Osnove bibliotečke djelatnosti

STANDARDI ZA VISOKOŠKOLSKE BIBLIOTEKE

Stanje u BiH

Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju u BiH – Agencija za razvoj visokog obrazovanja u BiH

Vlada Kantona Sarajevo (Službene novine “Kantona Sarajevo”)

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Sektor za nauku i tehnologiju

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti

Vodič kroz visokoškolske biblioteke (Nacionalna i uni verzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine)

BAM (Sekcija za visokoškolske i specijalne biblioteke)

Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju u BiH (I)

Normativ 3. Biblioteka◦ Visokoškolska ustanova mora obezbjediti potreban broj stručnog

bibliotekarskog osoblja, odgovarajući fond bibliotečke građe, prostorije i opremu za smještaj, čuvanje, obradu, izdavanje i korištenje bibliotečke građe, te minimalno kopirni aparat kao tehničku podršku studentima

Bibliotečku građu čine:◦ obavezna literatura◦ bibliotečke jedinice◦ stručni i naučni časopisi u štampanoj formi

Obavezna literatura studentu mora biti dostupna za kupovinu u skriptarnici, a u biblioteci obezbijeđena u količini od minimalno 10% od broja studenata koji slušaju predmet.

Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju u BiH (II)

U bibliotečkom fondu moraju biti obezbjeđene minimalno 3 bibliotečke jedinice po studentu

Bibliotečke jedinice čini referentna domaća i strana, stručna i naučna literatura, u štampanom ili elektronskom obliku, koja sadržajem podržava nastavni plan i program studija, u obimu proporcionalnom broju studenata po studijskim programima, vodeći računa o većoj zastupljenosti literature za uskostručne predmete na studijskom programu

Svaka bibliotečka jedinica mora biti obilježena registarskim brojem i pečatom ustanove

Visokoškolska ustanova obezbjeđuje referentne stručne i naučne časopise sa određenim IF i to: dva časopisa za prvi ciklus, tri časopisa za drugi ciklus, četiri časopisa za treći ciklus studija, po studijskom programu

Diplomski/završni, magistarski radovi, doktorske disertacije, ostali radovi nastali na ustanovi, te arhivska građa se ne ubrajaju u fond bibliotečke građe, ali se pohranjuju i čuvaju u prostoru biblioteke i dostupni su za korištenje

Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju u BiH (III)

Ustanove mogu sklapati sporazume o akademskom partnerstvu, za podršku realizaciji studija putem korištenja i razmjene bibliotečke građe, ali taj fond ne ulazi u ukupan fond bibliotečke građe

Visokoškolska ustanova mora obezbjediti direktan pristup informacijama u digitalnom obliku i to na najmanje dvije digitalne biblioteke i dvije naučne baze podataka sa plaćenim pristupom

Svaki student pri upisu u biblioteku treba dobiti lozinku za pristup mrežnim izvorima daljinski dostupne građe i upute za korištenje bibliotečkog sadržaja i informatičkih i tehničkih sredstava dostupnih u prostoru biblioteke i čitaonice

Biblioteka mora imati uspostavljenu elektronsku i štampanu bazu/registar bibliotečke građe, katalogiziranih baza ostalih radova nastalih na ustanovi i arhivske građe, te podataka o direktnom pristupu digitalnim bibliotekama i naučnim bazama podataka, radi omogućavanja uvida korisnicima biblioteke u ukupan sadržaj sa kojim biblioteka raspolaže

Stanje u susjedstvu - Srbija

Standardi za visokoškolske biblioteke – Standardi za biblioteke Univerziteta (1996)

Standardi za javne biblioteke u Srbiji (2010)

Stanje u susjedstvu - Hrvatska

Nacionalni standard:◦ Ministarstvo kulture◦ Hrvatsko knjižničarsko vijeće◦ Povjerenstvo za izradu standarda za visokoškolske knjižnice

Standard i smjernice razvoja i uvođenja najbolje prakse u visokoškolskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj (2008)

