22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Od kraja svibnja Crobex je u padu 13,16 posto

Tjedni newsletter

2 2 . k o l o v o z a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 5   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 16.08. do 19.08.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.978,86 -2,82

CROBEX10 1.072,22 -2,46

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 240,00 -2,28 19,871

2. Privredna banka PBZ-R-A 540,00 -3,57 3,118

3. Ingra INGR-R-A 12,15 -2,80 2,478

4. AD Plastik ADPL-R-A 103,40 -4,18 2,196

5. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.189,64 -3,28 2,147

6. Belje BLJE-R-A 77,98 -4,90 1,984

7. Končar EI KOEI-R-A 553,00 -6,06 1,920

8. Atlantska plov. ATPL-R-A 507,50 -5,14 1,803

9. Petrokemija PTKM-R-A 172,99 1,63 1,453

10. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 57,93 -3,45 1,369

Poniranje i usponHrvatski Crobex prati sudbinu svoje veće i starije braće, svjetskih burzovnih indeksa. S lokalnog vrha od 31. svib-nja ove godine s vrijednosti od 2.278,88 do kraja prošloga tjedna potonuo je gotovo točno 300 bodova ili 13,16 posto, što je čak i nešto manje od vodećih europskih i američkih indeksa. Crobex je i svojim naglim padovima i uzletima pra-tio u stopu oblik svjetskih indeksa pa se slobodno može reći da hrvatsko tržište kapitala i dalje stradava zbog događanja u Europi i svijetu s kojima zapravo nema puno neposredne

veze, kao što su prezaduženost europskih država i banaka te zbog panike koju je ona opet izazvala u financijskom svijetu.

Vrlo slično situaciji koju je prouzročila američka kriza slabo osiguranih hipotekarnih zajmova, kada financijske kuće nisu mogle znati koliko njihovi partneri imaju “toksične aktive”, tako sada bankari ne znaju koliko njihovi novčarski partneri imaju državnih zadužnica koje bi ih mogle odvući u bankrot. U takvim okolnostima najsigurnije im je suzdržavati se od svakog posuđivanja novca, a to pak izaziva paniku i bijeg od manje likvidne imovine, među kojom dionice upravo strše.

Linija otporaNo nakon pada do razine od oko 1.980 bodova Crobex je nai-šao na tehničku “liniju otpora” na kojoj većina krupnijih ulaga-ča nije spremna prodavati svoju imovinu u bescijenje. Odnos njihovih cijena i zarade, ili odnos burzovnih cijena i knjigovod-stvene vrijednosti (pa čak i gotovine na računima) je takav da su hrvatske dionice sada jeftine. Ali, nema kupaca, nema kre-dita, i ozbiljni dioničari morat će izdržati do boljih vremena.

Indeks ZSE-a svojim je oscilacijama pratio u stopu vodeće svjetske indekse, a na razini od 1.980 bodova nailazi na tehničku liniju otpora

22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Zlato je prestalo biti novac prije točno 40 godina

Rast cijene zlata ili pad vrijednosti dolara?Kretanje cijene 28,3495 grama zlata

Kol.

2010. 2011.

Listopad Siječanj Travanj Srpanj1200

1400

1600

$1800

Nixon nije imao izboraProšloga tjedna, u ponedjeljak 15. kolovoza, prošlo je točno 40 godina otkako su Sjedinjene Države odlučile da više neće za dolare isplaćivati zlato. Time je zlato prestalo biti novac (službeno sredstvo plaćanja te iskazivanja i pohrane vrijed-nosti), a dolar je ostao bez svoje “zlatne podloge” ili zlatnoga standarda, i postao je “proizvedena” ili fiat valuta.

Tako je 15. kolovoza 1971. odlučio tadašnji američki predsjednik Nixon jer, kako piše William Greider u svom remekdjelu “Tajne hrama” (Globus Zagreb 1991.), “u tom trenutku nije imao drugi izbor. SAD je dulje od desetljeća isplaćivao milijarde u zlatu stranim potražiteljima i rezerve u Fort Knoxu brzo su se iscrpile. Te godine strane financij-

15. kolovoza 1971. predsjednik Nixon ukinuo je obvezu SAD-a da dolare isplaćuje u zlatu: zlato od tada više nije novac, ali ulogu jedinog čuvara vrijednosti zadržalo je do danas. Zašto?

ske institucije nakupile su dolarskih potraživanja u ukupnom iznosu od 36 milijardi dolara, a zemlja je u zlatnim rezerva-ma, kojima je jamčila međunarodnu konvertibilnost dolara, imala još samo 18 milijardi dolara...»

