i na nove kompanije (vedi intenzitet restrukturiranja vede snage)

2. Stepen i efikasnost primjene marketinkog koncepta, u smislu da vedi stepen primjene i efikasnosti znai vedi intenzitet snaga

3. Priroda konkurencije da li je ona utemeljena na trokovnoj konkurentnosti ili diferenciranim vrijednostima za potroae (diferenciranje potvruje snage, a iskljuiva trokovna konkurentnost slabosti)

4. Prisustvo u lancu vrijednosti metalnog sektora u odnosu na downstream aktivnosti (veda dubina u smjeru potroaa veda snaga)

5. Orijentacija na regionalno i globalno trite (vedi stepen vede snage) 6. Razvijenost tehnolokih kapaciteta (vii tehnoloki nivo vede snage) 7. Izdvajanja za istraivanja i razvoj te sposobnost inoviranja (veda istraivanja i

sposobnost vede snage) 8. Raspoloivost lokalnih resursa (veda raspoloivost vede snage) 9. Finansijski resursi (povoljniji inidikatori finansijske snage vede snage)

18

10. Kvalitet upravljanja ljudskim resursima (veda raspoloivost, efikasnija promocija i stimulativno nagraivanje vede snage)

11. Povezanost kooperacijskim vezama i stratekim partnerstvom, s pratedim i industrijama za podrku (veda povezanost vede snage)

12. Kvalitet korporativnog upravljanja (dispergirana struktura vlasnika, veda drutvena odgovornost, profesionalni menadment vede snage)

13. Razvijenost inenjering i trading kompanija (veda razvijenost vede snage).

Slika 6. Grafiki prikaz SWOT analize metalnog sektora BiH

Legenda:**A aluminij, S - elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI auto-

industrija, TV - inska vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, EL-

elektroureaji, WG bijela tehnika, EN elektroenergetska oprema, FU namjetaj od

metala

Procjena interne okoline, data u tabeli 6, pokazuje da kompanije u vedini industrija metalnog

sektora raspolau neadekvatnim snagama za iskoritavanje prilika koje se javljaju u vanjskoj

okolini tih industrija. Jedino kompanije aluminijske, automobilske i industrije bijele tehnike

pokazuju potreban nivo snaga za iskoritavanje potencijala vanjske okoline, iako je i u njima

vanjska okolina nepotpuno iskoritena. To ukazuje na postojanje osnovnog problema

metalnog sektora, a to je niska konkurentnost postojedih kompanija, to je rezultat izostanka

ili neadekvatnog restrukturiranja postojedih kompanija, niskog stupnja pojave novih MSP i

jo uvijek niskog intenziteta priliva stranih direktnih investicija u ovaj sektor. Ohrabruje

okolnost da je zapoet proces modernizacije u Arceloru, ali i sporost u ispunjavanju uvjeta

okoline odrivosti.

Dalji rast konkurentnosti u velikoj mjeri je ovisan o razvoju segmenta novih preduzeda,

odnosno sposobnosti generiranja i poticanja rasta novih preduzeda.

Tabela 5. Procjena elemenata vanjske okoline za metalni sektor BiH

Prilike 10

VANJSKA 5

OKOLINA

Prijetnje 1

Slabosti SNAGE I SLABOSTI Snage

A

S

SP

PM

AI

TV

AC

MA

/EL

EN WG

FU

SLABOSTI PRILIKE SNAGE - PRILIKE

SLABOSTI PRIJETNJE SNAGE - PRIJETNJE

1 5 10

19

Elementi

Bazni metali

SP

PM

AI

TV

AC

MA

EL

WG

EN

FU A S

1. Rast potronje proizvoda iz industrija

8 9 9 9 10 7 10 9 8 8 9 7

2. Liberalizacija trita u okviru industrija

10 9 10 9 9 9 9 8 8 8 9 8

3. Stepen globalizacije trita industrija

10 10 8 8 9 5 5 8 8 8 8 8

4. Potencijal tokova FDI 9 8 8 7 9 1 1 7 7 7 7 7

5. Tehnike barijere trgovini

9 9 9 9 9 9 9 8 8 8 9 8

6. Konkurencija u industrijama

9 8 5 4 8 3 3 3 3 7 7 3

7. Uvjeti kooperacije i partnerstva

8 7 7 7 9 6 8 8 8 6 7 7

8. Tehnoloki progres u industriji

8 7 7 7 8 5 9 8 8 7 8 7

9. Razvijenost infrastrukture

9 8 8 7 8 7 6 8 8 8 8 8

10. Cijene sirovina i energije

3 6 6 7 8 7 8 8 8 8 8 8

11. Atraktivnost BiH kao lokacije biznisa

8 7 6 6 8 4 4 6 6 6 7 6

Prosjena vrijednost 8,3 8 7,5 7,3 8,6 5,7 6,5 7,4 7,3 7,4 8 7

* Na skali od 1 do 10 poena ocjene od 7 do 10 izraavaju prilike, od 1 do 3 prijetnje, a od 4 do 6 neutralne utjecaje. **A aluminij, S- elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI auto industrija, TV - inska vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, EL- elektroureaji, WG bijela tehnika, EN elektroenergetska oprema, AR naoruanje i municija, FU namjetaj od metala

20

Tabela 6. Procjena elemenata unutarnje okoline za metalni sektor BiH

Elementi

Bazni metali

SP

PM

AI

TV

AC

MA

EL

WG

EN

FU

A S

1. Intenzitet restrukturiranja 6 3 5 7 8 5 4 5 5 7 5 6

2. Stepen i efikasnost primjene marketinkog koncepta

7 6 5 6 8 5 5 6 6 7 6 7

3. Priroda konkurencije 7 6 5 7 8 5 5 6 6 8 6 7

5. Prisustvo u lancu vrijednosti 6 5 6 7 8 1 1 6 6 9 7 7

6. Stepen orijentacije ka regionalnim i globalnom tritu

10 10 6 7 9 4 7 8 7 8 10 7

7. Razvijenost tehnolokih kapaciteta

8 4 6 8 8 4 4 6 6 7 6 6

8. Raspoloivost lokalnih izvora energije i sirovina

7 7 6 7 6 4 4 6 6 6 6 6

9. Izdvajanja za istraivanja i razvoj, i sposobnost inoviranja

6 4 4 5 5 1 3 5 5 6 6 5

10. Finansijski resursi 7 7 6 7 8 5 5 6 6

6 6 6

11. Kvalitet upravljanja ljudskim resursima

8 6 6 7 8 6 6 7 7 8 7 6

12. Povezanost kooperacijskim vezama i stratekim partnerstvom (mjesto u regionalnim i globalnim poslovnim i marketinkim mreama)

9 7 6 8 10 4 6 7 7 8 7 7

13. Kvalitet korporativnog upravljanja

8 7 6 7 8 4 4 6 6 7 6 6

14. Razvijenost inenjering i trading kompanija

10 10 3 5 9 3 3 3 3 8 8 4

Prosjena vrijednost 7,1 5,9 5 6,3 7,4 3,6 4,1 5,5 5,4 6,8 6,1 5,7

* Na skali od 1 do 10 poena, ocjene od 7 do 10 izraavaju prilike, od 1 do 3 prijetnje, a od 4 do 6

neutralne utjecaje.

