Strategija - Kordun - Una - Sana

STRATEGIJA RAZVOJA

RURALNOG TURIZMA „REGIJE

BEZ GRANICA“ (Općine Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim u

BiH i Općine Topusko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i

Bari lović u RH)

Razdoblje 2013. – 2015.

Regija bez granica, listopad/oktobar 2012.

__________________________________________________________________________________________STRATEGIJA RAZVOJA RURALNOG TURIZMA “REGIJE BEZ GRANICA” 1

CCIBožidara Adžije 22ZagrebTel.01 4920 795;01 4819 516E-mail: [email protected]

LAG Una-SanaTrg Oslobodilaca bbSanski MostTel. 061 815 293037 684 112E-mail: [email protected]

Lokalna akcijska grupa Una-Sana i Centar za civilne inicijative zahvaljuju se Delegaciji europske komisije koja je podržala izradu „Strategije razvoja ruralnog turizma Regije bez granica“ (općine Bosanska Krupa, Bužim i Sanski Most u BiH i općine Topusko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i Barilović u RH) za razdoblje 2013.-2015, u okviru projekta “Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj“, financiranog kroz program “IPA Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 2007-2013 (Budget line: IPA 2007 & 2008 Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 22.02.04.01; Reference number: Europe Aid/128-860/L/ACT/IPA)”..


http://www.lag.ba/

mailto:[email protected]

http://www.cci.hr/

mailto:[email protected]

SADRŽAJ

1. Uvod 2. Analiza stanja u „Regiji bez granica“ 3. Vizija ruralnog turizma u „Regiji bez granica“ 4. Misija „Regije bez granica“ 5. SWOT analiza 6. Korisnci 7. Strateški pravci i strateški ciljevi 8. Prioritetni projekti 9. Pretpostavke i rizici10. Proračun11. Praćenje i procjena strategije Dodaci


1. UVOD

Na osnovu jasno iskazanih potreba Regije bez granica, projektom „Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj“ predviđen je razvoj „Strategije razvoja ruralnog turizma Regije bez granica 2013.-2015“.

Koncept razvoja strategije baziran je na participativnom sudjelovanju zainteresiranih strana, tako da su u razvoju i izradi strategije sudjelovali predstavnici LAG-a Una-Sana i Centra za civilne inicijative, predstavnici općina Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim iz BiH i predstavnici općina Topsko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i Brajlović, predstavnici nevladinih organizacija, uspješni proizvođčči suvenira, poljoprivredni proizvođači s područija regije bez granica, članovi projektnog tima i konzultanti.

Ključni elementi strategije definirani su tijekom trodnevne participativne radionice, koja je održana u Bosanskoj Krupi, kao i nekoliko individualnih konzultativnih sastanaka s osobljem LAG-a i osobljem CCI Zagreb. Sudionici radionica bili su članovi Lokalne akcijske grupe, Centra za civilne inicijative i predstavnici tri općine u Bosni i Hercegovini te pet općina u Republici Hrvatskoj, i predstavnici zainteresnih skupina koje djeluju na područiju „Regije bez granica“. Vođenje procesa razvoja strategije bilo je u odgovornosti moderatora radionice.

Razvijena strategija izravan je rezultat rada svih sudionika i predstavlja jedinstven stav u pogledu pravca razvoja ruralnog turizma na područiju ciljane regije. Izradu i dovršetak strategije pomoglo je osoblje LAG-a i CCI-a, a konačni je dokument, nakon uvida zainteresiranih strana, predstavljen svim partnerima Regije bez granica. U Strategiji su definirani standardni elementi strategije, s fokusom na pregled stanja regije i strateških orijentacija. Strategija ima posebnu vrijednost ako se ima u vidu da obuhvaća prostor i karakteristike tri općine koje su administrativno u okviru područja LAG Una-Sana u BiH i pet općina koje pokriva LAG „Petrova gora“ u RH, koje svojim aktivnostima predstavlja Centar za civilne inicijative. Tako je strategija, pored individualnih karakteristika svake općine, analizirala i zajedničke elemente za svih osam općina koje zajedno čine prekograničnu suradnju „REGIJU BEZ GRANICA“.


2. ANALIZA STANJA REGIJE

Unsko-Sanski kanton - Bosna i Hercegovina

Regija Una-Sana pripada Unsko-Sanskom kantonu. Nalazi se na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i administrativno se nalazi u sastavu Federacije BiH. Regiju Una-Sana čine općine Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim koje su zajedno utemeljile Lokalnu akcijsku grupu Una-Sana.

Analiza stanja regije daje prikaz karakteristika regije koje su uticale na određivanje strateških orijentacija i ciljeva u pogledu ruralnog razvoja.

A. Gustoća naseljenosti

Ukupna površina regije Una-Sana je 1.472,17 km2 od čega je površina općine Sanski Most 781,17 km2, općine Bosanska Krupa 561 km², i općine Bužim 130 km2.


Ukupan broj stanovništva koje živi na teritoriji regije Una-Sana je 108.651 (Zavod za statistiku FBiH), od čega u općini Sanski Most 58.000, općini Bosanska Krupa 32.400 i općini Bužim 18.251. Prosječna gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru iznosi za cijelu regiju oko 74 stanovnika, a po općinama je najmanja gustoća naseljenosti u općini Bosanska Krupa sa 57,75 stanovnika po kvadratnom kilometru, Sanski Most sa 65,19 stanovnika, općina Bužim spada u red gusto naseljenih područja BiH sa 140,39 stanovnika po kvadratnom kilometru.

B. Reljefne i klimatske karakteristike regije

PlaninePo svojim osnovnim karakteristikama regija Una-Sana spada u tipično ruralna područja i smještena je u dolinama rijeka Sane i Une, u čijem se središtu nalazi planina Grmeč s brojnim planinskim vrhovima koji prelaze 1000 metara nadmorske visine.

Vodeni tokoviRegija Una-Sana je izuzetno bogata riječnim tokovima. Kroz Sanski Most teče rijeka Sana, te sedam rječica: Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Majdanska rijeka, Japra i Kozica, više potoka i potočića i nekoliko kraćih ponornica. Cijelo područje općine je, s obzirom na ispresijecanost riječnim tokovima i malim nadmorskim visinama, vrlo prohodno, pa čak i sama planina Grmeč. Općina Bosanska Krupa teritorijalno je smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Također, na području općine Bosanska Krupa se nalazi više kraških izvora od kojih je najjači izvor rijeke Krušnice koji spada u jedno od najjačih izvora u Europi. Što se tiče rijeka i jezera, općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je uvjetovano geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Također, na području općine je stvorena umjetna akumulacija koja predstavlja „zelenu oazu“ i poribljena je te ima funkciju riborevira i zone za rekreaciju i kupanje.

Klimatske karakteristike Regija Una-Sana i sve tri općine koje je čine, pripada području kontinentalne klime sa srednjim temperaturama od 10 do 11oC. Najtopliji je mjesec srpanj sa srednjom temperaturom od 22oC, a najhladniji je siječanj sa srednjom temperaturom od -6 oC dok je najveća količinom padalina tijekom jeseni i proljeća ( kad prosjek iznosi 723 mm / m²), a snježni period traje u prosjeku 127 dana.

C. Prirodne vrijednosti regije

Zemljišta i šumePosebnu morfometrijsku karakteristiku reljefa regije Una-Sana čini zastupljenost terena različitih nagiba. Ravne površine i blagi nagibi (od 5% ili 20) karakteriziraju slabo razvijeni procesi ispiranja, a pružaju najpovoljnije uvjete za razvoj svih grana poljoprivrede, uz primjenu navodnjavanja i mehanizacije. Ovakvi nagibi pružaju optimalne uvijete za kapitalnu i stambenu gradnju, organizaciju komunalnog gospodarenja i izgradnju komunikacija svih vrsta. U reljefu regije Una-Sana ovi nagibi su u velikoj mjeri zastupljeni u dolinama rijeka Une i Sane, odnosno na prostoru aluvijalnih zaravni i polja. Kao ograničavajući faktor na ovim terenima može se javiti zabarivanje pri visokom nivou podzemnih voda.

Minerali i rudeRegija Una-Sana raspolaže značajnim vrstama i količinama ruda i minerala. Posebno treba istaknuti velike rezerve boksita, mangana, uglja i gipsa.


D. Stanovništvo

Regija Una-Sana kao i cjelokupan Unsko-sanski kanton, od srednjeg vijeka, dolaskom tursko-osmanlijskog carstva te širenjem islama na ovim prostorima, do danas egzistira s tri dominantne vjerske pripadnosti: islam, katolička vjera i pravoslavna vjera. Ove vjerske pripadnosti su na ovim prostorima postupno formirale tri glavne nacionalne kategorije stanovništva Bošnjake, Hrvate i Srbe. Sa stanovišta nacionalne strukture, većinu stanovnika činili su i čine Bošnjaci, a sa stanovišta rodne strukture može se konstatirati da je postotna zastupljenost žena i muškaraca uravnotežena.

Starosna struktura stanovništva - procjenaUkupno 0-14 15-65 >65

USK 287878 57008 199251 31614S.Most 44859 6458 32380 6021

Bos. Krupa 28241 6183 18684 3374Bužim 17777 4871 11510 1396

Regija Una-Sana 90877 17512 62574 10791Izvor: Federalni zavod za statistiku, BiH

E. Tržište radne snage - zaposlenost i nezaposlenost na regiji

Nezaposlenost je jedna od najvažnijih neposrednih posljedica s kojima se BiH suočava u poslijeratnoj obnovi i procesu tranzicije. Nezaposlenost je glavni uzročnik siromaštva, a najprisutnija je kod mladih i raseljenih osoba. Osobe s nižim stupnjem obrazovanja imaju manje izglede za zapošljavanje. Odlazak mladih i obrazovanih u emigraciju zbog nezaposlenosti, teške ekonomske situacije, stambenih problema i političke nestabilnosti u zemlji najveća su opasnost za uspješan razvoj zemlje. Broj zaposlenih u regiji Una-Sana je 8.919, što je 10,76 % od ukupnog stanovništva, odnosno 20,48 % od radno sposobnog stanovništva. Broj nezaposlenih osoba je 11.078, što je 9,75 % od ukupnog stanovništva, odnosno 18,55 % od radno sposobnog stanovništva.

Stopa zaposlenosti je 14,52 %, (broj zaposlenih x 100 / radno aktivno stanovništvo). Stopa nezaposlenosti je 55,39 % (broj nezaposlenih x 100 / zaposleni + nezaposleni). Strukturalno najveći broj nezaposlenih čine osobe bez stručne spreme, zatim slijede osobe sa SSS i KV radnici, dok je broj nezaposlenih VKV radnika, VŠ i VSS zanemariv.

F. Infrastruktura - prometne karakteristike

Cestovni promet-prometniceRegija Una-Sana ima povoljan geoprometni položaj i nalazi se na putevima koji povezuju sjevernu i srednju Europu sa Mediteranom. Pravac Unske ceste od Zagreba i Petrinje preko Bosanskog Novog , Bosanske Krupe i Bihaća povezuje središnji dio Europe s Jadranom. Sa sjevera, iz pravca Mađarske preko Okučana i Banjaluke, regijaUna-Sana je most za put prema Jadranu kroz Sanski Most i Ključ prema jugu.

Bitno je istaknuti da je regionalni cestovni pravac R-405 Bužim-Bosanska Krupa-Sanski Most, koji povezuje gradove regije Una-Sana u jako lošem stanju što otežava poboljšanje gospodarskih i svakih drugih djelatnosti i samo bliže povezivanje ove regije.


