STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SRAČINEC ZA RAZDOBLJE . – … razvoja Opcine Sracinec za... · Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sračinec ... 1 Geološka epoha u povijesti

STRATEGIJA RAZVOJASRAČINEC

2015

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SRAČINEC ZA RAZDOBLJE

2015. – 2020.GODINE

Varaždin, lipanj 2016.

OPĆINE ZA RAZDOBLJE

2016

2

Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.

Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200

Fax: +385 42 422 208 Web: www.azra.hr

E-mail: [email protected]

2016

3

SADRŽAJ

1. ZNAČAJKE PODRUČJA ...................................................................................................................... 8

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke .............................................................................. 8

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 8

1.1.2. Geomorfološke značajke................................................................................................ 10

1.1.3. Klimatske karakteristike područja ................................................................................. 11

1.1.4. Prirodna baština ............................................................................................................. 11

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština ....................................................................... 14

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ................................................................................... 16

1.2.1. Prometna infrastruktura ................................................................................................ 16

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................ 19

1.2.3. Opskrba električnom energijom .................................................................................... 21

1.2.4. Opskrba plinom .............................................................................................................. 22

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ................................................ 22

1.2.6. Gospodarenje otpadom ................................................................................................. 25

1.2.7. Poslovna infrastruktura ................................................................................................. 25

1.2.8. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 26

1.3. Gospodarstvo ......................................................................................................................... 28

1.3.1. Gospodarske značajke ................................................................................................... 28

1.3.2. Zapošljavanje ................................................................................................................. 32

1.3.3. Poljoprivreda .................................................................................................................. 33

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo .................................................................................... 36

1.3.5. Turizam .......................................................................................................................... 37

1.4. Demografske i socijalne značajke .......................................................................................... 39

1.4.1. Obrazovanje ................................................................................................................... 41

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb ............................................................................................... 44

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo ....................................................................................... 46

1.4.4. Upravljanje razvojem ..................................................................................................... 53

2. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 53

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SRAČINEC ................................................................................................ 57

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA .......................................................................................................... 59

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ............................................................................................. 64

6. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA .................................................... 71

7. AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................ 76

2016

4

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sračinec ........................................................................... 9

Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva ................................................................................................ 13

Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) .......................................... 14

Tablica 4: Postotak kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa internetu u Općini Sračinec .............. 20

Tablica 5: Broj kućanstva naselja Općine Sračinec ................................................................................ 23

Tablica 6: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sračinec (iznosi u tisućama kn) .............. 28

Tablica 7: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima ..................................................... 29

Tablica 8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna ........................................................................... 30

Tablica 9: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu ...................................................................... 32

Tablica 10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha) ......................................................... 33

Tablica 11: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u ............................................. 33

Tablica 12: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama

s jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Sračinec ................................................ 34

Tablica 13: Proizvodnja grožđa i vina .................................................................................................... 35

Tablica 14: Struktura stočarske proizvodnje ......................................................................................... 35

Tablica 15: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ................................................................................................. 36

Tablica 16: Dolasci i noćenja turista u Općini Sračinec ......................................................................... 38

Tablica 17: Stanovništvo prema starosti i spolu .................................................................................... 40

Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ..................................... 40

Tablica 19: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Sračinec ............................. 41

Tablica 20: Obrazovna infrastruktura Općine Sračinec ......................................................................... 43

Tablica 21: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Varaždin .................................................... 45

Tablica 22: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere ......................................................................................... 63

Tablica 23: Opis mjera ........................................................................................................................... 65

Tablica 24: Usklađenost ciljeva razvoja Općine Sračinec ...................................................................... 71

Tablica 25: Akcijski plan Općine Sračinec za 2016. godinu .................................................................... 77

POPIS SLIKA

Slika 1: Naselje Sračinec .......................................................................................................................... 8

Slika 2: Naselje Svibovec Podravski ......................................................................................................... 9

Slika 3: Položaj Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji ...................................................................... 10

Slika 4: Područja očuvanja na području Općine Sračinec ...................................................................... 12

Slika 5: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Sračinec ................................... 13

Slika 6: Crkva Sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom ........................................................................... 14

Slika 7: Crkva Sv. Mihovila u Sračincu .................................................................................................... 15

Slika 8: Gradnja ceste u Općini Sračinec ................................................................................................ 16

Slika 9: Uređenje zelenih površina uz prometnice ................................................................................ 17

Slika 10: Karta javnih cesta u Općini Sračinec ....................................................................................... 18

Slika 11: Telekomunikacijska infrastruktura Općine Sračinec ............................................................... 20

2016

5

Slika 12: Trafostanica na Trgu Sv. Mihaela ............................................................................................ 21

Slika 13: Izgradnja kanalizacije u Općini ................................................................................................ 23

Slika 14: Projekt Aglomeracije na području Općine Sračinec ................................................................ 24

Slika 15: Zona za proizvodne namjene u Općini Sračinec ..................................................................... 26

Slika 16: Dom Kulture Sračinec ............................................................................................................. 27

Slika 17: Graba „ Kocinka“- prostori Udruge SKR Sračinec ................................................................. 37

Slika 18: Regionalni park Mura –Drava ................................................................................................. 38

Slika 19: Dječji vrtić „Bambi“ ................................................................................................................. 42

Slika 20: Osnovna škola Sračinec ........................................................................................................... 43

Slika 21: Podjela jednokratne pomoći rodiljama ................................................................................... 44

Slika 22: Novouređene prostorije NK „Podravac“ ................................................................................ 46

Slika 23: DVD „ Svibovec Podravski“...................................................................................................... 47

Slika 24: Dječja igrališta ......................................................................................................................... 48

Slika 25: Dan Općine .............................................................................................................................. 48

Slika 26:Uskrs u Sračincu ....................................................................................................................... 49

Slika 27: Uskrs u Svibovcu Podravkom .................................................................................................. 50

Slika 28:Međunarodni fašnik u Sračincu ............................................................................................... 51

Slika 29: „Benediktovo“ u Svibovcu Podravskom .................................................................................. 51

Slika 30:„Vesela škola nogometa“ ......................................................................................................... 52

Slika 31:Postavljanje LED rasvjete ......................................................................................................... 53

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Cestovna infrastruktura u Općini Sračinec ......................................................................... 18

Grafikon 2: Pokrivenost kućanstva komunalnom mrežom ................................................................... 24

Grafikon 3: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini ....................................................................... 25

Grafikon 4: Broj obrtnika u Općini Sračinec u 2014. godini .................................................................. 30

Grafikon 5: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011. ........................................................ 39

2016

6

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Poštovani žitelji Općine Sračinec!

Strategija razvoja Općine Sračinec za razdoblje od 2015.

do 2020. godine razvojni je dokument Općine Sračinec

izrañen u skladu s općim smjernicama regionalnog razvoja

Republike Hrvatske te predstavlja temeljnu podlogu za

korištenje fondova bespovratnih sredstva iz različitih

izvora ( nacionalnih, europskih te meñunarodnih

fondova).

Općina Sračinec prigradska je općina sa opremljenom

komunalnom infrastrukturom te najbitnijim društveno-

obrazovnim, sportskim i vjerskim sadržajem. Općina je

koja ulaže u ureñenost svojih naselja a kao dokaz tome su

različita priznanja dobivena od strane nadležnih institucija. Općina pomaže u radu

Udrugama a čemu je rezultat bogatstvo kulturno- umjetničkog sadržaja i stalni rast

posjetitelja općine po čemu smo jedna od rijetkih općina u Varaždinskoj županiji pa i u

Republici Hrvatskoj. Kontinuirano potičemo razvoja gospodarstva kroz niz poticaja za

investitore.

Konstantnim ulaganjem u obrazovanje i briga o mladima potiče se ostanak žitelja na

području Općine i povećanje broja stanovnika svake godine. Briga o zdravlju i uvjetima

života svih generacija definira nas kao Općinu koja vodi brigu o svim naraštajima žitelja

Općine Sračinec.

Općina Sračinec je u odnosu na izvorne prihode i niski proračun najopremljenija i

najureñenija općina ne samo u Varaždinskoj županiji nego i na državnoj razini. Zato ljudi

ovdje žele živjeti i na tome smo posebno ponosni jer sve kreće od ljudi, a oni su temelj

ukupnog razvoja i stvaranja dojma zadovoljnog življenja na tim prostorima.

Strategija razvoja osmišljen je i dugoročan plan kojim se utvrñuje vizija Općine Sračinec,

dugoročni razvoji ciljevi, mjere i aktivnosti te njihova provedba i na posljetku evaulacija

rezultata i učinka. Provedba mjera opisanih u strategiji pomoći će u ostvarenju daljnjeg

pozitivnog društveno- gospodarskog razvoja.

2016

7

Nastavak brige za žitelje Općine je prioritet zacrtan u strategiji, a poticajno okruženje, od

školstva, kulture, turizma, sve do obiteljskih gospodarstava temelj je za poboljšanje uvjeta

življenja.

Svi navedeni ciljevi u Strategiji razvoja Općine Sračinec za razdoblje od 2015. do 2020.

godine ostvarivi su i prate suvremene svjetske trendove uz njegovanje kulturne baštine

Općine.

Pošto živimo u dinamičnom okruženju gdje se svakodnevno mijenjaju okolnosti u kojima

živimo pa tako i potrebe, ovu ćemo strategiju, ne samo provoditi nego i konstantno analizirati

te nadopunjavati u skladu s potrebama lokalne zajednice i vremena koje je pred nama.

Odgovornost za provoñenje Strategije razvoja Općine Sračinec je na načelniku i članovima

Općinskog vijeća, ali velika je odgovornost na svim udrugama, tvrtkama i pojedincima koji su

svoje znanje, vještine i iskustvo spremni uložiti u razvoj Općine.

Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec

2016

8

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

Općina Sračinec smještena je na krajnjem sjeveru Varaždinske županije, sjeverozapadno od

grada Varaždina, središta Varaždinske županije. Na sjeveru graniči s Meñimurskom

županijom, na jugu s Općinom Vidovec te na zapadu Općinom Petrijanec. Manjim dijelom

graniči i s Republikom Slovenijom pa je k tome i pogranična općina. Općina se nalazi na 180

m/nv. Prometno geografski položaj je povoljan jer je povezana s dobrim cestovnim pravcima

koji vode prema sjeverozapadu do Varaždina, tako i zbog blizine autoceste A4 Goričan –

Varaždin – Čakovec- Zagreb, te graničnog prijelaza Macelj.

Područje Općine prostire se na 23,53 km² što čini 2% od ukupne površine Varaždinske

županije i jedna je od najmanjih općina u Županiji.

Općina Sračinec administrativno se dijeli na dva naselja, Sračinec i Svibovec Podravski.

Središte Općine je naselje Sračinec.

Slika 1: Naselje Sračinec

Izvor: Općina Sračinec

2016

9

Slika 2: Naselje Svibovec Podravski


Prema površini, veće naselje je Svibovec Podravski s 13,41 km², dok je naselje Sračinec

površine 10,12 km². Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 2.421

stanovnika po naselju.Prema popisu stanovništva Općina Sračinec ima 4.842 stanovnika što

čini 2,75% ukupnog broja Varaždinske županije (175.951). Gustoća naseljenosti prema broju

stanovnika je 207 st/km² što je više od gustoće stanovništva na razini Županije koja iznosi

139,50 st/km².

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sračinec

Naselje Površina

(km2) Stanovništvo

2011.

Gustoća naseljenosti

2011. (broj st/km2)

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog središta JLS u km

1 Sračinec 10,12 3.897 368,08 0

2 Svibovec Podravski 13,41 945 73,75 2,2

UKUPNO 23,53 4.842 441,83

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interno JLS

Položaj Općine Sračinec u Varažd

Slika 3:Položaj Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji

1.1.2. Geomorfološke značajke

Područje Općine Sračinec pretežito je nizinsko, u nizini rijeke Drave na približno 180 m/nm.

Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito

pleistocensko-holocenske 1starosti. Debljina šljunkovito

zapada prema istoku.Uz aluvij rijeke Drave vezana su ležišta šljunka i pijeska. Debljina

nataloženog šljunkovito pjeskovitog horizonta povećava se od zapada prema istoku.

Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i preds

nemetalne sirovine. Intenzivnom eksploatacijom šljunka kao sirovine za grañevinske radove u

poslijeratnom razdoblju nastale su tri velike depresije uz sjeverni rub naselja Sračinec.

sjevernom dijelu naselja Sračinec nalazi se i e

ha površine.

1 Geološka epoha u povijesti Zemlje

u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.

Položaj Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji

Izvor: AZRA d.o

Geomorfološke značajke


Geološki predstavlja Varaždinsku depresiju zapunjenu šljunkovito- pjeskovitim sedimentima

starosti. Debljina šljunkovito- pjeskovitih sed

aluvij rijeke Drave vezana su ležišta šljunka i pijeska. Debljina


Šljunkoviti nanosi nataloženi su u obliku izduženog područja i predstavljaju najveće rezerve


poslijeratnom razdoblju nastale su tri velike depresije uz sjeverni rub naselja Sračinec.

sjevernom dijelu naselja Sračinec nalazi se i eksploatacijsko polje šljunka

2016

10

Izvor: AZRA d.o.o., 2015.


pjeskovitim sedimentima

pjeskovitih sedimenata raste od

aluvij rijeke Drave vezana su ležišta šljunka i pijeska. Debljina


tavljaju najveće rezerve


poslijeratnom razdoblju nastale su tri velike depresije uz sjeverni rub naselja Sračinec. U

šljunka „Turnišće“ na 8,61

2016

11

Uz prirodni tok Drave, paralelno prolazi dovodni kanal za HE „Varaždin“. Izgrañen je sustav

obavješćivanja i uzbunjivanja za područje oko hidroelektrana na Dravi. U ovaj projekt

uključeno je i područje općine Sračinec na kojem se nalazi HE „Varaždin“.

Cijelo područje nalazi se na graničnom području triju velikih geotektonskih cjelina: istočnih

Alpi, unutrašnjih Dinarida i panonskog bazena. Stijene koje izgrañuju ovo područje

zahvaćene su brojnim tektonskom poremećajima koji su se odvijali u završnom dijelu

hercinsko orogenetskog ciklusa2, pripadaju alpskom orogentskom ciklusu i neotektonskom

pokretima. Konačno strukturno oblikovanje omogućili su tektonski pokreti koji su započeli

izmeñu oligocena i donjeg miocena3. Od srednjeg se miocena istraživano područje, pod

utjecajem neotektonskih pokreta, razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.

Zbog intenzivne tektonske aktivnosti sezmičnost u ovom prostoru iznosi 7-8 stupnjeva MSC 4skale.

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

Općinu Sračinec karakterizira toplo - kišna klima. Godišnji hod količine oborine je

kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u

kasnu jesen.Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj

sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19,5°C, a najhladniji je siječanj sa -1,0°C.Ukupne

godišnje količine oborina iznose cca 900 mm. U hladnom dijelu godine ima u prosjeku

izmeñu45 i 50 dana sa snježnim pokrivačem. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage

zraka su iznad 70%. Mraz se javlja od rujna do svibnja. Tuča se javlja prosječno jednom

godišnje. Posljednjih godina primjećuju se odreñene klimatske promjene.