**A aluminij, S- elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI auto industrija, TV - inska

vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, EL- elektroureaji, WG bijela tehnika,

EN elektroenergetska oprema, FU namjetaj od metala

21

6.3. Sinteza SWOT analize za metalni sektor

U nastavku se daje sinteza SWOT analize za metalni sektor i to u tri nivoa. Prvi nivo se odnosi na

regionalno, evropsko (pan-regionalno) i globalno okruenje. Razmatraju se utjecaji tog okruenja i

odgovor BiH na prilike i prijetnje iz okruenja. Drugi nivo se odnosi na makroekonomsko i poslovno

okruenje u BiH. Razmatraju se utjecaji tog okruenja i aktivnosti vlada u BiH na prijetnje i prilike iz

okruenja. Tredi nivo je okruenje metalnog sektora i snage i slabosti kompanija iz tog sektora.

Prvi nivo SWOT analize ukazuje na skromne pozitivne utjecaje iz vanjskog okruenja i znatno

intenzivnije negativne utjecaje, posebno u kontekstu globalnog oporavka. U internoj okolini

dominiraju slabosti, jer vlade u BiH nisu napravile nikakve strateke preokrete koje dinamino

globalno i regionalno okruenje zahtijeva u punoj mjeri.

SWOT analiza regionalne, evropske i globalne okoline metalnog sektora BiH

Prilike Globalni i evropski ekonomski rast

Rastuda senzitivnost za odrivim razvojem i rast tranje za energijom

Geostrateka pozicija BiH u blizini velikih trita

Prijetnje Rastuda konkurencija novoindustrijaliziranih zemalja BRIC

Nestabilnost globalnog ekonomskog sistema

Zastoj u prilivu stranog kapitala i FDI u globalnim razmjerama

Snage Put BiH ka euroatlanskim integracijama

Blagi oporavak od duboke recesije

Zavrni razgovori o lanstvu u WTO

Slabosti Zastoj u politikim, socijalnim i ekonomskim reformama

Pad investicija i zaposlenosti, gubljenje konkurentnosti u regiji

Izostanak pokuaja kreiranja novih modela rasta (izvozom voen rast)

Drugi nivo SWOT analize ukazuje na dominaciju prijetnji u odnosu na prilike, to je rezultat velikog

zaostajanja u reformama u BiH. Snage koje su ispoljile vlade daleko su ispod slabosti koje se odnose

na kljuna pitanja konkurentnosti i socijalne situacije u zemlji.

22

SWOT analiza za lokalnu okolinu

Prilike Spremnost EU da ubrza napredak BiH, nakon inicijalnih reformi u BiH

Kapacitet finansijskog sektora da podri bri oporavak privrede u BiH

Rast kapaciteta za proizvodnju elektrine energije

Prijetnje Loa socijalna situacija s visokom nezaposlenodu i rastom siromatva

Gubitak interesa investitora za investicije u BiH

Visok nivo i deficiti javne potronje te loa klima za reforme

Snage Usvajanje industrijskih politika, ali njihovo neefikasno provoenje

Pokuaji aktiviranja javnih investicija

Izostanak politika za promociju R&D

Slabosti Pogoranje poslovnog okruenja (visoki porezi, korupcija, kriminal, zanemarivanje MSP,

zastoj u privatizaciji)

Nerazvijene i neefikasne institucije za promociju izvoza

Slaba dostupnost finansijskog kapitala i budetski deficiti

Tredi nivo SWOT analize ukazuje da metalni sektor ima neto povoljnije elemente u svojoj poslovnoj

okolini, ali i znatno vede snage u internoj okolini, koje su izgradile kompanije ovog sektora.

SWOT analiza za poslovnu okolinu metalnog sektora u BiH

Prilike Rast potranje za baznim metalima u javnim investicijama

Oporavak automobilskog sektora i rast potranje u auto klasteru

Prilike za diversifikaciju izvoznih trita

Prijetnje Pogoranje poslovnog okruenja metalnog sektora

Nizak nivo ponude povoljnih kredita za investicije i operativno poslovanje

Lo imid zemlje i suzdranost domadih i stranih investitora u investiranju

Snage Trina pozicija kompanija na tritima EU i regije

Klastersko organiziranje (auto industrija) i veze MSP s vedim firmama

Novi oblici proizvodnje na bazi meunarodne kooperacije i FDI i primjene novih ICT

Slabosti Nizak nivo diversifikacije u odnosu na proizvodnju baznih metala

Nizak inovativni kapacitet za osvajanje proizvoda vie dodane vrijednosti i primjenu ICT

Izostanak snanih trgovakih kuda za izvozni marketing metalnog sektora

23

S W O T a n a l i z a

SWOT ANALIZA METALNOG SEKTORA

Snage Opravdanje zato? Popratne injenice dokaz Znaaj utjecaj

Odreeni broj restrukturiranih kompanija ima fokus na trinu niu

Proizvodi od metala i elektrooprema:

Trokovnu konkurentnost imaju pojedini trini segmenti i grupe proizvoda unutar sektora, ak i kad se uporede s Kinom i drugim konkurentima

Postoji fokus na trita razvijenih zemalja

Postoji namjera za izgradnju korporativnog brenda, a ne proizvoda ili brenda linije proizvodnje

-90% izvoza zavarenih metalnih proizvoda -70% elektroopreme je prodato kao finalni proizvod, a 30% kroz ininjerske ugovore preko Energoinvesta

- Izvoz moe porasti povedanjem broja kupaca.

- Kompleksnost pojedinih proizvoda koji su dalje ugraeni u sistem nudi prospekt vie dodane vrijednosti (IEE Sarajevo).

Inovacije u automobilskoj industriji

Kompanije iz ovog podsektora grade svoje komparativne prednosti kroz sticanje licenci i saradnju s globalnim kompanijama, to ih motivira da inoviraju kako bi ostale atraktivne

Primjeri FAD Jelah i CIMOS

- Novi meunarodno priznati brendovi mogu biti privueni u ovaj podsektor. Jaki lokalni klasteri mogu biti uspostavljeni.

BiH raspolae znaajnim prirodnim resursima (minerali, rude i metali)

Ovi resursi postoje, iako nisu u funkciji lokalnih lanaca vrijednosti te se vedinom izvoze u vidu poluproizvoda ili sirovina

Boksit, elik, glina...

- Odrivost moe biti postignuta definiranjem i koordiniranjem industrijskih politika na svim nivoima te koritenjem sirovina unutar lokalnih lanaca

24

vrijednosti radi dodane vrijednosti.