Može se reći da je cestovna mreža nedovoljno razvijena, mjereno po stupnju moderniziranosti. Ukoliko se uzmu u obzir ostali pokazatelji, širina puta, kvaliteta prometnog traka, usponi, preglednost, obilasci naselja i sl., slika kvalitete cestovne mreže je još nepovoljnija.

Željeznički prometOpćinom Bosanska Krupa prolazi dionica tzv. Unske pruge – normalnog kolosijeka, koja spaja Zagreb i Split. Pruga je izgrađena 1920. godine i još uvijek je u funkciji. Pruga je elektrificirana, ali su elektrifikacija i prateći objekti porušeni i/ili jako oštećeni uslijed ratnih događanja.

Zračni prometNa području regije Una-Sana trenutno ne postoji niti jedan civilni aerodrom koji pruža usluge putničkog i teretnog zračnog prometa, a najbliži te svrhe su:

− Općina Laktaši, 23,5 km udaljen od Banjaluke i nosi naziv Mohovljani. − Aerodrom u Sarajevu udaljen oko 300 km, i − Aerodrom Pleso, koji se nalazi u okolici grada Zagreba u Republici Hrvatskoj.

Najbliže mjesto za uključivanje na auto-put Zagreb-Beograd je kod mjesta Okučani koje je udaljeno od Sanskog Mosta 92 km, te Karlovac na auto-putu Karlovac-Zagreb.

G. Infrastruktura - vodoopskrba i otpadne vode

VodoopskrbaKada je u pitanju vodopskrba regije Una-Sana, za razliku od mnogih krajeva BiH, može se reći da je kvaliteta vode i vodoopskrba na relativno visokom nivou. Inače, cijela je regija bogata vodnim tokovima i podzemnim vodama i bunarima.

Otpadne vodeProblem kanalizacije može se smatrati najvećim infrastrukturnim problemom na području op-ćina Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim. Također, na području regije ne postoje postroje-nja za pročišćavanje otpadnih voda, već se one izravno ispuštaju u ricipijent. Skoro sve povr-šinske vode koje se prikupljaju s javnih površina spojene su na gradske fekalne kolektore, što čini mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda.

H. Infrastruktura

Elektroenergetski sustav Područje regije Una-Sana opskrbljuje se električnom energijom iz elektroenergetskog sustava BiH i to preko primarne 110 kV mreže. Općine Sanski Most i Bosanska Krupa imaju izgrađenu 110 kV trafo stanicu dok općina Bužim nema. Na području regije izvršena je 100% elektrifikacija svih naselja.

I. Obrazovni sustav

Osnovno i srednjoškolsko obrazovanjeObrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, a samim tim i na području regije Una-Sana, sastoje se od tri razine: osnovnog obrazovanja koje je zakonski obavezno, srednjeg obrazovanja i visokog obrazovanja. Na području svih općina regije Una-Sana obrazovne institucije su u državnom vlasništvu. Na području općine Sanski Most rade tri srednje škole, gimnazija, mješovita srednja škola i poljoprivredna srednja škola, na području općine Bosanska Krupa


postoji gimnazija i mješovita srednja škola, a na području općine Bužim mješovita srednja škola.

J. Društvene djelatnosti

Zdravstvene institucijeZdravstvena zaštita na području regije Una-Sana odvija se u okviru primarne zdravstvene zaštite, koja se obavlja putem domova zdravlja u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Bužimu sa specijalističkim službama1 i područnim ambulantama, te sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite 2 koja se obavlja u Kantonalnoj bolnici «Dr. Irfan Ljubijankić» u Bihaću. Područne ambulante se nalaze na područjima većih mjesnih zajednica u sve tri općine regije.Na podrućju općine Sanski Most nalazi se i termalno lječilište – toplice, Sanska Ilidža s kapacitetom 27 litara/sec. Glavni tretman toplica je u medicinske i rekreativne svrhe, ali su potrebni modernizacija i dodatna ulaganja u ovaj značajni resurs.

KulturaNa području regije Una-Sana kulturni život se odvija uglavnom zahvaljujući financiranju Centara za kulturu putem općinskih proračuna. U regiji ne postoji kazalište, a kino predstave se održavaju povremeno. Kulturni život se odvija uglavnom u domovima kulture u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci i Bužimu. U Bosanskoj Krupi i Bužimu također djeluje i odjeljenje Muzičke škole Bihać. Sva tri grada posjeduju gradske knjižnice sa solidnim knjižnim fondom.Od institucija koje se bave implementacijom projekata u kulturi važno je spomenuti: Bošnjačku zajednicu kulture «Preporod», Kulturno-umjetničko društvo «Sanski Biseri», Amatersko kazalište «Teatar art» i NVO «Mejrem», KUD „Grmeč, KUD „Una“, KUD „Mladost“, KUD „Sevdah“ i drugi.

Sport i rekreacijaNa ovom prostoru postoje gotovo sve sportske aktivnosti - od nogometa, košarke, rukometa, odbojke, tenisa, borilačkih sportova, šaha, do planinarenja, kajakaških sportova i sl. Međutim, situacija u sportu prati cjelokupnu sitaciju, tako da nedostatak financijskih sredstava uveliko predstavlja kočnicu daljnjem razvoju i eventualnom postizanju zavidnih rezultata. Od sportskih igrališta značajno je spomenuti sljedeća: Podgrmeč, Zdena, Rudar, Kamengrad i Sloboda u Sanskom Mostu, zatim nogometni stadion s dva travnata terena na SRC”Ade”, no-gometno igralište u MZ Bosanska Otoka i nogometno igralište NK Vitez u Bužimu. U svim općinama postoje betonska sportska igrališta, uglavnom uz škole, kako u gradovima, tako i u seoskim mjesnim zajednicama.

Na području regije Una-Sana djeluje mnoštvo sportskih klubova (nogomet, košarka, rukomet, karate, kajak, ronjenje, biciklizam, lov, ribolov, šah itd.) koji su uglavnom uključeni u općin-ske sportske saveze. Značajnije sportske uspjehe uglavnom postižu individualni sportovi, kao što su karate, kick boks, ribolov itd.

Zanimljivo je spomenuti da regija Una-Sana, koja raspolaže možda i najljepšima rijekama u ovom dijelu Europe, skoro da nema izgrađenu nikakvu sportsku i rekreacijsku infrastukturu na svojim mnogobrojnim rijekama. Također postoje, ali s nezapaženim rezultatima kajakaški i ronilački klubovi. Sportovi na vodi, za koje regija Una-Sana ima sve prirodne preduvjete, izuzetno su slabo razvijeni. Na području općine Sanski Most postoje tri otvorena bazena u

1 Ordinacija opće medicine, patronažna služba, stomatološka služba i osnovne laboratorijske usluge.2 Stacionarna i kliničko specijalistička zdravstvena zaštita.__________________________________________________________________________________________

STRATEGIJA RAZVOJA RURALNOG TURIZMA “REGIJE BEZ GRANICA” 9

privatnom vlasništvu, dok u općinama Bosanska Krupa i Bužim nije izgrađen niti jedan bazen.

K. Gospodarstvo

Gospodarstvo regije Una-Sana nalazi se u izuzetno teškom stanju. Kao i u cijeloj BiH, gospo-darstvo općina Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim je opterećeno posljedicama ratnih raza-ranja, nezadovoljavajuće provedenim procesom privatizacije, nedefiniranim, nestabilnim i ne-ujednačenim pravnim sustavom, nestabilnim političkim sustavom, nepovoljnim kreditnim aranžmanima, nedstatkom ulaganja u gospodarstvo, posebno nedostatkom stranih investicija.

Okosnicu privrede regije Una-Sana trenutno čini eksploatacija drvne mase, uglavnom izvozom sirovine, a vrlo su skromni rezultati ostvareni u završnoj obradi drveta na sve tri općine, s obzirom da ova regija raspolaže s ogromnim šumskim bogatstvima. Eksploatacija rudnih bogatstava je na jako niskoj razini kad se uzmu u obzir bogata nalazišta boksita i mangana kao izuzetno cijenjenih i rijetkih ruda. Glavnina privrede oslonjena je na poljoprivrednu proizvodnju, trgovinu i usluge. Ruralni turizam, kao jedan od velikih razvojnih potencijala ove regije, do sada nije bitnije zaživio. Na području sve tri općine postoji veliki broj registriranih privrednih subjekata od kojih je skoro zanemariv broj izvoznika.

Poljoprivredna proizvodnjaRegija Una-Sana posjeduje značajan potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koji nije dovoljno iskorišten i u toj činjenici ova regija traži svoju razvojnu šansu.

Prema pokazateljima, ovo područje je izuzetno pogodno za stočarstvo (posebno uzgoj goveda i ovaca), te za uzgoj krmnog bilja, proizvodnju krumpira, ali i povrtlarskih kultura uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera, a u posljednje vrijeme trendovi su nametnuli proizvodnju zdrave hrane, u čemu regija Una-Sana ima najviše prednosti i šanse.

Regija Una-Sana ima ogromne resurse za razvoj ribarstva, ali samo kao turističko sportske ponude, budući da je cijela regija izuzetno bogata vodenim tokovima i akumulacijama vode koje posjeduju zavidan riblji fond.

O. Ekološki status regije Može se reći da je okoliš na cijelom području regije Una-Sana potpuno očuvan i nezagađen, ako ga usporedimo s okolišem u susjednim regijama i regijama Europe. To regiji Una-Sana otvara nove razvojne mogućnosti, ako se na vrijeme cijela regija strateški odredi prema daljnjem očuvanju okoliša i nastojanjima da se cijela regija proglasi i održi kao ekološka regija.

Ogromna šumska bogatstva, kao pluća regije i neiscrpna vodena bogatstva u mnogobrojnim rijekama, ostala su uglavnom sačuvana i potrebno je hitno donijeti odgovarajuće zakonske propise i pokrenuti široke akcije na očuvanju ovakvog stanja i njegovom unapređenju. Razvoj ekoturizma i ekološki zdrave hrane su itekako mogući na području regije Una-Sana, svakako uz pravilno i pravovremeno reagiranje na zaštiti ekološkog statusa regije.


P. Turizam i ugostiteljstvo Turizam

Na temelju provedenih istraživanja utvrđeno je da regija Una-Sana ima:- veoma povoljan geografski položaj- vode koje, i po kvaliteti, i kvantiteti imaju značajan potencijal za višenamjensko

korištenje,- zemljište, šume i mineralne sirovine koje predstavljaju izuzetno vrijednu bazu za

proizvodnju,- prirodne ljepote i pogodnosti za razvoj turizma,- kuturno-povijesno nasljeđe,- klimu koja je povoljna za razvoj svih djelatnosti,- biodiverzitet i različitost flore i faune.

UgostiteljstvoŠiroka je lepeza ugostiteljskih objekata na regiji Una-Sana, od običnih malih kafića i kavana do restorana i hotela. Podaci pokazuju da broj ugostiteljskh obveznika i zapošljavanje u ugostiteljstvu raste i na području regije Una-Sana kao i na području USK-a, a uzrok tome je i ostvareni promet. Tradicijsko nasljeđe i zanimanje za ugostiteljstvo na području regije Una-Sana je uveliko pomoglo u oživljavanju ratom uništene i devastirane ugostiteljske infrastrukture. Primjetno je oživljavanje i razvoj ugostiteljstva koje, u sprezi s turizmom, nudi lepezu usluga koje bi mogle biti interesantne za domaće i strane turiste te razne turističke agencije i turoperatore. U svakoj općine regije Una-Sana nalazi se najmanje jedan hotel i više motela koji, za početak, mogu odgovoriti zahtjevima trenutno skromne turističke ponude. Primjetan je nedostatak ugostiteljskih objekata-restorana, koji u svojoj ponudi imaju isključivo kulinarske specijalitete s ovih područja. Za očekivati je da će se u narednom razdoblju ugostitelji više fokusirati na domaće specijalitete u svojoj ponudi i istaknuti tradicijske vrijednosti ugostiteljske ponude regije Una-Sana. Uz ugostiteljstvo su tijesno vezane usluge turoperatora kojih na području regije Una-Sana nema, čemu je uzrok neadekvatna organizacija turističkie zajednice koja je sada na kantonalnom nivou. Kada je upitanju ugostiteljstvo, prebacivanjem turističke zajdnice na općinske nivoe postigla bi se bolja usklađenost aktivnosti i ponude ugostitelja i odnosi ponude i potražnje.