Međunarodne norme i dokumenti

Međunarodne norme i dokumenti korišteni kao predložak Standardu:◦ UNESCO-ova klasifikacija za biblioteke tercijarnog obrazovanja

(1996)◦ IFLA-in priručnik za mjerenje uspješnosti djelovanja visokoškolskih

biblioteka (Poll, 1996)◦ ISO 11620 (1998) za Pokazatelje uspješnosti u bibliotekama◦ ISO 2789 (2006) za Bibliotečku statistiku◦ međunarodna iskustva u ovom području (IFLA i sl.)◦ američki standardi za biblioteke u visokom obrazovanju

Standard (I)

Visokoškolske biblioteke nabavljaju, stručno obrađuju i daju na korištenje bibliotečku građu u svim formatima, osiguravaju pristup informacijskim izvorima dostupnim na daljinu te pružaju informacijske usluge prvenstveno studentima, nastavnicima i saradnicima u nastavi univerzitetskog i visokoškolskog studija, zatim ostalim članovima univerziteta te široj javnosti poradi obrazovnog, znanstvenoistraživačkog i općekulturnog djelovanja.

Standard (II)

Visokoškolske biblioteke dužne su svoje djelovanje neprestano usklađivati s ciljevima i zahtjevima nastavnog i znanstvenog djelovanja visokoškolskih ustanova, a u skladu sa zakonima i propisima te domaćim i međunarodnim standardima.

Standard (III)

Standardi sadrže minimalne kvantitativne pokazatelje za mjerenje temeljnih preduvjeta djelovanja (prostor i oprema, bibliotečki fond, osoblje i usluge), odnosno za mjerenje uspješnosti djelovanja (rezultati bibliotečkih aktivnosti), na temelju kojih se mogu uspoređivati efikasnost pojedine biblioteke ili više biblioteka međusobno u određenom vremenskom razdoblju.

Standard (IV) Visokoškolska biblioteka pruža podršku obrazovnom, znanstvenom i javnom djelovanju osnivača, odnosno matične ustanove

Javni i privatni univerziteti osnivaju visokoškolske biblioteke (univerzitetske, fakultetske), a visokoškolska biblioteka se može osnovati/ustrojiti ako su, pored općih uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama osigurani: bibliotečka građa, stručno bibliotečko osoblje, prostor, oprema te stalna sredstva za rad biblioteke

Visokoškolske biblioteke dužne su o svom radu izvještavati osnivača te slati na zahtjev statističke i druge podatke matičnoj biblioteci i drugim državnim ustanovama. Godišnji izvještaji visokoškolskih biblioteka trebali bi biti dostupni na njihovim mrežnim stranicama

Vrste visokoškolskih biblioteka (I) Prema sadržaju svojih zbirki te organizaciji informacijsko-referalnih usluga, biblioteke univerziteta mogu biti općeznanstvenog i specijalnog tipa

Univerzitetska biblioteka po tipu je općeznanstvenog karaktera. Kao središnja biblioteka na razini pojedinog univerziteta brine o uspostavi i funkcioniranju jedinstvenog bibliotečkog sistema u koji su uključene sve biblioteke matičnog univerziteta

Univerzitetska biblioteka koordinira bibliotečko-informacijsku djelatnost na univerzitetu, posebno nabavu, uključujući elektronske izvore, međubibliotečku posudbu, izlučivanje građe, izradu bibliografija

Univerzitetska biblioteka je i matična biblioteka za područje svog djelovanja

Vrste visokoškolskih biblioteka (II)

Fakultetska biblioteka, odnosno biblioteka fakulteta ili umjetničke akademije jeste biblioteka specijalnog tipa, organizirana kao bibliotečka jedinica sa ili bez pridruženih odjelnih biblioteka

Odjelna biblioteka sadržajem svoje zbirke i odgovarajućim informacijskim pomagalima unapređuje znanstveno-nastavni rad na matičnom odsjeku, odjelu, studiju, zavodu, katedri ili institutu