1.1.4. Prirodna baština

Šume općine Sračinec pokrivaju 5,22 km2 površine, odnosno 22,3% ukupne površine općine

Sračinec. U vlasništvu Republike Hrvatske je 4,22 km² dok je u privatnom vlasništvu 1,00

km² šume. Šumsko područje nalazi se uz staro korito rijeke Drave. Zastupljene su slijedeće

2 Nastajanje planinskih pojasa tektonskom djelovanjem 3 Geološka razdoblja u povijesti Zemlje 4MERCALLI-CANCANI-SIEBERG – ova (MCS) ljestvica je empirijska, subjektivna i prikazuje intenzitet potresa, veličinu i vrstu štete, učinak potresa na ljude, objekte i tlo te se sastoji od XII stupnjeva (I – III stupnja – slabi potresi, IV – VI stupnja – srednji potresi, VII – IX stupnja – jako potresi, X – XII stupnja – katastrofalni potresi)

2016

12

zajednice autohtonog šumskog drveća, većinom mekih listaća u oštećenom sastavu, pod

intenzivnim utjecajem čovjeka: šuma vrba na sprudovima, šuma vrba i topola uz Dravu, šume

bijele johe obalnog područja Drave te degradirani i fragmentirani oblici nizinske šume hrasta

lužnjaka s jasenom, johom i topolom.

Uredbom Vlade Republike proglašen je Regionalni park Mura-Drava koji seproteže kroz

Meñimursku,Varaždinsku,Koprivničko-križevačku,Virovitičko-podravsku i Osječko

baranjsku županiju, na području rijeke Mure i Drave, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Dio

Općine Sračinec koji u Regionalnom parku Mura-Drava spadaju Dravske akumulacije, a u

sklopu kojeg prolazi i biciklistička ruta Mura-Drava.

Temeljem analize koje je načinio Zavod za ornitologiju HAZU, vrednovano kao područje

važno za ptice EU (tzv. SPA područja) i podijeljeno na 4 dijela: Dravske akumulacije,Gornji

tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog Polja), Srednji tok Drave (od Terezinog Polja do

Donjeg Miholjca) te Podunavlje i donje Podravlje. Takoñer, velik broj svojti prisutnih na

ovom prostoru nalazi se na popisu Dodatka I Direktive o pticama tj. ugrožene su na europskoj

razini. Na širem području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao npr. mali

vranac, brezov zviždak, vodomar, crna roda, štekavac i ostale zaštićene ptice.

Slika 4:Područja očuvanja na području Općine Sračinec

Izvor: Obrada AZRA d.o.o., 2015.

2016

13

Tablica2:Zaštićena prirodna bogatstva

Zaštita prirodnih bogatstava

Kategorija zaštite Lokacija/naziv

(kako je navedeno u prostornom planu JLS)

Površina/ u km²

regionalni park REGIONALNI PARK MURA- DRAVA 13.36 km²

Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.

Na području Općine Sračinec nalazi se područje Ekološke mreže NATURA 2000:

• HR1000013- Dravske akumulacije – područje očuvanja značajno za ptice ( SPA) • HR2001307-Drava – akumulacije- područje od značaja za vrste i stanišne tipove

( SCI)

Slika 5:Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Sračinec

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2015.

2016

14

1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Na području Općine Sračinec prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalazi se

Kapela Sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom. Kapela je pravilno orijentirana, osebujne

tlocrtne dispozicije neuobičajene za ovaj kraj, s kvadratnim brodom na koje se nadovezuje

trolisno svetište. Na natpisnoj ploči koja se nalazi iznad ulaza u kapelu spominje se da je već

1618. godine kapela obnovljena i nadograñena. Iz prve faze gradnje kapele potječe očuvani

gotički prozor u apsidi.

Tablica 3:Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite

Naziv (kako je navedeno u prostornom

planu JLS ili dr. važećim

dokumentima)

Površina / u m² ili km²

Lokacija (kako je navedeno u

prostornom planu

JLS)

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te

građevina s okolišem)

Kapela Sv. Benedikta Z-1938

Svibovec Podravski

Izvor: Općina Sračinec, Ministarstvo kulture, 2015. Slika 6: Crkva Sv. Benedikta u Svibovcu Podravskom


2016

15

U naselju Sračinec nalazi se župna crkva Sv. Mihovila kojoj je u tijeku valorizacija i

utvrñivanje svojstava koje bi svrstale ovu grañevinu meñu zaštićenu baštinu Općine.

Slika 7: Crkva Sv. Mihovila u Sračincu


2016

16

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Dobra i kvalitetna infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika te pokazatelj razvoja

društva. Općina Sračinec ima vrlo dobar geoprometni položaj zahvaljujući blizini grada

Varaždina, s kojim je povezan dobrim cestovnim vezama. Cestovni promet na području

Općine čini cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta.Kroz općinu Sračinec prolazi državna

cesta D2 dužine 3,12 km koja ide iz smjera državne granice s Republikom Slovenijom prema

Varaždinu, Koprivnici i dalje prema Virovitici. Na cestu D2 spaja se županijska cesta ŽC

2037 Sračinec – Svibovec Podravski, kao i ostali sastav općinskih nerazvrstanih cesta s

područja općine. Ukupna dužina županijskih cesta je 4,02 km, lokalnih 2,83 km koje su pod

upravljanjem Županijske uprave za ceste, te nerazvrstanih 73,46km od čega je 28,56 %

asfaltirano (21 km ). Gledajući prometnu signalizaciju, koja je u skladu s propisima i

zakonima te razvijenu prometnu mrežu koja je infrastrukturno u vrlo dobrom stanju, stanje

županijskih i lokalnih cesta na području Općine je na zadovoljavajućoj razini jer su sve javne

isto tako i nerazvrstane ceste unutar grañevinskog područja Općine Sračinec asfaltirane, a

većina njih je ureñena srubnicima, pješačko-biciklističkim stazama, asfaltiranim prilazima

svakom kućanstvu te ureñenim zelenim površinama uz prometnicu.

Slika 8: Gradnja ceste u Općini Sračinec


2016

17

Slika 9: Ureñenje zelenih površina uz prometnice


Sjeverno od naselja Sračinec predviñen je koridor za izgradnju „Brze Podravske ceste“ koja bi

trebala doprinijeti boljim uvjetima prometa i za samu Općinu. U tijeku je izrada projekta za

proširenje svih lokalnih ulica s odvodnjom i pješačko biciklističkim stazama, a realizacija

projekta planirana je nakon izgradnje sustava odvodnje i kanalizacije.

Na području Općine Sračinec nalazi se 12 autobusnih stajališta a prijevoz putnika obavlja

poduzeće „Presečki grupa“.

2016

18

Grafikon 1: Cestovna infrastruktura u Općini Sračinec

Izvor: AZRA d.o.o., 2015. Slika 10:Karta javnih cesta u Općini Sračinec


3,12

4,09

2,83

73,46

0 10 20 30 40 50 60 70 80

DRŽAVNA CESTA

ŽUPANIJSKA CESTA

LOKALNA CESTA

NERAZVRSTANA CESTA

Cestovna infrastuktura

2016

19

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine, poštanski promet obavlja 1 poštanski ured („Hrvatske pošte“ d.d.) sa

sjedištem u Sračincu.

Telekomunikacijski promet na području Općine Sračinec organizira i obavlja „HT –

Hrvatske telekomunikacije“ d.d., Regija 1 – sjever Varaždin. Općina je u cijelosti pokrivena

telekomunikacijskom mrežom. Naselje Svibovec Podravski i dio naselja Sračinec pokriveno

je podzemnom TK-mrežom.

Prema podacima iz PP Općine Sračinec,Općina ima dva udaljena pretplatnička stupnja (UPS)

povezanih meñusobno i s glavnom centralom u TKC Varaždin županijskim svjetlovodnim

kabelima. Kroz područje Općine, uz glavnu cestu, prolazi i meñunarodni svjetlovodni kabel.

Na području Općine instalirana su 2.432 obična telefonska priključka (POTS) i 32 ISDN BRA

priključka.Iskorištenost POTS priključka je oko 70%, dok je iskorištenost ISDN BRA

priključka oko 66%. Iskorištenost pristupne mreže je oko 46%.

Izrañen je Plan razvoja širokopojasnog pristupa internetu5 u koji je uključena i Općina

Sračinec. Cilj je da se u Općini, gdjene postoji širokopojasna mreža putem izgradnje otvorene

širokopojasne mreže sbrzinama u skladu s ciljevima DAE6 (svim korisnicima najmanje 30

Mbit/s i 50% najmanje 100 Mbit/s) omogući povezivanje svih naselja i zainteresiranih

krajnjih korisnika u općini te da se nova mreža po istim uvjetima ponudi svim zainteresiranim

operatorima i davateljima usluga. Brzine najmanje 100 Mbit/s potrebno je omogućiti svim

pravnim subjektima (poduzeća, javne ustanove i sl.).

Postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je dograditi ili rekonstruirati i/ili

izgraditi zamjensku. Sve mjesne i meñumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli,

svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih,

odnosno planiranih prometnica. Postupak ishoñenja propisane dokumentacije za lociranje i

grañenje (postavljanje) elektroničke telekomunikacijske infrastrukture na prostoru Općine

Sračinec provodi se prema planu višeg reda, tj. Prostornom planu Varaždinske županije i

5 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec 6Digitalna agenda za Europu- Njen je cilj osigurati ekonomsku i socijalnu korist od jedinstvenog digitalnog tržišta temeljenog na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Do 2020. godine svi bi trebali imati pristup znatno većim brzinama interneta (30 Mbit/s i više), a 50 % ili više europskih kućanstava trebalo bi biti pretplaćeno na internetsku vezu brzine veće od 100 Mbit/s.

2016

20

smjernicama propisanim u Odredbama za provoñenje tog Plana. Potrebne planirane zone

elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, kao lokacije samostojećih antenskih stupova

pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture ucrtane su kao informacija na

kartografskom prikazu: 7

Slika 11:Telekomunikacijska infrastruktura Općine Sračinec

Izvor: PPUO Sračinec, 2015.

Tablica4:Postotak kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa internetu u Općini Sračinec

Postotak kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa internetu [Mbit/s] Broj

2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50 -100 100+ Ukupno kućanstava stanovnika

26,59% 18,88% 2,4% 0,14% 0,07% 0% 0% 48,09% 1441 4842

7PPUO Sračinec, izmjene i dopune

2016

21

Izvor: HAKOM, 2015.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine je HEP Operator

distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Varaždin. Duljina podzemne niskonaponske mreže na

području Općine Sračinec iznosi 11 km, a nadzemne niskonaponske mreže 22 km. Na

području Općine postoji 14 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV te jedna

transformatorska stanica 35/0,4 kV, od kojih su tri zidana tornjića, 6 zidano- montažnih , 2

zidane zgrade, 3 kabelske transformatorske stanice (KTS) te jedna stupna željezna. Zbog

problem koji nastaje s smanjenom snagom električne energije u kućanstvima planira se

izgradnja novih trafostanica kako bi sva kućanstva imala jednaku jačinu električne energije (

220 W).

Broj kućanstva priključenih na električnu energiju na području Općine Sračinec iznosi 1478,

od čega je 1163 kućanstva na području naselja Sračinec, a 315 kućanstva na području naselja

Svibovec Podravski8.

Općina Sračinec potiče korištenje obnovljivih izvora energije, a korištenje obnovljivih izvora

energije na području Općine zastupljeno je na javnim objektima. U suradnji s Fondom za

zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti provode se projekti usmjereni na poboljšanje

energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i javnih objekata.

Slika 12: Trafostanica na Trgu Sv. Mihaela


8 HEP OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., Elektra Varaždin, 2016.

2016

22

1.2.4. Opskrba plinom

Distribuciju plina na području Općine obavlja tvrtka „Termoplin“ d.d. Varaždin. Plinskom

mrežom pokrivena su oba naselja. Područje Općine Sračinec je u potpunosti pokriveno

razvodnom plinskom mrežom.

Područje Općine Sračinec opskrbljuje se prirodnim plinom iz distributivnog srednjetlačnog

plinovoda vezanog na 1. sekundarni prsten Grada Varaždina u Optujskoj ulici i proteže se duž

prometnice Varaždin - Hrašćica - Sračinec - Petrijanec - Vinica - Cestica.

Plinovod je izrañen iz polietilenskih cijevi za plin profila d 160 za radni tlak plina Pmax = 3,0

bar pretlaka. Naselje Sračinec opskrbljuje se prirodnim plinom putem srednjetlačnog plinskog

sustava izrañenog iz polietilenskih cijevi, dok naselje Svibovec Podravski preko redukcijske

stanice (RS) i niskotlačnog plinskog sustava izrañenog iz polietilenskih cijevi.

Broj kućanstava priključenih na plinsku mrežu u naselju Sračinec je64,38% (754 ) , a u

naselju Svibovec Podravski65,29% (175). Broj priključenih gospodarskih subjekata u naselju

Sračinec je 49, a u naselju Svibovec Podravski 8.

Ukupna potrošnja plina u Općini Sračinec u 2015. godini iznosi 17.217.019,21 kWh.

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Kao i u većini Općina na području Varaždinske županije, opskrba vodom obavlja se preko

regionalnog sustava vodovoda „Varaždin“,a koristi se voda iz vodocrpilišta "Vinokoščak"

koji se nalazi u primarnoj vodoopskrbnoj zoni "A"9.

Napajanje vodom iz pravca Varaždina vrši se preko transportnog cjevovoda koji povezuje

gradski sustav s crpnom stanicom Petrijanec.

Kapitalni hidrotehnički objekti na području Općine su:

• transportni opskrbni cjevovod koji prolazi naseljem Sračinec u profilu ND 200 i 250 mm a

ide iz smjera Varaždina prema crpnoj stanici Petrijanec

• opskrbni cjevovodi u naselju Sračinec i Svibovec Podravski

Sustav odvodnje pokriva 40% Općine i to u naselju Sračinec, no u fazi realizacije je

izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje fekalnih voda za naselje Svibovec Podravski. Broj

9Primarna vodoopskrbna zona „A“ je zona koja obuhvaća nizinsko područje Dravske doline i predstavlja osnovicu cjelokupnog Regionalnog vodovoda Varaždin jer se na području ove zone nalaze gotovo sva izvorišta koja se koriste u tom vodovodu, a za potrebe svih ostalih zona

2016

23

priključaka kućanstva na sustav odvodnje u Općini je 11,73% (169), a gospodarskih 10

priključaka.

Slika 13: Izgradnja kanalizacije u Općini


Tablica5:Broj kućanstva naselja Općine Sračinec

VODOOPSKRBA

Općina/grad Broj naselja obuhvaćenih

sustavom vodoopskrbe ili

%

Potrošnja pitke vode

(m3)

Broj javnih cisterni i naselja u kojima

se nalaze

Vodoopskrbni sustav (naziv) te poduzeće

zaduženo za vodoopskrbu

Sračinec 2 172.886m3 0 Regionalni vodovod Varaždin

"VARKOM" d.d., Varaždin

Izvor:Općina Sračinec, 2015.