R. Prirodne i povijesne vrijednosti

Regija Una-Sana predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat njenog geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, klimatskih uvjeta i kulturno povijesnog nasljeđa. Ogroman je broj spomenika prirode na ovom području, isto tako zaštićenih spomenika prirode. U općini Sanski Most pećina Hrustovača proglašena je spomenikom prirode. Posjeduje naučno-istraživačke, obrazovne, turističko-rekreativne i druge vrijednosti, izvor rijeke Dabar stavljen je pod zaštitu kao spomenik prirode (ovaj objekt ima veliko značenje za hidrološka istraživanja), Dabarska pećina je stavljena pod zaštitu kao spomenik prirode(pećina posjeduje naučnu i rekreativnu namjenu), vodopad Bliha - „Blijski skok” predstavlja prirodnu zanimljivost pa je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode (vodopad ima naučnu i turističko-rekreativnu vrijednost), izvor Zdena predstavlja spomenik prirode. Ovi, kao i ostali evidentirani spomenici prirode (Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina, jama Oko) na području Sanskog Mosta nisu naučno dovoljno istraženi, tako da se nije ni utvrdila adekvatna zaštita, uređenje i uključenje u razvoj. I područje općine Bosanska Krupa obiluje prirodnim ljepotama i spomenicima prirode, izvor rijeke Krušnice, kanjon Une, mnogobrojne riječne ade na Uni kao i sama rijeka Una, predstavljaju neprocjenjiva prirodna bogatstva. Za područje regije Una-Sana može se reći da je poznato po lovnom i prirodnom


bogatstvu jer je priroda ovdje darovala sve što lovstvo zahtjeva. Područje je bogato i biološki, i ekonomski vrijednim vrstama divljači te ribom raznih vrsta. Isto tako, na području općine Bužim, na lokaciji MZ Vrhovske, smješteno je Bužimsko jezero koje je u prirodnom ambijentu formirano kao umjetna vodena akumulacija i kao takva predstavlja vrlo izazovnu oazu. Jezero ima funkciju riborivira kao zona za održavanje natjecanja u ribolovu i odmor u zdravom ambijentu. U Bužimu također postoji tradicija korištenja izvorske vode “Svetinja“ koja seže u daleku prošlost. Voda izvire u zelenilu iz izvora kod kojeg svakih 45 minuta voda presušuje i naglo se pojavi u izvorištu i slijeva se niz vodopad visine 16 metara. Zanimljivost izvora ogleda se i u tome što svake godine 6. svibnja hladna voda poteče tačno u podne, čemu nazoči na tisuće znatiželjnika. Iz navedenog se vidi da izvor “Svetinja“ predstavlja ponudu jedinstvenog turističkog proizvoda i nalazi se 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Čavnika.

S. Kulturno-povijesne vrijednosti

Na području regije Una-Sana, Zavod za zaštitu spomenika kulture prirodnih znamenitosti i rijetkosti registrirao je, odnosno zaštitio, više nepokretnih spomenika kulture, i to:Musala u Kamengradu, stari grad Kamengrad, zgrada stanice narodne milicije – Palanka, Veliki grad-Kijevac, Zgrada II. zasjedanja ZAVNOBIH-a -Sanski Most, stari grad Bosanska Krupa, Starigrad Jezerski, stari grad Bužim, najstarija drvena džamija u Bužimu, rodna kuća reisa Džemaludina Čauševića reformatora u Arapuši, Bosanska Krupa itd. Sve ove lokalitete potrebno je ponovo prijaviti Komisiji za zaštitu kulturno-povijesnog nasljeđa BiH, kako bi se njihov značaj podigao na još višu razinu. Na prostoru regije Una-Sana nalaze se i mnogobrojna druga nalazišta kao što su: nalazišta prapovijesnog doba, nalazišta rimskog doba, nalazišta srednjeg vijeka (utvrda), nekropole stećaka, opća nalazišta srednjeg vijeka, spomenici iz turskog razdoblja, spomenici iz razdoblja austro-ugarske uprave, memorijalnih cjelina iz NOR-a (Korčanica, Jasenica), urbanih cjelina i prostora za tradicionalne manifestacije.


Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija - REPUBLIKA HRVATSKA

Regija Petrova gora koju u Republici Hrvatskoj pokriva udruga CCI, pripada Karlovačkoj i Sisačko –moslovačkoj županiji. Nalazi se na južnom dijelu središnje Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Regiju Petrova gora čine općine općine Topusko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i Barilović, koje zajedno čine Lokalnu akcijsku grupu Petrova gora.

Analiza stanja regije daje prikaz karakteristika regije koje su uticale na određivanje strateških orijentacija i ciljeva u pogledu ruralnog razvoja.

A. PovršinaLokalnu akcijsku grupu Petrova gora čini 5 općina, općina Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko terirorijalno povezanih u jednu cijelinu. Općine Barilović, Krnjak i Vojnić se nalaze u sastavu Karlovačke županije, a općina Gvozd i Topusko u sastavu Sisačko- moslavačke županije. Ukupna površina LAG-a Petrova gora iznosi 937,04 km2 što iznosi 1,65% teritorija Republike Hrvatske, odnosno 11,6% teritorija Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije kojima navedene općine pripadaju.

Prosječna površina općina je 187,4 km2 s tim da je najveća općina Vojnić s površinom od 239 km2, a najmanja općina Krnjak s površinom od 111,84 km2.

Općina Površina(km2)Barilović 175,50Krnjak 111,84Vojnić 239,00Gvozd 212,40Topusko 198,30Ukupno 937,04

Administrativno središte općina Barilović, Krnjak i Vojnić je grad Karlovac, a Gvozda i Topuskog grad Sisak. U samim općinama nalaze se i istoimena mjesta u kojima se nalaze


samo osnovne administrativne i socijalne institucije. Sjedište LAG Petrova gora je u mjestu Gvozd, općina Gvozd.

B. Granica područjaLAG Petrova gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj, u njenom južnom dijelu uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Najvećim dijelom LAG se nalazi na području mikroregije Kordun koja predstavlja, prije svega, etnokulturnu, a ne jasno određenu geografsku regiju.

Možemo reći da se LAG Petrova gora pruža pravcem zapad – istok, gdje dostiže i svoju najveću dužinu od oko70 kilometara, dok pravcem sjever – jug dostiže dužinu od oko 30 kilometara. Na krajnjem sjeveru granica LAG-a je omeđena rijekom Kupom, a na jugu administrativnom granicom s Bosnom i Hercegovinom. Na zapadnom dijelu LAG je omeđen općinom Barilović koja se pruža uz lijevi i desni tok rijeke Korane u njenom središnjem dijelu, dok se na istoku krajnje granice općina Topusko i Gvozd pružaju uz tok rijeke Gline na krajnjim obroncima Petrove gore.

C. Reljefne i klimatske karakterisrike regije

LAG Petrova gora nalazi se na prelazu iz ravničarske u gorsku, odnosno planinsku Hrvatsku s prosječnom nadmorskom visinom od 150 m.n.v.. Najveću površinu LAG-a čini nisko brežuljkasto gorje ispresjecano brojnim riječnim tokovim.Glavni vodeni tokovi su rijeka Mrežnica, Korana i Glina sa svojim brojnim pritokama. Centralni masiv LAG-a „Petrova gora“ je planina „Petrova gora“ sa svojim najvišim vrhom od 512 mnv koji se naziva Velikim Petrovcem.

LAG Petrova gora odlikuje izuzetno velika šumovitost. U prosjeku šumovitost Republike Hrvatske iznosi 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% od njegove površine. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma, oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba, te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta šuma, na području su prisutne šume gorskog brijesta, javora, običnog jasena, klena, divlje trešnje, crne jove, cera i druge.

Bogat i stabilan šumski ekosustav na području LAG i u široj okolici rezultirao je bogastvom izvora pitke vode na ovom području i brojnim površinskmi vodenim tokovima. Područje LAG-a predstavlja jedno od najbogatijih područja pitkom vodom izuzetnog kvaliteta u republici Hrvatskoj.

D. KlimaHrvatska se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne polutke Zemlje. Zbog takvog položaja klimatske su prilike povoljne i umjerene bez ikakvih temperaturnih ekstrema. Pravilna je izmjena svih četiriju godišnjih doba, a glavni čimbenici koji utječu na klimu Hrvatske jesu Atlantski ocean, zapadni vjetrovi, zračne mase, ciklone i anticiklone. U Hrvatskoj Izdvajamo 3 osnovne klimatsko-vegetacijske zone. To su: 1. Mediteranska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona, 2. Panonska i peripanonska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona, 3. Gorska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona.

LAG „Petrova gora“ svojim položajem pripada gorskoj klimatsko- vegetaciskoj i ekološkoj zoni čije su karakteristike pravilna izmjena godišnjih doba sa svježijim ljetima i izraženijim zimam. Ne javljaju se veliki temparaturni ekstremi.


E. Kulturno-povjesne vrijednosti

Područje LAG-a Petrova gora izuzetno je bogato kulturnom i povjesnom baštinom. Dva su osnovna razloga za to, LAG se nalazi na razmeđu regija te je u prošlosti a i sadašnjosti bio popruište sukoba i ratova, teritorij od interesa raznih osvajača. Drugi razlog je šarolikost stanovnika ovog dijela koji prezentiraju svoju kulturu kroz tradiciju življenja i obitavanja na ovim prostorima.

F.Srednji vijekOd srednjevijekovnih građevina na području LAG-a nalaze se: Stari grad Barilović, ruševine starog grada Otmića, ruševine starog grada Klokoča, ruševine starog grada Krstinje, kompleks ruševina cistercitske opatije u Topuskom, Pavlinski samostan svetog Petra na Petrovoj gori.Stari grad Barilović smješten je na stijeni, na strateškom položaju nad rijekom Koranom. Nepravilnog je peterokutnog tlocrta s dvije cilindrične kule između kojih su stambene zgrade, opasan obrambenim zidovima. Sagrađen kao feudalni grad obitelji Barilovića, stradao je 1524. godine od Turaka. Od kraja 16. st. do 1876. godine u gradu je bila smještena krajiška vojna posada. Bombardiran je i zapaljen u Drugom svjetskom ratu.

Stari grad Otmić smješten je na povišenom položaju, u Otmičkoj šumi, u blizini sela Kestenovac. Sagradila ga je u 16. st. ugledna porodica Otmić koja je pripadala klokočkom plemenu. U njihovom vlasništvu ostao je do pada Bišća 1592. godine, nakon čega je došao pod tursku vlast i od tada je napušten. Pripada tipu kružnih utvrda sa središnjom branič kulom, vanjskim obrambenim zidom i opkopom. Sačuvan je dio cilindrične kule.