Ustroj visokoškolskih biblioteka (I) Fakultetskom bibliotekom, bibliotekom umjetničke akademije ili visoke škole (biblioteke u sastavu) upravlja voditelj biblioteke, a univerzitetskom bibliotekom (samostalne biblioteke) upravlja direktor

Za direktora samostalne biblioteke jednako kao i za voditelja biblioteke u sastavu može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova diplomiranog bibliotekara odnosno magistra bibliotečke struke propisane Zakonom o bibliotekama uz obavezu polaganja državnog ispita

Osim osnovnih uvjeta propisanih zakonom za obavljanje poslova direktora univerzitetske biblioteke poželjno je da imenovana osoba ima postignut i naučni stepen, odnosno doktorat iz područja bibliotekarstva i/ili informacijskih znanosti

Ustroj visokoškolskih biblioteka (II)

Ustrojstvo i upravljanje visokoškolskim bibliotekama pobliže se uređuje statutom i drugim općim aktima univerziteta, a u skladu s ovim Standardima, zakonom i drugim propisima

Unutar nacionalnog bibliotečkog sistema visokoškolske biblioteke mogu sarađivati ili se udruživati radi ostvarivanja djelotvornijeg ili racionalnijeg korištenja prostora, pružanja usluga, kooperativne kataložne obrade, pohrane i elektronskog arhiviranja te zaštite bibliotečke građe, pružanja informacijsko-referalnih usluga te stvaranja i održavanja zajedničkih mrežnih mjesta i portala, ili kupnje licenci za mrežne usluge i izvore unutar Republike Hrvatske (tzv. konzorcijalna nabava), zajedničkog elektronskog izdavaštva i sl.

Zadaće visokoškolskih biblioteka (I) Osnovne (opće) zadaće:

izgradnja bibliotečke zbirke temeljena na neovisnoj stručnoj prosudbi bibliotekara i na načelima kvalitete i važnosti za određenu korisničku zajednicu te javno objavljenim smjernicama za nabavu

formalna i sadržajna obrada, izrada kataloga i drugih informacijskih pomagala u štampanom i/ili elektronskom obliku

informacijske usluge i održavanje mrežnih stranica

osiguravanje korištenja građe u biblioteci kao i pristupa daljinski dostupnoj građi, te posudba građe uključujući međubibliotečku posudbu

poticanje i poduka korisnika za korištenje bibliotečke građe, informacijskih pomagala i mrežnih izvora

pohrana i zaštita bibliotečke građe

izrada pravilnika vezanih uz poslovanje

Zadaće visokoškolskih biblioteka (II)

Visokoškolske biblioteke imaju i posebne zadaće:

sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka na razini univerziteta i bibliotečke infrastrukture u Republici Hrvatskoj

pohrana završnih i diplomskih radnji, magistarskih i doktorskih radova (u štampanom i digitalnom obliku)

saradnja sa srodnim bibliotekama drugih univerziteta u zemlji i inozemstvu

poticanje čitanja i korištenja bibliotečkih usluga (kulturna djelatnost)

Zadaće visokoškolskih biblioteka (III)

Univerzitetska biblioteka, uz gore navedene zadaće, napose:

kao središnja biblioteka na razini pojedinog univerziteta obavlja poslove matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne biblioteke

planira, organizira i usklađuje izgradnju fondova na razini univerziteta,

sudjeluje u radu konzorcija (odboru Konzorcija) za odabir elektronskih izvora,

usklađuje stručnu obradu građe te priprema bibliografska pomagala,

uspostavlja i održava središnje kataloge/baze podataka (normativne baze)

Zadaće visokoškolskih biblioteka (IV)

organizira i koordinira središnjom informacijsko-referalnom službom na razini univerziteta,

povezuje mrežne stranice univerzitetskog bibliotečkog sistema,

organizira pohranu građe u repozitoriju univerziteta,

vodi evidenciju o izdavačkoj djelatnosti univerziteta i zamjeni publikacija

sarađuje s drugim srodnim bibliotekama i ustanovama,

organizira i provodi stalno stručno usavršavanje bibliotečkih djelatnika,

organizira i provodi stručni nadzor nad radom biblioteka na univerzitetu

Zadaće visokoškolskih biblioteka (V)