Grafikon 2:Pokrivenost kućanstva komunalnom mrežom

Kroz 10 Općina i Grad Varaždin, meñu kojima je i Općina Sračinec prolazi višegodišnji

projekt „Aglomeracija Varaždin“

Slika 14:Projekt Aglomeracije na području Općine Sračinec

[VRIJEDNOST]

Postotak kućanstava priključenih na vodovod

Postotak kućanstava priključenih na kanalizaciju

Postotak kućanstava priključenih na električnu mrežu

Postotak kućanstava priključenih na plinsku mrežu

Pokrivenost kućanstva komunalnom mrežom


projekt „Aglomeracija Varaždin“ kojem je planirani završetak 2018. godina

Projekt Aglomeracije na području Općine Sračinec

Izvor:

Komunalna infrastruktura

[VRIJEDNOST]

40%

100%

78%

Postotak kućanstava priključenih na vodovod

Postotak kućanstava priključenih na kanalizaciju

Postotak kućanstava priključenih na električnu mrežu

Postotak kućanstava priključenih na plinsku mrežu

2016

24

Izvor: AZRA, 2015.


lanirani završetak 2018. godina.


1.2.6. Gospodarenje otpadom

Trgovačko poduzeće koje obavlja dužnost prikupljanja i odvoza otpada na području Općine

Sračinec je tvrtka „Čistoća Varaždin“

sustav gospodarenja otpadom

domaćinstvo posjeduje kantu od 120 l za prikupljanje komunalnog otpada te kantu od 120 l za

odlaganje papira dok se otpad iz

broj korisnika usluge odvoza komunalnog otpada je 1.086

75,36%.Ukupna količina otpada odvezenog u 2015. godini bila

od toga najviše miješanog otpada 702,16 t.

otpada na kućnom pragu. Odvaja se posebno papir, plastika, staklo, tekstil, metali, glomazni

otpad i ostali otpad.

Grafikon 3:Količina sakupljenog otpada u 2015

Izvor: Čistoća d.o.o za gospodarenje otpadom, čistoću, p

1.2.7. Poslovna infrastruktura

Općina Sračinec Prostornim plan

namjene – I koja se nalazi uz Županijsku cestu 2037 Sračinec

veže na državnu cestu D-2, koja je zaobilaznicom vezana na autocestu A

Poslovna zona za proizvodne namjene

0

200

400

600

800

Miješani komunalni

otpad

702,16

otpada

Gospodarenje otpadom


„Čistoća Varaždin“ d.o.o.. Općina Sračinec ima uspostavljen

gospodarenja otpadom, a odvozom otpada obuhvaćena su oba naselja Općine. Svako


dok se otpad iz poslovnih prostora prikuplja u kontejnere

ge odvoza komunalnog otpada je 1.086 domaćinstava

da odvezenog u 2015. godini bila je 814,96 t svih vr

šanog otpada 702,16 t. Od 2015. godine u Općini vrši se selektiranje


ličina sakupljenog otpada u 2015. godini

Izvor: Čistoća d.o.o za gospodarenje otpadom, čistoću, proizvodnju i usluge .

Poslovna infrastruktura

Općina Sračinec Prostornim planom ima predviñenu jednu Poduzetničku zonu za proizvodne

koja se nalazi uz Županijsku cestu 2037 Sračinec- Svibovec Podravski koja se

2, koja je zaobilaznicom vezana na autocestu A- 4 Zagreb

zvodne namjene –I- nalazi za na 17 ha površine.

Miješani komunalni

otpad

Glomazni otpad Miješana ambalaža

Staklena ambalaža

702,16

084,46

16,48

Količina sakupljenog

otpada u 2015. godini (t)

2016

25


ima uspostavljen organiziran

naselja Općine. Svako


u kontejnere. U 2015. godini

domaćinstavaodnosno

je 814,96 t svih vrsta otpada,

d 2015. godine u Općini vrši se selektiranje


roizvodnju i usluge ., 2015.

zonu za proizvodne

Svibovec Podravski koja se

4 Zagreb- Goričan.

2016

26

Poslovna zona Sračinec opremljena je cjelokupnom komunalnom infrastrukturom

(industrijska prometnica, nn mreža, vodovodna mreža, sustav odvodnje i kanalizacije, plinska

mreža, telekomunikacijska mreža).

Parceliranjem zemljišta utvrñeno je 10 parcela na 9,9 ha za izgradnju poslovnih parcela u

Zoni proizvodne namjene.U Zoni proizvodne namjene trenutno djeluju poslovna subjekta

koja ukupno zapošljavaju oko 100 djelatnika, dok su još četiri poslovna subjekta kupila

parcele, a na raspolaganju za kupnju je još 6ha zemljišta.

U sklopu programa poticanja razvoja gospodarstva, Općina nudi popust na cijenu zemljišta

ovisno o veličini parcele i namjeravanom broju novozaposlenih mještana Općine Sračinec

koja se utvrñuje po formuli(«broj novozaposlenih/površina parcele) x 5000»), a ista formula

promjenjuje se i na popust kod plaćanja komunalnog doprinosa.Isto tako, Općina je uključena

u županijske projekte sufinanciranja kamata za poduzetničke kredite.

Slika 15:Zona za proizvodne namjene u Općini Sračinec


1.2.8. Društvena infrastruktura

Od ustanova za društveni razvoj zajednice, u naselju Sračinec su domovi kulture i vatrogasni

domovi smješteni u naseljima Sračinec i Svibovec Podravski. U naselju Sračinec nalazi se

Dom kulture Sračinec te Dom umirovljenika koji su uz sufinanciranje Ministarstva

2016

27

gospodarstva obnovljeni u 2015. godini. U naselju Svibovec Podravski nalazi se Turističko

kulturni informativni centar Svibovec, Vatrogasni dom Svibovec te Društveni dom Svibovec

Podravski.

Slika 16: Dom Kulture Sračinec


2016

28

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u 2013. godini, Općina

Sračinec nalazi se u III. skupini s indeksom razvijenosti10 od 84,76%. Varaždinska županija

prema klasifikaciji županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.

Tablica6:Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sračinec (iznosi u tisućama kn)

R. br. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks

Udio Općine u županiji

(%)

1. Br. pravnih osoba 46 42 91,3 1,4

2. Prosječan br. zaposlenih 367 229 62,39 0,6

3. Ukupan prihod 111.181 107.817 96,97 0,5

4. Dobit tekuće godine 3.872 2.992 77,27 0,3

5. Gubitak tekuće godine 2.718 888 32,67 0,1

6. Poslovni rezultat (neto) 1.154 2.104 182,32 0,9

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Općine Sračinec, 2015.

Na području Općine Sračinec kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je prosječno 229 osoba,

što predstavlja tek 0,6 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 107.817.000,00 kuna što je za 3 % manje nego

prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,

odnosno dobiti od 2.104.000,00 kuna.

10Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13

2016

29

Tablica7:Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima

PODRUČJE DJELATNOSTI

BR

OJ

PO

DU

ZE

TN

IKA

BR

OJ

ZA

PO

SLE

NIH

DO

BIT

R

AZ

DO

BL

JA (

u

00

0 k

n)

GU

BIT

AK

R

AZ

DO

BL

JA (

u

00

0 k

n)

KO

NS.

FIN

AN

C.

RE

ZU

LT

AT

(u

0

00

kn

)

A)poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1 4 27.948 0 27.948

C)prerađivačka ind. 8 61 916.709 89.992 826.717

F) građevinarstvo 4 9 32.016 725.834 -693.818

G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

14 108 955.950 22.355 933.595

J) informacije i telekomunikacije 2 7 425.336 4.395 420.941

M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

3 4 849 13.400 -12.551

N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

1 0 1.762 0 1.762

P) obrazovanje 1 3 32.931 0 32.931

S) ostale uslužne djelatnosti 3 5 2.780 27.932 -25.152

UKUPNO 37 201 2.368.333 883.908 1.484.425

Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sračinec, 2015.

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih

osoba/subjekata Općine Sračinec, dominantan je utjecaj trgovine na veliko i malo (14 tvrtki)

te prerañivačke industrije (8 tvrtke).

Najveću dobit od 40,4% ostvarila je djelatnost trgovina na veliko i malo, popravak motornih

vozila.

S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2014. godini, 6 je djelatnosti poslovalo s

dobitkom, dok su njih 3 poslovale s gubitkom, odnosno ostvarile negativan financijski

rezultat.

Tablica8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014

JLS I.-XII. 2013.

Sračinec 5.439

Varaždinska županija

5.654.922

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pra

Sračinec sudjelovali su s manje od

Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 6.929.000,00 kuna te uvoz sa 9.080

odnosu na 2013. godinu, ostvaren je

Grafikon 4:Broj obrtnika u Općini

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST])

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST])

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST])

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST]

Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna

IZVOZ UVOZ

I.-XII. 2014.

Indeksi I.-XII.

2014./ I.-XII. 2013.

I.-XII. 2013.

I.-XII.2014

6.929 127,4 14.404

6.730.490 119,0 4.391.799 4.167.432

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine

s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.

zvoz zabilježen je u iznosu od 6.929.000,00 kuna te uvoz sa 9.080

, ostvaren je veći izvoz, dok jeuvoz manji.

a u Općini Sračinec u 2014. godini

Izvor: Obrtnička komora Varaždinske županije

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST])

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST]

[NAZIV KATEGORIJE][VRIJEDNOST])

[NAZIV KATEGORIJE]

([VRIJEDNOST])

2016

30

UVOZ

XII. 2014.

Indeksi I.-XII.

2014./ I.-XII. 2013.

9.080 63,0

4.167.432 94,9

Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.

vne osobe/subjekti Općine

% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.

zvoz zabilježen je u iznosu od 6.929.000,00 kuna te uvoz sa 9.080.000,00 kuna. U

Obrtnička komora Varaždinske županije, 2015.

)

[NAZIV KATEGORIJE][VRIJEDNOST])

2016

31

Na području Općine, razvijenije je obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema

podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2014. godine bilo je ukupno 67 obrt koji se

obavljaju tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (73,1%).

Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (35,8%) i

proizvodni obrti (19,4%).

20

16

32

1.3

.2.

Za

po

šlja

va

nje

Pre

ma

evid

enci

ji H

rvat

skog

zav

oda

za z

apoš

ljav

anje

, u O

pćin

i S

rači

nec

je u

sij

ečnj

u 20

16. b

ilo

neza

posl

eno

ukup

no 1

92 o

sobe

, od

čega

99

žena

(5

1,56

%)

te 9

3 m

uška

raca

(48

,43%

). D

etal

jan

preg

led

prem

a ra

zini

obr

azov

anja

i sp

olu

prik

azan

je u

slj

edeć

oj ta

blic

i.

Tab

lica9

:Ne

zap

osle

ne o

so

be p

rem

a k

valif

ikaciji

i s

po

lu

JLS

Uk

up

no

B

ez š

ko

le i

nez

avrš

ena

osn

ovn

a šk

ola

O

sno

vna

ško

la

SŠ z

anim

anja

do

3

god

.i šk

ola

za

KV

i V

KV

rad

nik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i

više

go

din

a i g

imn

azij

a

Prv

i stu

pan

j fa

ku

ltet

a,

stru

čni s

tud

ij i

viša

šk

ola

Fak

ult

eti,

akad

emij

e,

mag

iste

rij,

do

kto

rat

UK

M

Ž

U

K

M

Ž

UK

M

Ž

U

K

M

Ž

UK

M

Ž

U

K

M

Ž

UK

M

Ž

Sr

ačin

ec

19

2

93

9

9

13

7

6

5

2

33

1

9

58

2

9

29

5

3

20

3

3

8

1

7

8

3

5

Var

ažd

ins

ka ž

up

. 6

.84

1

35

2 2

33

19

4

87

3

18

1

69

1

62

1

83

5

78

6

21

52

1

30

6

84

6

17

03

7

33

9

70

4

29

1

63

2

66

4

99

1

67

2

82

Izvo

r: M

jese

čni b

ilten

za

sije

čan

j 201

6.

Hrv

ats

kog

za

vod

a z

a z

ap

ošl

java

nje

, P

od

ručn

i ure

d V

ara

ždin

, 2

01

6.

U s

iječ

nju

2016

. god

ine,

Opć

ina

Sra

čine

c im

a 2,

8% n

ezap

osle

nih

osob

a u

odno

su n

a uk

upno

nez

apos

lene

oso

be u

Var

aždi

nsko

j žup

anij

i. N

ajve

ći

broj

nez

apos

leni

h os

oba

su o

sobe

sa

sred

njoš

kols

kim

obr

azov

anje

m,

koje

čin

e 30

,20%

uku

pnog

bro

ja n

ezap

osle

nih

u O

pćin

i S

rači

nec.

Pos

tota

k

je

man

ji

nego

u V

araž

dins

koj

župa

niji

, g

dje

osob

e s

a sr

ednj

oško

lski

m o

braz

ovan

jem

či

ne 3

1,45

% o

d uk

upno

g br

oja

neza

posl

enih

.

2016

33

1.3.3. Poljoprivreda

Osnovno obilježje poljoprivredne djelatnosti je ekstenzivna poljoprivreda te velika

usitnjenosti poljoprivrednih parcela. Najveći dio poljoprivredne površine nalazi se u

privatnom vlasništvu. Veliki broj zemljišta je neobrañeno i to je većinom zemljište u

vlasništvu Republike Hrvatske, za koje je Općina izradila Program raspolaganja i dobila

suglasnost ministarstva te provela natječaj za prodaju, zakup i dugogodišnji zakup.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (23,53km2) na

raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 8,95 km², odnosno 38 %. U svrhu

poljoprivredne proizvodnje koristi se 7,43km², što je 83% od ukupno raspoložive površine

poljoprivrednog zemljišta, odnosno 31,5% od ukupne površine Općine.

Tablica10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište, ha

ora

nic

e i v

rto

vi

po

vrtn

jaci

liva

de

paš

nja

ci

voćn

jaci

vin

ogr

adi

rasa

dn

ici i

k

oša

račk

a vr

ba

743,19 675,28 3,06 47,65 3,43 6,66 7,07 0,04

% 90,8 0,4 6,4 0,5 0,9 1 0,005

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi s 675,28 ha, odnosno 44,17% i livade s 47,65 ha,

odnosno 36,94%, što je vidljivo u Tablici 11.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su

oranice na 1.051 parcela te livada na 152 parcela te voćne vrste na 28 parcela, a ostalo je u

manjem ili neznatnom udjelu. Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 738,25 ha, na

ukupno 1.246parcela.

Tablica11:Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u

Vrsta korištenja Broj parcela Površina (ha)

Oranica 1.051 662,92

Staklenik Plastenik 9 1,50

2016

34

Vrsta korištenja Broj parcela Površina (ha)

Livada 152 60,83

Pašnjak 3 0,86

Vinograd 1 0,85

Voćne vrste 28 10,34

Ostalo zemljište 2 0,95

Ukupno 1.246 738,25

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 31.12.2015.godine

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,6 ha.Na temelju rezultata upisa

poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi

usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela.

Mikroklimatske prilike u Općini Sračinec pogoduju uzgoju žitarica i povrća. Na oranicama se

osim žitarica, najviše uzgajakrumpir i grah.

Tablica12: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama s

jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Sračinec

Kultura Površina (ha)

Povrtne kulture

kućni vrt 0,76

krumpir 3,19

grah 1,24

Žitarice

kukuruz 174,55

ječam 52

zob 6,54

pšenica 54,4

tritikale 32,97

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP, od

povrtnih kultura najzastupljeniji je u uzgoju krumpira na 3,19 ha površine, graha na 1,24 ha,

2016

35

te kućni vrt na 0,76 ha. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 174,55 ha površine, pšenica

na 54,4 ha, ječam na 52 ha, tritikale na 32,97 ha i zob na 6,54 ha površine.