Stari plemenski grad Klokoč, klokočkog plemena smješten je na povišenoj poziciji, iznad ušća potoka Rabnice u rijeku Glinu. Sagrađen je kao utvrda nepravilnog pravokutnog tlocrta s cilindričnom kulom u jednom uglu, okolnim jarkom te stambenom zgradom unutar zidina. U 14. st. dolazi pod vlast Frankopana, nakon kojih mijenja više vlasnika. Do 1681. je u turskim rukama, a do razvojačenja 1871. u funkciji granične stražarske utvrde kada je i popravljan. Nakon toga je napušten i počinje propadati.

Stari grad Krstinja smješten je na brdu iznad istoimenog naselja. Spominje se 1334. pod nazivom Crestina u vlasništvu J.Sankovića, člana plemena Ladikovića. Od 1504. u rukama je Frankopana Cetinskih, a od 1543. Frankopana Slunjskih. U turskoj je vlasti do 1699. godine. Nakon ukidanja Vojne krajine propada. Visoka branić kula bila je opasana zidinama nepravilnog ovalnog tlocrta s polukulama.

Kompleks ruševina i arheološkog sloja srednjovjekovne cistercitske opatije smješten je u gradskom parku Opatovina. Crkva je bila trobrodna građevina velikih dimenzija građena u gotičkom stilu. Do danas je ostao sačuvan samo dio monumentalnog gotičkog portala iz 13.st. Samostan i crkva sv. Marije sagrađeni su kao zadužbina kralja Andrije II. koji je samostanu darovao okolna imanja i feudalne privilegije. Opatija je bila feudalni gospodar današnjeg Topuskog i okolice, a napuštena je nakon što su je razorili Turci. U vrijeme vladavine Francuza ruševine su raščišćene i pripremljen je teren za uređenje parka. Kompleks ruševina cistercitske opatije ima veliku povijesnu i arheološku vrijednost.

Na vrhu Petrove gore, na Velikom Petrovcu, postojao je pavlinski samostan s crkvom sv. Petra. Osnovan 1303.g. pripada među najstarije pavlinske samostane u Hrvatskoj. Prema povijesnim dokumentima, pavlinski samostan u cijelosti je izgrađen 1328.g, stradao u vrijeme turskim napada. Pavlinski posjed preuzimaju krajiške vojne vlasti, te posada crkveni toranj


pretvara u kulu za stražu, a samostan koriste za stanovanje. U 17.st. na mjestu stare crkve i od njezina materijala sagrađen je zidani čardak koji je u donjem dijelu bio zidan, a nadogradnja je bila drvena. Krajišnici su napustili Petrovac nakon razvojačenja Vojne Krajine. Danas je raspoznatljivi položaj samostanske crkve-čardaka te opkop.

Od povijesnih građevina novijeg doba svakako su najzastupljenije građevine iz Drugog svjetskog rata.

Centralna partizanska bolnica izgradjena je radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja Korduna u toku Drugog svjetskog rata. Samu izgradnju bolnice vodio je Jakov Kranjčevic Brado. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila 1944. godine kada je imala preko 30 objekata. Centralna partizanska bolnica završava s radom 25. svibnja 1945. godine kada biva preseljena u Karlovac. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika. U razdoblju od 1991.-1995. Centralna partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa.

Spomenik na Petrovoj gori izgrađen 1978 godine po ideji kipara Vojina Bakića predstavlja monumentalno dijelo posvećeno borbi naroda Kordunskog kraja protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Spomenik je visok 32 metra nalazi se na vrhu Mali Petrovac i sa njega se pruža jedinstven pogled na Karlovačku i Sisačko-Moslavačku županiju i velikim dijelom na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Zamišljen kao muzej antifašizma takav je i djelovao sve do zadnjih ratnih događanja devedesetih godina kada je devastiran i ostavljen van funkcije.

Brojna povijesna događanja i previranja koja su se događala i odražavala na ove krajeve odrazile su se i na šarolikost nacionalnog sastava stanovništva ovoga kraja. Najzastupljenija su tri entiteta, Hrvati, Srbi i Bošnjaci koji svojim bogatim kulturama obogaćuju prostore LAG-a. Na prostoru LAG-a djeluje 11 kulturno-umjetničkih društava i to KUD „Barilović“, KUD „Viničica, SKD „Prosvjeta“ pododbor Krnjak, KUD „Božo Ribar“ , SKD „Prosvjeta“ pododbor Vojnić, HKUD „Franjo Jukić“, BKUD „Una“, HKUD „Naši običaji“, SKD „Prosvjeta“ pododbor Gvozd, HAKUD „ Topusko“ i SKD „Prosvjeta“ pododbor Topusko.

Od kulturnih manifestacija na prostoru LAG-a važno je izdvojiti „Đedovu kosidbu“ manifestaciju koja se svake godine u mjesecu lipnju ogržava u Gvozdu. Okuplja poklonike tradicionalnih radova na polju iz više susjednih država. „Zelena noć“ je sportsko- kulturna manifestacija koju održava SD „Petrova gora“ iz Vojnića svake godine u mjesecu kolovozu. Manifestacija okuplja poklonike sporta iz Hrvatske i susjednih zemalja.

G. Prirodno-povjesne vrijednosti

Za područje LAG-a „Petrova gora“ sa sigurnošću možemo reći da predstavlja jednu raznovrsnu i složenu biogeocenozu čija je odlika bogata prirodna baština. Velika površina pod šumskim ekosistemom, najproduktivnijem, najstabilnijem i najraznovrsnijem postojećem ekosustavu na planetu, je glavni osnov za prirodnu raznolikost. Općekorisnost šuma na ovom području dolazi do punog izražaja.

Velik šumski ekosustav je osnov za velike količine pitke vode kojima je ovo područje izuzetno bogato. Republika Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u Europi po izvorima pitke vode a područje LAG-a je jedan od njenih najbogatijih dijelova. Kroz područje LAG-a


„Petrova gora“ prolaze tri veća riječna toka i to rijeke: Mrežnica, Korana i Glina sa svojim srednjim tokovima.

Optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tokom cijele godine, dovoljno livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta.

Na području LAG-a u vecem broju zastupljene su vrste iz reda Artiodactila srna i divlja svinja. Od grabljivica iz reda Carnivora divlja mačka, jazavac, kuna zlatica, kuna bijelica, lasica, lisica, iz reda Rodentia vjeverica i sivi puh te zec iz reda Lagomorpha.Predstavnici klase Aves, odnosno ptica, su jastrebi kokošar, kobac ptičar, škanjac mišar, sova šumska, vrana siva, svraka, šojka kreštalica, fazan, ćuk, divlja grlica i mnoge druge.

Posebnost ovog kraja predstavlja veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tijekom cijele godine.

Posebnost prirodne baštine predstavljaju geotermalni izvori tople vode u Topuskom. Geotermalni izvori u Topuskom stvorili su uvjet za jedno od najboljih lječilišta u Hrvatskoj kakvo je Topusko. Toplice Topusko su pokretač liječilišnog, sportskog, rekreacijskog i kulturnog turizma na ovome području.

H. Stanovništvo

Na području LAG-a „Petrova gora“ po podacima iz popisa stanovništva provedenog 2011. godine živi ukupno 15447 stanovnika ili 5,1% od ukupnog broja stanovnika Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Obzirom da je područje LAG-a uglavnom ruralno područje ako izostavimo stanovništvo glavnih administrativnih centara, gradova Sisak i Karlovac dolazimo do podatka da 7,8% od ukupnog stanovništva na ruralnim područjima živi na teritoriju LAG-a Petrova gora.

Prosječna gustoća naseljenosti je 16,5 stanovnika po kilometru kvadratnom. Najmanja je u Gvozdu 14,2 a najveća u općini Vojnić 18,8 st/km2. Prosječna naseljenost Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije je 37,3 stanovnika po kilometru kvadratnom ali ruralnih područja samo 24,5 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Općina Broj stan. Površina (km2) st/km2Barilović 2983 175,5 17,0 Krnjak 2019 111,84 18,1 Vojnić 4503 239 18,8 Gvozd 3008 212,4 14,2 Topusko 2934 198,3 14,8 Ukupno 15447 937,04 16,5

I. Obrazovni sustav

Osnovne i srednje školeNa području LAG-a Petrova gora nalazi se 5 osnovnih škola Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko. U općini Topusko nalazi se Srednja škola Topusko koja ima programe za


obrazovne profile strojobravar, vodoinstalater, automehaničar, konobar, kuhar, slastičar, Turističko hotelijerski komercijalist i Fizioterapeutski tehničar.

Veći obrazovni centri su u Karlovcu gdje postoji veleučilište te u Sisku, Petrinji i Glini gdje postoje svi obrazovni srednjoškolski programi i veleučilišta.


3. VIZIJA RAZVOJA RURALNOG TURIZMA REGIJE BEZ GRANICA

Potencijali „Regije bez granica“ upućuju na izuzetne mogućnosti različitih sektora razvoja turizma regije, što je dovelo do opredjeljenja u pogledu Vizije razvoja ruralnog turizma regije bez granica (područije općina Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim u BiH i općina Topusko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i Brajlović u RH). Vizija razvoja ruralnog turizma regije bez granica karakterizira se definicijom:

JEDINSTVENA, EKOLOŠKI OČUVANA I TURISTIČKI RAZVIJENA RURALNA SREDINA U KOJOJ STANOVNIŠTVO IMA OSIGURANU ŽIVOTNU EGZISTENCIJU, A MLADI LJUDI PRIMJENJUJUĆI SUVREMENE

TEHNOLOGIJE VALORIZIRAJU PRIRODNU I KULTURNU BAŠTINU „REGIJE BEZ GRANICA“.


4. MISIJA PARTNERSTVA LAG Una-Sana i CCI Hrvatska

Obzirom da je uspostavljeno partnerstvo LAG Una-Sana i CCI-ja zasnovano sa ciljem doprinosa ruralnom razvoju „Regije bez granica“, iskazana je potreba za definiranjem jasne misije uspostavljenog partnerstva LAG-a Una-Sana, Bosna i Hercegovina i CCI Zagreb, Republika Hrvatska, koja u potpunosti oslikava nastojanja partnera i zajednica u regiji da doprinese ostvarenju vizije razvoja ruralnoga turizma u Regiji bez granica“. Realizacijom postavljenih strateških orjentacija i ciljeva, a uzimajući u obzir okolnosti i ciljeve djelovanja LAG-a Una-Sana i CCI Hrvatska, definirana je misija na slijedeći način.

LAG UNA-SANA i CCI SU NESTRANAČKE I NEPROFITNE UDRUGE KOJE USPOSTAVLJANIM PARTNERSTVOM DOPRINOSE IZGRADNJI KAPACITETA

LOKALNIH DIONIKA, RAZVOJU POLJOPRIVREDE, ISKORIŠTAVANJU KULTURNOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA, PRIRODNIH RESURSA,

INFRASTRUKTURE I PRIMJENI NOVIH TEHNOLOGIJA, I NA TAJ NAČIN OŽIVLJAVAJU

USPOSTAVLJENU TURISTIČKU „REGIJU BEZ GRANICA“.


5. SWOT ANALIZA

SWOT ANALIZA prikazuje stanje ruralnog turizma regije. SWOT analiza oslikava prednosti (S - strenghts) i slabosti (W – weaknesses) ruralnog turizma regije bez granica, kao i prilike (O – opportunities) i prijetnje (T – threats) u okruženju u kojem se nalazi ruralni turizam i razvoj regije. Analiza je pokazala koje prednosti i prilike treba iskoristiti i unaprijediti, koje slabosti eliminirati, a koje prijetnje permanentno uzimati u obzir. LAG Una-Sana i CCI svojim djelovanjem može rješavati identificirane slabosti, dok prijetnje u okruženju imaju sustavni značaj, i na njih LAG i CCI ne mogu uticati, ali mogu sagledavati strategije djelovanja u skladu s identificiranim prijetnjama.