Zlato skuplje no ikadaOvih dana mediji imaju dodatni razlog za podsjećanje na 15. kolovoza 1971.: 40 godina nakon što je prestalo biti novac, zlato je u dolarima skuplje no ikada. Stoga se nameće pitanje: je li zlato postalo toliko vrednije, ili je dolar mjereći zlatom postao za toliko manje vrijedan?

Bloger Nick Barisheff s portala Seeking Alpha piše da je prije 40 godina počeo kolosalni eksperiment s fiat novcem kao sredstvom za držanje monetarnih pričuva, eksperiment koji je bio osuđen na propast od prvoga dana budući da se u cijeloj povijesti niti jedan fiat novac nikada nije pokazao uspješnim. Kretanje cijene zlata danas najbolji je dokaz: dolar i druge “papirne” valute možda služe kao sredstvo plaćanja, za iskazivanje cijena i računovodstvo, ali zadaću očuvanja vrijednosti ponovo je snažno preuzelo zlato.

Suvremenom čovjeku nije lako shvatiti zašto je to tako. Standardno je objašnjenje da zlato posjeduje “ugrađenu” ili “unutarnju” vrijednost, a i količina mu je ograničena, što znači da ga vlasti, za razliku od novca bez zlatne “podloge”, ne mogu proizvoditi po volji i time mu smanjivati vrijednost, odnosno “kvariti” ga. No što osim oskudnosti pridaje zlatu tu “intrinzičnu” vrijednost?

Počelo je s nakitomVjerojatno njegov sjaj i otpornost na oksidaciju, zbog čega je već u prapovijesti bio prikladan za kićenje ljudi radi privla-čenja suprotnog spola i održanja vrste (lako bi se mogla do-kazivati teza da vrijednost zlata, a potom novca, zapravo

22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 3

Tjedni newsletter

potječe od seksa). A tu je i mistika koja izvire iz zlata i budi religiozne osjećaje, na kojima pak nastaje interpretacija da zlato “dolazi od Boga”, za razliku od papirnatog novca koji proizvode ljudi. No dok nema tog papirnatog novca kojim se može kupiti ljubav, postavlja se pitanje postoji li uopće limit cijene zlata u fiat valuti?

Jedini mogući pristup u traženju odgovora bio bi sagledati odnos ponude i potražnje, i upravo to čini Nick Barisheff u svojem komentaru. Po njegovim riječima, ukupna financijska sredstva koja danas postoje u svijetu procjenjuju se na 200 bi-lijuna dolara, a ukupna količina zlata “iznad zemlje” na tri bi-lijuna, a povećava se svake godine za oko sto milijardi dolara.

Polovicu zlata posjeduju države u svojim pričuvama (i ne prodaju ga ni po kojoj cijeni), a polovicu privatni vlasnici. Kada bi se samo pet posto od tih 200 bilijuna željelo investi-rati u zlato, tada bi 10 bilijuna dolara pokušavalo kupiti 1,5

bilijuna zlata u privatnom vlasništvu. Ne bi se, dakle, trebalo iznenaditi ako cijena zlatu jako, jako poraste.

Što bi mislili MarsovciWarren Buffet se pred studentima ru-gao zlatu: “Iskopavamo ga iz zemlje u Africi ili na sličnim mjestima. Potom ga rastalimo pa opet iskopamo veliku rupu u zemlji u koju ga spremimo i plaćamo ljude da okolo stoje i čuvaju ga. A od njega nema nikakve koristi. Ako nas netko gleda s Marsa, taj se u čudu češka po glavi.” A što je papirnati novac? Vlasti posijeku drveće, izrade papiriće i na njima napišu neke brojke pa ih silom zakona proglase platežnim

sredstvom. To je novac koji nastaje ni iz čega, podlogu ima u dugu, a štampa se bez ikakvih limita. Najstarije takve valute, britanska funta i američki dolar, od početka postojanja izgu-bile su prema zlatu 99,5 posto svoje kupovne moći. Marsovci bi se češkali po glavi...

Barisheff zaključuje: «Osim ako vlade po svijetu neće pre-stati trošiti više nego što prihoduju i emitirati beskonačne količine fiat novca, cijena plemenitih metala će nastaviti rasti, a vrijednost štampanog novca će i dalje erodirati. U takvim okolnostima, posjedovati plemenite metale najbolji je način da se u krizi zaštite portfelji i sačuva ušteđena imovina.»