Prema podacima APPRRR, od voćarskih kultura najviše se uzgaja orah (4PG) na 2,89 ha

zatim miješani nasad voćnih vrsta na 2,18 ha (11 PG), jabuka na 1,73 ha (2 PG), šljiva na 1,18

ha (1 PG).

U 2015. godini proizvelo se 16,00 t grožña, odnosno 108,13 hl vina, što čini 1,31% ukupne

proizvodnje grožña u Varaždinskoj županiji, odnosno 1,41% ukupne proizvodnje vina u

Varaždinskoj županiji.

Tablica13:Proizvodnja grožña i vina

Rodni trsovi

(kom) Proizvodnja

grožđa (t) Proizvodnja

vina (hl)

Općina Sračinec 4.800 16,00 108,13

Varaždinska županija

4.994.479 1.221,1 7649,77

RH 105.392.160 80.477,67

523.316,04

Izvor: APPRRR, 2015. godine

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje

najviše je bio zastupljen uzgoj peradi s 17.324 jedinki, zatim uzgoj kunića s 2.416 jedinki,

svinja sa 457 jedinki, koza sa 26 jedinki te ovaca s 3 jedinki.

Tablica14:Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 17.324 457 2.416 28 26 3

2014. 161 1.016 12 198 4

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2015.

Iz Tablice 14 vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2014. godinu. Najviše je

zastupljen uzgoj svinja 1.016 jedinki, zatim slijedi uzgoj koza s 198 jedinke, peradi s 161

jedinke, te uzgoj ovaca sa 4 jedinki dok je broj kunića nepoznat.

2016

36

Uzgojem goveda bavi se32 fizičke osoba, uzgojem koza 5 fizičkih osoba, uzgojem svinja 15

fizičkih osoba, goveda 3 fizičkih osoba te uzgojem peradi 8 fizičkih osoba. Uzgojem ovaca

bavi se 5 osoba.

Tablica15:Broj poljoprivrednih proizvoñača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 32

Obrt 5

Trgovačko društvo 1

Zadruga 1

Ukupno 39

Izvor: APPRRR, 2015. godine

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 39 poljoprivrednih

gospodarstava, od čega su 32 obiteljska gospodarstva (OPG), 5 obrta te 1 trgovačko društvo.

Zone zaštite vodocrpilišta ne dozvoljavaju primjenu umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu

bilja u količinama potrebnim za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Prostornim planom

ureñenja Općine maksimalno se zaštitilo postojeće poljoprivredno zemljište.

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Području Općine u sklopu je lovačkog društva “Fazan“ Varaždin.Lovište spada u nizinsko,

panonsko lovište predviñeno prvenstveno za uzgoj obične srne i sitne divljači (zec, fazan,

trčka, divlja patka, prepelica i dr.). Sam zemljopisni položaj i oblik ovih lovišta, konfiguracija

terena, ekspozicija zemljišta, bujan biljni pokrov, povoljne hidrografske prilike, šumske

površine i šumarci daju lovištima dobre uvjete za prirodni razvoj i uzgoj raznih vrsta divljači.

Na području Općine nema organiziranog lovačkog društva. U Općini djeluje SKR Sračinec

koji ima više od 150 članova. Klub je dobio na upravljanje od Općine Sračinecgrabu

„Kocinka“ koja služi za trening lova udicom na plovak.

2016

37

Slika 17: Graba „ Kocinka“- prostori Udruge SKR Sračinec


1.3.5. Turizam

Na području općine trenutno nije razvijen turizam iako postoje mogućnosti za razvoj

rekreacijskog, lovnog i ribolovnog turizma. U suradnji s drugim općinama, Općina Sračinec

planira pokrenuti turističke sadržaje (rafting staze) uz stari tok rijeke Drave. Područje općine

u sklopu je lovnog područja lovačkih društavaVaraždin, a isto tako područjem općine prolazi

stari tok rijeke Drave uz dravsku šumu te derivacijski odvodni kanal HE Varaždin što

omogućava razvoj ribolovnog turizma. Isto tako, područje Općine Sračinec obuhvaćeno je

Regionalnim parkom Mura-Drava, u sklopu kojega su izgrañene i biciklističke staze.Na

području Općine registriran je jedan smještajni objekt Guesthouse s 20 ležajeva. S obzirom na

nedostatak smještajnih kapaciteta potrebna je izgradnja novih.

2016

38

Slika 18: Regionalni park Mura –Drava


Postoji izrañeno idejno rješenje za adrenalinski multifunkcionalni park „Komarica“ s dječjim

igralištima te sportskim i edukativnim sadržajima, fontanom i šetnicom, ureñenim vodenim

površinama i bungalovima. u planu je i ureñenje parka „Velika graba“.

Tablica16: Dolasci i noćenja turista u Općini Sračinec

Izvor: Turistička zajednica Varaždinske županije, 2015.

U posljednje dvije godine povećao se broj dolazaka turista za 60%, te broj noćenja za 33%.

Domaći turisti ostvaruju većiudio ukupnih dolazaka i noćenja od stranih turista.

GODINA

Dolasci

Noćenja

ukupno domaći strani ukupno domaći strani

2013. 34 3 31 34 3 31 2014. 56 29 27 103 63 40

2016

39

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika povećao za 272 stanovnika,

odnosno 5,6 %. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se povećanje broja stanovnika za 3 %, a

od 2001. do 2011. povećao se broja stanovnika za 2,6%. Dinamika kretanja broja stanovnika

u razdoblju od 1991.-2011. godine vidljiva je iz Grafikona 5.

Grafikon 5:Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živoroñenih na 100 umrlih, za Općinu Sračinec u 2015. godini

iznosio je 86,7. Općina Sračinec jedna je od rijetkih općina sa pozitivnim prirodnim

prirastom.

Prema Popisu stanovništva 2011. godine, udio stanovnika mlañih od 20 godina (1.133

stanovnika) iznosi 23,4 %, udio stanovnika starosti izmeñu 20 i 60 godina(2.777 stanovnika)

iznosi 57,35%, dok udio stanovnika od 60 i više godina (932 stanovnika) iznosi 19.24%. U

strukturi stanovništva po spolu, žene (50,49 %) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,5%) u

ukupnom broju stanovnika.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

Sračinec Svibovec Podravski

1991 2001 2011

2016

40

Tablica17:Stanovništvo prema starosti i spolu

Općina Spol Ukupno Starost

0-19 20-59 60 i više

Općina Sračinec

sv. 4.842 1.133 2.777 932

m 2.397 578 1.423 397

ž 2.445 556 1.354 535

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlañih od 20 godina (1.244) smanjio se za 111

stanovnika, broj stanovnika izmeñu 20 i 59 godina (2.688) povećao se za 89 stanovnika,a i

broj stanovnika sa 60 i više godina (779) povećao se za 153 stanovnika. Indeks starenja iznosi

82,3%, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 63%, što ukazuje na starenje

populacije.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15

godina ukazuju da je:

� bez školske spreme bilo 0,62% osoba,

� nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 1,67% osoba,

� neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 97,31% osoba

(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem),

Podaci su prikazani u Tablici 18.

Tablica18:Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Općina Spol Ukupno

Bez

šk

ole

Nez

avrš

ena

osn

ovn

a šk

ola

Osn

ovn

a šk

ola

Sred

nja

šk

ola

Visoko obrazovanje

Nep

ozn

ato

Svega Doktorat znanosti

Sračinec

sv. 3.989 25 67 1.372 2.278 232 0 15

m 1.967 6 28 535 1.285 108 0 5

ž 2.022 19 39 837 993 124 0 10


2016

41

Postotak stanovništva bez školske spreme se znatno smanjio u odnosu na 2001. godinu kada

je iznosio 21,62% te povećao postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja kada je

iznosio 75,15%.

Prema nacionalnosti, 99,01% stanovnika su Hrvati (4.794), 0,92% stanovnika su pripadnici

nacionalnih manjina (28), dok se 2 stanovnikanije izjasnilo.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sračinec broji 1.414 kućanstva, što je u

odnosu na Popis stanovništva iz 2001.godinepovećanje broja kućanstava, kada je bilo

ukupno 1.363 kućanstava. Najveći broj osoba živi u četveročlanom kućanstvu koja čine

20,65% svih kućanstva.Slijede ih kućanstva sa 2 člana (19,58%), 3 člana (19,51%) i 1 članom

(15,34%). Prosječna veličina kućanstva iznosi 3,41 člana.

Tablica19:Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Sračinec

Ukupno

Broj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 1.441 217 277 276 292 172 117 39 15 4 2 3

Broj osoba 4.815 217 554 828 1.168 860 702 273 120 36 20 37


Udio broja kućanstava u Općini Sračinec u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji iznosi 2,57%.

1.4.1. Obrazovanje

Na području Općine nalazi se predškolska ustanova Dječji vrtić „Bambi“. U 2015. godini u

dječji vrtić bilo je upisano 75-ero djece. Djeca su rasporeñena su tri odgojne skupine (jasličku,

srednju i stariju skupinu) u kojima zajedno rade po dvije odgojiteljice. Općina sufinancira

plaćanje roditeljima od 35- 70% ekonomske cijene vrtića. Zbog sve većeg broja djece u

predškolskoj ustanovi potreban je veći kapacitet vrtića (150 djece). Od osnovnoškolskih

institucija djeluje Osnovna škola Sračinec te područna škola Svibovec Podravski. Osnovnu

školu Sračinec u školskoj godini 2013./2014. pohañalo je 517 učenika, za učenike putnike

osigurano je sufinanciranje prijevoza, a nastava se odvija u jednoj smjeni.U razdoblju od

2009. godine do 2014. godine vidimo konstanti rast broja učenika u osnovnoj školi. Iz tog

2016

42

razloga potreban je veći broj učiona a što se planira dobiti prenamjenom sportske dvorane u

učione, knjižnicu i učione za informatiku.

Slika 19: Dječji vrtić „Bambi“


Uz pomoći srednjoškolcima i studentima, Općina pomaže i osnovnoškolcima i to

sufinanciranjem školske kuhinje te financiranjem škole plivanja za 3. razrede. Uz ostala

sufinanciranja osnovnoškolaca, Općina sufinancira i rad logopeda u Osnovnoj školi Sračinec.

Općina Sračinec pomaže svoje studente u vidu mjesečnih naknada u iznosu od 400,00 kuna

do 500,00 kuna mjesečno, ovisno o mjestu studiranja. Uz stipendije, Općina svake godine

dodjeljuje i prigodne nagrade od 200,00 kn svim studentima. Za te su namjene u 2015. godini

izdvojena sredstva u iznosu od 120 tisuća kuna. Uz stipendije za studente Općina dodjeljuje

stipendije srednjoškolcima i naprednim sportašima.

2016

43

Slika 20: Osnovna škola Sračinec


Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području grada Varaždina.

Cjeloživotno učenje prepušteno je inicijativi svakog pojedinca, a zbog blizine grada

Varaždina zasad nije racionalno planirati takvu vrstu obrazovanja.

Tablica20:Obrazovna infrastruktura Općine Sračinec

Osnovna / područna škola

Naziv

škole

Broj učeni

ka (2013

/ 2014)

Broj učenika

s teškoća

ma u razvoju

Broj učeni

ka putni

ka

Sufinanciranje

prijevoza učenika (da/ne)

Broj učite

lja

Broj stručni

h suradn

ika

Program

produženog

boravka (da/ne)

Broj pomoćn

ika u nastavi

Jednosmjenska

nastava (da/ne)

OŠ

Srači

nec

517 48 43 Da 44 2 Ne 0 Da

Izvor: Općina Sračinec 2015.

2016

44

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

Na području Općine zdravstvenu djelatnost obavljaju 2 tima opće/obiteljske i 2 tima dentalne

medicine, a ljekarničku djelatnost obavlja 1 ljekarna.Na području Općine nalaze se 2

Obiteljska doma za starije i nemoćne.

Općina izdvajaiz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike

pomoći i programe koje provodi te je u 2015. godini izdvojeno gotovo 300 tisuće kuna za

troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za korisnike slabijeg imovinskog

stanja11.

Svake godine Općina Sračinec dodjeljuje jednokratne novčane pomoći umirovljenicima i

bolesnoj djeci za Božić. Općina dodjeljuje jednokatnu pomoć i rodiljama od 1 000,00 kn.

Slika 21: Podjela jednokratne pomoći rodiljama


11 Proračun Općine Sračinec (Službeni vjesnik Varaždinske županije 64/15)

2016

45

Ovisno o mjerama HZZ-a, provodi se program javnih radova gdje se prosječno godišnje

zapošljava 15- tak ljudi. Sufinancira se i Crveni križ za program pomoći starim i nemoćnim

osobama (gerontodomaćice).

Tablica21:Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Varaždin

Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb*

Red.

broj Oblici socijalne skrbi Broj korisnika

1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS

Centar za socijalnu skrb Varaždin

2. Zajamčena minimalna naknada 52

3. Jednokratna naknada 136

4. Doplatak za pomoć i njegu 79

5. Osobna invalidnina 17

6. Naknada do zaposlenja 3

7. Savjetodavni rad 0

8. Broj udomiteljskih obitelji na području JLS

Za djecu 8

Za odrasle osobe

1

8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS

9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS

Djeca 20

Odrasli 0

9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS

Djeca 10

Odrasli 1

10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 0

10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS

10.b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS

33

Izvor: Centar za socijalnu skrb Varaždin, 2015.

2016

46

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

U Općini Sračinec prema Registru udruga registrirano je ukupno 28 udruga. Najviše udruga

registrirano je u području djelovanja sporta, socijalnom području, kulturi i umjetnosti,

gospodarstvu, zaštiti i spašavanju i drugo. Na području Općine djeluju dva kulturno-

umjetnička društva „Zavičaj“ Sračinec i „Benedikt“ Svibovec Podravski. U sklopu KUD-a

„Zavičaj“djeluje i Čipkarska sekcija. Aktivan je i Udruga žena „Preslica“ koja nizom

najraznovrsnijih aktivnosti pokušavaju obnoviti tradicijske vrijednosti seoskog života,

poglavito seoskih žena, te starinskih zanata i autohtonih pučkih običaja i navada. U Svibovcu

Podravskom osnovana je Udruga „Črepićar“ koja ima zadatak očuvanja običaja

karakterističnih za ovaj kraj. Valja spomenuti Udrugu „Kap dobrote“ koja organizira niz

pomoći starijim osobama. Aktivne su još udruge „Udruga hrvatskih veterana domovinskog

rata“, Udruga umirovljenika.

Slika 22: Novoureñene prostorije NK „Podravac“


DVD „Svibovec“ osnovan je 1938. godine. Trenutno je aktivno 60 članova od toga 25

operativnih. U DVD-u djeluju dvije muške ekipe, ženska ekipa te pioniri i mladež. Članovi

udruge sudjeluju na raznim natjecanjima te se stalno obučavaju. U 2015. godini postavljen je i

novi spomenik Sv. Florijana.Općina svake godine donira sve aktivne Udruge.