SWOT analizaPrednosti

- dobra komunikacija projektnih partnera – nositelja budućih projekata

- kvalitetno razumjevanje europskih pro-grama

- zainteresiranost dionika (aktera)- visoka razina zainteresiranosti partnera- opredjeljenost u pravcu ruralnog turizma- uspostavljena suradnja sa lokalnim vlasti-

ma- informiranost - dobro poznavanje regije- otvorenost prema izazovima- prepoznatljivost u zajednici- tehnička osposobljenost- identificirano 140 atraktivnih lokacija i

događaja u regiji bez granica- uspostavljena 3 „RTIC“-a- uspostavljena virtualna prezentacija po-

dručja- educirano 8 turističkih vodiča

Slabosti

- nestabillna suradnja sa lokalnom vlastima- nedostatak finansijskih sredstava- nedostatak educiranosti partnera i lokalne

zajednice u ruralnom turizmu- neuređenost i ne dostupnost turističkih lo-

kacija- ne informiranost lokanog stanovništa o

postojanju pojedinih turističkih atrakcija- loša infrastruktura- nepostojanje turističkih obilježja atrakcija- nedovoljna suradnja u nevladinom seke-

toru- slaba suradnja sa civilnim sektorom- nepostojanje suradnje sa turističkom za-

jednicom- nedovoljni ljudski kapaciteti unutar pro-

jektnih partnera- loša i nedovoljna promocija turističkih

proizvoda- slaba motiviranost lokalnog stanovništva- slab interes lokalne zajednice- ne postojanje razvojnih programa potica-

nja deficitarnih i starih zanimanja- neshvaćanje koncepta ruralnog turizma

od strane lokalnog stanovništva- nepostojanje konkretnog turističkog pro-

izvoda- nepostojanje tematskih turističkih gospo-

darstva (smještaja, povijesnih priča, le-gendi i običaja...)

- nisu brendirani lokalni proizvodi (rakijar-nice, domaći prehrambeni proizvodi, ru-kotvirine ...)

- nepostojanje institucionalne podrške-


Prilike

- ulazak R. Hrvatske u EU- živo povijesno nasljeđe u lokanom sta-

novništvu- uključivanje više općina u regiju bez gra-

nica- ekološko nezagađena regija- postojanje i očuvanost prirodnih resursa- postojanje udruženja u domenu turizma

(tradiciskim obrtima, planinarska društva, biciklistička i sl.)

- domaći proizvodi- neotkriveni turistički potencijal- rast interesa poduzetnika za ruralni ra-

zvoj i turizam- svjetski trend interesa za ruralni turizam- interes lokalne zajednice za ruralni razvoj- dostupnost fondova za ruralni razvoj- mogućnost educiranja- upućenost LAG-a u područje ruralnog tu-

rizma- mogućnost novog zapošljavanja- pokretanje malog poduzetništva- korištenje dostupnih poticaja - korištenje povijesne građe- bogastvo i raznolikost kulturne baštine- sajmovi, kao mogućnost prenošenja zna-

nja i iskustava (tradicionalni običaji)- razvoj selektivnih oblika turizma- postojanje tradicijkih lokalno brendiranih

proizvoda- poticanje otvaranja programa obrazova-

nja kadrova potrebnih u ruralnom turizmu- lociranje atraktivnih lokacija na Garmin

GPS uređaje

Prijetnje

- velika prisustnost policije i radara na ci-ljanom području regije bez granica

- nerazumjevanje/ nezainteresiranost politi-ke za ruralni razvoj

- nisu uključene sve općine u regiji- nestabilna suradnja sa predstavnicima

vlasti- neadekvatna zakonska regulativa- loša demografska slika- produbljavanje krize- loša informiranost potencijalnih korisnika- nedostatak stanovništva- zagađenje okoliša- nedostatak postojanja lokalnih turističkih

zajednica- nedovoljna ulaganja u ruralni turizam- nedovoljna ekološka zaštita- divlja odlagališta smeća- ovisnost o lokalnim politikama- neefikasna lokalna uprava- postojanje minskih polja- nepostojanje graničnog prijelaza u Bosan-

skoj Bojni- ugroženost autohtonih sorti biljnog svijeta

i životinjskih vrsta- odumiranje tradicionalnih zanata- nepovoljan migracijski trend- nezainteresiranost višhi nivoa vlasti- nedostakak novca- nedostatak adekvatnih programa potpore i

poticanja


6. KORISNICI

Strategijom razvoja ruralnog turizma definiraju se korisničke grupe prema kojima će se usmjeravati realizacija programa i projekata namijenjenih specifičnim korisnicima. Korisnici mogu biti pojedinci i grupe, ovisno o pristupu projekta i željenim rezultatima. Definicija korisnika u „Strategiji razvoja ruralnog turizma regije bez granica 2013-2015“ napravljena je na bazi „Z Modela“ kojim se specificiraju postojeći i novi korisnici za postojeće i nove programe, programe koji doprinose razvoju ruralnog turizma regije. S obzirom na univerzalnost strateških pravaca, u najvećem broju slučajeva korisnička populacija je skoro identična za većinu određenih strateških pravaca.

Z-model

Postojeći programiPostojeći korisnici

Postojeći programiNovi korisnici

Novi programiPostojeći korisnici

Novi programiNovi korisnici

Analizom postojećih programa i budućih programa, koji čine okosnicu strateškog pravca ruralnog razvoja regije, određene su slijedeće korisničke grupe za bazna područja razvoja:

Korisničke grupe

A. Postojeći korisnici− Osoblje partnerskih organizacija i upravljački odbor projekta,− Zaposlenici u 3 uspostavljena info centra,− Turistički vodići (16 nezaposlenih osoba - 8 sa područija RH i 8 sa područija BiH),− Poduzetnici koji su u direktnoj vezi sa ruralnim razvojujem područije,− Postojeći ulagači, − Zainteresirani pojedinci, − Predstavnici općina,− Predstavnici nevladinih organizacija,− Poljoprivredni proizvođači, − Lokalni ugostitelji,− Vlasnici OPG-ova, − Zaposlenici u muzejima,− Djelatnici u kulturnim centrima,− Članovi folklornih društva,− Prestavnici policije,− Turističkie zajednice,− Turisti.


B. Potencijalni korisnici− Drugo osoblje LAG-a Una-Sana i CCI-ja, − Osoblje u 3 uspostavljena info centra,− Viši nivoi vlasti, − Državni službenici, − Predstavnici lokalnih vlasti,− Predstavnici obrazovnih institucija vezanih za ruralni razvoj, − Predstavnici aktivnih OCD-a, − Mjesni odbori, − Vjerske institucije i službenici, − Lokalni OPG, − Muzei, − Galerije, − Knjižnice, − Javna preduzeća (šume), − Turistički radnici,− Turističke agencije,− Hoteljieri,− IT kreativci,− Lovci i ribolovci, − Žene sa znanjima tradicionalnih zanata, − Konzervatori,− Lokalni poduzetnici, − Poljoprivredni proizvođači, − Potencijalni investitori,− Iseljenici,− Umirovljenici, − Menadžment domova umirovljenika,− Sportaši (ekstremni sportovi, biciklisti, planinari, razni prateći servisi, isl.), − Srednjoškolska i osnovno školska djeca, − Zaposlenici u školama,− Ljubitelji prirode,− Ostalo stanovništvo regije, − Susjedne općine, − Drugi pružatelji turističkih usluga.

Detalji programa su navedeni u strateškim pravcima i ciljevima.


7. STRATEŠKI PRAVCI I CILJEVI

Strateški pravci

Na osnovu analize interesa i iskazanih potreba u „Regiji bez granica“, definirani su slijedeći strateški pravci:

- Povećanje razumijevanja i jačanje kapaciteta zainteresiranih aktera i nositelja razvoja ruralng turizma na područiju regije bez granica;

- Osnaživanje financijskih i organizacijskih kapaciteta, kao mehanizma podizanja nivoa turističke ponude na područiju „Regije bez granica“;

- Formiranje prepoznatljivog turističkog proizvoda na područiju „Regije bez granica“;- Kreiranje atrativnog poslovnog ambijenta za funkcioniranje ruralnog turizma;- Jačanje prepoznatljivosti područija „Regije bez granica“;

U okviru strateških pravaca razvijeni su strateški ciljevi, za koje su identificirani pokazatelji postigunuća (indikatori), kao i procijenjeni troškovi dostizanja planiranih ciljeva u identificiranim prioritetim projektima. Svi indikatori imaju baznu liniju koja počinje 31.12.2013.

1. Povećanje razumijevanja i jačanje kapaciteta zainteresiranih dionika i nositelja razvoja ruralng turizma na područiju „Regije bez granica“.- Edukacije o dostupnosti fondova za projekte u ruralom turizam iz lokalnih i EU izvo-

ra, PCM edukacija lokalnih dionika i izrada projekata na dostupne fondove;- Stručne edukacije za postojeće i potencijalne poduzetnike u ruralnom turizmu;- Edukacija trenera - projektnog osoblja i zaposlenika u uspostavljenim turističkim in-

formativnim centrima;- Edukacija predstavnika općina, javnih poduzeća, ustanova (konzervatori, mjesni odbo-

ri, vjerski službenici u zajednici, muzeji i galerije, visoko školske ustanove...) i OCD-a u ciljanom području;

- Edukacija o pravnim propisima (regulativa o skupljanju šumskih plodova i ljekvitog bilja, poljoprivrednoj proizvodnji i sl.);

- Prijenos iskustva i dobrih praksi procesa usuglašavanja lokalne legislative RH sa EU legislativom u BiH;

- Edukacija na temu „podizanja ekološke svijesti i potreba zaštite bio diverziteta“ po-dručije „Regije bez granica“;

- Edukacija na temu „sigurnosti“ kod pružanja turističkih usluga u ruralnom prostoru;- Podjela/diseminacija informacija;

2.Osnaživanje financijskih i organizacijskih kapaciteta, kao mehanizma podizanja nivoa turističke ponude na područiju „Regije bez granica“.