VTKBiH/BHEPA fokus

Jako sektorsko udruenje VTK i agencija za promociju izvoza koja je fokusirana na ovaj sektor

Grupa kompanija u sektoru aktivno komunicira i sarauje sa VTKBiH/BHEPA, koja djeluje kao jedina meunarodno priznata bh. institucija za promociju izvoza i zadovoljne su dosadanjim aktivnostima.

- Aktivnosti su pokrenute, i sa dodatnom podrkom, ovaj sektor bi se mogao lako diversificirati i utjecati na povedanje BDP-a.

Slabosti Opravdanje zato? Popratne injenice dokaz Znaaj utjecaj

Marketing s naglaskom na istraivanje trita i pozicioniranje

Kompanije napadaju internacionalna trita iz domade baze. Nizak nivo internacionalizacije dodatno umanjuje njihovu poslovnu konkurentnost na meunarodnim tritima, koja su, svako pojedinano, globalizirana do odreenog stepena.

Primarno istraivanje trita je, uzevi u obzir nizak stepen internacionalizacije, od presudnog znaaja za ispravno pozicioniranje.

Odsustvo sistemskog pristupa (od istraivanja do vizije i strategije) na nivou kompanija, ali takoer i s pozicije poslovnog ambijenta, rezultira izostankom jasne izvozne strategije u ovom sektoru i visokom izlaganju fluktuacijama trinih cijena.

Niska cijena je najede jedini diferencijacijski kriterij. Pozicioniranje kompanija ukazuje na problem u definiranju strategije:

1. Osigurati viu vrijednost za kupca ili

2. Osigurati nisku cijenu izvoza. Kompanije pokuavaju ostvariti oboje.

Nedostaju detaljne informacije o izvoznim tritima i konkurenciji (njihove cjenovne strategije, proizvod, distribucija i drugo).

- Ovaj nedostatak je uglavnom vezan za proizvode od metala i proizvoae maina.

- Osnovni metali su roba koja se ne nalazi na berzama roba te uvijek ima svoju cijenu, neovisno od mikro tokova. U sluaju BiH, izdvajaju se dvije velike kompanije koje upravljaju ovom robom. S druge strane, proizvoai u automobilskoj industriji uestvuju u meunarodnom lancu vrijednosti i poeli su kreirati svoju dodanu vrijednost kroz ovaj tip pozicioniranja.

25

Inovacije

Struktura proizvoda nije dobro diversificirana ili sofisticirano inovativna da stvori diversifikaciju - dodatne komparativne prednosti.

Ulaganje u inovacije potjee iz privatnog sektora i procjenjuje se na 0.5 %.

- Niska konkurentnost/ trokovno konkurentne.

Organizacija vanjske trgovine unutar sektora

Vedina proizvoaa koja nije dio meunarodnog lanca vrijednosti nije u mogudnosti organizirati vlastiti izvoz. Kada bi postojale trgovinske kompanije ili sline organizacije, trgovinske procedure, transport i drugi faktori izvoza mogli bi se organizirati na efikasniji nain, to bi smanjilo trokove izvoza i proizvoda.

Nema specijaliziranih trgovinskih kompanija Kompanije imaju odjele za prodaju/komercijalu, najede s manjkom radne snage, ali generalno mala i srednja preduzeda ne mogu investirati u potpuno razvijene marketinke odjele.

- Vii trokovi izvoza, nia profitabilnost, pogotovo kada je konkurentnost bazirana na niskoj cijeni.

Strateko planiranje i upravljanje zasnovano na kreiranju nove vrijednosti

Dodana vrijednost de ostati niska ukoliko ne doe do promjene u cjelokupnom stratekom pristupu od strane top menadmenta.

Nedefinirana pozicija marketinga u kompanijama. Sluajni dokazi pokazuju da marketing ne pokrede proces transformacije kompanije od koncepta izvozne prodaje ka konceptu izvoznog marketinga (dodana vrijednost, koncept "punog paketa").

Puni koncept marketinga nije primijenjen. Osnovni fokus je na promociji koja nije dovoljna za odrivi rast izvoza i njegove vrijednosti.

Profit naprema trinoj uinkovitosti Struktura izvoza pokazuje da se vedim

dijelom izvoz oslanja na poluproizvode i osnovne metale.

Iako statistike pokazuju trinu uinkovitost samo u ukupnoj vrijednosti izvoza, postoje indikatori da kompanije iz metalnog sektora imaju bolje trine nego finansijske performanse.

- Ovo se moe objasniti kao pokuaj kompanija iz ovog sektora da ostvare to vede trino uede na to vie mogudih trita, s nadom da de povedati vrijednost u kasnijim fazama.

Nedovoljna podrka institucijama za promociju

Trenutni kapaciteti u VTKBiH/BHEPA su maksimalno iskoriteni. Znanje i

Jedina aktivna promotivna institucija je VTKBiH/BHEPA

- Dravna izvozna promotivna agencija

26

institucionalna memorija postoje, tehnike prikupljanja sredstava su poznate kadrovima, to je usko vezano za promotivne tehnike, pripreme, trokove, i sl. Agencija je dokazala vrijednost svog postojanja (npr. Rasklopna opema Istono Sarajevo, TT Kabeli, i dr.), ali joj je potrebna dodatna finansijska podrka kako bi proirila domet svog djelovanja i ojaala svoje meunarodne mree.

ima najbolji pregled sposobnosti sektora u cijeloj BiH i moe ponuditi potrebnu podrku ne samo u smislu B2B promocije, negoi kao posrednik i komercijalni diplomata.

Prilike Opravdanje zato? Popratne injenice dokaz Znaaj utjecaj

Povedanje SDI i investicija sa promjenjenom strukturom generalno, radi razvoja finalnih proizvoda

Povedanje potranje na meunarodnim tritima

Oporavak trita nakon recesije. Malo uede bh. izvoza u EU (u 2010. je bilo ukupno 0.5% za metale, 0.2% za auto dijelove, 0.3% za neelektrine maine, 0.1% za elektromaine)

Jaka pozicija elika u odnosu na supstitute (glinica, plastika....)

Jaka pozicija elika u generalnoj konkurenciji Svjetska proizvodnja elika je stabilna i rastuda ( u 2010. iznosila je 1,400,000,000 tona)

Povedanje potranje za proizvodima od metala s niskom dodanom vrijednodu i za uslugama termo obrade u EU

Ovo predstavlja priliku da proizvodi od metala zauzmu poziciju na EU tritima. Tokom recesije, EU trita su napustila ove tipove usluga i proizvoda, meutim, potranja se sada obnavlja, i EU partneri su voljni nabavljati ove proizvode iz BiH.

