27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Čačićev investicijski program vraća građevince u život

Tjedni newsletter

2 7 . v e l j a č e , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   5 2   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 223,59 -1,33 17,848

2. Ingra INGR-R-A 8,20 69,77 12,153

3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.160,00 -4,53 8,000

4. Ina INA-R-A 3.705,00 -1,20 4,967

5. Dalekovod DLKV-R-A 132,85 18,00 3,827

6. AD Plastik ADPL-R-A 118,00 1,90 3,698

7. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 66,50 10,74 3,108

8. Vupik VPIK-R-A 78,34 2,70 2,309

9. Ledo LEDO-R-A 5.750,01 -4,33 1,986

10. Belje BLJE-R-A 81,00 6,13 1,944

Kakva razlika prema prijašnjoj Vladi!Zagrebačka burza je živnula i više nego što se to može zaključiti po skromnom rastu indeksa. Ostvaruje se naše očekivanje iz prošlog broja newslettera, utemeljeno na tehničkoj analizi, da bi nakon tri uzastopna lokalna dna Crobex trebao dobiti uzlet. I uzlet se dogodio, a pripo-mogao mu je ambiciozni investicijski plan koji je na Vladi predstavio prvi potpredsjednik Radimir Čačić, kao i do-djela koncesije za gradnju Zagrebačkog aerodroma. Kakva je to razlika prema prijašnjoj inertnoj i izgubljenoj Vladi Jadranke Kosor! Pritom, uzletio je sektor koji je svih ovih

godina najviše propatio i mjesecima balansirao na samom rubu propasti: građevinski.

Bluechips u drugom planuIngra se više nego udvostručila u zadnje vrijeme, sa 4 na 8,34 kune pa je tako prestala biti penny stock, Dalekovod je živnuo, trgnuo se IGH, a slijede ih Tehnika i Hidroelek-tra. Bluechips Ina i HT odjednom su dospjele u drugi plan, a bolji dani kao da se smiješe i Atlantskoj plovidbi, dionici čija je tržišna cijena upola manja od vrijednosti imovine.

Sektor koji je već doživio kliničku smrt naglo je živnuo s objavom Vladina ambicioznog investicijskog plana i dodjelom koncesije za Zagrebački aerodrom

Zagrebačka burzaod 20.2. do 24.2.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.776,35 +2,49 %

CROBEX10 991,45 +2,44 %(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 24.2.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 17.2.2012.)

NOVO:

financijska regulativa EU

Uzlet cijene Ingrine dionice stiže u zadnji časPromjena cijene INGR-R-A u zadnja 4 mjeseca

11 12 02 3456789

01/2012

27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Strogo povjerljivi dokument EU otkrio je da ni stručni analitičari EK, ECB-a i MMF-a ne vjeruju da Grčka može ostvariti zadaće koje je preuzela da bi dobila 130 milijardi eura pomoći

Temeljno proturječjeSamo dan nakon što su u Bruxellesu “trojka” i Grčka po-stigle sporazum o novoj tranši financijske pomoći od 130 milijardi eura, na internet je procurio “trojkin” tajni do-kument (strictly confidential) zbog kojega su EK, ECB i MMF prošloga tjedna i za-tražili dodatnu žrtvu od Grčke i njenih privatnih kreditora. No, dokument pod nazivom “Grčka: preliminarna analiza održivosti zaduženosti” ot-kriva puno više od toga, pokazuje ko-liko je malo vjerojatno da će Grčka biti u stanju u sljedećih osam godina ispuniti uvjete koji su pred nju postavljeni i na koje je pristala.

Čitava konstrukcija po-moći Grčkoj temelji se na cilju da njena zaduženost 2020. godine ne bude veća od 120 posto BDP-a, razi-

Tajna analiza razotkrila iluzornost grčkog sporazuma

ne za koju se procjenjuje da je za Grčku podnošljiva i koja bi joj možda omogućila da se oko te godine barem djelo-mično nastavi financirati na privatnim tržištima uz podno-šljivu cijenu. “Trojka” će financirati Grčku s tim ciljem, no

sama Grčka pritom mora osigurati smanjivanje državne potrošnje i rast gospodarstva, a tu se javlja temeljno

proturječje koje Analiza ističe u prvi plan.