Fakultetska biblioteka, napose:

prati potrebe za znanstvenom i nastavnom građom na matičnome fakultetu i sudjeluje u koordiniranoj izgradnji fondova i u odabiru elektronskih izvora na univerzitetu,

nabavlja dovoljan broj primjeraka ispitne literature i priručnika za studente dodiplomskog i poslijediplomskog studija,

nabavlja referentu građu za svoje znanstveno područje

Zadaće visokoškolskih biblioteka (VI)

izgrađuje specijalne zbirke za svoje znanstveno područje,

izrađuje zapise o fondu i zapis o primjerku u skupnom katalogu,

izgrađuje repozitorij za pohranu elektronskih inačica intelektualnih uradaka matične ustanove,

sudjeluje u nastavno-obrazovnoj djelatnosti matične ustanove na svim razinama

Sredstva za rad (finansiranje) Sredstva za rad visokoškolskih biblioteka osigurava osnivač na temelju ovih standarda te plana i programa biblioteke, a u skladu sa zakonom. Sredstva za rad visokoškolske biblioteke osnivač mora uvrstiti u svoj godišnji proračun. Sredstva za rad biblioteke pokrivaju: troškove plaća djelatnika, troškove stručnog usavršavanja bibliotečkog osoblja, materijalne troškove, sredstva za nabavu i zaštitu bibliotečke građe te za kupnju i održavanje informatičke i bibliotečke opreme

Za posebne programe (digitalizacija ili e-repozitorij) kao i za obnovu, izgradnju i opremanje biblioteka sredstva na temelju javnog poziva osiguravaju njihovi osnivači, ministarstva kao i druge pravne i fizičke osobe

Sredstva za rad biblioteke osiguravaju se i iz prihoda od obavljanja djelatnosti, sponzorstva, darovanja i na drugi način u skladu sa zakonom

Nabava bibliotečke građe (I) Visokoškolske biblioteke trebaju definirati i slijediti načela izgradnje i razvoja bibliotečkog fonda. Takav pisani dokument treba opisati i sadašnje stanje: svrhu zbirke, kome je zbirka namijenjena, načine korištenja, strukturu zbirke s obzirom na broj naslova omeđenih publikacija, broj naslova periodike, broj naslova i primjeraka udžbenika, broj jedinica audiovizuelne građe, broj baza podataka na CD-ROM-u, broj pretplaćenih elektronskih časopisa, odnosno baza podataka, visinu proračuna za nabavu građe i raspored sredstava s obzirom na pojedina područja. Potrebno je također definirati kriterije izbora građe, s posebnim osvrtom na format (štampani/CD ROM/mrežni), na jezik, datum izdanja i sl.

Nabava se mora provoditi na način koji će zadovoljiti sve programe matične ustanove, vodeći računa o promjenama u programima i najboljem odnosu posjedovanja i pristupa. Pored dugoročnih razvojnih planova visokoškolske biblioteke trebaju imati i godišnji plan nabave

Nabava bibliotečke građe (II)

O nabavnoj politici biblioteke brinu direktori odnosno voditelji visokoškolskih biblioteka, sarađujući sa stručno-savjetodavnim tijelom u matičnoj ustanovi, odnosno bibliotečkim odborom te u sklopu koordinirane nabave matičnog univerziteta. To uključuje i odnose s izdavačima, odnosno dobavljačima

Univerzitetska biblioteka usklađuje i koordinira nabavu građe i osiguranja pristupa elektronskim informacijskim izvorima na univerzitetu

Propisani i preporučeni udžbenici te priručna literatura (I)

U nabavnoj politici visokoškolskih biblioteka broj primjeraka propisanih udžbenika, te broj naslova i primjeraka preporučenih udžbenika treba dovesti u odnos s brojem studenata

Visokoškolske biblioteke objedinjuju disertacije i magistarske radove odbranjene na matičnom visokom učilištu u posebne zbirke. O toj zbirci i o drugim posebnim zbirkama biblioteke su dužne voditi brigu, napose o načinu njihova čuvanja i zaštite te dostupnosti i korištenja