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

rujan ‘11. 82,70 -3,05

Nafta Brent crude  (USD/barel)

listopad ‘11. 108,98 +0,80

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11. 2,93 +0,69

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11. 3,93 -3,44

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11. 2,87 +1,77

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 709,50 +1,50

Soja  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 1.359,25 +1,44

Žito  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 732,00 +3,98

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 349,00 +1,16

Riža  (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,76 -0,24

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11. 1.852,60 +6,10

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11. 42,08 +8,65

Bakar  (¢US/libra)

kolovoz ‘11. 397,50 -0,29

Svjetske burzovne cijene metala

Najdugovječ-nije “štampane valute”, funta i dolar, prema zlatu su izgu-bile 99,5 posto svoje kupovne snage

22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Ozbiljna komplikacijaAkcija za financijsko spašavanje Grčke prošloga je tjedna zapala u poteškoće kada su tri zemlje zone eura - Austrija, Nizozemska i Slovačka - najavile da će od Grčke tražiti ko-lateral u gotovini za svoje zajmove. Takav bilateralni spo-razum, naime, Grčka je već zaključila s Finskom pa ako se njoj pridruže i druge zemlje, bit će to težak udarac nastoja-njima da se Grčkoj pomogne u otplati dugova i pokrivanju proračunskih deficita. A to će bitno otežati i nastojanja da

Nakon što je Grčka s Finskom sklopila bilateralni ugovor da će položiti kolateral za njezine zajmove, kolaterale traže i drugi zajmodavci

Državne obveznice

Spasitelji od Grčke traže kolateral za svoje kredite

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 09/11/2011 99,93 / 0,72 0,080 / -0,357 19. 8.

Njemačka 2 godine

0,750 13/09/2013 100,22 / 0,65 -0,115 / 0,056 19. 8.

Njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 110,10 / 2,11 -0,170 / 0,018 19. 8.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 100-17+ / 2,06 0-00 / 0,000 19. 8.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 112,01 / 4,23 1,101 / -0,131 19. 8.

Brazil 10 godina n. p. n. p.  918,24 / 0,00 n. p. / n. p. 19. 8.

Japan 10 godina 1,100 20/06/2021 101,03 / 0,99 0,063 / -0,007 19. 8.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 111,04 / 2,39 -0,645 / 0,074 19. 8.

Konačno stabilizacija - koliko dugo?Prinos na 10-godišnje španjolske obveznice

Španjolska: 4,99%6,5

6

5,5

5

4,5

4

3,5Ruj Stu Ožu Svi Srp2011.

Cijena zaduženja opet ispod kritičnePrinos na 10-godišnje talijanske obveznice

Italija: 4,95%6,5

6

5,5

5

4,5

4

3,5Ruj Stu Ožu Svi Srp2011.

se u čitavoj Europi riješi dužnička kriza u skladu s dogovo-rom iz lipnja ove godine.

Nakon što se Grčka obvezala Finskoj, naime, malo je vje-rojatno da bi mogla naći još novaca da iste takve kolaterale položi i ostalim zemljama. No vlastima tih zemalja bit će jako teško objasniti svojim biračima i parlamentima zašto je Finska mogla dobiti takva jamstva, a oni ne mogu. “Ako postoji model za kolateral”, rekli su već u austrijskom mi-nistarstvu financija, “tada će ga Austrija također zatražiti”.

22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 5

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Analitičari nemaju objašnjenja za skokove indeksa

‘Teritorij medvjeda’Prošloga tjedna cijene dionica na svjetskim burzama snažno su potonule. Indeks S&P 500 pao je više od 16 posto u odnosu na lokalni maksimum od 29. travnja i približio se “teritoriju medvjeda” koji se definira kao pad veći od 20 posto. Analiti-čare je osobito zabrinulo što su u zadnjih 11 dana trgovanja bila četri dnevna pada cijene veća od četiri posto, što je nave-lo blogera Douga Shorta(*) da tu situaciju usporedi sa slomom burzi od vrhunca cijena u listopadu 2007. do dna u ožujku 2009. godine.