Scenarij koji zabrinjava“Postoji fundamentalni konflikt između pro-gramskih ciljeva smanjivanja zaduženosti i po-

boljšanja konkurentnosti, budući da će unu-tarnja devalvacija, nužna da Grčka obnovi konkurentnost, neizbježno već u kratkom roku dovesti do većeg omjera duga prema

BDP-u. U tom kontekstu, osobito zabrinjava scenarij koji uključuje internu devalvaciju

tijekom produbljene recesije (zbog na-stavka odgađanja strukturnih reformi i

27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 16/05/2012 99,99 / 0,14 0,000 / 0,002 24. 2.

Njemačka 2 godine

0,250 14/03/2014 100,03 / 0,24 0,035 / -0,017 24. 2.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 101,05 / 1,88 -0,005 / 0,001 24. 2.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 100-07 / 1,98 0-06 / -0,021 24. 2.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 112,83 / 4,06 -0,211 / 0,025 24. 2.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 947,86 / 11,29 -9,056 / 0,187 24. 2.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,24 / 0,98 0,000 / 0,000 24. 2.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 114,48 / 2,07 0,260 / -0,029 24. 2.

Tema tjedna

provedbe fiskalne politike i privatizacije). To bi rezul-tiralo znatno višom krivuljom zaduženosti i ostavljalo bi dug velik gotovo 160 posto BDP-a u 2020. Uzevši u obzir te rizike, grčki program mogao bi biti podložan incidenti-ma, i njegova bi održivost mogla biti upitna.”

Plan za Grčku i mijenjan je u zadnji čas, i od Grčke je zahtijevano dodatno “stezanje remena”, zato jer su njezini makroekonomski pokazatelji za 2011. bili lošiji od pred-viđenih prethodnom analizom: BDP je pao za šest posto umjesto očekivanih 5,5 posto, proračunski deficit je proci-jenjen na 9,25 umjesto 9 posto. Pokazalo se također da je grčkim bankama potrebna rekapitalizacija od 50 milijardi eura, a ne 40. No, svemu tome trebalo je pridodati i pogor-šanje prilika u okruženju: najnovije vijesti pokazale su da i Europska unija 2012. ulazi u recesiju.

Nove simulacije izrađene su i prihvaćene na temelju tih pogoršanih parametara, ali pogoršaju li se one i u sljede-ćim godinama i za sasvim male iznose, čitav će plan pasti u vodu.

Bez prostora za podbačajPrimjerice, stoji u “trojkinoj” strogo povjerlji-voj analizi, “ako se primarni proračunski deficit ‘zaglavi’ iznad 2,25 posto BDP-a, (razine koju postiže tek 2014.), tada će se zaduženost naći na na sve višoj putanji” i daleko će nadmašiti cilj od 120 posto BDP-a 2020. godine. Također, “znat-niji podbačaj prihoda od privatizacije (samo 10 milijardi od planiranih 46 milijardi ostvarenja do 2020.) znatno bi povisio razinu zaduženosti i usporio njeno projicirano snižavanje, tako da bi 2020. dug iznosio 148 posto BDP-a”.

Slično je i sa stopom rasta i s kamatom na dr-žavni dug. Ni tu za Grčku nema manevarskog prostora: uz isti proračunski deficit, samo jedan posto na godinu sporiji rast BDP-a tijekom osam godina povisio bi zaduženost na 143 posto BDP-

a. Ishod će jako ovisiti i o trošku zaduživanja za pokri-će postojećih grčkih dugova: samo 100 bazičnih bodova skuplje zaduživanje fonda EFSF značilo bi za Grčku 2020. zaduženost od 135 posto BDP-a.

S tim marginama na umu, analitičari su pri-lagodili i scenarij grčkoga izvlačenja iz krize. Očekivane realne stope rasta, potrebne da bi se scenarij realizirao, 2015. i 2016. smanjili su za po jedan posto, sa dva na jedan i sa tri na dva posto. Komentatori i analitičari na vodećim svjetskim portalima, osobito američkima, nazvali su to ko-mičnim.

Svi se pitaju kako će to Grčka, nakon sedam uzastopnih godina depresije, samo politikom stezanja remena i interne devalvacije, a bez ikak-vih monetarnih i fiskalnih poticaja, odjednom postići tako visoke stope rasta? I to dok su njezi-ni glavni trgovinski partneri u recesiji? Odgovor: nikako. A to znači da je i čitav plan “trojke” za Grčku samo obična fatamorgana.

2010. 2012. 2014. 2016. 2018.