Primjer: Metalna industrija Prijedor i njemako trite

Inovacije i cijene u automobilskoj industriji

Kompanije iz ovog podsektora imaju priliku da se prikljue drugim brendiranim lancima vrijednosti. Postojeda partnerstva sa VW,

Inovacije kreiraju vedu vrijednost, to pridonosi niim trokovima proizvodnje. Neke bh. kompanije iz

27

Citroen, MAN i dr., stvaraju priliku za stabilan rast i povedanje produktivnosti.

ovog podsektora su inovirale kroz uede u meunarodnom lancu vrijednosti, ali takoer iz vlastitih, internih izvora (FAD Jelah, Cimos....)

Trita Ruske Federacije i zemlje NAFTA predstavljaju priliku za proizvode od metala i proizvoae maina

Geografska udaljenost

Ugovori o slobodnoj trgovini

Pravila o zemlji porijekla roba omogudila su BiH da primijeni ta pravila za ugraivanje materijala koji potjeu iz EU, CEFTA-e i Turske.

Kompanije koje moraju uvoziti da bi izvozile imaju koristi od bescarinskog reima.

Ovo moe kasnije omoguditi bh. kompanijama iz metalnog sektora da osiguraju vedu fleksibilnost u proizvodnji, da osiguraju izvore sirovina i komponente koje nisu proizvedene u BiH, to u konanici moe unaprijediti konkurentnost ovog sektora. Takoer stvara uvjete za naprednije tipove internacionalne kooperacije.

Prijetnje Opravdanje zato? Popratne injenice dokaz Znaaj-utjecaj

Politika nestabilnost u BiH Stvaranje nekomercijalnog rizika, kanjenja

ili otkazivanja daljih investicija.

Planirane investicije u obradu elika kasne (modernizacija valjaonice elika).

Smanjenje tehnike i izvozne konkurentnosti

Visoki trokovi elektrine energije Negativan utjecaj tarifnog sistema se

odraava na industriju aluminija i, do odreenog stepena, na proizvodnju elika.

48 EUR/MWH je sadanji troak elektrine energije koji ima Aluminij Mostar. Nii troak od 1 do 2 EUR

Manja konkurentnost domadih proizvoaa proizvoda od metala i

28

Posljedice za industriju aluminija se ogledaju kroz nizak stepen kontrole procesa od strane Aluminij Mostara u lancu vrijednosti, ili preciznije, postoji nedostatak vertikalne integracije izmeu primarne faze i faze obrade u ovoj kompaniji. Predominantni dio Aluminija Mostar je da izvozi poluproizvode s niskom dodanom vrijednodu.

(46-47 EUR/MWH) bi omogudio investiranje u povedanje kapaciteta proizvodnje te bolje snabdijevanje domadeg trita.

auto dijelova. Povedanje trokova proizvodnje i smanjenje intenziteta energije.

Novo- industrijalizirane zemlje Via internacionalizacija i znanje o ciljnim

tritima su imperativ.

Zemlje jugoistone Evrope, Kina, Koreja, Indija su konkurenti opremi i strojevima koji su proizvedeni na srednjem nivou tehnoloke prerade, gdje je trokovna konkurentnost najvaniji faktor.

Ovo stvara priliku za bh. kompanije koje proizvode zavarene dijelove vedih dimenzija, metalne strukture, livene prizvode, da se takmie u ovoj grupi, ali treba imati u vidu da EU i zemlje CEFTA-e paralelno prolaze kroz proces izbjegavanja ovih tipova proizvoda.

Tehnike barijere za ulazak na CEFTA i EU trita

Postoje dvije vodede direktive za proizvode od drveta i metala koje su obavezni zahtjevi EU: 2001/95/EC Direktiva o opdoj sigurnosti proizvoda i 89/106/EEC Direktiva o graevinskim proizvodima/ Postoje i druge direktive vezane za zdravlje i sigurnost, okruenje, i sl.

Poznato je koliko se izvoznika do sada prilagodilo ovim direktivama, a zakljuak je da svijest postoji, ali je implementacija na jako niskom nivou.

Iako smo ovo klasificirali kao prijetnju, ozbiljni izvoznici mogu u ovome nadi konkurentsku prednost, ukoliko se prilagode EU direktivama.

Pristup finansijama

Trita kapitala zavise od kapitalne ponude bankarskog sistema. Berza nije dovoljno razvijena te nije u mogudnosti osigurati uspjenu mobilizaciju, raspodjelu i

29

preraspodjelu sredstava. Krediti iz meunarodnih izvora na kraju postanu komercijalni krediti, koji su podvrgnuti striktnim uvjetima trita te su razvojne beneficije minimalizirane. IGA je nedovoljno finansirana i njena uloga je obezvrijeena u institucionalnom okviru.

Trite rada Visoki i vii obrazovni sistemi zanemaruju

potrebe ekonomije za specijaliziranim znanjima.

Postoji manjak zavarivaa, bravara, alatniara i ostalih zanimanja orijentiranih ka proizvodnji: dizajn usluge, projekat dizajn usluge, menadment i IT programiranje.

30

A k c i o n i p l a n

AKTIVNOSTI

ODGOVORNE STRANE

Vodeda strana inicijator

ROKOVI PROJEKTI MJERE

Cilj 1. Intenziviranje orijentacije ka izvozu i spremnosti za izvoz kompanija iz metalnog sektora

1.1. Definirati izvozni potencijal kompanija za razliite podsektorske grupe

1.1.1. Istraivanje izvoznog kapaciteta kompanija zasnovano na viziji, tehnologiji, proizvodima, ljudskim resursima, rentabilnosti, finansijama, organizaciji 1.1.2. Odabir neizvoznih kompanija, spremnih da usvoje izvoznu orijentaciju te pruanje pomodi u cilju spremnosti za izvoz

MOFTER, BHEPA, FIPA, entitetska ministarstva, privatne i javne kompanije za konsalting

MOFTER u saradnji s entitetskim ministarstvima za industriju

Q II 2012

1. Inicijativa za izvoz metalnog sektora s ciljem da udvostrui broj izvoznih kompanija u metalnom sektoru (100 kompanija x 2.000 EUR) kroz domadi i meunarodni konsalting kako bi se klasificirali ne-izvoznici meu a) kompanijama koje su spremne da izvoze, b) kompanijama sa izvoznim potencijalom, c) onima bez izvoznog potencijala

1.2. Povedanje izvoza kod izvoznika niskog i srednjeg intenziteta u industrijama prerade metala (manje od 40% izvoznog udjela u ukupnoj prodaji)

1.2.1. Pomod pri restrukturiranju javnih kompanija (priprema za prodaju, partnerstva ili pomod u poboljanju poslovanja) 1.2.2. Omogudavanje boljeg pristupa finansiranju 1.2.3. Razvoj promotivnih aktivnosti za bolje pozicioniranje metalnog sektora BiH na stranim tritima