- Izgradnja kapaciteta tri uspostavljena info centara s ciljem stvaranja pretpostavki za pružanja usluga kao turističke agencije;

- Umrežavanje kapaciteta;


- Geografsko proširenje programske regije (uključivanje područija općine Velika Kla-duša);

- Podizanje tehnoloških kapaciteteta;- Izgradnja financijski kapaciteta;- PCM edukacija lokalnih aktera i izrada projekata na dostupne fondove;

3. Formiranje prepoznatljivog turističkog proizvoda na područiju „Regije bez granica“- Formiranje tematskih poljoprivrednih gospodarstava smještajnog tipa („building capa-

city“ i sl.);- Uspostavljanje hostela u na prostoru Regije bez granica;- Uspostavljanje interaktivnih izletišta;- Organizacija manifestacija, kulturno-zabavnog festivala (Wi-fi festivali, inovativni

festivali, tematski sajmovi i sl.);- Poticanje inovativnosti i mobilnosti u ruralnom turizmu („ćošak dobrih priča“ i sl.);- Uspostavljanje gastro turističkog proizvoda (putevi šljiva, gljiva, suhomesnatih pro-

izvoda, kestenijada, ljekobilje, vodenice, crna kruška i sl.);- Uspostavljanje aktivnih turističkih proizvoda (ekstremni sportovi, biciklizam, planina-

renje, obrazovni turizam- uspostava GIS-a –šumskih plodova, ljeko-bilja, starih staba-la i staništa divljih životinja);

- Riječni susreti (rječni susreti Una-Korana-Glina);- „Lego“ turizam (sastavljanje kampa, šatora, splava, frula, štapovi i sl.);- „Rent-a- garden“ (kupljenje plodova, izrada prozvoda i sl.);- Kulturno-povijesni turizam (spomenici, folklorne manifestacije, povijesno nasljeđe i

sl.);- Podizanje profesionalnosti i usvajanje standarada kvaliteta kod pružatelja turističkih

usluga u Regiji bez granica;

4. Kreiranje atrativnog poslovnog ambijenta za funkcioniranje ruralnog turizma.- Suradnja jedinica lokalne samouprave/općina, OCD-ova, pružatelja turističkih usluga

na području Regije bez granica (osnaživanje i jačanje kapaciteta);- Zagovaranje;- Osmišljavanje i iniciranje aktivnosti na realizaciji poticajnih mjera (grantovi, kreditne

linije, garantni fondovi i sl.);- Prekvalifikacije nezaposlenih osoba koje žive u Regiji bez granica;- Servisni web portal/informacije za poduzetnike u ciljanom prostoru;- On-line umrežavanje TIC i korisnika u „Regiji bez granica“ (poticanje lokalnih pro-

izvođača i pružatelja usluga);

5. Jačanje prepoznatljivosti područija „Regije bez granica“.- Uspostavljanje i promocija brenda-a (Logo regije);- Web prezentiranje;- Odnosi s javnošću;- Nastupi na međunarodnim sajmovima;- Publikacije;

U okviru strateških pravaca razvijeni su strateški ciljevi, za koje su identificirane „prioritetne“ projektne ideje, kao i generalni i specifični ciljevi, procijenjeni troškovi dostizanja planiranih projektnih ciljeva. Svi indikatori imaju baznu liniju koja počinje 31.12.2013.



7. PRIORITETNI PROJEKTI

U cilju ostvarenja planirane strategije razvoja ruralnog turizma, definirani su prioritetni projekti koji bi realizacijom doprinjeli bržem, modernijem i kvalitetnijem razvoju ruralnog turizma na ciljnoj regiji. Za svaki projekat su određeni specifični ciljevi, kao i procijenjena vrijednost projekta izražena u EUR.

1. „WI-FI festival“

Generalni cilj projekta: Implementacija novih tehnologija u ruralnom prostoru;

Specifični ciljevi: 1. IT ruralni turizam u regiji bez granica; 2. Online tržnica; 3. Jačanje poduzetničkih inicijativa;

Proračun: 300.000,00 Eur

2. „Tradicijski proizvodi ili tradicijske tržnice u „Regiji bez granica“;

Generalni cilj: Razvijati turizam „Regije bez granica“ kroz poticanje i promiciju korištenja lokalnih resusrsa i poticanje proizvodnje i plasmana tradicijskih proizvoda;

Specifični ciljevi:- Edukacija lokalnih proizvođača;- Jačanje tehničkih kapaciteta lokalnih proizvođača i pružaoca usluga;- Poticanje i podizanje konkurentnosti;- Stvaranje pozitivne okoline (poticajne mjere JLS);- Uspostavljanje tradicijskih tržnica;

Proračun: 400.000,00 Eura

3. Uspostavljanje prepoznatljivog turističkog proizvoda „Napoleonov put crne kruške“

Opći cilj: Obogaćivanje turističke ponude u „Regiji bez granica“ kroz revitalizaciju kulturno-povijesne baštine i stvaranje prepoznatljivog turističkog proizvoda;

Specifični ciljevi:- Povećati broj nasada tradicionalne sorte „Crne kruške“; - Kreiranje tematske staze „Napoleonov put Crne kruške“;- Poticanje i podizanje konkurentnosti;- Edukacija lokalnih proizvođača;- Izgradnja kapaciteta lokalnih proizvođača i ponuđača turističkih usluga;- Promocija kulturno-historijske baštine;



4. Uspostava prekogranične turističke zone „Regija bez granica“

Opći cilj: Upostava jedinstvene turističke zone „Regije bez granice.“

Specifični ciljevi:- Izrada i distribucija multi-medijalne karte „Regije bez granica (RBG)“- Softversko umrežavanje TIC Regije bez granica;- Izgradnja jednog ili više jedinstvenih tematskih turističkih proizvoda „RBG“;- Edukacija lokalnih proizvođača;- Izgradnja kapaciteta lokalnih proizvođača i ponuđača turističkih usluga;- Promocija ruralne turističke ponude RBG;



Ukupno potrebna sredstva za realizaciju prioritetnih projekata: 1.250.000,00 EUR-a

9. PRETPOSTAVKE I RIZICI

Ključne pretpostavke za razvoj ruralnog turizma „Regije bez granica“ su slijedeće:

- Svaka od partnerskih općina je dosljedna u realizaciji strategije ruralnoga razvoja. - Poštuje se konsenzus o zajedničkim interesima/prioritetima između partnera i svih ak-

tera u strategiji. - Razvija se suradnja više aktera na zajedničkim projektima, a u procese su uključeni

građani svih općina „Regije bez granica“. - Djelovati preventivno pri zloupotrebi prirodnih resursa, administrativnog položaja do-

nositelja odluka i drugih opasnosti koje bi uzrokovale neostvarivanje strateških ciljeva.- Općine u „Regiji bez granica“ zadržavaju interes za prekograničnu suradnju. - LAG Una-Sana i Centar za civilne inicijative se institucionalno razvijaju kako bi us-

pješno učestvovali u procesu realizacije strateških pravaca.

Glavni rizici s kojima se implementacija Strategije suočava su:

- Neadekvatna ili nepouzdana finansijska podrška (od strane domaćih i međunarodnih financijera)

- Nepovoljno političko okruženje i ekonomska moć regije. - Nedovoljno visoka raina svijesti stanovništva regije i nekih aktera o razvojnom poten-

cijalu ruralnih oblasti regije.- Trend napuštanja ruralnoga prostora.

10. PRORAČUN__________________________________________________________________________________________


Za realizaciju predložene strategije, koja definira navedene prioritetne projekte, potrebno je planirati sredstva u iznosu od 1.250.000.00 Eura. Navedeni iznos je okvirni iznos koji tereti strategiju, a detaljnim razvojem svakog od prioritetnih projekata u toku realizacije strategije, dobit će se precizan iznos sredstva potreban za realizaciju strategije razvoja ruralnog turizma u „Regiji bez granica“.

Ostvarenje postavljenih ciljeva zasniva se na slijedećim izvorima sredstava:

Sredstva iz domaćih izvora- budžetska sredstva općina koje egzistiraju u ciljanom područiju „Regije bez grani-

ca“;- sredstva nadležnih ministarstava kantona/županija;- sredstva resornih ministarstava viših nivoa vlasti;- sredstva iz drugih domaćih izvora (fondovi, grantovi / nevladinae organizacije /,

poduzeća, domaćinstva, i sl.).

Sredstva iz međunarodnih izvora- sredstva dostupna na osnovu predpristupnih i pristupnih fondova EU;- sredstva međunarodnih organizacija i financijskih institucija;- sredstva na osnovu bilateralne/multilateralne/ međuregionalne suradnje.

11. PRAĆENJE, KONTROLA I EVALUACIJA__________________________________________________________________________________________


Sistem monitoringa i evaluacije koordinirat će LAG Una-Sana i Centar za civilne inicijative u saradnji sa zainteresiranim stranama svih osam općina „Regije bez granica“. Implementaciju praćenja će raditi tim za monitoring i evaluaciju, formiran od sudionika u procesu realizacije strategije u cilju dobijanja što kvalitetnijih povratnih informacija i identificiranja novih područja djelovanja radi unapredenja planiranih aktivnosti.

Informacije koje dobije tim za monitoring i evaluaciju biti će prikupljane od strane partnera i sudionika u aktivnostima kao doprinos procjeni kvalitete i efikasnosti. Participativni monitoring i evaluacija vršiti će se na bazi očekivanih rezultata i objektivno mjerljivih indikatora uspjeha definiranih u predloženim strateškim pravcima i ciljevima. Primijenit će se i sustav uključujućeg monitoringa i evaluacije koji će građanima omogučiti revalorizaciju uspjeha strategije, što će se napraviti na kraju strateškog perioda.

Interni monitoring će biti organiziran na slijedeći način:

- Monitoring realizacije ciljeva i praćenje potrošnje sredstava, u odnosu na predviđene prioritetne projekte, će se obavljati kontinuirano, a tromjesečni pregled će se rezimirati na koordinacijskim sastancima zainteresiranih strana i tima za monitoring i evaluaciju.

- Monitoring aktivnosti je pod direktnom odgovornošću partnera (LAG Una-Sana i CCI-ja) i tima za monitoring i evaluaciju.

- Izvještaj (po potrebi) o aktivnostima, implementaciji, organizaciji i financijama može biti prezentiran na godišnjoj osnovi. To znači da će rezultati prikupljanja informacija, analize podataka, definiranja zaključaka i planovaa za naredni period biti prezentirani kao sastavni dio monitoringa.

Osnovna pitanja na koje će interna evaluacija dati odgovor su slijedeća:- U kojoj mjeri su ciljevi relevantni kako za svaku od osam općina, tako i za korisnike

programa / projekta. - Koliko su i u kojoj razini su partneri pokazali svoju efikasnost u realizaciji strateških

ciljeva prioritetnih projekata u odnosu na vremenski okvir i očekivane rezultate. - Kakve efekte je strategija imala na zajednice „Regije bez granica“. - Da li su realizirani prioritetni projekti doprinijeli dugoročnijoj održivosti „Regije bez

granica“.- Da li se partneri, CCI, LAG-ovi, općine i lokalni ponuđači turističkih usluga razvijaju

u smislu osnaženih ljudskih i materijalnih potencijala na osnovu kojih će isti moći aplicirati na slične projekte i absorbirati dostupne fondove.

- Kakav uticaj (direktan ili indirektan) projekti u strategiji imaju na razvoj lokalne i šire zajednice.

- Eksterni monitoring i/ili evaluacija će se raditi po ukazanoj potrebi, na bazi zahtjeva bilo koje od općina na „Regiji bez granica“.

- Po potrebi, rezultati monitoringa i evaluacije mogu biti predstavljeni u pisanom izvještaju i distribuirani svim relevantnim akterima, posebno općinama, kao i građanima, a u cilju uvida u progres realizacije strategije i preduzimanja eventualnih korektivnih mjera.

12. ZAKLJUČAK __________________________________________________________________________________________


STRATEGIJA RAZVOJA RURALNOG TURIZMA „REGIJE BEZ GRANICA“ je dokument nastao participativnim učešćem većeg broja zainteresiranih strana, uglavnom uključenih u aktivnosti na implementaciji projekta “Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj“ financiranog kroz program: “IPA Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 2007-2013”

Strategija sadrži poglavlja koja ilustruju potrebne elemente za definiranje dvogodišnje strategije za period 2013 – 2015 godine. Sadržaj strategije tematski pokriva analizu stanja regije i set poglavlja u kojima su definirani parametri budućeg djelovanja i aktivnosti na regiji: vizija, misija, analiza okruženja, definicija korisničkih grupa, strateški pravci, prioritetni projekti, pretpostavke i rizici koji mogu nastati tijekom realizacije strategije, budžet potreban za realizaciju prioritetnih projekata strategije, kao i instrumenti i načini praćenja i procjene uspjeha realizacije strategije.