2016

47

Slika 23: DVD „ Svibovec Podravski“


U Općini Sračinec aktivna su dva Nogometna kluba, zatim Teniski klub Sračinec,

Stolnoteniski klub Sračinec, Kick boxing klub, Moto klub sjeverozapad i Sportski ribolovni

klub Sračinec. Na području Općine Sračinec nalaze se dva nogometna igrališta te teniski

teren. U Općini Sračinec nalazi se 13 potpuno ureñenih dječjih igrališta, u naselju Sračinec 9,

te 4 u Svibovcu Podravskom.

2016

48

Slika 24:Dječja igrališta


Svake godine već tradicionalno se održavaju „Dani Miholja“ s meñunarodnom smotrom

folklora, izložbom starih zanata i običaja pod nazivom „Plac na Gmajni“ uz 50-tak izlagača iz

8 županija Republike Hrvatske te bogatom zabavnom i ugostiteljskom ponudom.

Slika 25: Dan Općine


2016

49

Isto tako, Općina Sračinec svake godine organizira niz dogañanja poput biciklijade povodom

Dana obitelji, Božićnog sajma u Domu kulture (50-tak izlagača te kulturno-umjetnički

program škole, vrtića i kulturno-umjetničkih društava), proslavu Benediktovog u Svibovcu

Podravskom (smotra folklora i sajam ručnih radova i rukotvorina), Fašnika u Svibovcu

Podravskom (tradicionalna fašnička povorka kroz naselje), Meñunarodne Fašničke povorke u

Sračincu (fašnička povorka kroz naselje Sračinec), proslava Božića u Svibovcu Podravskom

na otvorenom uz noćno zborno pjevanje i krijes, dočeka Nove godine u Svibovcu

Podravskom na otvorenom, dramske večeri u Sračincu i Svibovcu Podravskom, proslavu

Majčinog dana (podjela cvijeća, mjerenje šećera i tlaka te muzički program), podjelu darova

za Svetog Nikolu za 900-tinjak djece do 15 godina starosti uz prigodan program prema

dobnim skupinama do 8 godina starosti te od 9 do 15 godina starosti.

Slika 26:Uskrs u Sračincu


2016

50

Slika 27:Uskrs u Svibovcu Podravkom


2016

51

Slika 28:Meñunarodni fašnik u Sračincu


Slika 29: „Benediktovo“ u Svibovcu Podravskom


2016

52

Svake godine u sklopu škole nogometa organizira se projekt „Vesela škola nogometa“ u koji

je uključeno oko 500-tinjak djece starosti od 4 do 14 godina sa područja Općine Sračinec i

okolnih općina.

Slika 30:„Vesela škola nogometa“


2016

53

1.4.4. Upravljanje razvojem

Općina Sračinec zapošljava 4 osobe te djeluje kroz Jedinstveni upravni odjel Općine Sračinec.

Općina je sudjelovala u projektu „Europa za grañane“ koji je sufinanciran od strane EU

fondova12 te je u razdoblju od 2009. do 2015. godine radila na provedbi niza značajnih

projekta od strane Ministarstva13, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz

državnog proračuna ukupne vrijednosti preko 9 milijuna kuna.

Slika 31:Postavljanje LED rasvjete


2. SWOT ANALIZA

12 Projekti čija je vrijednost veća od 70.000,00 kn 13 Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

2016

54

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

• Povoljan geoprometni položaj (blizina grada Varaždina)

• Bogatstvo vodnih resursa (vodonosno područje; rijeka Drava)

• Značajni i dobro očuvani ostali prirodni

resursi (ekološki očuvan, biološki raznolik krajolik)

• Zaštićena povijesno- kulturna baština

• Izgrañene pješačke i biciklističke staze

• Regionalni park Mura- Drava

• Šumsko područje na 5,22 km2površine

Općine

• Područja Nacionalne ekološke mreže (Natura 2000)

• Eksploatacijsko polje šljunka „Turnišće“

• Dobra povezanost naselja unutar Općine

• Signalizacija u skladu s propisima- sigurnost prometa ( obilježeni i pregledni cestovni prijelazi)

• Dobra pokrivenost telekomunikacijskom

mrežom

• Dobra pokrivenost elektroenergetskim sustavom

• Dobra pokrivenost vodoopskrbnim

sustavom • Organiziran sustav gospodarenja otpadom


• Usitnjenost površina poljoprivrednog zemljišta

• Ureñenje nerazvrstanih cesta

• Nedostatak sustava odvodnje

• Nedovoljna prisutnost i raširenost električne komunikacijske infrastrukture ( širokopojasni internet)

• Stara trafostanica ( nedovoljna jačina snage električne energije)

• Povećanje i rekonstrukcija poštanskog ureda

• Obnova zgrade općine po modelu OIE

• Obnova grobne kuće po modelu OIE

2016

55

• Izgrañen sustav obavješćivanja i

uzbunjivanja za područje oko HE „Varaždin“

GOSPODARSTVO

• Program poticaja razvoja gospodarstva

• Postojanje Zone za proizvodne namjene

• Značajno povećanje izvoza, a smanjenje uvoza

• Bogat program manifestacija

• Proizvodnja povrtlarskih kultura

• Postojanje poljoprivredne zadruge

• Provedbe projekata sufinanciranih od strane

Europske unije, Ministarstava i Fondova za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

• Razvijen sustav obrazovanja

• Razvijen sustav stipendiranja

• Razvijen sustav zdravstvene zaštite

• Razvijen izvaninstitucionalni sustav usluge pomoći u kući za starije i nemoćne osobe

• Izdvajanje proračunskih sredstava za programe socijalne skrbi

• Očuvanost i njegovanje lokalne materijalne kulturne baštine (manifestacije, folklor , proslave, turniri, priredbe)

• Poticanje razvoja kulturno-umjetničkog i sportskog društva

GOSPODARSTVO

• Nedovoljno aktivna Zona za poslovne namjene

• Nedovoljno registriranih turističkih subjekata

• Nedostatak smještajnih kapaciteta

• Neiskorišteni potencijal razvoja rekreacijskog, lovnog i ribolovnog turizma


• Nedovoljan kapacitet u predškolskoj ustanovi

• Potreba za izgradnjom veće sportske dvorane

• Povećana potreba za

učionicama, knjižnicom

• Potreba za pedijatrom u općini

• Potreba za izgradnjom tribine NK „Sračinec“

• Ureñenje dječjih igrališta

2016

56

• Aktivno civilno društvo

• Važna uloga udruga u očuvanju kulturno- umjetničke baštine i tradicije

• Modernizirani i opremljeni kulturni i društveni domovi

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

• Povećan postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja

• Konstantni rast broja stanovnika

• Smanjen broj stanovništva bez stručne spreme u odnosu na 2001. godinu

• Provedbe projekata sufinanciranih od strane Europske unije, Ministarstava i Fondova za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost

• Otvorenost lokalne samouprave za suradnju sa svima koji su spremi ulagati u razvoj zajednice

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE


• izgradnja zaobilaznice kojom bi se rasteretio promet kroz naselja

• dovršetak izgradnje pješačkih i biciklističkih staza

• uspostavljanje cjelokupnog sustava odvodnje

• donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH


• Elementarne nepogode

2016

57

• unaprjeñenje gospodarenje s otpadom radi

povećanja kvalitete života( reciklažno dvorište, selektiranje otpada na kućnom pragu )

GOSPODARSTVO

• prodaja svih parcela u Zoni za proizvodne namjene

• razvoj seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava

• mogućnost razvoja rekreacijskog, lovnog i ribolovnog turizma

• razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje

• poticanje umrežavanja poljoprivrednika

GOSPODARSTVO

• Daljnji utjecaj gospodarske krize

• Konkurentnost poljoprivrednih proizvoda


• Povećanje potreba u području socijalne skrbi

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SRAČINEC

Vizija strategije razvoja Općine Sračinec predstavlja željenu sliku društveno- gospodarskog

stanja općine, a čijem ostvarenju doprinose ciljevi, prioriteti i mjere koji su definirani u

2016

58

Strategiji, kao i veliki zajednički napor javnog, privatnog i civilnog sektora. Uz ulaganje u

poduzetništvo, značajnoj kvaliteti života, te poboljšanju životnog standarda općine doprinijeli

bi i revitalizacija kulturno- povijesne baštine u svrhu razvoja turističke ponude i turističkih

sadržaja.

Sektori koji su navedeni ujedno se smatraju i najvažnijim sektorima za daljnji razvoj općine.

Prijedlog vizije razvoja Općine Sračinec rezultat je analize svih dosad prikupljenih podataka te

prepoznaje ključne razvojne pretpostavke Općine u razdoblju do 2020. godine. Uzimajući u obzir

trenutno stanje Općine te mogućnosti koje se pružaju kroz potencijalne financijske izvore, ali i

uvažavajući planirane razvojne aktivnosti svih dionika uključenih u proces izrade Strategije,

identificirana razvojna usmjerenja karakteriziraju Općinu Sračinec kao:

� Općina bogate i očuvane prirodne baštine, kulturno- povijesne i tradicijske

baštine ( biološka raznolikost, spomenik kulturne baštine, bogatstvo folklora,

običaja i sl.)

� Općina usmjerena na poticanje poduzetničke klime ( Zona za poslovne

namjene)

� Općina koja potiče stvaranje kreativnog okruženja kroz aktivne društvene

zajednice i civilno društvo ( ulaganje u kulturno- zabavne programe i niz

manifestacija tokom cijele godine)

� Općina koja vodi brigu o djeci i mladima te socijalno ugroženima ( Dječji

vrtić, sportska dvorana, dječja igrališta, multifunkcionalni park „Velika

Graba“, stipendije za djecu i mlade, razne pomoći starijim i nemoćnima)

� Općina koja ulaže u obnovljive izvore energije (niz projekata iz Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)

� Općina koja ulaže u turističke potencijale ( Regionalni park Mura-Drava,

Mura-Drava bike, Park „Komarica“, rafting sadržaji na Dravi, Mlin na Dravi )

U skladu s time, prijedlog vizije za Općinu Sračinec je slijedeći:

2016

59

„ Općina Sračinec je Općina s razvijenom komunalnom, prometnom i energetskom

infrastrukturom. Općina koja vodi brigu o radu i razvoju djece i mladih, njihovom

slobodnom vremenu i obrazovanju. Brine o osobama treće životne dobi i socijalno

ugroženima. Stvara uvjete za kulturni razvoj i brigu o okolišu, rast gospodarstva i

turistički razvoj uz njegovanje povijesnog nasljeña i praćenje suvremenih svjetskih

trendova. Općina je koja sustavno radi na unapreñenju kvalitete života svojih

stanovnika.“

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

Strateški ciljevi razvoja nastali su na definiranoj viziji razvoja Općine, analize stanja te

SWOT analize i obuhvaćaju najvažnije odrednice razvoja odnosno pravac u kojem će se

Općina kretati.

Strateškim ciljem 1 poticat će se ulaganje u razvoj turizma, poduzetništvo i revitalizaciju

poljoprivrednog sektora koje čine okosnicu razvoja u Općini Sračinec. Stoga je potrebno

ojačati poduzetničku klimu i turističke sadržaje.

Prioriteti poduzeti vezano za strateški cilj jesu:

1. Razvoj turističkih potencijala

2. Jačanje poduzetničke klime i infrastrukture

3. Razvoj postojećih preduvjeta za poljoprivrednu proizvodnju

Za ostvarenje navedenih prioriteta predviñen je skup mjera koje se odnose na stvaranje

poticajnog poduzetničkog okruženja, poticanje različitih oblika udruživanja poljoprivrednih

proizvoñača, poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje, poticanje razvoja različitih

oblika poljoprivredne proizvodnje, razvoj kulturno-povijesne infrastrukture u svrhu razvoja

turizma te razvoj turističke ponude i novih turističkih sadržaja.

CILJ 1: Poticanje razvoja konkurentnog gospodarstva baziranog ulaganjima u razvoj turizma, poduzetničku djelatnost te revitalizaciju poljoprivrednog sektora

2016

60

Da bi se ostvarili uvjeti za razvoj turističke djelatnosti s ciljem privlačenja što većeg broj

domaćih i stranih posjetitelja poduzeti će se niz mjera za izgradnju i povećanje turističke

ponude općine. Za postizanje razvoja turističke djelatnosti planira se izgradnja

multifunkcionalnog parka„Komarica“ s sportskim i edukativnim sadržajem, fontanom i

šetnicom, ureñenim vodenim površinama i bungalovima.Zatim, u suradnji s drugim općinama

pokrenuti turističke sadržaje uz stari tok rijeke Drave ( rafting sadržaji na Dravi), izgradnja

novih smještajnih kapaciteta te poticanje selektivnih vrsta turizma ( rekreacijski, lovni,

ribolovni, seoski).

Za razvoj poduzetništva i poduzetničke klime potrebno je obuhvatiti niz aktivnosti kao što su

promocija Poslovne zone Sračinec za privlačenje novih investitora, kao i provoñenje niza

novih mjera za poticaj otvaranja novih obrta, zanata i OPG-a. Poslovna zona Sračinec

opremljena je svom komunalnom, telekomunikacijskom i prometnom infrastrukturom što je

jedan od bitnih preduvjeta za privlačenje investitora i razvoj poduzetništva.

Skup mjera koje se odnose na razvoj poljoprivredne proizvodnje odnose se na edukaciju

poljoprivrednih proizvoñača o važnosti ekološke proizvodnje zatim poticanje zajedničkog

nastupa na tržištu te kroz razna ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju objekata za

proizvodnju u različitim poljoprivrednim granama. Isto tako, pošto se općina nalazi na

vodocrpilišnom području i mogućnostima navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

Ovim strateškim ciljem nastojat će se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Sračinec

kroz razvoj društvene, socijalne, odgojno-obrazovne, prometne, telekomunikacijske,

energetske i komunalne infrastrukture te poticanje korištenja obnovljivih izvora energije,

očuvanje i zaštita okoliša. Za ostvarivanje ovog cilja definirana su ova 4 prioriteta:

1. Podizanje standarda u sektoru društvenih djelatnosti

2. Jačanje lokalne zajednice kroz razvoj društvenih aktivnosti

3. Ureñenje infrastrukture za povećanje kvalitete života

4. Poboljšanje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša

CILJ 2: Razvoj suvremene infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije, očuvanje i zaštita okoliša s ciljem unapreñenja kvalitete života svih stanovnika općine

2016

61

Razvojne mjere prioriteta 1 podrazumijevaju niz potreba kao što su izgradnja infrastrukture

za rekreaciju i sportske aktivnosti ( bazeni, zapadna tribina NK „Sračinec“ ), zatim proširenje

kapaciteta u predškolskoj ustanovi ( dječji vrtić „Bambi“) a potreba za tim postoji zbog

konstantnog povećanja djece u Općini. Isto tako, zbog sve većeg broja djece u Osnovnoj školi

Sračinec potrebna je izgradnja nove veće školske sportske dvorane, dok će se stara

prenamijeniti za razredne učionice, knjižnicu i informatičke učionice. Planira se i izgradnja

multifunkcionalnog parka „Velika Graba“ s dječjim igralištem,sportskim i edukativnim

sadržajem, fontanom, šetnicom i sanjkalište. U ovom prioritetu zbog važne uloge udruga koje

su aktivne na području općine poduzeti će se niz mjera za poticanje organizacije različitih

kulturnih dogañanja i aktivnosti u Općini i izvan nje. Bitan faktor razvoja općine ima i

promocija i razvoj programa za poticanje zdravog načina života.