Analitičar je ustanovio da je u vrijeme posljednjeg sloma burzi bilo čak 20 trgovinskih dana u kojima je pad cijena bio veći od četiri posto. U vrijeme sloma tehnoloških dionica od 2000. do 2002. bila su četiri takva dana. No prošloga tjedna analitičare je osobito zaintrigiralo da je indeks naglo padao i ponovo se naglo uspinjao, za što je Ellen Brown(**) napisala da je “neprirodno i bez presedana”. “Zašto tržište, nakon što je za-ronilo, nije nastavilo tonuti, kao u rujnu 2008.?” Jedini odgovor koji nudi Brownova jest da “na tržište djeluju dvije divovske sile, jedna koja ga pokušava slomiti i druga koja ga podiže”.

‘Križ smrti’Analitičare je masovno zabrinulo i to što je 50-dnevni po-mični prosjek indeksa S&P 500 presjekao odozgo 200-dnevni prosjek (vidi sliku), što se u žargonu naziva “križem smrti” i signal je za prodaju dionica. No Tom Mclellan(***) smiruje ula-gače: prodaja prilikom svakog takvog događaja, a kupnja kod obrnute situacije “zlatnog križa”, povijesno gledano nije ulaga-čima donijela veće dobitke.

U zadnjih 11 dana indeks S&P 500 zabilježio je četiri dnevna pada veća od četiri posto, ali i isto toliko uspona, što je ‘neprirodno i bez presedana’

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.123,53 -55,28 -4,69

Dow 10.817,65 -451,37 -4,01

Nasdaq 2.341,84 -166,14 -6,62

S&P 400 787,86 -55,22 -6,55

S&P 600 356,33 -24,42 -6,41

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.040,76 -279,27 -5,25

DAX (Njemačka) 5.480,00 -517,74 -8,63

CAC 40 (Francuska) 3.016,99 -196,89 -6,13

FTSE (Italija) 15.414,42 -1.244,07 -7,47

Eurofirst 909,79 -58,42 -6,03

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.719,24 -244,48 -2,73

Hang Seng (Hong Kong) 19.399,92 -220,09 -1,12

Shanghai (Kina) 2.534,36 -58,82 -2,27

NSE 50 (Indija) 4.845,65 -227,30 -4,48

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.007,47 -543,73 -4,26

Bovespa (Brazil) 52,447,63 -1.025,72 -1,92

Bolsa (Meksiko) 33.136,89 -224,61 -0,67

IPSA 40 (Čile) 4.129,71 -120,98 -2,85(*) http://seekingalpha.com, article 288513 (**) http://seekingalpha.com, article 288626(***)http://www.mcoscillator.com

‘Zlatni križevi’ i ‘križevi smrti’ na burziIndeks Standard & Poor’sa S&P 500

01/03/08600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

07/03/08 01/02/09 07/06/09 01/04/10 07/06/10 01/03/11 07/05/11

50-dnevni pomični prosjek200-dnevni pomični prosjek

22. kolovoza, 2011. Broj 25 / 2011. 6

Tjedni newsletter

Zaduživanje u mandatima američkih predsjednikaUdjel u ukupnom američkom državnom dugu, u postocima

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Svjetska dužnička kriza u slikamaPortugalu, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Italiji do kraja 2013. dospijeva državni dug od 795 milijardi eura, a deficit savezne države SAD-a ove godine je 1.600 milijardi dolara

Istraživanja / studije

Rekorderi zaduženostiDržavni dug 2010. u milijardama eura

Za usporedbu:globalni GDP  2010. bio je47.081 mlrd eura

Ukupno za  zemlje na slici:31.520 mlrd eura

10.040Sjedinjene 

države

9.840Japan 2.080

Njemačka

1.843Italija

1.822Brazil

1.591Francuska

1.351Ujedinjeno kraljevstvo900

Indija799Kina

639Španjolska

615Kanada

Državni dug zemalja zone eura 2011.u postotku bruto domaćeg proizvoda

Grčka 157,7

120,3

112,0

101,7

97,0

84,7

82,1

73,8

68,1

68,0

63,9

62,3

44,0

42,8

17,2

Italija

Irska

Portugal

Belgija

Francuska

Njemačka

Austrija

Španjolska

Malta

Nizozemska

Cipar

Finska

Slovačka

Slovenija

Luksemburg

Prosjek zone eura: 

87,7 posto

Limit iz  Maastrichta: 

60 posto

50,6

42,7%

16,8%7%

13,2%

10,5%

Ukupno 14,3 bilijuna 

dolara

9,8%

Prije Ronalda Reagana  (do 1981.)

Ronald Reagan  (1981.-1989.)

Predsjednik Obama  (od 2009.)

George H. W. Bush (1989.-1993.)

Bill Clinton (1993.-2001.)

George W. Bush (2001.-2009.)