Svako poglavlje daje detaljan prikaz stanja, a opravdanost ponuđene strategije ogleda se u detaljnom prikazu strateških orjentacija „Regije bez granica“ i analize potrebnih sredstava za realizaciju prioritetnih projekata strategije. Analiza proračuna pokazuje financijsku opravdanost strategije i mogućnost realizacije postavljenih ciljeva na osnovu raspoloživih izvora financiranja. S obzirom na nepredvidivost osiguranja sredstava za realizaciju prioriteta i drugih ciljeva, strategija se može prilagoditi aktualnom stanju shodno raspoloživim sredstvima.


DODATAK 1

OSNOVNI PODACI O PROJEKTU

Inicijativa za zajednički rad na projektu Regije bez granica postavljena je tijekom susreta na Otvornim danima koje je organizirala Delegacija Europske Komisije (DEC). Dvije organizacije, Lokalna Akciona Grupa (LAG) Una-Sana, sa sjedištem u Sanskom Mostu, Bosna i Hercegovina (BiH) i Centar za civilne inicijative (CCI) sa sjedištem u Zagrebu, Republika Hrvatska (RH), uspostavile su partnerstvo bazirano na identičnim interesima unapređenja turističkih vrijednosti regije gdje vladaju interesi za ruralnim razvojem, posebno u području ruralnog turizma. Nakon prvog susreta, održano je niz dodatnih susreta i pismenih usuglašavanja, što je rezultiralo definiranjem kvalitetnog partnerstva, što je iskorišteno u pripremi, i kasnije u realizaciji, projekta prekogranične suradnje.

Rezultat uspostavljenog partnerstva LAG-a Una-Sana i CCI-ja je implementacija projekta u trajanju od 22 mjeseca pod nazivom: „Revival of cross border partnership trough rural development“ (Oživljavanje prekograničnih partnerstava kroz ruralni razvoj), koji se financira kroz program „IPA Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 2007-2013”.

Projekt su realizvile dvije nevladine organizacije u direktnom partnerstvu, koje imaju iskustva u području ruralnog razvoja, tako da su obje organizacije kvalificirane za definiranje strateških pravaca razvoja ruralnog turizma na regijama u kojima organizacije djeluju, a to su prekogranična područja, područja Banije i Korduna u Hrvatskoj, i područje Unsko-Sanskog kantona u Bosni i Hercegovini. Projektom, i strategijom su obuhvaćene općine Bosanska Krupa, Bužim i Sanski Most u BiH, i općine Topusko, Vojnić, Gvozd, Krnjak i Barilović u RH.

Lokalna akcijska grupa Una-Sana (LAG Una-Sana) je nestranačka, neprofitna, pravno registrirana organizacija, osnovana 2008. godine sa ciljem jačanja partnerstva u ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine na lokalnim nivoima. Organizacija je uspostavljena odlukom o udruživanju predstavnika javnog sektora, zastupanog neposredno po načelnicima općina, kao i predstavnika privatnog i nevladinog sektora, koje posredno predstavljaju direktori uspješnih lokalnih poduzeća i nevladinih organizacija sa područija općina Bužim, Bosanska Krupa i Sanski Most. LAG Una-Sana ima sjedište u Sanskom Mostu, Trg Oslobodilaca bb.

Centar za civilne inicijative (CCI) je hrvatska, nevladina, neprofitna organizacija osnovana 1998. godine kao odgovor na povećanu potrebu za razvojem zajednica manjih urbanih i ruralnih zajednica središnje i sjeverne Hrvatske, posebno onih u kojima se odvijao poslijeratni povratak stanovništva. MISIJA UDRUGE je Poticati građane na sudjelovanje u razvoju njihovih zajednica, a Vizija je Uređene lokalne zajednice čiji članovi imaju osigurane mogućnosti za društvenu uključenost, ekonomsku pravednost i ekološku odgovornost. CCI provodi programe koji su u skladu sa tri glavne odrednice vizije: Društvena uključenost, Ekonomska pravednost, Ekološka odgovornost. Centar za civilne inicijative djeluje kroz središnji ured u Zagrebu (B. Adžije 22/1.kat, 10000 Zagreb), i područne urede u Karlovcu i Gvozdu.

Izuzetni turistički potencijali regije nisu kvalitetno i sistemski iskorišteni, a nema razvijene strategije koja bi definirala područja od interesa za razvoj ruralnog turizma. Nisu identificirani


pojedini segmenti turističkih potencijala regije i načini iskorištenja i unaprijeeđenja postojećih potencijala. Uočena slabost je jasno identificirana i na toj osnovi je predloženo da se u jednom dijelu projekta prekogranične suradnje definira i strategija razvoja ruralnog turizma ciljne regije.

„Revival of cross border partnership trough rural development“ (Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj), koji se financira kroz program „IPA Cross-Border Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina 2007-2013”.

Trajanje projekta: 22 mjeseca

Područje implementacije: Općine Sanski Most, Bosanska Krupa i Bužim – BiH Općine Topusko, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Barilović - Republika Hrvatska

Aplikant 1: Centar za civilne inicijative, Božidara Adžije 22, 10 000 Zagreb, CroatiaAplikant 2: Lokalna akcijska grupa „Una-Sana“, Trg Oslobodilaca bb; 79260 Sanski Most, BiH

Ukupna vrijednost projekta: 176,748,94 € (344. 660,44 KM (CRO + BiH))Vrijednost projekta u RH: 86.253,96 €Vrijednost projekta u BiH: 168.252,51 KM (BiH)

Opći cilj projekta: „Izgrađena zajednička turistička ponuda pograničnih regija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bazirana na zajedničkom kulturnom i povijesnom naslijeđu u ruralnim krajevima“.

Specifični ciljevi projekta: 1) Unaprijeeđenje kapaciteta za seoski (ruralni) turizam kroz razvoj administrativnih, tehničkih i ljudskih sposobnosti da se bave aktivnim razvojem turističke ponude.

2) Uspostava i promocija zajedničke turističke ponude u prekograničnoj regiji, na temelju zajedničke metodologije i marketinške strategije za seoski turizam.

Kratak opis projekta:Sveukupni cilj projekta je stvaranje Zajedničke turističke ponude graničnog područja u Hrvatskoj i BiH koji su razvijeni i na temelju zajedničke kulturne i povijesne baštine u ruralnim područjima.

Uspješna realizacija ovog projekta je veliki korak u pravcu stvaranja zajedničke turističke ponude s ciljem poboljšanja ruralnog razvoja nerazvijenih ruralnih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ono što je posebno zajedničko ciljanim prostorima je da dijele zajedničku povijest (granica između Osmanskog i Habsburškog carstva (od 14. stoljeća,), Vojne krajine (15. st., intenzivni antifašistički i partizanski pokret otpora - 2. Svjetski rat). Prirodne ljepote (brda, šume, rijeke, špilje) su također zajedničko obilježje. Nacionalna struktura stanovništva je mješovita. Na obje strane granice nalazi se mješavina stanovništva hrvatske, bošnjačke i srpske nacionalnosti. Nekad zajednički zemljopisni teritorij koji je imao vrlo snažanu i plodnu gospodarsku suradnju je bio podijeljen tijekom posljednjih ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a mnoge od bivših veza su oslabile ili prekinute.


Da bi oživjeli veze i suradnju, koristeći perspektive ruralnog turizma, ovaj projekt predstavlja iskru koja je potaknula ljudske i prirodne resurse u prekograničnoj regiji. Ova turistička regija je na putu da postane poznata kao kontinentalna turistička destinacija, prepoznata po prirodnim ljepotama, bogatoj baštini temeljenoj na srednjovjekovnoj povijesti, koja ujedinjuje integrirani teritorij od 8 općina, pogodan za vikend izlete i putovanja. Razvoj ruralnog turizma postaje motor za konačan razvoj prostora, jer se u regiji uspostavlja novo tržište za farmere i poljoprivredne proizvođače, obrtnike, ugostitelje i poduzetnike. Očekuje se da će se nakon implementacije projekta prihodi od turizma povećati za 10% s očekivanjem progresivnog rasta u budućnosti.

Rezultat planirane promocije područija je da će se broj organiziranih posjeta turističkih grupa povećati za 30% (najmanje 20 grupnih posjeta po svakoj strani) tijekom provedbe projekta, broj pojedinačnih posjeta u regiji će se povećati za 20% tijekom provedbe projekta.

Sa stajališta turista kao krajnjih korisnika, oni sada mogu naći integrirano područje s bogatom i svestranom turističkom ponudom, jednostavno za dolazak i smještaj, dobro povezano s postojećim turističkim destinacijama, kao i Jadranskom obalom, NP Plitvičkim jezerima , Zagrebom ili Sarajevom .

Specifični ciljevi projekta:

1) Unarijeđenje kapaciteta za seoski (ruralni) turizam kroz razvoj administrativnih, tehničkih i ljudskih sposobnosti da se bave aktivnim razvojem turističke ponude.Budući da sve počinje s ljudima, obrazovani i informirani građani su osnovni preduvijet za razvoj ruralnog turizma. Dva specifična cilja projekta su uspostava tehničke platforme i upravljanje procesima. Realizacijom projekta će se osigurati ljudski i tehnički uvjeti za umrežavanje postojećih turističkih kapaciteta i za razvoj novih aktivnosti na području ruralnog turizma.Iz jednog aspekta, ovaj cilj se odnosi na uspostavu zajedničkog Koordinacionog odbora (PCB) projekta koji organizira aktivnosti, informira zainteresirane strane, pruža informacije kako turistima tako i turističkim agencijama. Projektom uspostavljeni Info centri su opremljeni potrebnom računarskom opremom i osnovnim uredskim namještajem. Iz drugog aspekta, ovaj cilj se odnosi na specifične ciljne skupine - 60 ljudi u regiji koji su educirani da budu nositelji razvoja ruralnog turizma. Ciljne skupine su lokalni poljoprivrednici zainteresirani za seoski turizam, lokalni ugostitelji, tradicionalni obrtnici, zaposlenici lokalnih turističkih ureda, zaposlenici lokalne vlasti. Oni su educirani za osnovne vještine potrebne za rad s turistima, poznaju zakonodavni okvir bitan za ruralni turizam, s ciljem da postanu nositelji razvoja ruralnog turizma u lokalnim zajednicama. Druga ciljana skupina u prekograničnoj regiji je grupa od 16 nezaposlenih osoba, koji su prošli cijeli program obrazovanja za seoski turizam, ali će također imati priliku početi raditi kao turistički vodiči. Nakon uspostave zajedničkog Koordinacionog odbora projekta, nakon što je educirano 60 ljudi, te uspostavljena tri Info centra ruralnog turizma sa zaposlenim stručnjacima za distribuciju znanja i informacija, temelji za seoski turizam u regiji su postavljeni.

2) Uspostava i promocija zajedničke turističke ponude u prekograničnoj regiji, na temelju zajedničke metodologije i marketinške strategije za seoski turizam.