MOFTER, ministarstva za industriju i preduzetnitvo u entitetima

MOFTER u saradnji sa entitetskim ministarstvima za industriju

Q II 2012 2. Tehnika pomod za kompanije metalnog sektora u strategijama irenja izvoza

3. Usvajanje i povedanje uinkovitosti izvoznog marketinga kroz razvoj jakih posrednikih izvoznih kompanija

4. Shema grantova za uede u pokrivanju trokova stvaranja brendova i njihove promocije za kompanije metalnog sektora u iznosu od 50%

5. Razvoj i upravljanje WEB portalom

31

6. Omogudavanje kreditnih linija kroz razvojne banke za povedanje izvoznih kapaciteta MSP-a u metalnom sektoru

1. 3. Poboljanje poslovnog okruenja za nove projekte prerade metala u BiH, nudedi nove koncepte kapaciteta za preradu

1.3.1. Povedanje izvoznih kapaciteta u visoko izvozno orijentiranim kompanijama i proirenje lanca vrijednosti u proizvodnji aluminija, glinice i elika u daljim tokovima poslovanja

MOFTER, entitetska ministarstva za industriju i FIPA

Entitetska ministarstva za industriju i energiju

QIV 2012 7. Izrada projekta: "Povedanje energetske uinkovitosti u industriji metalnog sektora u BiH"

8. Pregled mogudnosti od strane FBiH i Alumine za poboljanje postizanja zadanih ciljeva i povedanje dodane vrijednosti u proizvodnji glinice

9. Studija izvodljivosti, Akcioni plan i promocija "BiH, vodeda drava po preradi aluminijuma 100 malih fabrika u dolini Neretve u sljededih 10 godina"

1.4. Razvoj elemenata za dugoroni razvoj lokalnih kompanija koje proizvode automobilske dijelove i komponente

1.4.1. Razvoj stratekih partnerstava sa VW, CIMOS i drugim kompanijama za proizvodnju automobila

MOFTER, FIPA i entitetska ministarstva za industriju

MOFTER Q II 2012 10. Studija mogudnosti za razvoj proizvodnje automobilskih dijelova u BiH, u saradnji s vodedim automobilskim komapnijama (FIAT, Renault, KIA, Hundai, Ford)

32

1.5. Povedanje investicija u metalni sektor, privlaenjem stranih direktnih ulaganja i domadih investitora

1.5.1. Sakupljanje informacija o potencijalnim ulagaima zainteresiranim za premjetanje proizvodnje u Zapadni Balkan i promocija bh. potencijala za usvajanje tih transfera

MOFTER, FIPA i entitetska ministarstva za industriju

MOFTER QIV 2011 11. Projekat usvajanja tehnologije i transfer proizvodnje iz zemalja EU u metalnom sektoru kroz direktne strane investicije, licence, saradnju i podugovaranje

Cilj 2. Poboljanje inovacija i institucionalnih kapaciteta metalnog sektora

2.1. Jaanje aktivnosti istraivanja i razvoja u metalnom sektoru

2.1.1. Odreivanje istraivakih projekata u programu istraivanja u FBiH i RS koji bi bili podrani javnim sredstvima finansiranja iz Fonda za istraivanje i razvoj iz FBiH i budeta RS

Entitetska ministarstva za industriju i ministarstva nadlena za nauku i istraivanje i razvoj

Entitetska ministarstva za industriju

QIV 2012 12. Centar za istraivanje i dizajn u metalnom sektoru u BiH, zasnovan na FFRDC principima funkcioniranja (100% uloenog javnog kapitala i u naredne etiri godine transformiranog u samoodrivo funkcioniranje)

2.2. Razvoj istraivakih projekata u cilju povedanja konkurentnosti u sektoru -konkurirati za

2.2.1. Razvoj 3-4 istraivaka projekta u metalnom sektoru za FP7, u saradnji s univerzitetima ili istraivakim centrima u inostranstvu i 2 projekta za IPA fondove

Entitetska ministarstva za industriju i ministarstva nadlena za nauku, istraivanje i razvoj


QII 2012 13. Razvoj projekata za proizvodnju za potroae roba u metalnom sektoru u BiH

33

fondove EU za zajednike projekte u metalnom sektoru

14. Studija izvodljivosti i razvoj modela za "Povedanje zaposlenosti i prihoda od izvoza u sektoru aluminija kroz razvoj novih osnovnih kapaciteta i kapaciteta za preradu u BiH"

2.3. Pruanje znanja o pripremi projekata za FP7 i IPA projekte iz metalnog sektora

2.3.1. Obrazovanje za uposlenike kompanija iz metalnog sektora

MOFTER, Direkcija za evropske integracije, VTKBiH, univerziteti i istraivaki centri, kao i kompanije metalnog sektora

VTKBiH

QIV 2011

15. Niz seminara na temu Priprema FP/ i IPA projekata u metalnom sektoru

16. Tehnika pomod za podrku pripremi

projekata u kompanijama

2.4. Razvoj novih i inovacije na ved postojedim proizvodima (stvaranje novih proizvoda, dizajn, brendiranje)

2.4.1. Uspostavljanje saradnje na projektima izmeu univerziteta ili centara za istraivanje i razvoj i kompanija iz metalnog sektora, kako bi se postigle inovacije u oblasti proizvodnje i produkt dizajna, ili razvoja brendiranja u saradnji s marketinkim agencijama



QII 2012 17. Shema grantova za pokrivanje 50% trokova za razvoj novih proizvoda ili inovaciju postojedih

34

2.5. Olakavanje certificiranja izvoznih proizvoda i izvoznih kompanija

2.5.1. Podrka aktivnostima kompanija za certificiranje proizvoda za izvoz ili izvoznih kompanija

VTKBiH i entitetska ministarstva za industriju

VTKBiH QIV 2011 18. Shema grantova za pokrivanje 50% trokova za certificiranje proizvoda i kompanija

2. 6. Uspostava institucionalne saradnje izmeu kompanija i univerziteta i istraivakih centara

2.6.1. Poboljanje saradnje u oblasti inovacija proizvoda, tehnologija i upravljanja izvoznim aktivnostima u kompanijama metalnog sektora u BiH

Univerziteti, istraivaki centri i entitetska ministarstva za industriju, VTKBiH


QII 2012 19. Definiranje potencijalnih oblasti saradnje i dobrobiti saradnje izmeu kompanija metalnog sektora i univerziteta i istraivakih centara u BiH te pruanje odgovarajude podrke kompanijama

Cilj 3. Podrka ulasku na trite i izvozu za kompanije metalnog sektora

3.1. Poboljanje trine inteligencije u vezi sa sakupljanjem podataka i ciljanjem trita

3.1.1. Razvoj i implementacija odreenog broja projekata fokusiranih na poboljanje kapaciteta metalnog sektora u cilju boljeg plasiranja na izvozna trita