Prioritet Jačanje lokalne zajednice kroz razvoj društvenih aktivnosti usmjerene su na razvoj

civilnog društva odnosno udruge koje imaju značajnu ulogu u obogaćivanju kulturnog,

sportskog i društvenog života te svojim radom čuvaju kulturu i tradiciju kraja. Ovim

prioritetom i kroz niz mjera potiče se suradnja izmeñu udruga, kroz poticanje što većeg

uključivanja mladih u društvene aktivnosti, izgradnju prostora te promociju civilnog sektora i

podizanje svijesti o važnosti istog.

Pod 3. prioritetom Ureñenje infrastrukture za povećanje kvalitete života smatra se skup mjera

koje se odnose na poboljšanje odnosno završetak izgradnje prometne, komunalne

telekomunikacijske i energetske infrastrukture. Pod završetkom prometne infrastrukture

smatra ureñenje nerazvrstanih cesta nakon izgradnje sustava kanalizacije s pročistačima uz

proširenje kolnika, ureñenjem svih pješačkih i biciklističkih staza te prilaza kućanstvima i

zelenih područja. Osim prometne i komunalne infrastrukture za poboljšanje kvalitete života

stanovnika Općine potrebno je razviti i telekomunikacijsku infrastrukturu, a to to će se postići

uvoñenjem širokopojasnog pristupa internetu te dogradnjom ili rekonstrukcijom

telekomunikacijske infrastrukture. Izgradnjom nove trafostanice podići će se kvaliteta

energetske infrastrukture te omogućiti svim stanovnicima općine jednaka snaga električne

energije (220W). Kroz edukaciju stanovništva o korištenju i poticanje korištenja obnovljivih

izvora energije, dovršetak rekonstrukcije postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i

ekološku rasvjetu (LED) te obnova fasade zgrade Općine podići će se standard općine u

korištenju OIE. Isto tako, kroz izgradnju reciklažnog dvorišta u susjednoj općini te

2016

62

podizanjem svijesti o brizi o okolišu kroz razne programe edukacija, unaprijedit će se i ovaj

segment komunalne infrastrukture.

Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su

u Tablici 22.

20

16

63

Tab

lica2

2: R

azvojn

i cilj

evi, p

riori

teti i m

jere

C

ILJ

P

RIO

RIT

ET

MJE

RA

1.

Po

tica

nje

raz

voja

ko

nku

ren

tno

g 1

.1.

Raz

voj t

uri

stič

kih

po

ten

cija

la

1.1

.1.

Raz

voj k

ult

urn

o-p

ovi

jesn

e in

fras

tru

ktu

re u

svr

hu

raz

voja

tu

rizm

a

1.1

.2.

Raz

voj i

pro

mo

cija

tu

rist

ičke

po

nu

de

i no

vih

tu

rist

ički

h s

adrž

aja

20

16

64

5.

OP

IS M

JER

A Z

A P

OST

IZA

NJE

CIL

JEV

A

gosp

od

arst

va b

azir

ano

g u

laga

njim

a u

raz

voj

turi

zma,

po

du

zetn

ičku

d

jela

tno

st t

e re

vita

lizac

iju

po

ljo

pri

vred

no

g se

kto

ra

1.2

. Ja

čan

je p

od

uze

tnič

ke k

lime

i

infr

astr

ukt

ure

1.2

.1.

Stva

ran

je p

od

uze

tnič

kog

okr

uže

nja

1.3

. R

azvo

j po

sto

jeći

h p

red

uvj

eta

za

po

ljop

rivr

edn

u p

roiz

vod

nju

1.3

.1.

Po

tica

nje

raz

ličit

ih o

blik

a u

dru

živa

nja

po

ljop

rivr

ed

nih

pro

izvo

đač

a

1.3

.2.

Po

tica

nje

eko

lošk

e p

oljo

pri

vred

ne

pro

izvo

dn

je

2.

Raz

voj s

uvr

emen

e

infr

astr

ukt

ure

, ko

rišt

enje

o

bn

ovl

jivih

izvo

ra e

ner

gije

te

oču

van

je i

zašt

ita

oko

liša

s ci

ljem

u

nap

ređ

enja

kva

litet

e ži

vota

2.1

. P

od

izan

je s

tan

dar

da

u s

ekto

ru

dru

štve

nih

dje

latn

ost

i

2.1

.1.

Raz

voj k

ult

urn

og

i sp

ort

sko

g ž

ivo

ta u

Op

ćin

i

2.1

.2.

Raz

voj i

izgr

adn

ja n

ove

od

gojn

o-o

bra

zovn

e in

fras

tru

ktu

re

2.1

.3.

Un

aprj

eđen

je s

ust

ava

zdra

vstv

ene

zašt

ite

i so

cija

lne

skrb

i

2.2

. Ja

čan

je lo

kaln

e za

jed

nic

e kr

oz

dru

štve

ne

dje

latn

ost

i 2

.2.1

. R

azvo

j dru

štve

ne

i so

cija

lne

infr

astr

ukt

ure

2.2

.2.

Raz

voj c

iviln

og

dru

štva

2.3

. U

nap

rjeđ

enje

i u

ređ

enje

in

fras

tru

ktu

re z

a p

ove

ćan

je

kval

itet

e ži

vota

2.3

.1.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

pro

met

ne

infr

astr

ukt

ure

2.3

.2.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

tel

eko

mu

nik

acijs

ke in

fras

tru

ktu

re

2.3

.3.

Mo

der

niz

acija

en

erge

tske

infr

astr

ukt

ure

2.3

.4.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

ko

mu

nal

ne

infr

astr

ukt

ure

2.4

. P

ob

oljš

anje

en

erge

tske

u

čin

kovi

tost

i i z

ašti

te o

koliš

a 2

.4.1

. P

oti

can

je e

ner

gets

ke u

čin

kovi

tost

i i k

ori

šten

ja o

bn

ovl

jivih

izvo

ra e

ner

gije

2.4

.2.

Raz

voj s

ust

ava

gosp

od

aren

ja o

tpad

om

20

16

65

U o

kvir

u sv

akog

str

ateš

kog

cilj

a de

fini

rani

su

razv

ojni

pri

orit

eti

za č

ije

su o

stva

renj

e pr

edvi

ñene

raz

vojn

e m

jere

koj

e pr

edst

avlj

aju

proj

ekt

ili

skup

inu

proj

ekat

a ko

je t

reba

pro

vest

i ka

ko b

i se

ost

vari

o po

stav

ljen

i ci

lj o

dnos

no z

a sv

aku

razv

ojnu

mje

ru d

efin

iran

e su

akt

ivno

sti

potr

ebne

da b

i se

mje

ra a

ktiv

no p

rovo

dila

. Ist

o ta

ko, z

a sv

aku

mje

ru p

redv

iñen

i su

i r

ezul

tati

koj

i će

se

post

ići

ostv

ariv

anje

m m

jere

te

nosi

telj

i m

jere

i

cilj

ne s

kupi

ne k

oje

će b

iti u

klju

čene

u p

rove

dbu

poje

dini

h m

jera

(T

abli

ca 2

3).

Tab

lica2

3: O

pis

mje

ra

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

1.1

.1.

Raz

voj k

ult

urn

o-

po

vije

sne

infr

astr

ukt

ure

u

svr

hu

raz

voja

tu

rizm

a

Raz

viti

po

nu

du

O

pći

ne

kro

z ra

zvo

j ku

ltu

rno

- p

ovi

jesn

e b

ašti

ne

Ure

đen

je i

reko

nst

rukc

ija

nek

adaš

njih

mlin

ova

na

Dra

vi

Već

a p

rep

ozn

atlji

vost

o

pći

ne

kro

z p

rom

oci

ju u

tu

rizm

u

JLS,

tu

rist

ička

za

jed

nic

a

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, tu

rist

i V

alo

riza

cija

ku

ltu

rne

baš

tin

e

1.2

.1.

Raz

voj i

pro

mo

cija

tu

rist

ičke

po

nu

de

i n

ovi

h t

uri

stič

kih

sa

drž

aja

Pro

mo

vira

ti i

po

tica

ti r

azvo

j tu

rist

ički

h s

adrž

aja

Po

tica

nje

raz

voja

sel

ekti

vnih

vrs

ta

turi

zma

( re

krea

cijs

ki, l

ovn

i, ri

bo

lovn

i, se

osk

i)

Po

veća

na

kval

itet

a i

po

nu

da

turi

stič

kih

sa

drž

aja

JLS,

Žu

pan

ija,

turi

stič

ka

zaje

dn

ica

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, tu

rist

i, vl

asn

ici

ugo

stit

eljs

kih

i sm

ješt

ajn

i ka

pac

itet

a,

ud

ruge

Po

vezi

van

je b

icik

listi

čkih

sta

za i

tem

atsk

ih p

ute

va (

Mu

ra –

Dra

va

bik

e)

Izgr

adan

ja s

mje

štaj

nih

kap

acit

eta

Izgr

adn

ja m

ult

ifu

nkc

ion

aln

og

par

ka (

Par

k „K

om

aric

a“)

Po

tica

nje

pro

mo

tivn

ih a

ktiv

no

sti

usm

jere

ne

na

pri

vlač

enje

već

eg

bro

ja d

om

aćih

i st

ran

ih t

uri

sta

Raf

tin

g sa

drž

aji n

a D

ravi

( u

z st

ari

tok

rije

ke D

rave

)

20

16

66

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

1.2

.2.

Stva

ran

je p

oti

cajn

og

po

du

zetn

ičko

g o

kru

žen

ja

Kro

z ra

zvo

j p

od

uze

tnič

ke

po

tpo

rne

infr

astr

ukt

ure

p

ob

oljš

ati u

vjet

e za

ra

zvo

j p

od

uze

tniš

tva

Pro

mo

cija

po

du

zetn

ičke

zo

ne

u

srh

u p

rivl

ačen

ja n

ovi

h in

vest

ito

ra

Po

bo

ljšan

a u

laga

čka

i po

du

zetn

ička

kl

ima

u O

pći

ni

JLS,

go

spo

dar

ski

sub

jekt

i

Po

du

zetn

ici,

ob

rtn

ici,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, in

vest

ito

ri, O

PG

-i

Pro

vođ

enje

po

tica

jnih

mje

ra z

a p

otp

oru

po

slo

van

ju i

otv

aran

ju

mal

ih z

anat

a i o

brt

a

Po

veća

nje

no

vih

par

cela

za

pro

izvo

dn

u n

amje

nu

u P

osl

ovn

oj

zon

i Sra

čin

ec

1.2

.3.

Po

tica

nje

raz

ličit

ih

ob

lika

ud

ruži

van

ja

po

ljop

rivr

edn

ih

pro

izvo

đač

a

Po

stić

i bo

lji p

lasm

an

po

ljop

rivr

edn

ih

pro

izvo

da

i po

veća

ti

kon

kure

ntn

ost

p

oljo

pri

vred

nih

p

roiz

vođ

ača

Po

tica

nje

stv

aran

ja n

ovi

h o

blik

a u

dru

živa

nja

( p

oljo

pri

vred

ne

zad

ruge

)

Po

veća

na

kon

kure

ntn

ost

go

spo

dar

skih

ak

tivn

ost

i u

rura

lnim

sre

din

ama

JLS,

Žu

pan

ija,

OP

G-

i

OP

G-i

, p

oljo

pri

vred

ni

pro

izvo

đač

i, o

brt

nic

i, p

od

uze

ća,

ud

ruge

, zad

ruge

, lo

kaln

o

stan

ovn

ištv

o

Jača

nje

mar

keti

nga

pro

izvo

da

za

zaje

dn

ičko

nas

tup

anje

na

trži

štu

Org

aniz

acija

loka

lnih

pro

izvo

đač

a za

zaj

edn

ičko

nas

tup

anje

na

trži

štu

Raz

voj m

ogu

ćno

sti n

avo

dn

java

nja

p

oljo

pri

vred

no

g ze

mlji

šta

( o

pći

na

se n

alaz

i na

vod

ocr

pili

šno

m

po

dru

čju

)

1.2

.4.

Po

tica

nje

eko

lošk

e p

oljo

pri

vred

ne

pro

izvo

dn

je

Stva

ran

je u

vjet

a za

ja

čan

je e

kolo

ške

pro

izvo

dn

je

Po

tpo

ra r

azvo

ju e

kolo

ške

po

ljop

rivr

ede

jer

se o

pći

na

nal

azi

na

vod

ocr

pili

šno

j zo

ni

Po

veća

na

pre

po

znat

ljivo

st

rura

lnih

sre

din

a

JLS,

ud

ruge

p

oljo

pri

vred

nih

p

roiz

vođ

ača,

O

PG

-i

OP

G-i

, p

oljo

pri

vred

ni

pro

izvo

đač

i, o

brt

nic

i, p

od

uze

ća,

ud

ruge

, zad

ruge

,

Edu

cira

nje

po

ljop

rivr

edn

ih

pro

izvo

đač

a o

eko

lošk

oj

pro

izvo

dn

ji

20

16

67

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

Ed

uka

cija

po

ljop

rivr

edn

ika

o

štet

no

sti p

esti

cid

a lo

kaln

o

stan

ovn

ištv

o

2.1

.1.

Raz

voj s

po

rtsk

og

i ku

ltu

rno

g ži

vota

Po

tica

ti r

azvo

j sp

ort

sko

g i

kult

urn

og

živo

te t

e iz

grad

nju

in

fras

tru

ktu

re z

a b

olju

kva

litet

u

živo

ta

Izgr

adn

ja in

fras

tru

ktu

re z

a re

krea

ciju

i sp

ort

ske

akti

vno

sti

(zap

adn

a tr

ibin

a N

K S

rači

nec

, b

azen

i, iz

grad

nja

sp

ort

ske

dvo

ran

e, P

ark

„Vel

ika

Gra

ba“

)

Raz

vije

ne

kult

urn

e i

spo

rtsk

e ak

tivn

ost

i te

pri

pad

aju

ća

infr

astr

ukt

ura

JLS,

Žu

pan

ija,

Min

ista

rstv

o

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, JLS

, u

stan

ove

, ud

ruge

Ure

đen

je d

ječj

ih ig

rališ

ta

Pro

mo

cija

i ra

zvo

j pro

gram

a za

p

oti

can

je z

dra

vog

nač

ina

živo

ta

Po

tica

nje

org

aniz

acije

do

gađ

anja

i ak

tivn

ost

i

2.1

.2.

Raz

voj i

izgr

adn

ja n

ove

o

dgo

jno

-ob

razo

vne

infr

astr

ukt

ure

P

ob

oljš

ati k

valit

etu

i u

vjet

e ra

da

u

pre

dšk

ols

koj i

šk

ols

koj u

stan

ovi

Do

grad

anja

i p

ove

ćan

je p

rost

orn

ih

kap

acit

eta

u p

red

ško

lsko

j ust

ano

vi

(dje

čji v

rtić

)

Un

apri

jeđ

eni u

vjet

i ra

da

kro

z iz

grad

nju

n

ove

infr

astr

ukt

ure

JL

S, Ž

up

anija

Lo

kaln

o

stan

ovn

ištv

o, J

LS,

od

gaja

telji

, dje

ca

Pre

nam

jen

a sp

ort

ske

dvo

ran

e u

ra

zred

ne

uči

on

ice,

kn

jižn

icu

, in

form

atič

ke u

čio

nic

e

2.1

.3.