Paralelno s podizanjem ljudskih i tehničkih kapaciteta, cilj projekta je definirati zajedničku turističku ponudu prekograničnih područja, područja od Banije i Korduna u Hrvatskoj, te Unsko-Sanskog kantona u Bosni i Hercegovini. Ovaj specifičan cilj također ima dva utjecaja. Prvi je vezan za definiranje zajedničke turističke ponude, a drugi je u vezan za promociju ponude i jačanje prekograničnih veza i umrežavanje. Po definiciji za


zajedničke turističke ponude, sve prirodne, kulturno-povijesne turističke lokacije (140 zajedno u Hrvatskoj i BiH) bit će navedene i inkorporirane u virtualnoj on-line karti i tiskanoj brošuri. Karta će biti dostupna na novom web portalu iz kojeg se može skinuti za mobilne telefone i navigacijske uređaje (mobiteli, GPS navigacije). Svaka lokacija će biti opisana, locirana gdje se nalazi i umrežena, na internetu i u tiskanom izdanju. Rezultat promocije će biti povećan broj organiziranih posjeta turističkih grupa za 30% (najmanje 20 grupnih posjeta po svakoj strani) tokom provedbe projekta, broj pojedinačnih posjeta u regiji će se povećati za 20% tokom implementacije projekta, najmanje jedna turistička agencija na svakoj strani će staviti regiju u turističku ponudu. Izabrana strategija je jedina šansa koja bi mogla donijeti zdrav temelj za seoski turizam u ovom području. Ulaganja u infrastrukturu (bike staze i sl.), događaje (festivali, sportski događaji ...) ne bi imali smisla ako: 1. Ne postoje obrazovani ljudi koji lokalno mogu prepoznati priliku i iskoristiti je za razvoj, 2. Nema ureda da koordinira sve aktivnosti (Info centri za ruralni turizam), te 3. Ako ne postoji mreža koja nudi zajedničke promotivne strategije.

Projektne aktivnosti:

1. Formiranje Zajedničkog Koordinacionog odbora (PCB) osnovanog za potrebe razvoja Projekta i dalje djelovanje nakon završetka projekta.Pokazatelji: PCB-a od 7 članova (4 sa Hrvatske i 3 sa BiH strane) osnovan u prvom mjesecu projekta, 10 sastanaka zajedničkog Koordinacionog odbora za vrijeme trajanja projekta, 1 Centar za ruralni turizam osnovan u Hrvatskoj. Stabilna struktura prekograničnog partnerstva je osigurala provedbu projekta u skladu s potrebama u regiji i profesionalnim očekivanjima ciljne skupine, kao što su povezanost općina i turističkih zajednica. Ova struktura odbora projekta će također osigurati unutarnji nadzor i evaluaciju procesa i napretka projekta. Ova struktura ima visok potencijal da se replicira u drugim dijelovima regije, tj. sličnih prekograničnih projekata i / ili slične programe ruralnog razvoja kroz razvoj turizma unutar svake ciljane zemlje.

2. Uspostavljena tri Info centra za ruralni turizam (RTIC)Pokazatelji: Dva uspostavljena Info centra u BiH, jedan u Hrvatskoj. Po jedan novozaposleni projekt asistent u svakom Info centru.Info centri za ruralni turizam su ključne točke za lokalne zajednice da bi se dobile informacije o turističkoj ponudi u svojoj regiji, informacije o potencijalnim turističkim aktivnostima u koje oni žele biti uključeni, RTIC će biti kontaktne točke za sve turiste u regiji i organizaciju turističkih smjernica. Na neki način oni će biti marketinške točke za sve općine koje su uključene u projektne aktivnosti. Uključene općine su vrlo zainteresirane za dugoročnu održivost tih RTIC i već su izrazile spremnost da podrže njihov razvoj nakon završetka ovog projekta. Vrlo je važno napomenuti da su 3 nove osobe iz lokalne zajednice zaposlene u okviru ovog projekta što je dodatni rezultat projekta u odnosu na zapošljavanje u regiji.

3. Najmanje 60 farmera, tradicionalnih obrtnika, turističkih radnika, ugostitelja, educirano za bavljenje ruralnim turizmom.Pokazatelji: 20 poljoprivrednika, 10 tradicionalnih obrtnika, 21 ugostitelja i trgovaca, i 9 turističkih djelatnika educirani. 6 dvodnevnih seminara organizirano (3 sa svake strane). 2 studijske posjete organizirane (jedna u Hrvatskoj i jedna u BiH), tokom provedbe projekta.Projekt je po prvi put u prekograničnu regiju Una-Sana u BiH i Kordun Hrvatska ponudio dobro osmišljenu i strukturiranu obuku za ljude koji su voljni i spremni da postanu agenti promjena u razvoju ruralnog turizma područja u kojima žive. To povećava mogućnosti za njih i njihove obitelji da ostanu u regiji, radije nego da odlaze u drugu zemlju ili regiju. Oni (poljoprivrednici, obrtnici


i sl..) imaju visoke potencijale za stjecanje novih znanja i vještina koje će povećati prihode u njihovim obiteljima, te osigurati perspektivu za svoju regiju i doprinijeti "preobrazbi" iz ne tako poznatog turističkog mjesta u prekrasnu prirodnu destinaciju ciljnih područja. Turisti će prepoznati nastale promjene kroz novu turističku ponudu i novu razinu informacija koje su mogli dobiti putem novih metoda elektronske komunikacije s turistima koje su već poznate u drugim dijelovima svijeta.

4. 16 nezaposlenih mladih ljudi educirano za turističke vodiče

Pokazatelji: 16 nezaposlenih osoba (8 sa svake strane) educirano i certificirano za turističke vodiče, što je i upisano u zanimanja u njihove radničke knjižice.Jedan od rezultata ovog projekta je povećana razina znanja i vještina lokalnog stanovništva, tj. poljoprivrednika, obrtnika i sl., ali vrlo važan rezultat projekta je i prilika za lokalne zajednice, da se osposobe za rad s turistima i postanu vodiči certificirani za svoju regiju (Una-Sana u BiH i Kordun u Hrvatskoj). To znači da će poljoprivrednici koji će imati posjetu turista u njihovim obiteljima, imati mogućnost da surađuju sa turističkim vodičima i šire ponudu koja će se u konačnici proširiti i povećati kvalitetu turističke ponude u cijeloj ciljnoj regiji. Važno je da će 16 nezaposlenih osoba imat povećan potencijal za mogućnosti zaposlenja unutar regije, što će doprinijeti razvoju regije u širem smislu.

5. Uspostavit će se baza podataka turističkih atrakcija, koja će biti dostupna na zajedničkom web portalu i preko virtualne on-line karte

Pokazatelji: 140 turističkih mjesta na popisu - 80 Hrvatska u i 60 u Bosni, koje su umrežene u virtualnu kartu.Ovaj rezultat projekta će omogućiti nove turističke ponude u prekograničnoj regiji. Najvažnije turističke destinacije će bit analizirane, kategorizirane i formalizirane i na odgovarajući način prezentirane javnosti, kako bi turisti saznali više o ovoj regiji i imali pregled kulturne ponude, gastronomske ponude i razgledavanje prirode i atrakcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Baza podataka će koristiti i drugim stručnim organizacijama u obje zemlje, kao što su turističke agencije, gospodarske komore, obrtničke komore, općina, lovačke udruga, poljoprivredne organizacije i druge organizacije civilnog društva zainteresirane da se poveća razina njihove uključenost u regiji. Ova baza podataka će ostati u budućnosti, nakon što se projekt završi i bit će na raspolaganju za buduće generacije. Također se može replicirati drugim organizacijama i koristiti će se kao osnovica za slične projekte. Metodologija rada je transparentna i otvorena za bilo koje zainteresirane strane da je ponove negdje drugdje.

6. Kreiran zajednički vizualni identitet regije.

Pokazatelji: 1. zajednički logotip za dizajniran za uspostavljenu prekograničnu regiju. 1 zajednički web portal uspostavljen i 3.000 višejezičnih brošura tiskano i distribuirano, te 7 000 letaka tiskano i distribuirano.U deklarativnoj promotivnoj kampanji projektnih aktivnosti i rezultata projekta mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine i Hrvatske će saznati više o ciljanoj regiji i novoj turističkoj ponudi u okviru ruralnog razvoja. Dobro dizajniran logotip, web portal i brošura će biti prepoznatljivi i atraktivni, što će rezultirati povećanjem interesa potencijalnih turista. Vizualni identitet regije i same aktivnosti projekta će biti dugoročno planirani i ostat će dugo nakon što projekt završi.

7. Stvorena platforma za održivost i dugoročnu suradnju

Pokazatelji: Izrađena zajednička strategija razvoja ruralnog turizma i prihvaćena od strane partnera i suradnika.


Regija Una-Sana (Bosanska Krupa, Sanski Most, Bužim) u Bosni i Hercegovini ima urađenu i usvojenu Strategiju ruralnog razvoja regije Una-Sana 2009-2014. Regija Kordun s Hrvatske strane nema neki sličan dokument. S obzirom da akteri sa obje strane granice tradicionalno dijele slične gospodarske, povijesne i kulturne potencijale razvoja, a da ne spominjemo okoliš, što savršeno daje smisao aktivnostima na stvaranju zajedničke strategije za razvoj ruralnog turizma, čime se doprinosi platformi za održivost. Kako oba partnera projekat gledaju kao početak dugoročne suradnje u razvoju ruralnog turizma u regijama u kojima rade, očekuje se da će rezultati projekta imati učinak "grude snijega" i pokrenuti komplementarne aktivnosti unutar ciljane regije i dviju zemalja. Zajednička strategija će pomoći u aktivnostima fokusiranjem na pravce i postavljanje prioriteta i smjernica na temelju stvarnih potreba za razvoj ciljanih regija.

Ciljne grupeCiljne skupine su se sastoje od svih lokalnih dionika koji imaju interes u seoskom turizmu: poljoprivrednici, tradicionalni obrtnici, ugostitelji, proizvođači suvenira, djelatnici lokalnih turističkih ureda, predstavnici (zaposlenici) lokalne vlasti - minimalno 60 osoba, 30 u Hrvatskoj i 30 u Bosni od kojih nezaposlenih - 16 osoba (8 u Hrvatska i 8 u Bosni), tezaposlenici i volonteri lokalnih turističkih ureda - najmanje 5 osoba.

Posebna pažnja će se posvetiti zastupljenosti spolova (najmanje 30% će biti žena), a također najmanje 25% će biti mlađi od 30 godina.

UKUPNO: 60 osoba.

Krajnji korisnici projekta su:a) Poljoprivredni proizvođači i farmeri, koji neće biti izravno uključeni u pružanju usluga, Turistima, ali

će prodavati svoje proizvode davateljima usluga - 40 na svakoj strani granice (80 ukupno) i članovi njihovih obitelji (400),

b) Turisti koji će posjetiti teritoriju - od 15 000 tokom provedbe projekta,c) Turističke agencije koje će biti informirane o turističkoj ponudi u regiji - 25 agencija,d) Članovi obitelji dionika ruralnog turizma (240),e) Turistički uredi, koji će povećati prihod (6 lokalnih ureda),f) Lokalna vlast koja će povećati prihode (8 općina).

Osim toga, očekuje se do 5.000 posjeta na novoosnovanom Web portalu do kraja projekta.UKUPNO 20,000 krajnjih korisnika.

Očekivani rezultati: Rezultati projekta mogu se podijeliti na materijalne i nematerijalne.

Nematerijalni rezultati su:a) Prijenos know how na članove ciljane skupine u regijama,b) Nove veze među regijama,c) Kanali transfera znanja.

Materijalni rezultati su:a) 140 lokaliteta kulturne i prirodne baštine – definirani kao Regionalni turistički

proizvod,b) Web stranica,c) 60 osoba osposobljenih za buduće aktivnosti razvoja održivog turizma u regiji,


d) 16 nezaposlenih educiranih za turističke vodiče u regiji,e) Akcijski plan za ruralni turizam će biti izrađen i prihvaćen od strane lokalnih vlasti.


Documents

Strategija - Kordun - Una - Sana