Visokoškolske biblioteke dužne su pohranjivati završne i diplomske radove odbranjene na matičnom visokom učilištu

Visokoškolske biblioteke trebaju posebno razvijati referentnu zbirku (enciklopedije, rječnike, priručnike, leksikone, biografske priručnike, posebne bibliografije, kataloge biblioteka, kazala) kao sekundarne odnosno tercijarne izvore informacija u štampanom mediju za znanstveni, obrazovni i stručni rad korisnika i bibliotečkog osoblja

Propisani i preporučeni udžbenici te priručna literatura (II)

Visokoškolske biblioteke trebaju nabavljati referentne izvore informacija na elektronskom mediju (bibliografske baze podataka, kataloge i sl.) odnosno komplementarno se koristiti mrežnim verzijama referentne građe. Zbirka referentne građe ne bi trebala biti veća od 10 % cjelokupnog fonda biblioteke

Zbirku referentne građe treba procjenjivati najmanje svake tri godine, te utvrđivati kriterije izlučivanja građe s obzirom na učestalost korištenja ili zastarjelost građe ili fizičkog stanja

U svrhu osiguranja pristupa elektronskim izvorima informacija (elektronskim časopisima, bazama podatka i sl.) mogu sarađivati sve zainteresirane biblioteke univerziteta ili više njih, a dogovor treba sadržavati načine korištenja, pravo pristupa i korištenja te troškove pristupa svakog člana konzorcija

Obrada bibliotečke građe

Visokoškolske biblioteke inventariziraju, kataložno-bibliografski te sadržajno obrađuju štampanu, AV građu, taktilnu građu i elektronske dokumente, prema općeprihvaćenim standardima za bibliotečku djelatnost te pri tome stvaraju kataloge, odnosno specijalne bibliografije

Katalozi trebaju biti izrađeni u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima za obradu građe, kao i ažurni

Službe i usluge (I)

Visokoškolske biblioteke organiziraju službe i pružaju usluge u skladu s dostignutim stepenom teorijskih spoznaja u visokoškolskom bibliotekarstvu te u skladu s uspješnom praksom

Bibliotečke službe trebaju sistematski analizirati i procjenjivati potrebe i zahtjeve studenata i znanstveno-nastavnog i istraživačkog osoblja matičnog visokog učilišta

Službe i usluge (II) Bibliotečke usluge su:

korištenje javnih bibliotečkih kataloga, skupnih kataloga i ostalih zbirki i izvora,

pristup javno dostupnim elektronskim izvorima i njihovo korištenje,

informacije o građi,

posudba građe u biblioteci (čitaonici) i izvan biblioteke; međubibliotečka posudba i dostava dokumenata,

poduka korisnika za korištenje biblioteke te mjesno i udaljeno dostupnih izvora,

podrška učenju i informacijskom opismenjivanju,

reprografske usluge (fotokopiranje, skeniranje, mikrofilmiranje) vlastite građe, naručivanje grade; korištenje informatičke i druge opreme namijenjene korisnicima; pristup internetu

Službe i usluge (III)

Sedmična otvorenost fakultetske biblioteke korisnicima ne može biti manja od 50 sati sedmično, a univerzitetske biblioteke 65 sati sedmično

Pravilnik o radu visokoškolske biblioteke treba obavezno propisivati otvorenost biblioteke, minimalne usluge za korisnike (uvjete posudbe građe, vrste pretraživanja, mogućnost fotokopiranja, usluge međubibliotečke posudbe, uvjete korištenja referentne zbirke i baza dostupnih na nacionalnoj razini) te načela razvoja bibliotečkog fonda (zbirki knjiga, serijskih publikacija ili njihovih elektronskih, odnosno mrežnih inačica i dr.)