MOFTER i ministarstva industrije u entitetima

VTKBiH u saradnji sa MOFTER-om

QI 2013 20. Istraiti tendencije i bududi razvoj prema potrebi evropskih trita za proizvodima od metala

21. Istraiti potencijal za izvoz i mogudi raskorak izmeu potranje i ponude kompanija metalnog sektora BiH

3.2. Povedanje konkurentnosti kompanija

3.2.1. Poboljanje kvaliteta proizvoda, rentabilnosti i kapaciteta za bududi razvoj na tritima i tehnologija

Ministarstva industrije u entitetima

Ministarstva industrije u entitetima

Q II 2012 22. Definirati i implementirati "jedan na jedan" programe restrukturiranja operacija

35

metalnog sektora u BiH (u smislu kvalitete proizvoda), isplativosti i kapaciteta za bududi razvoj na tritima te tehnologija

3.2.2. Jaanje kapaciteta izvoznog marketinga na nivou kompanija

MOFTER i VTKBiH MOFTER Q II 2012 23. Projekat tehnike pomodi: Povedanje kapaciteta za stvaranje i implementaciju izvoznog marketinga u kompanijama metalnog sektora u BiH

3.3. Poboljanje pristupa finansijskom kapitalu

3.3.1. Poboljanje uvjeta za koritenje kredita do nivoa izvozne konkurencije

MOFTER, Ministarstvo finansija BiH, entitetska ministarstva za industriju i finansije

MOFTER QIII 2012 24. Refinansiranje izvoza metalnog sektora jaanjem kapaciteta IGA

3.3.2. Osposobljavanje kompanija metalnog sektora da koriste kredite za razvoj i finansiranje izvoza

25. Uspostava garantnih fondova za finansiranje MSP-a izvoznih kompanija

3.3.3. Minimiziranje izvoznog rizika za kompanije metalnog sektora u BiH

26. Uspostava sistema i uvjeta za primjenu osiguranja od rizika

27. Uspostava fonda za pokrivanje rizika za kompanije iz metalnog sektora

36

3.4. Razvoj ljudskih resursa

3.4.1. Procjena, analiza i planiranje potreba metalnog sektora za razliitim znanjima i vjetinama

VTKBiH i entitetska ministarstva za obrazovanje

VTKBiH QII 2012 28. Sakupljanje podataka iz srednjih kola i fakulteta, kao i sa biroa za zapoljavanje o osoblju koje se moe kvalificirati za rad u metalnom sektoru (procjena ponude i projektnih trendova) 29. Sakupiti podatke iz kompanija iz metalnog sektora o potrebama za kvalificiranim osobljem i traenim profilima te projektnim trendovima 30. Uspostava centra za profesionalno obrazovanje u metalnom sektoru (zasnovano na paritetu kupovne modi)

3.5. Jaanje klastera u automobilskom sektoru

3.5.1. Poboljanje meusobne saradnje 3.5.2. Jaanje promovisanja automobilske industrije BiH

VTKBiH, FIPA i klaster

Klaster QIV 2012 31. Poboljanje saradnje kroz redovne sastanke i saradnju zasnovanu na potranji 32. Promovisati izvozne potencijale u automobilskom sektoru, kroz odabrane sajmove, bilateralne posjete i sl.

3.6. Poboljanje pravnog okvira i praksi dravne institucije nadlene za zone slobodne trgovine

3.6.1. Rjeavanje nejasnoda u oblasti uloge i potencijala zona slobodne trgovine za strane ulagae u BiH

Vijede ministara MOFTER QIV 2011 33. RIA (Regulatory Impact Assessment) - procjena regulatornog uinka vezanog za djelovanje postojedih regulativa i praksi u oblasti FTZ te preporuke kako da se uredi ova oblast u kontekstu EU integracija BiH

37

C i l j a n j e t r i t a

Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruenju se smatraju relativno malim tritem, ali veoma

vanim za BiH u kontekstu geografske blizine, lanstva u CEFTA-i, zajednike historije, jezika, kulture i

drugih slinosti. S ciljem procjene vanosti ovih trita, izraunali smo rezultat za indikativni trini

potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj se uzimaju u obzir potencijalna ponuda (BiH) i potencijalna

potranja (partnerske zemlje) za odreeni proizvod.

Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz odreenih proizvoda, dok se kao indikator

potencijalne potranje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon

komparacije ova dva indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima izvoz

datog proizvoda koji je BiH ostvarila u tu partnersku zemlju koja je predmet analize. Time se dobija

vrijednost indikativnog trinog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se radi o

vanom izvoznom proizvodu BiH, kao i na injenicu da je analizirana partnerska zemlja znaajan

uvoznik datog proizvoda, to praktino znai da postoji znaajan prostor za dalji rast izvoza. Nasuprot

tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se ili ne radi o znaajnom proizvodu iz perspektive BiH

ili da analizirana partnerska zemlja nije znaajan uvoznik datog proizvoda, to oigledno utjee na

potencijal za izvoz.

Za svaku od zemalja iz okruenja (koje su ujedno i lanice CEFTA-e), izraunat je indikativni trini

potencijal na estom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupisani prema

kategorijama pojedinanih proizvoda. Od naroitog znaaja je poreenje vrijednosti ITP-a i trenutnog

prisustva Bosne i Hercegovine na datom tritu (prvi red u analizi). Na kraju smo analizi dodali spisak

kljunih izvoznih konkurenata na svakom tritu. Ova nam informacija pomae da zaokruimo sliku

ukupnog potencijala za ulazak na odreeno trite.

to se tie klaster grupe, metalopreraivaa i srodnih industrija, najznaajnije prisustvo BiH nalazimo

na tritima Hrvatske i Srbije. Najvedi potencijal za povedanje izvoza nominalno je iskazan u ovim

zemljama. Panju privai injenica da je potencijal ak i neto vii na tritu Srbije. BiH takoe ima

znaajno prisustvo i u Crnoj Gori. Ipak, potencijal za rast izvoza ovog klastera na tritu Crne Gore je

vrlo skoman, najnii od analiziranih zemalja.

Prisustvo proizvoda iz drugog klastera u Albaniji i Makedoniji je znaajno manje. Meutim, prostor za

rast izvoza na ovim tritima uistinu je dosta visok, posebno imajudi u vidu trenutnu poziciju BiH na

ovim tritima. Ovo se prevashodno odnosi na trite Albanije.