Un

aprj

eđen

je s

ust

ava

zdra

vstv

ene

zašt

ite

i P

ob

oljš

ati k

valit

etu

su

stav

a zd

ravs

tven

e P

oti

can

je p

rogr

ama

za

un

apre

đen

je s

oci

jaln

e sk

rbi

Po

bo

ljšan

a kv

alit

eta

cjel

oku

pn

og

sust

ava

JLS,

Žu

pan

ija

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, JLS

,

20

16

68

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

so

cija

lne

skrb

i za

štit

e i s

oci

jaln

e sk

rbi k

roz

po

tica

nje

p

rogr

ama

i iz

grad

nju

in

fras

tru

ktu

re

Po

tica

nje

pro

gram

a za

raz

voj

zdra

vstv

ene

zašt

ite

( p

edija

tar)

zdra

vstv

ene

zašt

ite

i so

cija

lne

skrb

i u

stan

ove

, ud

ruge

2.2

.1.

Raz

voj d

rušt

ven

e i

soci

jaln

e in

fras

tru

ktu

re

Izgr

adit

i dru

štve

nu

in

fras

tru

ktu

ru z

a b

olju

kva

litet

u

živo

ta s

tan

ovn

ika

Op

ćin

e

Zavr

šeta

k u

ređ

enja

ob

jeka

ta u

z vo

den

e p

ovr

šin

e (

Rib

ička

ku

ća)

Dru

štve

na

i so

cija

lna

infr

astr

ukt

ura

ko

ja

zad

ovo

ljava

sve

p

otr

ebe

stan

ovn

ištv

a

JLS

JLS,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, u

stan

ove

, ud

ruge

2.2

.2.

Raz

voj c

iviln

og

dru

štva

Po

dić

i raz

inu

kv

alit

ete

živo

ta k

roz

akti

vnije

u

klju

čiva

nje

loka

lne

zaje

dn

ice

u

dru

štve

ni ž

ivo

t o

pći

ne

St

vore

no

po

tica

jno

o

kru

žen

je z

a sn

ažn

ije

ukl

juči

van

je lo

kaln

e za

jed

nic

e, u

dru

ga i

mla

dih

u d

rušt

ven

i ži

vot

Op

ćin

e

JLS,

Žu

pan

ija

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, JLS

, u

stan

ove

, ud

ruge

Po

veća

nje

su

rad

nje

izm

eđu

u

dru

ga

Po

tica

nje

ukl

juči

van

ja m

lad

ih u

d

rušt

ven

e ak

tivn

ost

i

Pro

mo

cija

civ

ilno

g se

kto

ra i

po

diz

anje

svi

jest

i o u

lozi

i va

žno

sti

isto

g

2.3

.1.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

p

rom

etn

e in

fras

tru

ktu

re

Po

bo

ljšat

i kva

litet

u

pro

met

ne

infr

astr

ukt

ure

te

om

ogu

ćiti

već

u

sigu

rno

st u

pro

met

u

Ure

đen

je n

eraz

vrst

anih

ces

ta (

u

ređ

enje

svi

h p

rom

etn

ica

nak

on

iz

grad

nje

su

stav

a ka

nal

izac

ije,

pro

šire

nje

ko

lnik

a, u

ređ

enje

p

ješa

čkih

i b

icik

listi

čkih

sta

za t

e p

rila

za k

uća

nst

vim

a i z

elen

e p

ovr

šin

e)

Un

apri

jeđ

ena

kval

itet

a p

rom

etn

e in

fras

tru

ktu

re

JLS,

ŽU

C,

Var

kom

d.o

.o.

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, JLS

, p

od

uze

tnic

i, o

brt

nic

i, u

dru

ge,

inve

stit

ori

2.3

.2.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

te

leko

mu

nik

acijs

ke

infr

astr

ukt

ure

Po

dić

i raz

inu

kv

alit

ete

živo

ta k

roz

mo

der

niz

aciju

Rek

on

stru

kcija

tel

eko

mu

nik

acijs

ke

mre

že

Po

bo

ljšan

a kv

alit

eta

tele

kom

un

ikac

ijsko

g su

stav

a

JLS,

Žu

pan

ija,

HP

Loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, JLS

, p

od

uze

tnic

i, P

roši

ren

je m

reže

šir

oko

po

jasn

og

20

16

69

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

te

leko

mu

nik

acijs

kog

sust

ava

pri

stu

pa

inte

rnet

u; r

azvo

j pri

stu

pa

širo

kop

oja

snim

mre

žam

a p

ruža

telja

ob

razo

vnih

usl

uga

i o

bra

zovn

ih in

stit

uci

ja, r

azvo

j IK

T in

fras

tru

ktu

re u

javn

om

sek

toru

ob

rtn

ici,

ud

ruge

, in

vest

ito

ri

Mo

der

niz

acija

i p

roši

ren

je

po

štan

sko

g u

red

a i p

rom

eta

2.3

.3.

Raz

voj i

mo

der

niz

acija

ko

mu

nal

ne

infr

astr

ukt

ure

Izgr

adit

i i p

ob

oljš

ati

po

sto

jeću

ko

mu

nal

nu

in

fras

tru

ktu

ru

Izgr

adn

ja k

anal

izac

ijsko

g su

stav

a (

pro

jekt

„A

glo

mer

acija

Var

ažd

in“)

P

ob

oljš

ana

kval

itet

a su

stav

a vo

do

op

skrb

e i

od

vod

nje

te

sam

im

tim

e i p

ove

ćan

a p

rikl

juče

no

st

stan

ovn

ištv

a n

a ka

nal

izac

ijsku

m

režu

JLS,

ko

mu

nal

no

p

od

uze

će

JLS,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, p

od

uze

tnic

i, in

vest

ito

ri

Rek

on

stru

kcija

po

sto

jeće

za

star

jele

vo

do

vod

ne

mre

že

2.3

.4.

Mo

der

niz

acija

en

erge

tske

in

fras

tru

ktu

re

Izgr

adit

i i p

ob

oljš

ati

kval

itet

u p

ost

oje

će

ener

gets

ke

infr

astr

ukt

ure

Zam

jen

a n

isko

nap

on

ske

zrač

ne

mre

že p

od

zem

no

m

Po

bo

ljšan

a kv

alit

eta

ener

gets

ke

infr

astr

ukt

ure

JL

S, H

EP

JLS,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

R

eko

nst

rukc

ija i

pro

šire

nje

el

ektr

oen

erge

tsko

g su

stav

a

Izgr

adn

ja n

ove

tra

fost

anic

e (

220

W z

a sv

e st

ano

vnik

e o

pći

ne)

2

.4.1

.

Po

tica

nje

en

erge

tske

u

čin

kovi

tost

i i

kori

šten

ja o

bn

ovl

jivih

Pro

mic

ati

ener

gets

ku

uči

nko

vito

st i

Info

rmir

anje

i ed

uka

cija

st

ano

vniš

tva

o p

otr

ebi k

ori

šten

ja

ob

no

vljiv

ih iz

vora

en

ergi

je

Stvo

ren

o p

oti

cajn

o

okr

uže

nje

za

kori

šten

je O

IE

JLS,

Žu

pan

ija

JLS,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

20

16

70

MJE

RA

C

ILJ

M

JER

E

AK

TIV

NO

ST

RE

ZU

LT

AT

N

OSI

TE

LJ

M

JER

E

CIL

JNE

SK

UP

INE

izvo

ra e

ner

gije

o

bn

ovl

jive

izvo

re

ener

gije

P

oti

can

je k

ori

šten

ja p

riro

dn

ih

resu

rsa

za p

roiz

vod

nju

en

ergi

je u

ku

ćan

stvi

ma,

javn

om

i go

spo

dar

sko

m s

ekto

ru

Izra

da

pro

mid

žben

ih m

ater

ijala

s

cilje

m in

form

iran

ja ja

vno

sti o

p

otr

ebi k

ori

šten

ja o

bn

ovl

jivih

iz

vora

en

ergi

je

Rek

on

stru

kcija

po

sto

jeće

g su

stav

a ra

svje

te u

en

erge

tski

uči

nko

vitu

i ek

olo

šku

Po

stav

ljan

je s

ola

rnih

pan

ela

na

auto

bu

sna

staj

ališ

ta i

javn

e o

bje

kte,

par

kove

i b

azen

e

Ure

đen

je z

grad

e O

pći

ne

kro

z m

od

el O

IE

Ure

đen

je g

rob

ne

kuće

po

mo

del

u

OIE

2.4

.2.

Raz

voj s

ust

ava

gosp

od

aren

ja o

tpad

om

Un

apri

jed

iti

cjel

oku

pan

su

stav

go

spo

dar

enja

o

tpad

om

Po

diz

anje

svi

jest

i sta

no

vniš

tva

o

po

treb

i sel

ekci

je o

tpad

a n

a ku

ćno

m p

ragu

i b

rizi

o o

koliš

u

Stvo

ren

i uvj

eti z

a u

nap

rjeđ

enje

su

stav

a go

spo

dar

enja

o

tpad

om

JLS,

ko

mu

nal

no

p

od

uze

će

JLS,

loka

lno

st

ano

vniš

tvo

, go

spo

dar

ski

ob

jekt

i

20

16

71

6.

USK

LAĐ

EN

OST

S N

AD

RE

ĐE

NIM

ST

RA

TE

ŠKIM

DO

KU

ME

NT

IMA

U T

abli

ci 2

4 na

vede

na j

e us

klañ

enos

t ci

ljev

a ra

zvoj

a O

pćin

e S

rači

nec

sa s

trat

eški

m d

okum

enti

ma

na r

egio

naln

oj r

azin

i (Ž

upan

ijsk

a ra

zvoj

na

stra

tegi

ja 2

011.

-201

3.,L

okal

na r

azvo

jna

stra

tegi

ja L

AG

„S

jeve

roza

pad“

od

2014

. do

202

0.,

Str

ateg

ija

razv

oja

turi

zma

Var

aždi

nske

žup

anij

e od

2015

. do

2025

.), n

acio

naln

oj t

e E

U r

azin

i št

o uk

azuj

e n

a či

njen

icu

da j

e sv

aki

cilj

raz

voja

u S

trat

egij

i u

potp

unos

ti u

skla

ñen

s ci

ljev

ima

važe

ćih

prog

ram

skih

/str

ateš

kih

doku

men

ata,

odn

osno

im

a ja

sno

upor

ište

u n

ekom

od

važe

ćih

stra

tešk

ih d

okum

enat

a na

reg

iona

lnoj

, na

cion

alno

j i

EU

razi

ni.

Tab

lica

24:

Uskla

ñen

ost cilj

eva r

azvoja

Općin

e S

račin

ec

Str

ateg

ija r

azvo

ja O

pći

ne

Sra

čin

ec z

a ra

zdo

blje

o

d 2

015.

do

202

0.

Reg

ion

aln

i, n

acio

nal

ni i

EU

str

ateš

ki d

oku

men

ti

CIL

J 1:

Po

tica

nje

raz

voja

ko

nku

ren

tno

g go

spo

dar

stva

baz

iran

og

ula

gan

jima

u r

azvo

j tu

rizm

a, p

od

uze

tnič

ku

dje

latn

ost

te

revi

taliz

aciju

po

ljo

pri

vred

no

g se

kto

ra

Žu

pan

ijsk

a ra

zvoj

na

stra

tegi

ja V

araž

din

ske

žu

pan

ije

2011

.-20

13.

SC

1: R

azvo

j pol

icen

trič

ki u

ravn

otež

enog

kon

kure

ntno

g go

spod

arst

va

SC

2: R

ural

ni r

azvo

j L

okal

na

razv

ojn

a st

rate

gija

LA

G „

Sje

vero

zap

ad“

za 2

014.

do

2020

. C

1: J

ačan

je p

oljo

priv

rede

i šu

mar

stva

kao

gos

poda

rske

gra

ne i

dive

rsif

ikac

ija

gosp

odar

stva

20

16

72

C2:

Pod

izan

je k

vali

tete

živ

ota

na r

ural

nom

pod

ručj

u

Pro

gram

ru

raln

og r

azvo

ja 2

014.

-202

0.

M04

.1. P

otpo

ra z

a ul

agan

ja u

pol

jopr

ivre

dna

gosp

odar

stva

M

04.2

.Pot

pora

za

ulag

anja

u p

rera

du, m

arke

ting

i/ili

raz

voj p

oljo

priv

redn

ih p

roiz

voda

M

03P

rogr

ami k

vali

tete

za

polj

opri

vred

ne p

roiz

vodn

e pr

oizv

ode

i hra

nu

M11

Eko

lošk

i uzg

oj

M09

Usp

osta

vlja

nje

skup

ina

i org

aniz

acij

a pr

oizv

oñač

a S

trat

eški

pla

n m

inis

tars

tva

pol

jop

rivr

ede

za r

azd

oblj

e 20

15.-

2017

. O

pći c

ilj 1

. Pod

izan

je r

azin

e ko

nkur

entn

osti

pol

jopr

ivre

dno-

preh

ram

beno

g i r

ibar

skog

sek

tora

ra

zini

EU

kak

o bi

se

sman

jile

raz

like

u n

egat

ivni

m p

okaz

atel

jim

a pr

oizv

odnj

e u

sekt

oru

u od

nosu

na

EU

O

pći c

ilj 3

. Pob

oljš

anje

uvj

eta

živo

ta n

a ru

raln

om p

rost

oru

(M 3

.1.3

. U

laganja

u r

azv

ojn

e

dru

štve

ne,

soci

jaln

e i

turi

stič

ke r

ura

lne

infr

ast

rukt

ure

) S

trat

egij

a od

rživ

og r

azvi

tka

Rep

ub

like

Hrv

atsk

e S

trat

egij

a ra

zvoj

a tu

rizm

a V

araž

din

ske

žup

anij

e od

201

5.d

o 20

20.

C1:

Pob

oljš

anje

kon

kure

ntno

sti u

gost

itel

jske

pon

ude

(sm

ješt

ajne

i iz

van-

smje

štaj

ne)

C2:

Obo

gaći

vanj

e de

stin

acij

skog

lanc

a vr

ijed

nost

i C

3: U

napr

eñen

je d

esti

naci

jske

turi

stič

ke in

fras

truk

ture

C

4: U

napr

eñen

je m

eñun

arod

ne tu

rist

ičke

pre

pozn

atlj

ivos

ti

Str

ateg

ija

razv

oja

turi

zma

Rep

ub

like

Hrv

atsk

e do

202

0.

C2:

Pob

oljš

avan

je s

truk

ture

i kv

alit

ete

smje

štaj

a C

3: I

nves

tici

je

Str

ateš

ki p

lan

Min

ista

rstv

a p

oljo

pri

vred

e 20

16.-

2018

. C

3:P

obol

jšan

je u

vjet

a ži

vota

na

rura

lnom

pro

stor

u C

5: O

drži

vi r

azvo

j vod

nog

gosp

odar

stva

P

rogr

am r

ura

lnog

raz

voja

201

4.-2

020.