Bibliotečko osoblje

Preduvjet stručnog obavljanja bibliotečke djelatnosti postojanje je odgovarajućeg broja stručnog bibliotečkog osoblja

Stručne bibliotečke poslove u visokoškolskim bibliotekama obavljaju pomoćni bibliotekari, bibliotekari, diplomirani bibliotekari odnosno magistri bibliotečke struke, viši bibliotekari i bibliotečki savjetnici

Broj i stručna sprema bibliotečkog osoblja ovisi o veličini i namjeni bibliotečke zbirke, načinima korištenja i uslugama koje pružaju korisnicima, smještaju građe i sl.

Pojedine poslove u bibliotekama mogu obavljati i drugi stručnjaci shodno zakonskim odredbama te studenti i volonteri (prema potrebi) čiji rad mora biti pod nadzorom stručnog bibliotečkog osoblja

Prostor i oprema (I)

Za obavljanje svoje djelatnosti visokoškolske biblioteke trebaju imati odgovarajući prostor, namještaj (police, stolovi, stolice, svjetiljke i dr.), te odgovarajuću telekomunikacijsku opremu (računare, telefone, telefakse, priključak na Internet, aparat za fotokopiranje i dr.)

Prostor i oprema biblioteke trebaju biti funkcionalni, a u planiranju ili adaptaciji prostora te opremanja biblioteke, uz arhitekte i druge stručnjake, treba sudjelovati stručno bibliotečko osoblje

Prostor i oprema (II)

Prostor biblioteke treba biti funkcionalno raščlanjen na korisnički prostor i prostor za osoblje. Korisnički prostor sačinjavaju čitaonice s računarima i ostalom potrebnom opremom (štampač, skener), te policama sa slobodnim pristupom građi. Biblioteka treba raspolagati i odvojenim prostorima za skupno i individualno učenje, prostorom za održavanje programa edukacije korisnika, prostorom zatvorenog / otvorenog spremišta za rjeđe korištenu građu, te prostor(ima) punkt(ovima) za informacijsko-referalne usluge (online pretraživanje, referalne informacije) i/odnosno posudbu/zaduživanje

Prilikom izgradnje novih biblioteka treba voditi računa o blizini matičnih visokoškolskih ustanova, o blizini prometnica, pristupu za invalide i sl.

Minimalni kriteriji za uspješnost visokoškolskih biblioteka (I)

1. Bibliotečki fond

Osnovni fond središnje univerzitetske biblioteke tipa NUBBiH ne bi trebao biti manji od 500.000 jedinica bibliotečke građe, s 2.500 naslova tekuće periodike, od čega je najmanje 70% inozemne

Osnovni fond univerzitetske biblioteke ne bi trebao biti manji od 250.000 jedinica bibliotečke građe, s 1.000 naslova tekuće periodike nabavljene kupovinom, od čega se preporučuje najmanje 30% inozemne

Osnovni fond fakultetske biblioteke ne bi trebao biti manji od 15.000 jedinica bibliotečke građe te 200 naslova tekuće periodike, a preporučuje se najmanje 60% inozemne

Minimalni kriteriji za uspješnost visokoškolskih biblioteka (II)

Preporučuje se da visokoškolske biblioteke planiraju fleksibilan raspored i modularan pristup unutarnjem uređenju

Preporučene vrijednosti u planiranju prostora:◦ po djelatniku od 15 m²◦ po korisniku od 35 m²

Visokoškolskim bibliotekama trebaju biti osigurani minimalni uvjeti za odgovarajući smještaj grade i osoblja te za rad s korisnicima

Minimalni kriteriji za uspješnost visokoškolskih biblioteka (III)

Minimalan prostor:◦ univerzitetska biblioteka – 5.000 m2◦ fakultetska biblioteka – 600 m2

Minimalna tehnička / telekomunikacijska oprema:

Telefon / telefonska centrala, fotokopirni stroj, telefax

Personalni računari trebaju biti umreženi lokalno s pristupom globalnoj mreži s tim da je osigurano minimalno: 1 računar po stručnom bibliotečkom djelatniku te po 1 radna stanica na svakih 150 studenata

Biblioteka mora osigurati bežičnu mrežu