Baseline

Taiored Downside

Real GDP Growth(year-on-year 

percent change)

2020.

0

1

-1-2-3-4-5-6-7

2

3

4

Predviđanje da će Grčka 2015. imati realni rast BDP-a od dva posto, što je uvjet za ostvarenje plana, američki su analitičari proglasili komičnim

Grafikon o kojem ovisi ostvarivost plana za Grčku: analitičari ne vjeruju da je ovakav rast grčkoga BDP-a moguć uz politiku stezanja remena i unutarnju devalvaciju.

27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

S&P 500: četiri godine za oporavak

Sto posto rastaČetiri godine trebalo je američkim dioničarima da se izvuku iz provalije u koju su propali 2008. godine: tek ovo-ga tjedna najobuhvatniji američki dionički indeks Stan-dard & Poor›s 500 dosegnuo je vrijednost koju je zadnji put imao na proljeće 2008., u vrijeme kada je cijena nafte strelovito rasla, tržište nekretnina kolabiralo, banke kr-varile, a bankrot Lehman Brothersa se približavao. Ovih dana i Dow Jones, indeks prosjeka američke industrije, na-kratko je dosegnuo psihološku granicu od 13.000, koju je zadnji put probio na proljeće 2008.

Zadnja vrijednost indeksa S&P 500 čak je sto posto viša od minimuma na koji je pao u 2009. (9. ožujka) i još uvi-jek je duboko ispod maksimuma od 1.565,15 bodova iz listopada 2007., ali povratak na predkriznu razinu u samo četiri godine veliki je uspjeh američke ekonomske politike. Zanimljiva je pritom brzina kojom su se oporavljali poje-dini privredni sektori.

Podcijenjene bankeNajveći su dobitnici diskrecijski potrošački proizvodi i tehnološke dionice. Kupci se vraćaju artiklima bez kojih su mogli preživjeti krizu, dok je tehnologija ušla u fazu zamjene: stigli su “pametni” mobiteli, tableti umjesto lap-topa i slično. Financijske dionice su još uvijek u najdubljoj “rupi”, no zato mnogi analitičari tvrde da su trenutno i du-boko podcijenjene.

Povratak glavnog dioničkog indeksa na predkriznu razinu u samo četiri godine veliki je uspjeh američke ekonomske politike

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.365,74 +4,51 +0,33

Dow 12.982,95 +33,08 +0,26

Nasdaq 2.963,75 +11,97 +0,41

S&P 400 985,36 +0,76 +0,08

S&P 600 459,76 -2,01 -0,44

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.935,13 +30,06 +0,51

DAX (Njemačka) 6.864,43 +16,40 +0,24

CAC 40 (Francuska) 3.467,03 +27,41 +0,80

FTSE (Italija) 17.512,10 -21,13 -0,12

Eurofirst 1.077,18 -6,04 -0,56

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.647,38 +263,21 +2,80

Hang Seng (Hong Kong) 21.406,86 -84,76 -0,39

Shanghai (Kina) 2.439,63 +82,45 +3,50

NSE 50 (Indija) 5.429,30 -135,00 -2,43

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.725,77 +267,47 +2,15

Bovespa (Brazil) 65.942,73 -260,77 -0,39

Bolsa (Meksiko) 37.945,22 +30,52 +0,08

IPSA 40 (Čile) 4.512,16 -33,74 -0,74

Indeks S&P 500, po sektorimaPromjena u odnosu na 5. lipnja 2008., %

Telekomunikacije

Materijali

Komunalne tvrtke

Energetske komp.

Industrijske dionice

Zdravstvena zaštita

Osnovni prehramb. proizv.

Informatičke tehnologije

Diskrecijski potroš. proizv.

Financijske firme

-16,0

-16,0

-15,6

-12,5

-6,2

+11,9

+14,9

+19,0

+32,2

-40,1

Izvor: Bloomberg

27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 5

Tjedni newsletter

S&P 500: četiri godine za oporavak

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 109,62 +5,34

Nafta Brent crude  (USD/barel)

ožujak ‘12. 125,44 +4,82

Ulje za loženje (USD/galon)

ožujak ‘12. 3,31 +3,44

Prirodni plin (USD/mm btu)

ožujak ‘12. 2,54 -5,22

RBOB benzin (USD/galon)