Tabela 2: Analiza trinog potencijala u susjednim zemlljama za metalnu i povezane industrije

Indikator Drava

Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija

eljezo i elik

Bh izvoz u 2010 (000 $) 0 43 161 9 840 15 432 59 326

Indikativni trgovinski potencijal u 2010 (000 $)

148 840 86 219 108 939 9 579 35 275

38

Glavni konkurenti u 2010. Srbija, Grka, Turska,

Ukrajina, Italija

Italija, Njemaka, Austrija,

Makedonija, BiH

Ukrajina, Rumunija, Bugarska,

Srbija, Grka

BiH, Srbija,

Makedonija, Japan,

Albanija

Slovaka, BiH,

Makedonija, Italija, Grka

Proizvodi od eljeza i elika

Bh. izvoz u 2010 (000 $) 2 573 35 564 1 083 13 309 19 949

Indikativni trgovinski potencijal u 2010. (000 $)

90 586 180 044 42 464 38 291 147 261

Glavni konkurenti u 2010. Italija, Kina,

Grka, Holandija, Slovenija

Italija, Njemaka,

Turska, Kina,

Slovenija

Srbija, Grka, Turska, Italija,

Bugarska

Srbija, BiH,

Italija, Hrvatska, Njemaka

Njemaka, Italija, Kina,

Makedonija, Slovenija

Razliiti proizvodi od metala

Bh. izvoz u 2010. (000 $) 6 1 663 24 746 807


11 519 17 980 6 826 5 073 16 318

Glavni konkurenti u 2010. Italija, Grka, Kina,

Turska, Njemaka

Italija, Austrija,

Njemaka, Slovenija,

Kina

Turska, Grka,

Njemaka, Italija,

Slovenija

Italija, Srbija,

Njemaka, Kina, Grka

Njemaka, Italija,

Slovenija, Kina,

Turska

Maine, nuklearni reaktori, bojleri

Bh. izvoz u 2010. (000 $) 57 29 285 1 045 1 120 44 302


12 425 296 838 29 407 10 371 287 468


Njemaka, Grka, Turska

Njemaka, Italija, Kina,

SAD, Slovenija

Njemaka, Italija, Srbija, Turska, Grka

Kina, Njemaka,

Italija, Slovenija,

Srbija

Kina, Njemaka,

Italija, Slovenija,

Poljska

Elektronike komponente

Bh. izvoz u 2010. (000 $) 138 13 687 1 928 3 408 14 741


87 651 113 594 51 126 40 941 94 142


Grka, Turska,

Njemaka

Kina, Njemaka, Austrija, Italija, Kineski Taipei

Njemaka, Maarska, Slovaka,

Srbija, Kina

Kina, Srbija,

Njemaka, Hrvatska,

Koreja

Kina, Njemaka, Austrija,

Rumunija, Francuska

Raunanje atraktivnosti EU i svjetskog trita

Nain identificiranja potencijalnih trita u EU je znatno drugaiji. Atraktivnost trita zemalja EU za

izvoz odreenih grupa proizvoda iz izabranih kljunih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet

najznaajnijih faktora, koritenjem ITC baze podataka, to je prikazano u tabeli 12.

Tabela 12 : Raunanje atraktivnosti EU i svjetskog trita za bh. proizvode

Veliina trita (vrijednost uvoza)

Top 10 uvoznih trita za specifini proizvod 2

Top 30 uvoznih trita za specifini proizvod 1

Trine dinamike Rastuda trita izmeu 2006. 2010. 1

Postojanje trgovinskih barijera

Ekvivalentna tarifna stopa < 10% 1

39

Bh. prisustvo na tritu BiH najmanje uestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili s minimalno 1 milionom KM u kategoriji tog proizvoda na tom tritu

1

Trita s visokim potencijalom smo ocijenili sa 5, to je ujedno i maksimum, dok su

srednjepotencijalna ocijenjena sa 4. Ostali faktori se takoer trebaju razmotriti, meutim i ova

analiza prua izvoznicima i agencijama poetni pristup za trinu klasifikaciju.

PROIZVODNJA BAZNIH METALA I METALNIH PROIZVODA

Strana ponude:

Ova grupacija industrija zapoljava 7.650 radnika, to ini 5,6% ukupno zaposlenih u

preraivakoj industriji. Ukupno registrirane 64 kompanije, od ega 27 kompanija sa 20 i vie

zaposlenih.

Prisutna je izraena industrijska koncentracija. Pet velikih kompanija (vie od 250 zaposlenih)

upoljavaju gotovo ukupnog broja radnika. Registrirano je 27 SME koje upoljavaju 24%

radnika. Konano, registrirana su i 32 mikropreduzeda (manje od 10 zaposlenih).

Evidentiran je 31 proizvod sa vrijednodu izvoza od million i vie KM. Ogromna vedina ovih

proizvoda (27) registrirana je u samo tri industrije. U 4 od 7 industrija u kojima su prisutni

znaajni izvozni proizvodi, evidentiran je samo po jedan proizvod s vrijednodu izvoza vedom

od 1 million KM.

Generalni zakljuak: S aspekta ponude, evidentan je odreeni prostor za povedanje izvoza i

diversifikaciju. Eventualni problem u kontekstu izvozne promocije predstavlja relativno mala

zastupljenost SME.

Strana potranje:

Od 123 pozicije s velikim trinim potencijalom u proizvod trite matrici, pozicija BiH je

evidentirana na samo njih 13.

Primarna trita su Njemaka, Italija i Francuska. Od 13 proizvoda s vrijednodu izvoza vedom

od 1 milion KM, u ovim zemljama je identificirano znaajnije prisustvo samo u Njemakoj:

ukupno 6 proizvoda. U Italiji je ragistrirano znaajnije prisustvo sa samo 2 proizvoda, dok u

Francuskoj nije evidentirano znaajnije prisustvo niti u sluaju jednog od ovih proizvoda.

40

Sekundarna trita su Holandija, Belgija i panija. Od ovih zemalja, znaajnije izvozno

prisustvo registrirano je samo s jednim proizvodom na tritu Holandije.

Ogranienje predstavlja injenica da je vedina znaajnih izvoznih pozicija ostvarena sa samo 3

proizovda.

Od novih zemalja lanica EU, najvie potencijala za izvoz nalazimo na tritu Poljske i eke

Republike. Na ovim tritima nije zabiljeeno znaajnije prisustvo BiH.

Generalni zakljuak: S aspekta potranje, postoji znaajan prostor za povedanje izvoza, kako u

pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Odgovarajudu panju

posvetiti visokorangiranim novim zemljama, lanicama EU: Poljska, eka Republika, Slovenija,

Rumunija i Slovaka.