M

07.2

.: U

laga

nja

u iz

radu

, pob

oljš

anje

ili p

roši

renj

e sv

ih v

rsta

mal

e in

fras

truk

ture

, ukl

juču

jući

20

16

73

ulag

anja

u o

bnov

ljiv

e iz

vore

ene

rgij

e i u

šted

u en

ergi

je

Str

ateš

ki p

lan

Min

ista

rstv

a k

ult

ure

2014

. – 2

016.

C

1: R

azvo

j kul

turn

og i

umje

tnič

kog

stva

rala

štva

i pr

oizv

odnj

e C

2: Z

ašti

ćena

i oč

uvan

a ku

ltur

na b

ašti

na

Str

ateg

ija

zašt

ite,

oču

van

ja i

održ

ivog

gos

pod

arsk

og k

oriš

tenj

a k

ultu

rne

baš

tin

e R

epu

bli

ke

Hrv

atsk

e za

raz

dob

lje

2011

.–20

15.

SC

2: P

oveć

ati p

riho

de i

drug

e ko

rist

i od

održ

ivog

kor

ište

nja

kult

urne

baš

tine

T

emat

ski c

ilje

vi E

U 2

014.

-202

0.

TC

3: J

ačan

je k

onku

rent

nost

i mal

ih i

sred

njih

pod

uzet

nika

, pol

jopr

ivre

dnog

sek

tora

te s

ekto

ra

riba

rstv

a i a

kvak

ultu

re

CIL

J 2:

Raz

voj s

uvr

emen

e in

fras

tru

ktu

re, k

ori

šten

je

Lok

aln

a ra

zvoj

na

stra

tegi

ja „

Sje

vero

zap

ad“

2014

. – 2

020.

C

3: O

čuva

nje

okol

iša

i kra

jobr

aza

Str

ateš

ki p

lan

Min

ista

rstv

a p

omor

stva

, pro

met

a i i

nfr

astr

ukt

ure

za

razd

oblj

e 20

14. -

201

6.

god

ine

C1:

Odr

živi

raz

voj p

rom

etno

g su

stav

a C

2: R

azvo

j ele

ktro

ničk

ih k

omun

ikac

ija

i poš

tans

kih

uslu

ga

Str

ateg

ija

up

ravl

jan

ja v

odam

a C

4.2.

1. U

reñe

nje

vodo

toka

C

4.2.

2. K

oriš

tenj

e vo

da

Str

ateg

ija

održ

ivog

raz

vitk

a R

H d

o 20

20. g

odin

e S

trat

egij

a p

rom

etn

og r

azvi

tka

RH

201

4. -

203

0.

C4:

Suk

lada

n i p

ostu

pan

razv

itak

uku

pnog

pro

met

nog

sust

ava

i nje

govi

h po

jedi

nih

dije

lova

S

trat

egij

a ra

zvoj

a ši

rok

opoj

asn

og p

rist

up

a u

RH

od

2012

. – 2

015.

god

ine

20

16

74

ob

no

vljiv

ih iz

vora

en

ergi

je t

e o

čuva

nje

i za

štit

u o

koliš

a s

cilj

em u

nap

ređ

enja

kva

litet

e ži

vota

M2:

Mje

ra z

a os

igur

anje

dos

tupn

osti

šir

okop

ojas

nog

pris

tupa

inte

rnet

u M

3: M

jera

za

poti

canj

e po

traž

nje

za š

irok

opoj

asni

m u

slug

ama

i kor

ište

nje

širo

kopo

jasn

im

pris

tupo

m z

a gr

añan

e i g

ospo

dars

ke s

ubje

kte

Pla

n r

azvo

ja š

irok

opoj

asn

e in

fras

tru

ktu

re u

gra

dov

ima/

opći

nam

a B

eret

inec

, Gor

nji

K

neg

inec

, Jal

žab

et, S

rači

nec

, Sve

ti I

lija

, Trn

ovec

Bar

tolo

večk

i, V

araž

din

, Vid

ovec

S

trat

egij

a go

spod

aren

ja o

tpad

om 2

025.

C

2: R

azvi

tak

infr

astr

uktu

re z

a cj

elov

iti s

usta

v go

spod

aren

ja o

tpad

om I

VO

(st

vara

nje

uvje

ta z

a uč

inko

vito

fun

kcio

nira

nje

sust

ava)

C

3: S

man

jiva

nje

rizi

ka o

d ot

pada

C

5: E

duka

cija

upr

avni

h st

rukt

ura,

str

učnj

aka

i jav

nost

i za

rješ

avan

je p

robl

ema

gosp

odar

enja

ot

pado

m

Nac

ion

aln

a st

rate

gija

zaš

tite

ok

oliš

a T

emat

ski c

ilje

vi E

U 2

014.

-202

0.

TC

4: P

odrš

ka p

rije

lazu

pre

ma

ekon

omij

i tem

elje

noj n

a ni

skoj

raz

ini e

mis

ije

CO

2 u

svim

se

ktor

ima

TC

5: P

rom

ican

je p

rila

godb

e na

kli

mat

ske

prom

jene

, pre

venc

ija

i upr

avlj

anje

riz

icim

a T

C6:

Zaš

tita

oko

liša

i pr

omic

anje

uči

nkov

itos

ti r

esur

sa

TC

7: P

rom

ican

je o

drži

vog

prom

eta

te u

klan

janj

a us

kih

grla

u k

ljuč

noj i

nfra

stru

ktur

i Ž

up

anij

ska

razv

ojn

a st

rate

gija

Var

ažd

insk

e ž

up

anij

e 20

11.-

2013

. C

3: R

azvo

j lju

dski

h po

tenc

ijal

a i u

napr

eñen

je k

vali

tete

živ

ota

C4:

Oču

vani

oko

liš,

pri

rodn

e i k

ultu

rne

vrij

edno

sti

Lok

aln

a ra

zvoj

na

stra

tegi

ja L

AG

„S

jeve

roza

pad

“ za

201

4. d

o 20

20.

C3:

Oču

vanj

e ok

oliš

a i k

rajo

braz

a S

trat

eški

pla

n m

inis

tars

tva

pol

jop

rivr

ede

za r

azd

oblj

e 20

15.-

2017

. O

pći c

ilj 3

. Pob

oljš

anje

uvj

eta

živo

ta n

a ru

raln

om p

rost

oru

(M 3

.1.3

. U

laganja

u r

azv

ojn

e

20

16

75

dru

štve

ne,

soci

jaln

e i

turi

stič

ke r

ura

lne

infr

ast

rukt

ure

) S

trat

eški

pla

n M

inis

tars

tva

znan

osti

, ob

razo

vanj

a i s

por

ta z

a ra

zdob

lje

od 2

014.

- 2

016.

C

1: O

sigu

ranj

e i u

napr

jeñe

nje

kval

itet

e te

pov

ećan

je d

ostu

pnos

ti, u

čink

ovit

osti

i re

leva

ntno

sti

sust

ava

odgo

ja i

obra

zova

nja

na s

vim

raz

inam

a C

3:O

sigu

ranj

e kv

alit

ete

sust

ava

spor

ta

Nac

ion

aln

a st

rate

gija

raz

voja

zd

ravs

tva

2012

.-20

20.

Str

ateš

ki r

azvo

jni p

ravc

i:

2. U

jedn

ačav

anje

i po

bolj

šanj

e kv

alit

ete

zdra

vstv

ene

zašt

ite

Nac

ion

aln

a st

rate

gija

stv

aran

ja p

otic

ajno

g ok

ruže

nja

za r

azvo

j ci

viln

oga

dru

štva

od

201

2.

do

2016

. P

rior

itet

no p

odru

čje

I. I

nsti

tuci

onal

ni o

kvir

za

potp

oru

razv

oju

civi

lnog

dru

štva

2016

76

7. AKCIJSKI PLAN

Sastavni dio Strategije razvoja Općine Sračinec je Akcijski plan koji čini osnovu za

implementaciju Strategije. Proizlazi iz analize i ciljeva i usmjeren je prema postizanju ciljeva

te pruža popis potrebnih i primjerenih mjera tijekom jednogodišnjeg vremenskog razdoblja.

Na taj se način osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja, kao i praćenje

provedbe Strategije. U skladu s tim, ovaj akcijski plan razrañen je prema odgovarajućim

mjerama koje se vežu na strateške ciljeve te pripadajuće prioritete. Osim mjera i pripadajućih

projekata, u tablici su navedene i vrijednosti projekata, nositelji mjere, vremensko razdoblje u

kojem će se projekt financirati, izvori financiranja projekata u planiranom razdoblju te

indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekata.

Za projekte za koje se očekuje financiranje iz EU fondova, navedene su pretpostavke koji

iznos će se financirati iz EU fondova obzirom da to ovisi isključivo o natječajima koji će se

objavljivati u predstojećem razdoblju. Shodno tome, financijski plan će se ažurirati u skladu s

novim informacijama o financiranju EU projekata.

U Tablici 25 prikazuje se nekoliko izvora financiranja provedbe Strategije za razdoblje 2016.-

2020., odnosno sredstva:

• Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrñenih izvora

prihoda

• Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata iz različitih područja

(pr. Potprogrami MRRFEU i sl.)

• EU fondovi – uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te

Mjere ruralnog razvoja i Programe Zajednice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

• Ostali dostupni izvori –obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, udruge,

institucije i organizacije

20

16

77

Tab

lica

25:A

kcijs

ki pla

n O

pćin

e S

račin

ec z

a 2

016

. go

din

u

ŠIF

RA

M

JER

E

NA

ZIV

PR

OJE

KT

A I

U

KU

PN

A

VR

IJE

DN

OST

(

KN

)

OP

ĆIN

A

SRA

ČIN

EC

-

PR

ED

VIĐ

EN

A

FIN

AN

CIJ

SKA

SR

ED

STV

A

(20

16

.)

OST

AL

I IZ

VO

RI

FIN

AN

CIR

AN

JA

OK

VIR

NI

RO

K

PR

OV

ED

BE

PR

OV

OD

ITE

LJ

(NO

SIT

EL

J)

IND

IKA

TO

RI

2.1

.1.

Par

k „V

elik

a G

rab

a“

(5.0

00

.00

0,0

0)

13

0.0

00

,00

O

pći

na,

M

inis

tars

tvo

p

oljo

pri

vred

e

XII

/20

16

O

pći

na

Srač

inec

�

Bro

j dje

ce

�

Bro

j po

sjet

itel

ja

�

Po

vrši

na

ure

đen

og

par

ka

�

Bro

j zap

osl

enih

2.1

.1.

Ure

đe

nje

dje

čjih

ig

rališ

ta

(17

0.0

00

,00

) 1

00

.00

0,0

0

Op

ćin

a,

Min

ista

rstv

o

po

ljop

rivr

ede,

M

inis

tars

tvo

gr

adit

eljs

tva

i p

rost

orn

og

ure

đen

je

VII

/20

16

O

pći

na

Srač

inec

�

Bro

j dje

ce

�

Bro

j ob

no

vlje

nih

klu

pic

a �

B

roj n

ovi

h k

oše

va

�

Bro

j no

vih

sp

rava

za

igra

nje

2.1

.2.

Do

grad

nja

dje

čje

g vr

tića

(4

.50

0.0

00

,00

) 3

.50

0.0

00

,00

O

pći

na,

M

inis

tars

tvo

p

oljo

pri

vred

e

XI/

20

16

O

pći

na

Srač

inec

�

Bro

j dje

ce

�

Bro

j zap

osl

enih

�

P

ovr

šin

a iz

građ

eno

g i

op

rem

ljen

og

ob

jekt

a

2.3

.1.

ŽC c

est

a Sv

ibo

vec

Po

dra

vski

(1

.70

0.0

00

,00

) 3

50

.00

0,0

0

Op

ćin

a, Ž

UC

IX

/20

16

ŽU

C

�

Du

žin

a iz

građ

ene/

san

iran

e /r

eko

nst

ruir

ane

pro

met

nic

e u

nas

elju

(km

) �

D

uži

na

izgr

ađen

og

no

gost

up

a(km

) �

B

roj p

ost

avlje

nih

zn

ako

ve

sign

aliz

acije

2.3

.1.

Izra

da

pro

jekt

ne

d

oku

me

nta

cije

(

20

0.0

00

,00

)

2

00

.00

0,0

0

O

pći

na

VII

/20

16

.

Op

ćin

a Sr

ačin

ec

�

Izra

đen

a d

oku

men

taci

ja z

a p

roje

kte

2.3

.1.

Ne

razv

rsta

ne

ce

ste

1

30

.00

0,0

0

Op

ćin

a

IV/2

01

6

Op

ćin

a Sr

ačin

ec

�

Du

žin

a iz

građ

ene/

san

iran

e

20

16

78

(Po

slo

vna

zon

a)

(13

0.0

00

,00

) /r

eko

nst

ruir

ane

pro

met

nic

e u

Po

slo

vno

j zo

ni (

km)

�

Bro

j po

stav

ljen

ih z

nak

ove

si

gnal

izac

ije

2.3

.4.

Izgr

adn

ja t

rafo

stan

ice

(z

a P

osl

ovn

u z

on

u)

(30

0.0

00

,00

) 3

00

.00

0,0

0

Op

ćin

a, H

EP

XII

/20

16

O

pći

na

Srač

inec

, H

EP

�

Snag

a el

ektr

ičn

e en

ergi

je

�

Bro

j pri

klju

čaka

�

B

roj p

rip

rem

ljen

e p

roje

ktn

e d

oku

men

taci

je

2.4

.1.

Do

dat

na

ula

gan

ja n

a zg

rad

i Op

ćin

e

(35

0.0

00

,00

) 3

50

.00

0,0

0

Op

ćin

a, F

on

d z

a za

štit

u o

koliš

a i

ener

gets

ku

uči

nko

vito

st

IV/2

01

6

Op

ćin

a Sr

ačin

ec

�

Po

veća

nje

en

erge

tske

u

čin

kovi

tost

i �

Sm

anje

nje

po

tro

šnje

en

ergi

je

2.4

.1.

LED

ras

vje

ta

(50

0.0

00

,00

) 5

00

.00

0.,

00

Op

ćin

a, F

on

d z

a za

štit

u o

koliš

a i

ener

gets

ku

uči

nko

vito

st

XI/

20

16

. O

pći

na

Srač

inec

�

Bro

j zam

ijen

jen

ih

rasv

jetn

ih t

ijela

�

Sm

anje

nje

po

tro

šnje

en

ergi

je

2016

79

Od devet projekata za čiju realizaciju je predviñen dio sredstava u Proračunu za 2016. godinu,

svi projekti nalaze se pod Strateškim ciljem 2: Razvoj suvremene infrastrukture, korištenje

obnovljivih izvora energije te očuvanje i zaštita okoliša s ciljem unapreñenja kvalitete života,

za koji je potrebno osigurati 7.290.000,00 kuna za realizaciju.

Ukupan iznos potreban za realizaciju navedenih projekta u Akcijskom planu iznosi

12.860.000,00 kuna, a iz vlastitog proračuna u 2016. godini osigurat će se 5.560.000,00 kuna.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

„Strategija razvoja Općine Sračinec za razdoblje od 2015. do 2020. godine“

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.

Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SRAČINEC ZA RAZDOBLJE . – … razvoja Opcine Sracinec za... · Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sračinec ... 1 Geološka epoha u povijesti