ožujak ‘12. 3,15 +3,96

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 640,00 -0,35

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.279,25 +1,11

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 642,50 -0,23

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 319,50 -1,24

Riža (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,20 +0,07

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

veljača ‘12. 1.773,20 +2,94

Srebro (USD/unca)

veljača ‘12. 35,58 +6,56

Bakar  (¢US/libra)

veljača ‘12. 386,70 +4,09

Svjetske burzovne cijene metala

Južna europska rutaKonzorcij koji ima pravo eksploatacije azerbajdžanskog plinskog polja Shah Deniz II na Kaspijskom jezeru odlučio je da će svoj plin za transport do Eu-rope povjeriti projektu Trans-jadran-skog plinovoda (TAP), a ne Interko-nektoru Turska-Grčka-Italija (ITGI), ako će konačna ruta za dopremu plina ići takozvanim južnim koridorom, a ne sjevernijim kroz Bugarsku, Ru-munjsku, Mađarsku i Austriju, koji

predlaže projekt Nabucco.Natpolovični udjel u Shah Denizu II imaju britanski BP

i norveški Statoil, a članovi konzorcija su još i Total, Eni i Lukoil, dok plinovod kroz Grčku i Albaniju do jugoistočne obale Italije žele graditi Statoil, švicarski EGL i njemački E.ON Ruhrgas.

I TAP i ITGI trebali bi se za transport plina kroz Tur-sku koristiti postojećim plinovodom koji bi modernizirala azerska državna kompanija Socar, također jedna od člani-ca konzorcija TAP. Hrvatska bi se na TAP mogla priključiti postojećom vezom preko Slovenije, ili gradnjom novoga južnog spoja preko Crne Gore.

Odluči li se EU konačno za južni koridor za dopremu kaspijskog plina u Europu, tada će taj posao dobiti Trans-jadranski plinovod (TAP)

Commodities

Shah Deniz II odabrao TAP

TAP će povezati Italiju s postojećim turskim plinovodom

27. veljače, 2012. Broj 52 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Financijski ministri EU-a dali su u utorak 21. veljače jednoglasnu potporu novoj regulativi za kontrolu državnih proračuna i ekonomskog stanja zema-lja eurozone, koja uvodi strogi nadzor nad prezaduženim zemljama, drža-vama u finacijskoj sanaciji ili u osobi-tim ekonomskim poteškoćama. Riječ je o dvije uredbe, prvoj koja se odno-si na zemlje eurozone koje proživlja-vaju ili im prijete ozbiljni problemi, COM(2011)819, i drugoj za zemlje s pretjeranim proračunskim deficitom, COM(2011)821, prvi put objavljenima prošloga studenoga.

Nova regulativa uvodi obvezujuće limite javne potrošnje i neovisna fi-

skalna vijeća za države članice eurozo-ne, i istodobno omogućuje Europskoj komisiji do sada nezamisliv pristup nacionalnim računima i bankovnim informacijama za zemlje koje bi pred-stavljale potencijalnu opasnost zajed-ničkoj valuti.

Neke odredbe nove regulative za-brinule su zemlje članice, koje su se uplašile da bi rasprava i glasovanje u Vijeću moglo otkriti javnosti i neke povjerljive informacije. Također, stra-huje se da bi obveza zemalja članica da svake godine pošalju nacrte proračuna Komisiji do 15. listopada mogla pre-više opteretiti i one zemlje koje nisu u financijskim poteškoćama. O svemu

tome Parlament će 28. veljače izvijesti-ti zastupnici Jean-Paul Gauzes iz Fran-cuske i Elisa Ferreira iz Portugala.

Vijeće financijskih ministara usvojilo je 21. veljače i novu regulativu short sellinga i stanovitih aspekata credit default swapova. Propis uvodi nova pravila transparentnosti i regulato-rima daje ovlasti koje mogu koristi-ti u izvanrednim situacijama kada se pojavi ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti. Regulativa stupa na snagu u studenome ove godine. Prije Vijeća odobrili su je Europski parlament u pr-vom čitanju u listopadu prošle godine, te Povjerenstvo stalnih predstavnika (Coreper) u studenome.

Strogi nadzor prezaduženih i ekonomski ugroženih članica mogao bi previše opteretiti i one zemlje koje nisu u deficitu i poteškoćama

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

Velike ovlasti Komisije zabrinule zemlje članice eurozone

Jean-Paul Gauzes i Elisa Ferreira, zastupnici u EP-u