Znaaj pojedinih trita iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Bazni metali i metalni proizvodi"

0

20

40

60

80

100

120

140

GE IT FR NE BE SP AU POL CZ UK

Skor

41

Tabela I Znaaj EU trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda

Grupa kompanija (NACE klasifikacija)

Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010., zaposlenh u 2008., potencijalne izvozne kompanije u 2008.) Kod

Etiketa proizvoda

Izvoz (000

$)

EVROPSKA TRITA

GE IT FR NE BE SP AU POL CZ UK SWI SWE SLV RO SLK

Proizvodnja osnovnih metala

I klaste

r 121 99 95 85 79 79 68 66 63 54 44 42 31 30 30

2710 Proizvodnja baznog eljeza i elika i legura eljeza

Zaposlenih 3900 Izvoz 211 502 Preduzeda 4

720449 eljezni otpad i staro eljezo, eljezo ili elik, d.n. 48947

4 4 4 4 4 3 2 2 1 1

721420

ipke od eljeza ili nelegiranog elika, kovane, toplovaljane, toplovuene ili toploistiskivane i dalje neobraivane, ali ukljuujudi one sukane poslije valjanja, d.n. 47128

4 3 2 3 3 2 3 1 2

721391

Toplovaljane ipke, u nepravilno namotanim 39366

4 4 3 4 2 2 2 3 1 2 3

42

kolutima,

43

nelegiranog ellika, kovane

261800

Granulirana ljaka (zrnasti otpad) koja ostaje poslije obrade eljeza ili elika 3271

3 4 3 4 4 2 5 3

720529

Prah, eljezo ili elik, osim legura 2219

3 5 3 3 4 4 2 2 2 2 2

720421 Otpaci i ostaci, nehrajudi elik 1714

4 2 2 5 3 3 3 2 2 3

721491

ipka, pravougaonog (osim kvadratnog) presjeka nes. 1294

3 3 3 4 4 2 3 3 2 3 2 2 2 2

721499

ipke, od eljeza /nelegiranog elika, kovane i dr. d.n. 822

4 4 3 3 4 2 2 2 2 3 1 2

721650

Stranice, kalupi i dijelovi od eljeza i nekovanog elika, toplovaljanog, nelegiranog elika/eljeza, toploistiskivani/toplovuenog/,visina>/=80mm 715

4 3 2 2 3 4 2 2 1

721399

Toplo valjane ipke, u nepravilno savijenim 707

3 2 2 3 2 2 2 3 2

44

navojima, od eljeza i nekovanog elika, d.n.

2722 Proizvodnja elinih cijevi


730799 Pribor za cijevi, od eljeza ili elika, d.n. 1042

4 2 4 3 3 2 2 3 2 2

2734 Izvlaenje ice

Zaposlenih 307 Izvoz 5102 Preduzeda 2 721710

ica od eljeza ili nelegiranog elika, neprevuena 5102

4 2 4 4 3 2 3 4 4 3 4 1

2741 Proizvodnja plemenitih metala


711299

Otpaci i ostaci srebra, ukljuujudi metal presvuen eljezom, i dr. 1167

5 4 3 2 4 3 3 3 4 3 4 3

2742 Proizvodnja aluminija


760120

Aluminij neobraeni, legirani

217185

4 4 4 4 2 2 3 4 2 3 1 1 1

281820 Aluminijum oksid nes. 76803

3 2 4 3 1 2 2 2 3

760410

ipke i profili, aluminij, nelegirani 25200

5 4 4 4 3 4 3 2 2 4 2 1 3

760421

Profili, uplji profili, aluminij legirani 20174

4 4 4 4 3 2 4 3 4 3 4 3 2 2 3

760200 Otpaci i ostaci, aluminij 13409

4 4 4 3 4 2 4 3 2 3 2 1

760429

ipke i drugi profili, legirani aluminij 8573

5 4 4 4 4 3 5 3 3 4 4 3 2

45

760521

ica od aluminija legiranog, a maksimalne dimenzije poprenog presjeka preko 7mm 1213

4 3 2 2 4 4 2 2 2 3

2743 Proizvodnja olova, cinka i lima


780110

Rafinirano olovo, neobraeno 3932

3 4 2 4 3 3

790700 Proizvodi od cinka, d.n. 1749

5 3 4 2 4 3 5 5 4 2 3 3 4 3

780200 Otpaci i ostaci olova 1744

4 3 4 4 4 4 3 3 3 3 4

780191

Olovo, neobraeno, s masenim udjelom antimona, to prevladava nad drugim elementima 1121

4 4 2 4 4 4 2 2 2

2744 Proizvodnja bakra

Zaposlenih 0 Izvoz 37 017 Preduzeda 0 740400

Otpaci i ostaci, bakar ili bakrene legure 37017

5 5 3 5 4 3 4 3 3 2 4 3 3

Tabela II- Znaaj ostalih trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda

Grupa kompanija (NACE klasifikacija)

Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010., zaposlenih u 2008., potencijalne izvozne kompanije u 2008.) Kod Etiketa proizvoda

Izvoz (000 $)

OSTALA TRITA

46

USA KOR CHINA CAN IND0

Proizvodnja osnovnih metala

I klaster 98 87 69 67 61

2710 Proizvodnja baznog eljeza i elika i legura eljeza


720449 eljezni otpad i staro eljezo, eljezo ili elik, nes. 48947

2 4 3 2 3

721420

ipke od eljeza ili nelegiranog elika, kovane, toplovalj., toplovu. ili toploistiskivane i dalje neobraivan, ali ukljuujudi one sukane poslije valjanja, d.n. 47128

3 4

2

721391 Toplovaljane ipke, u nepravilno namotanim kolutima,

47

720421 Otpaci i ostaci, nehrajudi elik 1714

3 3 3 3

721491 ipka, pravougaonog (osim kvadratnog) presjeka d.n. 1294

3

2 3 3

721499 ipke, od eljeza /nelegiranog elika, kovane i dr., d.n. 822

3 4 3 2 2

721650

Stranice, kalupi i dijelovi od eljeza i nekovanog elika, toplovaljanog, nelegiranog elika/eljeza, toploistiskivanog/toplovuenog/,visina>/=80mm 715

4 4 1 3 4

721399 Toplovaljane ipke, u nepravilno savijenim navojima, od eljeza i nekovanog elika, d.n. 707

3 3 2 2 4

2722 Proizvodnja elinih cijevi


730799 Pribor za cijevi, od eljeza ili elika, d.n. 1042

4 4 3 3 4

2734 Izvlaenje ice Zaposlenih 307 Izvoz 5102 Preduzeda 2 721710

ica od eljeza ili nelegiranog elika, neprevuena 5102

3 2 2 3 3

2741 Proizvodnja plemenitih metala

Zaposlenih 9 Izvoz 1 167 Preduzeda 0 711299

Otpaci i ostaci srebra, ukljuujudi metal presvuen eljezom, i dr. 1167

4 4 1 4

2742 Proizvodnja aluminija Zaposlenih 1184 Izvoz 362 557 Preduzeda 2

760120 Aluminij neobraeni, legirani 217185 3 3 3 1 2

281820 Aluminij oksid, d.n. 76803 4 2 3 4 3

760410 ipke i profili, aluminij, nelegirani 25200 2

2 1

760421 Profili, uplji profili, aluminij legirani 20174 4

1 1

760200 Otpaci i ostaci, aluminij 13409 3 4 3 3 2

760429 ipke i drugi profili, legirani aluminij 8573 3 2 3 2

760521

ica od aluminija leg

Documents

BIH - Izvozna Strategija Metalnog Sektora